Professional Documents
Culture Documents
dr Milan Gli{i}
FUNDIRANJE
ARHITEKTONSKIH OBJEKATA
BETONSKE KONSTRUKCIJE - PRVO POGLAVLJE
Beograd, 2004
Beograd, 2004
Recenzenti:
Prof. dr Milan Lazi, dipl. ing. arh.
Akademik prof. dr Vojislav Kujundi, dipl.ing.arh.
Izdavai:
Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu
i
Orion Art, Beograd
Direktor
Nadeda Kovaevi
Glavni i odgovorni urednik
Dragorad Kovaevi
ISBN 86-80095-66-4
tampa
Bakar, Bor
Tira 300 primeraka
__________________________________________________________________________
Naslovna strana:
Fundiranje objekta na uglu ulica 27. marta i uine u Beogradu
Autori:
Mr. Selimir Lelovi, dipl.gra.ing, Vojislava Popovi, dipl.ing.arh.
Mr. Nenad ekularac, dipl.ing.arh. i Mr. Dejan Vasovi, dipl.ing.arh.
Dizajn korica: Milo Dimi, stud. arh. i Goran Radulovi stud. arh.
PREDGOVOR
Projektovanje fundamenata arhitektonskih objekta je oblast ininjerskog
konstrukterstva koje zahteva multidisciplinarni pristup. Neophodno je
poznavanje geomehanikih svojstava tla, postupke dimenzionisanja
armirano betonskih konstruktivnih elemenata, interakciju tla i konstrukcije
temelja i tehnologije izvoenja radova u tlu.
Ovom knjigom obuhvaene su oblasti fizikih i mehanikih osobina tla,
naina dimenzionisanja plitkih i dubokih temelja, tehnologije izvoenja
pojednih vrsta temelja i konstruktivne pojedinosti koje su neophodne za
praksu. Pored teorijskih postavki i objanjenja pojedinih oblasti dati su
numeriki primeri, kao i preporuke vezane za pojedine specifine probleme
prilikom projektovanja i izvoenja temeljnih konstrukcija.
Ovaj udbenik sadri celokupnu materiju iz nastavnog programa
obrazovanja studenata arhitekture na beogradskom Arhitektonskom
fakultetu na predmetima u okviru osnovne nastave (Betonske konstrukcije) i
u okviru izborne grupe predmeta Konstruktivni sistemi (Fundiranje
arhitektonskih objekata). Smatram da ova kniga moe posluiti i mladim
ininjerima i arhitektima kao svojevrsni prirunik prilikom projektovanja
fundamenata arhitektonskih objekata.
Podnaslov ovog rukopisa glasi "Betonske konstrukcije prvo poglavlje".
Razlog za ovo je sadran u injenici da autor priprema za izdavanje jo dva
poglavlja iz oblasti betonskih konstrukcija. To su "Projektovanje armirano
betonskih konstrukcija arhitektonskih objekata" i "Sanacije, rakonstrukcije i
adaptacije arhitektonskih objekata".
Veliku zahvalnost dugujem prof. dr Milanu Laziu, dipl.ing.arh. i
akademiku prof. dr Vojislavu Kujundiu, dipl.ing.arh. za detaljno izvrenu
recenziju rukopisa, sugestijama, savetima i pomoi da ovaj udbenik bude
objavljen.
Zahvaljujem se asistentu pripravniku Aleksandri Nenadovi, dipl.ing.arh.
na pomoi prilikom izrade numerikih primera dimenzionisanja. Dugujem
zahvalnost Zagorki Komad, dipl.ing.geol. koja mi je pomogla ustupanjem
geomehanikog elaborata koji je prikazan u ovoj knjizi.
Na kraju elim da istaknem strpljenje i razumevanje kojim je moja supruga
Sanja pratila rad na ovoj knjizi i da joj na tome zahvalim.
