You are on page 1of 12

1. Vrste i podela izraajnih sredstava zvuka u AV delu.

Tri osnovne vrste izraajnih sredstava (kategorije zvuka):


1) Govor
2) Muzika
3) Zvuni efekti
- Detaljnija podela govora je na: dijalog, monolog, unutranji monolog, naraciju, izjavu i
komentarisanje.
- Osnovna podela muzike je na: originalnu (komponovanu za dato delo), preuzetu
(snimljena) i arhivska.
Muzika za film deli se na: imanentnu ili realnu (ima realan izvor u filmskom kadru) i
transedentnu ili prateu (sredstvo manipulacije, upravljanje emocijama).
- Zvuni efekti dele se na : realne (snimljene), vetake (generisane) i stilizovane.
2. Audio miksete, vrste i podela.
Prema tehnologiji izrade dele se na: analogne i digitalne.
Prema nameni, sve miksete dele se na: terenske, miksete za snimanje (produkciju), za
emitovanje programa, za audio sisteme ozvuenja, za monitoring na bini, za efekte
(najee u pozoritu).
3. Sekcije audio miksete.
Glevne sekcije miksete su: ulazi, grupni izlazi, glavni izlazi (mono i stereo), monitorska
sekcija.
4. Detaljno opisati sve parametre jedne od sekcija audio miksete.
Ulazna sekcija miksete sadri kontrolu pojaanja nivoa ulaznog signala (gain), insertnu
taku (za povezivanje sa ureajima za dinamiku obradu signala). Ekvilizatorska sekcija
audio miksete najee sadri potenciometre za kontrolu pojedinih grupa frekvencije
(visoke, srednje i niske). Ispod ekvilajzera imamo aux potenciometre za podeavanje
(doziranje) nivoa vremenski obraenog signala prema neobraenom (suvom) signalu.
Nakon aux-a imamo panorama potenciometar za fiksiranje (podeavanje) pozicije datog
zvuka u miksu. Na dnu ulazne sekcije postoji feder za podeavanje nivoa ulaznog zvuka u
miksu kao i pre feder sluanje (za podeavanje nivoa na samom ulazu pre insertne take
uspomo gain potenciometra).
5. Vrste i podela ureaja za obradu audio signala.
Ureaji za obradu audio signala dele se na: ureaje za dinamiku obradu, ureaje za
vremensku obradu i ureaje za frekvencijsku (spektralnu) obradu.
Ureaji za dinamiku obradu su: kompresori (limiteri) i ekspanderi.
Ureaji za vremensku obradu signala su: simulatori prostora (reverb) i kanjenja (delay).
Ureaji za frekvencijsku obradu signala su: ekvilajzeri (grafiki, parametarski i
paragrafiki)

