You are on page 1of 4

PRIVREDNA MATEMATIKA

ZA III RAZRED
Eskontni raun
Eskontni raun je primjena kamatnog rauna u poslovima eskonta.Eskontovati neki iznos znai odrediti mu vrijednost danas ako je
plativ kasnije, tj.eskontnim raunom izraunavamo novani iznos koji se odobrava kada se plaanje vri prije ugovorenog roka, u
kojem bi inae, trebalo platiti dug.
Bitni elementi mjenice sa stanovita obrauna
To su:- nominalni iznos mjenice.To je iznos na koji mjenica glasi;
- eskontovana vrijednost.To je vrijednost mjenice po odbitku kamata.
- isti iznos eskonta.To je vrijednost mjenice po odbitku kamata, provizije i odtalih trokova.
Pored ovih elemenata, vani elementi su jo: dan eskonta, rok mjenice i eskonta stopa.
Eskontovanje blagajnikih zapisa
Kada je dravi ili banci potrebno da prikupi slobodna novana sredstva, izdaje blagajnike zapise.Blagajniki zapisi su kratkog
roka- do godinu dana i glase na zaokruene iznose. Kamate na blagajnike zapise mogu se raunati anticipativno ili unaprijed,
kao i kod eskonta, ili dekurzivno ili unazad.Visina kamatne stope zavisi od roka.
Primjer.Banka je izdala 15.6. blagajniki zapis na 10 000 KM sa rokom od 6 mjeseci.Koliko e naplatiti od upisnika zajma ako
rauna 6% kamate?
Obraun 15.6.
Blagajniki zapis za 15.6.
10 000 KM
- kamate za 6 mjeseci
300 KM
UPISNIK PLAA
9 700 KM
Postupak rada: kamate smo raunali formulom
K= G x p x m , pa je
1200
K= 10 000 x 6 x 6
1 200
K= 300 KM
Reeskont
Banka koja eskontuje mjenice, moe da ih ponovo eskontuje kod neke druge banke i na taj nain dolazi do sredstava potrebnih joj
za dalje poslovanje. Ova operacija eskontovanja, ve eskontovane mjenice, poznata je pod imenom reeskontovanje.Ono ima smisla
samo kada je reeskontna stopa nia od eskontne stope.
Kratkoroni krediti
Putem tekuih rauna banke pribavljaju jedan dio novanih sredstava potrebnih za poslovanje, a jedan dio tih sredstava i sopstvena
sredstva plasiraju kao kratkorona, u obliku kratkoronih kredita.Kratkoroni krediti su kredirti koji se daju na krai rok, po pravilu
do 1 godine.Odobravaju se preduzeima za povremena obrtna sredstva. Sumu koju banka doznaava na teret tekueg rauna knjii
na strani duguje kreditnog rauna, sa rokom od kojeg korisnik kratkoronog kradita treba da plati kamatu.
Potroaki krediti
Potroaki krediti su krediti su krediti koje odobravaju banke ili druge kreditne organizacije.Kod nas ih odobravaju poslovne banke,
i to najee na 12, 18, 24, 36 mjeseci, a u nekim sluajevima i na dui rok.Nae banke odobravaju potroake kredite koji se
otplauju u jednakim mjesenim ratama, koje sadre otplatu i prosjenu mjesenu kamatu. Krajem svakog mjeseca plaaju se
otplata i prosjena kamata.
Primjer.Odobren je kredit za kupovinu namjetaja od 18 000 KM na 15 mjeseci, sa 9 % kamata i uz uee 25 %. Izraunati
mjesenu ratu.
Obraun
Nominalni kredit
18 000 KM
- 25 % uea
4 500 KM
Stvarni kredit
13 500 KM
+ 9 % kamate
810 KM
Ukupno zaduenje
14 310 KM
Mjesena rata : 14 310 = 954 KM
15
Mjesena rata je 954 KM.