U Beogradu, marta 2004. godine
Autor
SADRAJ
I. OSNOVNI POJMOVI O TLU .................................................................1
1. Poreklo tla ...................................................................................1
2. Klasifikacija tla ...........................................................................1
3. Struktura tla ................................................................................2
4. Fizike osobine tla ......................................................................2
5. Mehanike osobine tla ................................................................5
5.1. Vodopropustljivost ..............................................................5
5.2. Otpornost tla ........................................................................5
5.3. Deformabilnost tla ...............................................................6
6. Granini pritisci na tlo ................................................................6
7. Dozvoljeni pritisci na tlo ............................................................8
8. Rasprostiranje pritiska po dubini ................................................9
9. Aktivni zemljani pritisak ...........................................................11
10. Pasivni otpor tla .........................................................................14
II. OSNOVNI TIPOVI TEMELJA ............................................................15
1. Trakasti temelji .........................................................................16
1.1. Trakasti temelj od nearmiranog betona ..............................16
1.1.1. Primer dimenzionisanja trakastog
temelja od nearmiranog betona ......................................18
1.2. Trakasti temelj od armiranog betona .................................20
1.2.1. Primer dimenzionisanja trakastog
temelja od armiranog betona .......22
2. Temeljna kontra greda ..26
2.1. Primer dimenzionisanja temeljne kontra grede ......29
3. Temeljna kontra ploa ...............................................................42
4. Temelji samci ....45
4.1. Primer dimenzionisanja temelja samca ..47
3.2. Primer odreivanja napona u tlu za ekscentrino
optereen temelj samac ......................................................57
5. ipovi ........................................................................................60
5.1. Drveni ipovi ......................................................................61
5.2. elini ipovi .....................................................................63
5.3. ipovi od nearmiranog i armiranog betona .......................63
5.3.1. Prefabrikovani ipovi ............................................63
5.3.2. ipovi izvedeni na samom terenu .........................65
5.3.3. ipovi postavljeni ispod postojeih temelja ..........67
5.4. Nain postavljanja ipova ..................................................68
2. KLASIFIKACIJA TLA
Tlo se satoji od zrna i estica razliitih veliina, koji formiraju
granularni skelet tla. Prema krupnoi frakcija od kojih se sastoji, tlo
se deli na:
-
- 1 -
3. STRUKTURA TLA
Tlo je formirano od zrna i estica, i pora izmeu njih. Pore mogu biti
ispunjene vodom, vazduhom ili vodenom parom. Nekoherentna tla
mogu biti rastresita (Slika 2a) ili dobro sloena (Slika 2b i 2c).
a.
b.
c.
V
Vs
Vp
Vw
Gs
- 2 -
Gw
G
onda je
Jedinina (zapreminska) teina granularnog skeleta tla:
s =
Gs
Vs
(1)
Vrsta materijala
s(kN/m3).
25,5 - 26,5
25,5 - 26,5
26,5 - 27,0
27,0 - 28,0
ljunak
pesak
les
glina
G
V
(2)
w=
Gw
Gs
(3)
Wx
Wq
W
Wt
n =
Vp
V p + Vs
s G - Gs
s G
- 3 -
(4)
Vp
e=
Vs
n V
n
=
V - n V 1 - n
(5)
2/1
2/1
2.o
2/1
Ako posmatramo uzorak tla oblika kocke stranice 1.0 (Slika 4), tada
je:
Jedinina (zapreminska) teina tla u apsolutno suvom stanju ( d )
d = s (1 - n)
(6)
= s (1 - n) + w d
= s (1 - n) (1 + w)
(8)
= ( s - w ) (1 - n)
(9)
(7)
- 4 -
n = c + n tg
(11)
______________________________________________________
(*) Dr. Stevan Stevanovi: FUNDIRANJE I
- 5 -
gde je
tg
- 6 -
gde su
B - irina osnove stope temelja;
L - duina osnove stope temelja;
c - kohezija tla;
Df - dubina fundiranja;
Nc, Nq i N - faktori nosivosti u funkciji ugla unutranjeg trenja, koji
se mogu odrediti na osnovu grafikona datog na slici 6.
(13)
Nc = (Nq - 1) ctg
(14)
Nr = 1.8 (Nq - 1) tg
(15)
- 7 -
zdozv. =
Pgr
Fs
(16)
Vrsta tla
1. Vezana tla (ilovaa, glina, laporac):
a. kaasta konzistencija
b. mekana (lako gnjeiva)
c. tvrda (teko gnjeiva)
d. poluvrsta
e. vrsta
2. Zbijena nevezana tla
a. sitni i srednji pesak veliine do 1 mm.
b. krupan pesak veliine zrna 1 do 3 mm.
c. ljunkovit pesak sa sadrajem ljunka najmanje 1/3 i
ljunak sa veliinom zrna do 70 mm.