6. Objasniti princip rada jednog od ureaja za obradu audio signala.


Kompresor (ureaj za dinamiku obradu signala) jeste ureaj koji slui da u okviru audio
signala pojaa deonice koje su nie po nivou, a smanji one koje su glasnije. Ovim se
pored kontrole nivoa audio signala postie i odreeni efekat koji se moe praktino
iskoristiti u miksovanju velikog broja pravaca muzike kao i u svrhe obrade zvuka za film
(obino govora). Osnovni parametri kompresora su threshold vrednost nivoa signala
preko koje e poeti da funkcionie; Attack time vreme za koje e, posle impulsa
zvuka, poeti da radi, release time vreme za koje e se iskljuiti; odnos kompresije
odnos originalnog prema komprimovanom signalu (1:1, 2:1, 4:1, 10:1 prag limitera). U
odnosu kompresije :1, kompresor radi kao limiter (odseca vrhove signala koji prelaze
preko prethodno definisanog praga).
7. Vrste studija za obradu zvuka.
Vrste studija za obradu zvuka su: studio za snimanje, produkciju i miksovanje muzike;
studio za snimanje voiceover-a i muzike za televiziju; studio za snimanje zvuka za film
(govor, muzika, foley efekti)..
8. Detaljno opisati jedan od studija za obradu zvuka.
Studio za snimanje muzike obuhvata nekoliko produkcionih celina. Soba u kojoj se vri
snimanje zvuka (instrumenata, govora) naziva se studio, a soba u kojoj se zvuk
posredstvom opreme za snimanje i obradu prilagoava potrebama muzike koja se snima,
zove se reija ili kontrolna soba. U reiji se nalazi sva oprema potrebna za skladitenje i
obradu zvuka, dok se u studiju nalazi oprema za usnimavanje (mikrofoni), koja je audio
tablama i kablovima povezana sa miksetom (zvunom kartom) u reiji. Za povezivanje
veeg broja audio ureaja u produkcionom lancu studija za snimanje muzike, koristi se
patch polje.
9. Specifikacija radnih mesta u sektoru zvuka na filmu, pozoritu, radiju i televiziji.
Svaki od ovih medijuma obuhvata postojanje snimatelja, montaera i dizajnera zvuka.
10. Timecode i sinhronizacija: Istorijat, osnovne vrste.
U poetku timecode je bio mehaniki ili elektronski generisan. Oba naina pokazala su
se nepraktinim i obino dovodila do greke zbog neplaniranih pomeraja (slip-ova) trake
kod mehanikog timecode-a, a u sluaju elektronskog brojanja rezultat je postajao
netaan zbog loeg kontakta izmeu glave i trake na poetku ili tokom premotavanja.

11. Timecode i sinhronizacija: Princip rada, problemi.


Kada kaemo timecode, mislimo na informaciju koja se paralelno svakoj putenoj slici,
zapisuje u obliku adrese. Informacija locirana ispod svake slike ima etiri bloka: vreme
(u satima, minutama, sekundama i frejmovima), korisniki bit, kontrolni bit i
sinhronizacionu re. Vreme je u ovom sluaju broj slike. Zavisno od standarda koji se
koristi u jednoj sekundi e biti sadrano 24 (film) ili 25 (PAL video) slika. Osnovni
problem timecode-a su: midnight, drop (nastaje zbog mehanikog oteenja) i glitch
(greka, preskok u generatoru timecode-a).
12. Timecode i sinhronizacija: Startovanje zvuka i slike, standardi formatiranja.
Sinhrono startovanje slike i zvuka postie se korienjem klape ili pipsera. Ovi elementi
koriste okida u obliku impulsa koji startuje sliku i zvuk (Simultano) ili govori montaeru
kako treba da namontira pojedine elemente slike i zvuka, kako bi bili puteni
jednovremeno i sinkrono. Formati timecode-a su: longitudinalni timecode (LTC) i
timecode vertikalnog intervala (VITC) koji spadaju u istu grupu (SMPTE); postoje MIDI
timecode i IEC standard.
13. Navesti faze rada u procesu obrade zvuka za film.
Faze rada u obradi snimljenog zvuka jesu: montaa (editovanje), miksovanje i
masterovanje snimka.
14.Detaljno opisati proces rada u jednoj od faza obrade zvuka za film.
Miksovanje, odnosno dizajniranje zvuka za film, predstavlja kreativan proces u kojem se
snimljenom (suvom) audio signalu dodaju efekti kako bi se postigao odreeni stepen
stilizacije koji odgovara ideji i prii samog filma. Korienjem ureaja za spektralnu i
dinamiku obradu signala kreira se zvuna slika koja odgovara logikoj stvarnosti koju
gledalac vidi, a oekuje da uje. Isto tako dodavanjem prostora dobija se utisak o sceni i
postie eljena dubina. Pripremom zvuka za bioskopsku projekciju filma radi se u 5.1
sistemu ime se sve prethodno navedene faze obrade zvuka dovode na jedan vii nivo,
na kojem e gledalac moi da ih prostorno povee.
15. ta su zvune atmosfere, a ta ambijentalni zvuk?
Zvune atmosfere su elementi zvune slike koje pripadaju sceni i koriste se statiki
pasivno (zvuk sobe) ili dinamiki aktivno (zvuk zrikavaca), dok ambijentalni zvuk
predstavlja ono to se uje odvojeno od atmosfere u periodinim intervalima, a deo je
zvune pozadine (lave psa, zvuk tramvaja koji prolazi)