Plemeniti metali
U plemenite metale ubrajaju se zlato, srebro i platina,( s tim to srebro sve vie gubi vanost kao plemeniti metal).Hemijski, zlato i
srebro u istom obliku nosu pogoni za izradu novca, nakita i ostalih predmeta, pa se stoga vri legiranje plemenitih metala sa drugim
metalima koji leguri daju vrstou.Upotreba zlata, srebra i platine je raznovrsna. Oni se upotrebljavaju za kovanje novca, izradu
nakita, u zubarstvu itd.
Izraunavanje neto mase plemenitog metala
Kada su poznate ukupna teina legure i finoa, onda se moe izraunati teina istog plemenitog metala ili neto masa.
Primjer. Rjeavanje proporcijom
Masa zlatne poluge je 7,5 kg.Koliko sadri istog zlata ako je finoa 800?
Na 1000 kg legure dolazi
800 kg istog zlata
Na 7,5 kg legure dolazi
x kg istog zlata
X : 800 = 7,5 : 1 000
X = 800 x 7,5 = 6 kg
istog zlata sadri 6 kg.
1000
Odreivanje teine legure
Kada su poznate teina istog plemenitog metala i finoa, onda se moe izraunati teina legure ili bruto teina.
Primjer.
Rjeavanje proporcijom
Predmet od zlata ima istog zlata 1,20 kg a zlato je finoe 900. Koliko je teak ovaj predmet?
Na 1000 dij.leg. dolazi
900 dij..zlata
X dij.leg. dolazi
1,20 kg .zlata
X : 1000 = 1,20 : 900
X =1 000 x 1,20 =1,333 kg bruto teine
900
Predmet od zlata ima bruto teinu 1,333 kg.
Kupovina i prodaja plemenitih metala
Plemenite metale najvie kupuju emisione banke i kovnice novca, ali i ostale banke i privatna lica koja se bave ovim
poslovima.Cijena plemenith metala ili kurs odreuje se za jedinicu mjere za teinu istog plemenitog metala. Cijena zlata kod nas je
za jedan kilogram.U nekim zemljama odreen je paritet vrijednosti zlata, koji se poveavao ili smanjivao prema prilikama na tritu.
Pojam novca
Pod pojmom novca podrazumjeva se ope sredstvo plaanja u jednoj dravi.Novac se poeo upotrebljavati kada se pojavila potreba
za zamjenom dobara putem trita.Do pojave novca u modernom smislu rijei proizvodi su se razmjenjivali jedan za drugi na
osnovu njihovih upotrebnih vrijednosti.
Nominalna vrijednost novca
Nominalna vrijednost je onaj broj jedinica na koji novac glasi, a utisnuta je na samom komadu.Kada je u opticaju bio zlatni novac,
stvarna i nominalna vrijednost razlikovale su se samo u trokovima kovanja.
Prometna i stvarna vrijednost novca
Prometna vrijednost je vrijednost koju novac ima u prometu.Stvarna vrijednost je vrijednost istog plemenitog metala koji je
sadran u novcu
Kursna ili komercijalna vrijednost novca
Kursnu vrijednost ima strani novac koji se ne mora primati u BIH kao sredstvo plaanja.Ovaj novac ima svoju cijenu kao i svaka
druga roba koja je utvrena za jednu ili 100 jedinica( za papirni novac) . Komercijalna vrijednost je vrijednost istog plemenitog
metala koji je sadran u novcu, obraunat prema dnevnom kursu plemenitog metala.
Kovinski paritet
To je onaj broj jedinica jednog novca koji sadri isto toliko vrstog zlata koliko i odreen broj jedinica nekog drugog novca. Za
iznalaenje kovinskog pariteta dva novca treba znati njihove stope kovanja od istog plemenitog metala.
Pojam i karakteristike valuta
Pojam valuta ima vie znaenja: 1) valuta u smislu novanog sistema
( dolarska valuta, dinarska valuta itd.) 2) oznaka roka kada nastupa pravno relevantna injenica ( npr. uz datum kada treba platiti
neki iznos), 3) strani novac ( novanice i kovani novac) kojim se raspolae u zemlji razliitoj od njenog porijekla.Sa gledita
domae zemlje valuta se moe okarakterisati kao strani novac kojim se raspolae u zemlji, a deviza je novac kojim se raspolae u
inostranstvu.