MPa
0,00
0,04
0,08
0,15
0,30
0,20
0,30
0,40
- 8 -
'
b + 2 z tg
p b
"
"
"
(18)
+ 2 z tg
p z'
< 1; p z,, > p z'
''
pz
(19)
- 9 -
P
P
=
F b 1,0
(20)
- 10 -
p
odnosno
b + 2 z tg
b + 2 (h D f ) tg
+ z
(21)
+ (h D f )
(22)
- 11 -
2 = P + z
(23)
Horizontalni napon, prema Rankinovoj teoriji (*), na istoj dubini je:
gde je
tg (45 2 ) =
2
(24)
(25)
a = tg (45 2)
0
p0 = p a
pz = ( p + z) a
ph = ( p + h ) a
(26)
(27)
(28)
p 0 + ph
2
(29)
h 2 p 0 + ph
3 p 0 + ph
(30)
- 12 -
Slika 11. Odreivanje aktivnog zemljanog pritiska u sluaju dva sloja tla
sa razliitim karakteristikama
= tg (45 2)
2
a2
(32)
= p
(33)
a1
p = ( p + h )
p = ( p + h )
p = (p + h + h )
1
(34)
a1
(35)
a2
a2
(36)
H1 =
koja deluje na udaljenju
s1 =
p 0 + p1
2
h 1 2 p 0 + p1
3 p 0 + p1
(37)
(38)
H2 =
koja deluje na udaljenju
s2 =
p 2 + p3
2
h2
h 2 2 p 2 + p3
3 p 2 + p3
- 13 -
(39)
(40)
= H1 + H 2
(41)
H 1 ( s1 + h 2 ) + H 2 s2
H
(42)
p = tg (45 + 2)
0
(44)
= ( p + h) p
(46)
- 14 -
H
4
B
U ovu grupu temelja spadaju:
- ipovi;
- dijafragme;
- bunari;
- kesoni.
- 15 -
1. TRAKASTI TEMELJI
Trakasti temelji se postavljaju ispod nosivih zidova (zidanih opekom
ili od armiranog betona). Odreivanje dimenzija temelja vri se iz
uslova nosivosti tla (irina temelja - B) i uslova nosivosti betonskog
preseka na savijanje (visina temelja - H).
1.1. Trakasti temelj od nearmiranog betona
irina temelja (Slika 12) odreuje se iz uslova dozvoljenih napona:
z =
(48)
Ft
z dozv.
- 16 -
Mc =
z' c 2
(50)
z' =
V
, bez uticaja teine tla iznad stope, sopstvene teine stope i
B
korisnog optereenja p.
Otporni moment preseka c-c je:
1, 00 H 2
(51)
Wc=
6
Kada u izraz za odreivanje napona zatezanja u betonu izazvanog
savijanjem
bz =
Mc
Wc
(52)
3 z'
(53)
bz
10
15
20
30
40
0,20
0,35
0,50
0,80
1,00
- 17 -
B=
z dozv
1.25 V
z dozv
1.25 100 10 3
= 1.04 m
0.12
Usvojeno: B = 1.05 m
Dimenzija konzolnog prepusta iznosi
c = (B-dz)/2 = (1.05-0.25)/2 = 0.40 m
Reaktivno optereenje koje deluje tako da savija konzolni prepust
duine "c"
z' =
100 10 3
= 0.095MPa
1.05
pa je visina H
H=c
3 z'
= 0,40
bz
3 0.095
= 0.30 m
0.5
Usvojeno: H = 0.35 m
Za ovako usvojene dimenzije izvri se kontrola stvarnog napona u tlu
na nivou temeljne spojnice.
Kontrola napona za usvojene dimenzije
Analiza optereenja:
- vertikalna sila
- optereenje od zemlje iznad stope
(1.05-0.25) 0.6518.0
- sopstvena teina stope
1.050.3524.0
- optereenje od poda
(1.05-0.25) 5.0
V = 100.00 kN/m1
= 9.36 "
= 8.82 "
= 4.00 "
V = 122.18 kN/m1
Ukupno optereenje
- 19 -
122 ,18 10 3
W
=
C 2-11
1,05 1,00
r>
W
100.00
=
= 95.24 lO n 3
C 2/11 1.05 1.00
Mc =
q c 2 95.24 0.4 2
=
= 7.26 kNm
2
2
Wc =
!c{!tuw/ =
3
M !d 7,62 x10
=
= 0.373MPa < !c{/ = 0.50MPa
0.0204
X !d
- 20 -
Z' =
V
B
(54)
z' c
M kr = sr M c
(55)
h = rkr
M kr
(56)
1,00
(57)
(58)
kr
kz h
vi
- 21 -
B=
zdozv
1.25 V
zdozv
1.25 220 10 3
= 1.52 m
0.18
Usvojeno: B = 1.55 m
Tada je duina prepusta "c"
c = (B-dz)/2 = (1.55-0.15)/2 = 0.70 m
Minimalna visina se usvaja H = 0.35 m1
- 22 -
V = 220.00 kN/m
= 10.31 "
= 27.01 "
= 14.00 "
V = 271.32 kN/m