16. Podela zvulnih atmosfera.


Zvune atmosfere se dele na: aktivne i pasivne. Pod pasivnim podrazumevamo
konstantan (ravan) zvuk koji predstavlja odreenu sredinu (huk grada u daljini, zvuk
sobe), dok se pod aktivnim atmosferama podrazumeva zvuk koji je deo odreene sredine
i ima konstantnu aktivnu komponentu (zvuk zrikavaca, zvuk ventilatora raunara itd.)
17. ta su foli efekti?
Foli efekti predstavljaju naknadno snimljen zvuk koji je u direktnoj vezi sa pokretima
glumaca u filmu (koraci, lupkanje, kucanje, ispijanje pia), a dobili su ime po Deku
Foliju koji je osmislio ovaj kreativni postupak.
18. Podela foli efekata.
Foli efekte delimo na realne, vetake i stilizovane. U grupu realnih efekata spadaju
napa poznati zvuci (hodanje, pokreti ruku i tela). U vetake spadaju efekti proizvedeni
oscilatorom (sintetiki zvuci), dok u stilizovane efekte spadaju izmiljeni zvuci, obino
kombinacija realnih i vetakih (zvuk lightsaber-a, zvuk robota, laserskih pitolja itd.)
19. ta je nahsinhronizacija?
Nahsinhronizacija predstavlja naknadno snimanje zvuka (govora) u studiju, zbog
problema pri snimanju na terenu (velika gradska buka, trenutni impuls nepoeljnog
zvuka). Glumci preko monitora prate nain na koji su izgovarali svoj tekst i pokuavaju
da na potpuno isti nain to ponove. Ovo je est oblik snimanja zvuka za film.
20. Navesti vrste radijskih dela.
U osnovne vrste radio dela spadaju komercijalne forme i radio drame. Komercijalni
oblici radijskog dela zovu se: maska, servis, servis plus i dramski spot.
21. Formati reprodukcije zvuka u bioskopu.
Dolby Digital, SDDS (Sony Dynamic Digital Sound), DTS (Digital Theater Systems)
22. ta je dizajn zvuka?
Dizajn zvuka predstavlja kreativni proces u kojem snimljeni zvuk dobija svoje konkretno
znaenje povezano sa slikom, radnjom i idejom nekog AV dela, ime e na konkretan
nain delovati na gledaoca usmeravajui ga i govorei mu kako treba da doivi odreenu
scenu.

* Navedite broj dekodovanih kanala koje koristi DTS sistem za reprodukciju zvuka:
- Broj dekodovanih kanala: 6
* Koji instrument za vizuelnu kontrolu audio signala se koristi za merenje RMS,
odnosno srednje vrednosti signala?
- VU metar
* Kada na kompresoru parametar ratio postavimo na vrednost veu od 10:1 ( :1),
a attack time na minimalnu vrednost i treshold na -5 dB, to znai da e:
- Dinamika izlaznog signala na ureaju biti ograniena vrednostima - i -5 dB
*Navedite i opiite emu slue tri osnovna parametra ureaja za vetaku
reverberaciju:
- Vreme reverberacije veliina prostorije
- Vreme kanjena prvih refleksija blizina povrine od koje se zvuk prvo odbije
- Odnos direktnog i reverberantnog zvuka (dry/wet subjektivan oseaj rastojanja od
izvora zvuka)
* Navedite dve osnovne vrste SMPTE timecode-a i opiite njihove razlike.
- LTC (Longitudinalni Time Code) zapisuje se du trake.
-VITC (Vertical Interval Time Code) zapisuje se u vertikalnom povratnom intervalu
*Playback je tehnika snimanja:
- Slike na unapred snimljeni zvuk
* Navedite klasifikaciju Foley efekata.
- Foli efekte delimo na realne, vetake i stilizovane. U grupu realnih efekata spadaju
napa poznati zvuci (hodanje, pokreti ruku i tela). U vetake spadaju efekti proizvedeni
oscilatorom (sintetiki zvuci), dok u stilizovane efekte spadaju izmiljeni zvuci, obino
kombinacija realnih i vetakih (zvuk lightsaber-a, zvuk robota, laserskih pitolja itd.)
*
*
-