Kupovina i prodaja valuta


Valute su roba koja se kupuje i prodaje na unutranjem i meunarodnom tritu. Zbog toga one moraju imati i imaju svoju cijenu
koja se naziva kurs ili teaj valute.Kurs ili teaj valute moe da se utvrdi kao fiksni kurs na bazi pariteta valute u zlati.Od 1976 god.,
umjesto fiksnih kurseva valuta, ozakonjen je promjenjivi kurs ili plivajui kurs koji odreuje svaka lanica Meunarodnog
monetarnog fonda.
Pojam deviza
Devize su instrument plaanja u meunarodnom prometu, a nastaju na osnovu potraivanja u inostranstvu. To su brzojavne doznake,
ekovi i mjenice koje glase na strani novac i plative su u inostranstvu.Devize se kupuju i prodaju po cijeni koju nazivamo:kurs ili
teaj.
Kurs deviza
Kurs ( teaj) je rije koja ima dva znaenja.Prvo, to je prislini teaj kod novanice koje cirkuliu u prometu( poslije ukidanja zlatnog
vaenja).Drugo znaenje, kurs( teaj) je cijena po kojoj se kupuju i prodaju devize.Kurs ili teaj je vrijednost devize izraena u
domaem novcu.Kurs se utvruje ua jednu ili 100 jedinica devize.
Direktno notiranje deviza
Nain na koji se oznauje kurs nazivamo notiranje deviza.Pri direktnom notiranju kurs nam pokazuje koliko se domaeg novca daje
za jednu ili 100 jedinica devizaPrimjenjuje se kod nas i na gotovo svim svjetskim tritima osim Velike Britanije.
Indirektno notiranje deviza
Nain na koji se oznauje kurs nazivamo notiranje deviza.Pri ovom notiranju kurs nam pokazuje koliko se jedinica devize dobije za
jednu jedinicu ili za 100 jedinica domaeg novca.
Procentno notiranje deviza
Nain na koji se oznauje kurs nazivamo notiranje deviza.Ovo notiranje mogue je izmeu zemalja koje imaju isti novani sistem.
Kupovina i prodaja deviza u BIH
Devize se mogu kupovati i prodavati, a taj posao obavljaju emisione banke ili se devize prodaju i kupuju na berzi.U naoj zemlji
iskljuivo pravo u kupovini i prodaji deviza treba da imaju Narodna banka BIH i druge ovlatene banke.U BIH Narodna banka BIH
propisala je jedinstven kurs po kome se kupuju i prodaju devize.
Kupovina i prodaja deviza u inostranstvu
Trite na kojima se kupuju i prodaju devize su mnogobrojna.Veina tih trita imaju berze na kojima se kupuju i prodaju
devize.Neka od tih trita nemaju berze za devize.U najvanija svjetska trita deviza ubrajaju se: London, Cirih, Njujork, Pariz.
Pojam kalkulacija
Kalkulacija je djelatnost koja je sastavni dio funkcije preduzea i kojom treba da se utvrde elementi cijene i cijena robe.Cilj svake
kalkulacije je izraunavanje cijene.U sistemu trine privrede cijena robe koju kupuje preduzee nije odreena, nego se slobodno
formira.Meutim, cijene robe nisu uvijek preputenje djelovanju ponude i potranje, nego se reguliu uvoenjem zakonskih mjera,
kako bi se sprijeio neopravdan porast cijena.
Podjela kalkulacija
Razlikujemo sledee vrste kalkulacija:
- proizvodne kalkulacije ( industrijske, zanatske)
- trgovake kalkulacije( kalkulacije u unutranjoj i spoljnjoj trgovini)
Kalkulacije u unutranjoj trgovini
Kalkulacije u unutranjoj trgovini imamo ako su kupac i prodavac u istoj zemlji.Cilj kalkulacija u unutranjoj trgovini je
izraunavanje cijene robe.U naoj zemlji cijene se slobodno formiraju, drava moe intervenisati kada to zahtjeva situacija na
tritu.U unutranjoj trgovini javljaju se ove cijene:
- fakturna cijena, tj, kupovna cijena
- nabavna cijena
- prodajna cijena
Metode u kalkulaciji
Izraunavanje slobodne nabavne i zatim prodajne cijene, moe se raditi po tri metoda:
- direktnom metodom
- procentnom metodom
- paritetnom metodom
Direktna metoda je najjednostavnija i najtanija, te je najvie u upotrebi. Procentna i paritetna metoda mogu korisno da poslue
u pred kalkulacijama, ukoliko se trokovi nabavke nisu mijenjali ili su se neznatno mijenjali, ali na kraju treba obavezno
sprovesti i direktnu kalkulaciju, kada budu na raspolaganju sva dokumenta.
Kalkulacija nabavne cijene direktnom metodom

Primjer.
Trgovinsko preduzee UPI Sarajevo kupilo je 10 000 kg kafe po 9,20 KM za 1 kg , franko vagon Skoplje.Trokovi podvoza
su 2300KM, prevoza i istovara 480KM.Izraunati nabavnu cijenu za 1 kg kafe?
Prvo treba utvrditi fakturnu vrijednost, zatim trokove nabavke i na kraju radimo kalkulaciju.
1.Fakturna vrijednost
10 000 kg kafe po 9,20 KM
92 000 KM
2. Trokovi nabavke
Podvoz
2 300 KM
Prevoz i istovar
460 KM
SVEGA
2 760 KM
3. Kalkulacija
Fakturna vrijednost
92 000 KM
+ trokovi nabavke
2 760 KM
NABAVNA VRIJEDNOST
94 760 KM
Nabavna cijena: 94 760 = 9, 476 KM
10 000
Nabavna cijena kafe po 1 kg je 9,476 KM.
Kalkulacija prodajne cijene
Prodajna cijena je cijena po kojoj se roba prodaje.Ova cijena je vea od nabave cijene za iznos koji se naziva razlika u
cijeni.Kalkulacija prodajne cijene treba poeti od nabavne cijene.
Sloena kalkulacija
Sloenu kalkulaciju radimo kada imamo dva ili vie proizvoda.Za sloenu kalkulaciju je karakteristino postojanje zajednikih
trokova, na koje treba obratiti posebnu panju s obzirom da ih treba raspodjeliti na pojedine artikle koje su predmet sloene
kalkulacije.Sloenu kalkulaciju provodimo samo onda kada su 2 ili vie proizvoda nabavljeni u istoj poiljci, u jednom
kamionu, u jednom vagonu itd.
Kalkulacije u spoljnjoj trgovini
Kalkulacije u spoljnjoj trgovini imamo ako se kupac nalazi u jednoj zemlji, a prodavac u drugoj zemlji.Cilj kalkulacije u
spoljnjoj trgovini je izraunavanje cijene robe, koja je kupljena u drugoj dravi.
Kalkulacija uvoza robe
Zadatak kalkulacije uvoza je izraunavanje nabavne cijene koja se uvozi iz druge drave.Izraunavanje nabavne cijene robe
koja se kupuje u drugoj dravi je sloenije nego izraunavanje nabavne cijene robe koja je kupljena u istoj zemlji.