Ukupno optereenje
- 23 -
zstv
B 1.00
271.32 10 3
= 0.175 MPa
1.55 1.00
z' =
220.00
V
=
= 141.94 kN/m2
B 1.00 1.55 1.00
Mc =
z' c 2
2
141.94 0.70 2
= 34.77 kNm
2
M kr = g M g + p M p
sr =
1.6 g + 1.8 p
q
za pretpostavljeno
g 12 kN / m 2 i p = 2kN / m 2 sr iznosi
1.6 12 + 1.8 2
sr =
= 1.63
14
kritini moment savijanja iznosi
M kr = sr M c
- 24 -
rkr =
h
M kr
b
r kr = 1. 344
0.32
56.67 10 3
1.00
= 1.344
a = 10 ; b = 1.05 ; k z = 0. 9665
Fa pot
M kr
56.67 10 3
=
=
= 7.63 10 4 m 2 = 7.63 cm2
vi k z h 240 0.9665 0.32
t=
fa
0 . 79
100 =
100 = 10 . 354 cm
Fa
7 . 63
F a pod = 0 . 2 F a = 0 . 2 7 . 63 = 1. 526 cm 2
za usvojen profil6 ( fa = 0 . 28 cm 2 ), razmak armature je
t=
fa
0 . 28
100 =
100 = 18 . 348 cm
Fa
1. 526
- 25 -
- 26 -
z stv =
stv
z
V
Ft
dozv
V
Ft
zdozv , gde je
(60)
q=
R
BL
(60.1)
q' = q B =
R
L
(60.2)
e=
P1 a + P 2 (a + b) L B1 + 2 B 2
=
P1 + P 2
3 B1 + B 2
- 27 -
(60.3)
q=
R
( B1 + B 2) L
2
(60.4)
Slika 19. Reaktivno optereenje po gredi u sluaju promenljive irine konzole ploe
q1' = q B1 i q 2' = q B2
- 28 -
(60.5)
e=
e=
(Pi e i )
R
L = 2 e = 2 9.17 = 18.34 m
odnosno duina prepusta "x"
Ft =
dozv
1.25 6000 10 3
= 30.0 m2
0.25
B=
Ft
30.0
=
= 1.64 m
L 18.34
Usvojeno: B=1.65 m
Usvojena visina prepusta stope: H=0.35 m
Preporuka je da se visina grede usvoji prema sledeem izrazu
l max
8
- 30 -
odnosno
D=
8.00
= 1.00 m
8
Usvojeno D=1.00 m
= 6000.00 kN
= 378.26 "
= 490.24 "
= 302.61 "
= 7171.11 kN
z =
stv
7171.11 10 3
= 0.24MPa < zdozv = 0.25 MPa
1.65 18.34
q=
BL
6000
= 198.28 kN/m2
1.65 18.34
Mc =
q c 2 198.28 0.55 2
=
= 29.99 kNm
2
2
rkr =
h
=
M kr
b
rkr = 1.447
Fa pot =
0.32
48.88 10 3
1.00
= 1.447
a = 10 ; b = 0.776 ; k z = 0.97
M kr
48.88 10 3
=
= 0.00039m 2 = 3.9 10 4 m 2 = 3.9cm 2
vi k z h 400 0.975 0.32
- 32 -
t=
fa
0. 5
100 =
100 = 63. 775 cm
Fa
0 . 784
usvojeno: R8/30
Greda
Momenti i transverzalne sile odreuju se iz uslova M i T za svaki
karakteristian presek.
Raunsko reaktivno optereenje po kontragredi iznosi
q'=P(i)/L=6000/18.34=327.15 kN/m
Transverzalne sile:
T11=q' a=327.152.00=654.30 kN
T12=T1l-P1=654.30-1500.0= - 845.70 kN
T21=T12-q'l1= - 845.70+327.156.00=1117.20 kN
T23=T21-P2=1117.20-2500.0=-1382.80 kN
T32=T23+q'l2=-1382.80+327.158.00=1234.40 kN
T3d=T32-P3=1234.40-2000.0=-765.53 kN
Momenti savijanja:
2
M2=(-q'(a+l1) /2)+P1l1
- 33 -
x1=T12/q'=845.70/327.15=2.58 m
M =(-q'(a+x )2)/2+P1 x
I
1
2
MII=(-q'(x2+x) )/2+P3 x2
MII=(-327.15(3.77+2.34) )/2+2000.003.77=1433.40 kN
M kr
b
h
=
rkr
0.94
b 0 =
0.55 = 1.868MN = 1868 kNm
0.510
- 34 -
Oclonac 1
h
kr
1
M
b0
0.94
1066.5 10 3
0.55
= 0.675
M 1kr
1066.5 10 3
=
=
= 0.00303m 2 = 30.3cm 2
vi k z h 400 0.9355 0.94
usvojeno 7R25
(34.36 cm2)
Oslonac 2
M 2kr
526.144 10 3
=
= 0.001461m 2 = 14.61m 2
Fa = Fa1 + Fa2 =
Fa =
M bkr
M bkr
M 2kr
M 2kr
+
=
+
vi z vi (h a ) vi k z h vi (h a )
1868 10 3
526.144 10 3
+
400 0.892 0.94 400 (0.94 0.04 )
- 35 -
Oslonac 3
rkr =
kr
3
M
b0
0.94
1459.94 10 3
0.55
= 0.577
Fa pot
35 + 15
= 0.55 + 20 0.25 = 5.55m
2
= b 0 + 0.25 l 0 = 0.55 + 0.25 0.8 6 = 1.75m (l 0 = 0.8 l )!