Koje vrste audio mikseta moraju imati obavezno opciju fader start?
Miksete za emitovanje
Navedite vrste govora u AV delu.
Dijalog, monolog, unutranji monolog, naracija, izjava i komentarisanje.

*Koji format reprodukcije zvuka u bioskopu nije digitalan?


- Dolby SR
*Koja vrsta audio mikeste je najpogodnija za upotrebu u pozoritu?
- Matrina mikseta
*ta znai VU na VU metru?
- Volume Unit
*Navedi i opii faze rada na dizajnu zvuka u pozorinoj predstavi.
Na probi se gleda koncept i dodaje se ili izmenjuje ton i na tehnikoj probi se dobija
konani timung efekata muzike i pie se muziki scenario u kome su ubaeni i zvuni
efekti.

- Muzika je sadrana u svim umetnostima u kojima se primenjuje dizajn zvuka: Film,


TV, Radio, Scenske umetnosti, Multimedija
- Film je najsloenija oblast u okviru Dizajna Zvuk, dok je Radio najkreativnija.
*Kod fima imamo:
Produkcijski tim:
- Snimatelj zvuka (prati kadrove snimanja filma i primenjuje ih u snimanju zvuka)
- Mikroman (postavlja mikrofone, odogovara za hvatanje zvuka na sceni)
- Asistent Snimatelja (vodi sistem komunikacije i postavlja kablove)
Postprodukcijski tim:
- Montaer zvuka (Montaer specijalnih efekata, montaer dijaloga, montaer foley
efekata, montaer zvuka atmosfere prostora, montaer muzike, snimatelj foley efekata,
mikser zvuka)
*Kod televizije:
Dosta manja post produkcija nego kod filmam odmah se ide na MIX (peglanje) sa videom
i u emitovanje. Tu najee postoji samo montaer slike i montaer zvuka.
Produkcijski tim:
- Snima zvuka
- Mikroman (postavlja bubica, nosa puke)
- Asistent snimatelja zvuka
Postprodukcijski tim:
- Ton majstor (mikser zvuka)
Tim za emitovanje:
- Tonac
*Kod Radia:
Radio stvara sliku u glavi sluaoca, stoga je to najkreativniji medij. Najbri medij.
Produkcija:
- Tonski tehniki montaer
- Snimatelj programa
- Montaer
- Voditelj
- DJ

*Kod scenske umetnosti:


- Montaer Dizajner zvunih efekata
- Majstor ozvuavanja
- Monitoring majstor
- Ton majstor