b p1 = b 0 + 20 dp sr = 0.55 + 20
bp2
b p 3 = = B = 1.65m
b p min = b p 3 = 1.65m
Za usvojene dimenzije grede vri se ispitivanje preseka u polju kao
"T" preseka.
rkr =
h
M Ikr
bp
0.94
715.2 10 3
1.65
= 1.428
- 36 -
Fa =
M Ikr
715.2 10 3
=
= 0.00195m 2 = 19.5cm 2
vi k z h 400 0.9745 0.94
usvojeno 4R25
povijeno 2R25
(19.64 cm2)
Polje II
bp = 1.65m
M IIkr = sr M II = 1.63 1433.4kNm = 2336.442kNm
x < d p rkr =
a
0.94
= 0.79
2336.44 10 3
1.65
= 10; b = 1.6; k z = 0.950; skr = 0.138
Fa =
2336.442 10 3
= 0.00654 m 2 = 65.4 cm 2
400 0.950 0.94
Tu = + 0.75d q u
2
gde je
c - irina oslonca, d - visina preseka, qu- granino optereenje
q u = sr q = 1.63 327.15 = 533.25kN
0.45
c
+ 0.75 1.0 533.25 = 0.975 533.25 = 519.92 kN
Tu = + 0.75d q u =
2
2
- 38 -
x 3r =
2253.96 1535.0
= 1.34 m
533.25
Mesto gde je n= r:
Tr = r b z = 1.1 0.55 0.9 0.94 =0.512 MN = 512.00 kN
x r =
2253.96 512.0
= 3.26m
533.25
n, 23 + 3 r
x3 r (c / 2 + 0.75 d ) b +
2
3 r x r x3 r
b =
2
= 0.75 1.0 3.726 0.55 +
3.726 + 3.3
[1.34 0.975] 0.55 +
2
3.3 1.92
0.55 = 1.537 + 0.705 + 1.742
2
H vu, 23, n f3 r = 3.984MN
Iz polja je povijeno nad oslonac 9R25 (44.18 cm2).
- 39 -
H vuz 1.485
=
= 0.0037 m 2 = 37cm 2
vi
400
23 = xr - c/2 = 3.26- 0.225=3.035=303.5cm
F uz =
t uz ,23 =
m a u
2 0.79
23 =
3.035 = 0.129m = 12.9cm
Fuz
37
max tuz() b
tj. max tuz() 55
25 cm
25cm
25cm
- 40 -
- 41 -
- 42 -
- 43 -
- 44 -
4.TEMELJI SAMCI
Temelj samac (soliter) postavlja se ispod stuba, i prima sve
statike i dinamike uticaje koji deluju na stub (Slika 28). Dimenzije
temelja se odreuju iz uslova nosivosti tla (irina - B i duina -A) i
uslova prodora stuba kroz stopu temelja (visina - H). Proraun
armature u zategnutom delu poprenog preseka odreuje se
prema momentima savijanja koje prouzrokuje reaktivno
optereenje tla, koje je izazvano silom u stubu. Usvaja se
pretpostavka da je konstrukcija stope temelja nedeformabilna,
odnosno da su naponi u tlu jednaki ispod cele povrine temeljne
stope.