MIKSETE
Miksete su ureaji koji primaju, meaju i obrauju zvukove. Osnovna namena tonske
miksete je da primi dva ili vie razliitih tonskih signala, meusobno ih mea u
odgovarajuem odnosu i uz korekciju po amplitudi, frekvenciji i vremenu, daje na izlazu
masovan tonski signal.
- Dele se na: Analogne i Digitalne
Po primeni postoje: Terenske, Produkcione (male, srednje, velike), Miksete za
ozvuavanje (matrix) i miksete za emitovanje.
- Miksete poseduju: Ulaznu, izlaznu i monitorsku sekciju
- Filtri na mikseti: Low Pass, High Pass, Band Pass Filter
- Ekvilajzeri: Grafiki, Paragrafiki
Miksete poseduju i 2 instrumenta za vizuelnu kontrolu signala:
- Pik metar: PPM (vrne vrednosti) dosta se koristi kada se radi sa digitalnim
signalom, prikaz pomou LEDioda.
Dosta bre reaguje na promenu signala, meri vrne vrednosti, samo pikove najvee
vrednosti. Ima mali attack time. Dosta bitan ureaj zbog zatite opreme i zbog kvaliteta
snimka.
VU metar: VU (srednje vrednosti) meri energiju govora koju emo zabeleiti ima iglu
sa kretnim kalemom.
Ima 10 puta sporije attack time. Meri najee srednju vrednost signala.
- Tranzient: poetni deo signala koji nosi boju tona (nosi informacije o harmonicima)
- Korelator faze:
- Kada imamo kretanje ispod 0 ka -1 imamo loe slaganje faza u levom i desnom signalu.
To se u stereo sluanju nee ba primetiti ali u mono sluanju se moe desiti da potpuno
izgubimo jedan instrument/glas/ton. Daklem pojavljuje se ka+njenje tonova u mono
obliku, mono posle nema kvalitet kao stereo u reprodukciji. Najbolje je da se kree od 0
do 1.
Terenske miksete:
Treba da bude laka, prenosiva, otporna na vremenske uslove (promene temperature,
vlagu, nadmorsku visinu), da ima krune reglere (zbog kamenia i praine koja moe
upasti i zaglaviti regler), da ima limiter, high pass filter, baterijsko napajanje, pikmetar,
korelator faze.

Produkcione miksete : One se nalaze u studijima, reportanim kolima, sadri limiter,


high pass filter, pikmetar, VU metar, ekvilajzer, korelator faze.
Za emitovanje: imaju 1 ili 2 izlaza (pomoni i glavni). Ima pre fader izlaz, instrumente
za vizualno posmatranje signala. Nema filtre i ekcilajzere, nema panorame na stereo
ulazima, ali na mikrofonskim ulazima ima frekvencijski ekvilajzer zbog gostiju u studiju.
Ima telefonski hibrid zbog ukljuenja reportera i telefonskih slualaca.

Izraajna sredstva zvuka:


- Govor
- Muzika
- Zvuni efekti
- Atmosfera, efekat prostora
- Filmska tiina
Govor: Osnovno izraajno sredstvo, on je najuticajniji. Osnovne vrste govora su: Dijalog,
monolog, naracija, unutranji monolog, komentar, amorm izjava, implicitni govor,
personifikovani govor.
Muzika: Njom se moe dati efekat filmu, anr, znaenje u sceni.
Moe biti: Komponovana, Arhivska i preuzeta
Postoji podela na imanentnu (ima realan izvor u filmskom kadru) i transedentnu (Score
komponovana muzika, prikazuje stanje aktora, doprinosi, manipulie emocijama
gledalaca)
Zvuni efekti:
- Prirodni imaju prirodan izvor
- Vetaki imaju mehaniko elektronski nastanak (plug in efekti, midi klavijature)
- Arhivski i snimljeni efekti
- Atmosfera:
Sastoji se od prednje, zadnje i centralne atmosfere
-Filmska tiina: stilizovano odsustvo zvuka
Javlja se najee u Horor filmovima gde naglaava predstojeu vanu scenu, to je
podignuti nivo tiine koja se ne uje.

*Time Code
-Odnos slike i zvuka treba da bude odeen sinhronizacijum. U tome nam je od velike
pomoi timecode.
Prvi sistem sa sinhronizovanim tonom i slikom traka je imala perforaciju, bila je
izbuena sa strane i grajfer je povlaio traku tona i filma u isto vreme. Uz mikrofon i
rekorder nalazio se i magnetofon sa etri glave: za brisanje, snimanje, presluavanje i
pilot ton.
SMPTE udruenje koje je napravilo timecode
Timecode se sastoji od etiri grupe cifara: sati, minuti, sekunde, frejmovi.
LTC (Longitudinal timecode) njime moemo da manipuliemo, zapisuje se du trake
VITC (Vertical Interval Timecode) integrisan je u elektronskoj slici u vertikalnom
povretnom intervalu
Problemi kod timecoda:
- Drop - sistem preskoi i zastane zbog oteenja trake
- Glitch greka generator timecoda, preskoi frejm ili sekundu i ne zna gde se nalazi
sledea slika, frejm, sekunda.
- Midnight javlja se kada timecode pree sa 23:59:59:24 na 00:00:00:00, da bi se
izbegla timecode se na poetku postavi na 1:00:00:00