z stv =
V
zdozv
Ft
(61)
Slika 29. Odreivanje optimalnih odnosa strana temelja u funkciji raspona stubova
Slika 30. Odnos strana temelja u funkciji jednakih prepusta c u oba pravca
- 46 -
- 47 -
1.25 1200.00 10 3
Ft =
= 6.82m 2
0.22
A
A2
Ft = A B = A
=
A = 1.5 Ft = 1.5 6.82 = 3.198m
1.5 1.5
A 3.198
B=
=
= 2.132m
1.5
1.5
Usvojeno je A/B=3.20/2.15 m
Stvarna povrina stope je
H=
V
1,20
=
= 0,78m
2 (a + b ) r 0,8 2 (0,6 + 0,4) 1,1 0,8
r =
V q ( d kp2 / 4)
h d kp
gde je:
V - sila u stubu;
q - reaktivno optereenje tla;
- 48 -
stranica a i b)
h - statika visina preseka
to je
1,20
= 0,174kN / m2
6,88
r =
15
20
30
40
50
60
r(MPa)
0.6
0.8
1.1
1.3
1.5
1.6
- 49 -
H =
1200.00 10 3
= 0.80m
2 (0.6 + 0.4 ) 1.25 0.6
V = V Vb
pa je potrebno dodati kosu armaturu pod uglom od 45o koja treba da
primi silu V .
V
o
Fak = cos 45
vi
- 50 -
= 1200.00 kN
3.13225
- teina zemlje iznad stope
(2.153.21.3-3.132-0.40.60.5) 18.5
- teina poda
(2.153.2-0.40.6) 10
Ukupno optereenje V
- 51 -
78.31 "
= 107.52 "
= 66.40 "
= 1452.23 kN
z =
stv
1452.23 10 3
= 0.211MPa < 0.22MPa
6.88
q =
V 1200.00
=
= 174.42 kN/m2
6.88
Ft
Presek c-c
Povrina na kojoj deluje sila Qc
- 52 -
Fc =
m2
ec =
3 B+b
3
2.15 + 0.4
hc
0.77
= 0.887
M ckr
377.55 10 3
b + 2 0.05
0.4 + 0.1
rkr = 0.887 a = 10; b = 1.8, k z = 0.944
Fac =
M ckr
377.55 10 3
=
= 0.002164m 2 = 21.64cm 2
vi k z h 240 0.944 0.77
- 53 -
Fac' =
Fac 21.64
=
= 10.065 cm2/m1
B
2.15
t=
f a
1.13
100 =
100 = 11.22cm
Fa
10.065
Usvojeno 12/10
Presek d-d
Analogno predhodnom postupku sledi
3.2 + 0.6
A+a
d =
0.875 = 1.663m 2
2
2
Qd = Fd q = 1.663 174.42 = 289.97kN
Fd =
= 0.54m
3 A+a
3
3.2 + 0.6
M d = 289.97 0.54 = 156.57kNm
ed =
- 54 -
hd
0.75
= 1.242
M dkr
255.21 10 3
0.6 + 0.1
a + 2 0.05
rkr = 1.242 a = 10; b = 1.15, k z = 0.9635
Fad
M dkr
255.21 10 3
=
=
= 0.00147m 2 = 14.7cm 2
vi k z h 240 0.9635 0.75
Fad' =
Fad 14.7cm 2
=
= 4.594cm 2
A
3.2
t=
f a
0 .5
100 =
100 = 10.88cm
Fa
4.594
Usvojeno 8/10
- 55 -
______________________________________________________
(*) Dr. Stevan Stevanovi: FUNDIRANJE I
- 56 -
- 57 -
Podaci:
Dimenzije temelja:
A=4.00 m; B=2.00 m; H=0.80 m
3
=25 kN/m
Zapreminska teina stope temelja
Uticaji koji deluju u taki "c":
Vertikalna sila
V=450.00 kN
U ravni "V-x" horizontalna sila
Hx=25.00 kN
moment savijanja
My=30.00 kNm
U ravni "V-y": horizontalna sila
Hy=10.00 kN
moment savijanja
Mx=15.00 kNm
Kordinate take "c", u ravni "x-y", su
x=-0.50 m; y=0
Dozvoljen napon
zdozv.=0.12 MPa
Reenje
Svi uticaji se redukuju na temeljnu spojnicu.
Teina stope iznosi G = 4.0 2.0 0.8 25 = 160.00 kN
Ukupna vertikalna sila koja deluje u teitu osnove stope temelja
V=V+G=450.00+160.00=610.00 kN
Ukupni moment sila u odnosu na teinu osu xt osnove stope
temelja
- 58 -
Ft
Wx
Wy
gde je i=1,2,3,4
= 0.0516 MPa
2.67
5.33
- 59 -
5. IPOVI
ipovi su takva konstrukcija temelja (Slika 40) koja uticaje od objekta
prenose na tlo putem trenja izmeu ipa i tla, po njegovom omotau,
i pritiska na tlo na njegovom vrha.
ip je takav konstruktivni element ija je duina znatno vea od
dimenzija poprenog preseka, i na njemu razlikujemo "vrh" koji se
nalazi na njegovom donjem kraju, i "glavu" koja se nalazi na njgovom
suprotnom kraju.
Sila od konstrukcije objekta (zida ili stuba) prenosi se na jedan ili
vie ipova putem armirano betonskog veznog elementa koji se
naziva "jastuk". Jastuk ima ulogu, osim da prenese silu sa objekta na
ip, da povee ipove kako bi solidarno primili pripadajuu silu.
- 60 -
- 61 -
- 62 -
- 64 -
- 65 -
- 66 -
- 67 -
- 68 -
- 69 -
(62)
gde je
v = 02 + f g
g = 2 h2 + 1 (h1 + Df - 2,00)
(63)
(64)
Vrsta tla
f
Nevezani ljunak
2,5
Peskovite gline
2,0
Gline
1,5
Les
1,0
______________________________________________________
(*) Roy Whitlow: BASIC SOIL MECHANICS
- 70 -
(65)
(66)
Slika 52.
Oni ipovi koji svojim vrhom ulaze u nosivo tlo nose trenjem izmeu
omotaa i tla, i pritiskom vrha na tlo (Slika 52B). U praksi ovakvi
ipovi nazivaju se "oslonjeni".
- 71 -
- 72 -
- 73 -
S=
V +G
n
(67)
Hs =
H
n
(68)
- 74 -
M x = V e ty
(69)
M y = V e xt
(70)
oko x ose i
oko y ose.
Primenjujui izraze za odreivanje teita povrine, momenta
inercije i napona u pojedinim takama preseka izloenog
eksentrinom pritisku, a obzirom da su povrine poprenih preseka
ipova jednake, to povrinu jednog ipa moemo prikazati Fs = 1 .
Tada je poloaj teita T je odreen izrazima
eixt
xt =
n
(71)
eiyt
n
(72)
yt =
Si =
My
Mx
V
y
eix
i
2
2
x
y
n
ei
ei
( )
( )
(i = 1,2,3,...., n)
x
i
y
i
- 75 -
(73)
V M
+
z.dozv.
F W
V M
=
0
F W
=
(78)
(79)
- 76 -
e=
M
V
(80)
c=
B
e
2
(81)
max 1 = 2
V
zdozv
3 c
(82)
Stabilnost na klizanje
Stabilnost na klizanje je odreena iz uslova da je koeficijent klizanja
nk =
V tg
k
H
- 77 -
(83)
np =
s 1.5
Mp
(84)
- 78 -
Podaci:
hk = 2.50 m - slobodna visina zida
Df = 1.00 m - dubina fundiranja
- 79 -
- 80 -
112.45 tg 30 o
nk =
= 1.64 1.5
39.54
Ukoliko je koeficijent sigurnosti na klizanje manji od dozvoljenog,
mora se korigovati geometrija stope.To se moe postii formiranjem
zakoenja u ravni temeljne spojnice ili poveanjem irine stope to
nije ekonomino obzirom na poveanje utroka materijala za
potporni zid.
Nain obezbeenja od klizanja potpornog zida zakoenjem u ravni
temeljne spojnice dat je na slici 60.
- 81 -
R = H 2 +V 2
(85)
= arctg
H
V
- 82 -
(86)
np =
114.45
= 2.15 1.5
53.18
- 83 -
max 1 = 2
V
112.45 10 3
= 2
= 0.139 MPa < zdozv = 0.14MPa
3c
3 0.54 1.0
tri
- 84 -
max z
112.45 10 3
V
=
=
= 0.104MPa < zdozv = 0.14 MPa
2c
2 0.54
- 85 -
h=30.0-3.0=27.0cm
M ckr 61.09
=
= 1.61m
Vkr
37.89
M akr = Vkr ea
ea = ekr + 0.5 d z a = 1.61 + 0.5 0.3 0.03 = 1.73m
kr
b
h
=
rkr
0.27
kr
b =
1.0 = 0.19MNm > M a = 0.06555MNm
0
.
618
- 86 -
rkr =
0.27
= 1.054
M akr
65.55 10 3
1.0
b
rkr = 1.054 a = 10; b = 1.42; k z = 0.9555
Fa =
M akr
V
65.55 10 3
37.89 10 3
kr =
f a
1.13
100 =
100 = 12.52cm
Fa
9.02
usvojeno 12/12.5
t=
f a
0.28
100 =
100 = 15.52cm
Fa
1.804
usvojeno 6/15
- 87 -
(Slika 65). Na istoj slici dat je prikaz usvojene armature koja je data
sprovedenim proraunom.
- 88 -
Hw =
hw p w
2
(87)
i deluje na visini
sw =
hw
3
(88)
M w = H w sw
(89)
H = H1 H 2 + H w
(90)
M = H 1 s1 H 2 s 2 + H w s w
(91)
O ovoj pojavi treba vodi rauna jer ako se potporni zid projektuje bez
uticaja podzemne vode a tokom eksplaotacije dodje do pojave
podzemnih voda, poveanje potisaka od podzemne vode moe
dovesti do ruenja potporne konstrukcije.
Spreavanje stvaranja prisustva podzemnih voda moe se
najednostavnije postiii postavljanjem drenanih otvora u zidu kako
bi se omoguilo dreniranje vode u tlu iza potpornog zida, odnosno
smanjila visina nivoa podzemnih voda. Nain za drenau tla iza
potpornog zida dat je u poglavlju Konstruktivnii detalji.
3. Uticaj kohezije tla na potporni zid
Kada tlo poseduje koheziju c tada uticaj kohezije smanjuje aktivni
zemljani pritisak na potporni zid (Slika 67).
- 89 -
H c = c sc
(92)
M c = H c sc
(93)
hc
2
(94)
gde
sc =
H = H1 H 2 H c
(95)
M = H 1 s1 H 2 s 2 H c s c
(96)
- 90 -
- 91 -
p = 0,8 D a
Po dobijanju dijagrama pritisaka tla, dimenzionise se konstrukcija
obezbeenja temeljne jame. Ta konstrukcija moe biti od drvene
grae ili od elinih profila.
2. Dijafragme
Dijafragame su takve konstrukcije koje svojim ukljestenjem u tlo
ispod kote iskopa formiraju sistem konzole koja nosi horizontalne
potiske tla i time obezbeuju temeljnu jamu.
Postoji vie metoda za proraun stabilnosti ove konstrukcije i
presenih sila. Ovde se daje reenje autora Roja Whitlow-a (Slika
67).
- 92 -
Pa =
1
a ( H + d ) 2
2
(97)
gde je
a = tg 2 (45 0 / 2)
- zapreminska masa tla
Pasivni otpor tla je
Pp =
1
p d 2
2
(98)
gde je
p = tg 2 (45 0 + / 2)
Za uslov da je suma momenat u taki C jednaka nuli
Mc=0
(99)
1 Pp d 1
= Pa ( H + d )
3 F
3
(100)
1
1
a d 3 = F a ( H + d ) 3
6
6
(101)
M c = 0 =
d 3 = F a 2 ( H + d ) 3
(102)
tada je dubina ukopavanja dijafragme
d=
(
p 2
F
1
3
) 1
- 93 -
(103)
1
1
p z s2 / F = a ( H + z s ) 2
2
2
z s2 = F a 2 ( H + z s ) 2
(105)
(106)
tada je
zs =
H
p
F
(107)
Maksimalni moment je
M max . =
1
1
a ( H + z s ) 3 p z s3 / F
6
6
(108)
a = tg 2 (45 0 30 / 2) = 0.333
Koeficjient pasivnog otpora tla je
p = tg 2 (45 0 + 30 / 2) = 3.000
- 94 -
6.00
d=
1
3
3.00
) 1
2
= 9.23m1
zs =
6.00
= 5.35m1
3.00
1
2
1
1
0.333 18.0 (6.00 + 5.35) 3 3.00 18.0 5.35 3 / 2 = 771.59kNm
6
6
- 95 -
- 96 -
- 97 -
k=
zstv.
(109)
s
- 98 -
2 2
E o = M s 1
1
(110)
Tlo
ljunak
Pesak
Praina
Glina
0.25
0.30
0.35
0.40
s=
(1 ) p k
2
(111)
Eo F
L/B
1
2
3
4
5
k
0.88
0.86
0.83
0.80
0.77
- 99 -
2 0 .4 2
E o = 9000 1
1 0 .4
= 4200 MPa
Povrina temelja je
s=
4200 147.00
= 6.00mm.
k=
0.09
1000 = 15000kN / m 3
0.006
- 100 -
360
360.0
360
[dT]
720.0
360.0
(kN)
[dM]
fY
0.89
(kNm)
(cm)
- 101 -
- 103 -
- 104 -
- 105 -
- 106 -
- 107 -
- 108 -
- 109 -
- 110 -
TAVAN
IV SPRAT
IIII SPRAT
II SPRAT
I SPRAT
PODRUM
- 111 -
- 112 -
D=
pB
100
(113)
- 113 -
VIII. LITERATURA
Stevanovi Stevan:
Whitlow Roy:
Vujii edomir:
Vujii edomir:
Todorovi Tiosav:
Bowles J.E.:
Leonhardt F.:
Dimitrijevi Milorad:
Kasagrande L.:
- 114 -