**U pozoritu treba da postoji 3 sistema ozvuenja:


1 - Sistem ozvuenja scene Najvaniji sistem, odnosi se na ozvuenje same
predstavem reprodukciju muzike i efekata i za ozvuavanje. Koriste se matrine
miksete. Postoje pozorita sa dve reije, jedna je kod scene a druga u gledalitu. Za
sluanje u reijama koje su zatvorene koriste se omni direkcioni mikrofoni postavljeni u
publici.
2 Ispicijentski sistem postavlja se u sceni u dekoru, u ostavi, hodnicima,
svlaionicama, slui za obavetavanje glumaca.
3 Zvuk za publiku interni sistem

**Formati viekanalne reprodukcije zvuka u AV medijima**


Analogni i digitalni sistemi
Analogni:
- Mono takasti izvor zvuka, moe se snimati ton i jaina, ima predstavu o dubini.
Obeleava se sa 1ch 1.0 sistem
- Stereo 2ch, stereofonija, prostorni zvuk, obrazuje fantomske izvore centre, ima 2
kanala reprodukcije, promena faze. On je 2.0 sistem i ima perspektivu po panorami u
temenima jednakostraninog trougla.
- Dolby Stereo Left Center Right 3.0 sistem
- Dolby Surround 3D zvuk 4.0 sistem Left Center Right Surround
- Stereo format ne postoji u bioskopima. U bioskopima je sistem MonoAcademy
- Dolby SR prvi surround sistem sa wooferom. 4.1 sistem
Digitalni:
- Dolby Digital MPEG kompresija AC3 odnos 12:1
Njegov zvuk je ukucan takicama u prostoru izmeu rupica za grajfer na traci. To je 5.1
sistem
- DTS Digital Teathre System 5.1 sistem, kompresija 9:1
- SDDS (Sony Dynamic Digital Sound) 7.1 sistem, izbaen je iz komercijalne upotrebe
ali se koristi u eksperimentalne svrhe.
- Dolby Surround EX i DTS Es su 6.1 sistemi izvedeni iz prethodnih.

Vrste i podela izraajnih sredstava zvuka u AV delu


Stalno treba naglaavati da je rad sa zvukom u AV delu stvaralaki postupak. Zvuk ne
sme da bude sluga filma ve njegov jezik. Svaki materijal poev od primitivnih zvukova
pa do operskih dela, moe se kombinovati i koristiti ukoliko postoji dramaturko
opravdanje i ukoliko se tehniki mogu izvesti.
Ovde se koncentriemo na dve obalsti:
1.) Koncepcija, izbor i kompozicija zvuka (zvune slike), dramaturgija zvuka u uem
smislu;
2.) Realizacija, snimanje, nain pripreme, obrada i miksovanje zvuka, tehnike
mogunosti, dramaturgija u irem smislu (reija zvuka).
Zvuna slika AV dela obuhvata tri osnovne vrste izraajnih sredstava (kategorije zvuka):
1. Govor;

2. Muzika;
3. Zvuni efekti;
Govor i muzika su tvorevine ljudskog uma koje su se razvile u samostalne zvune sisteme
u cilju komunikacije. Ostali zvuci su u prirodi (lupkanje, puckanje, lomljava, glasovi
ivotinja, vetar...) Ti zvuci primenjeni u AV delu se nazivaju zvuni efekti.
Muziki materijal ine tonovi (periodini zvuci sa odreenom visinom). Meutim,
neperiodini zvuci sa neodreenom visinom ne mogu se smatrati nemuzikim. To je iz
razloga to tu spadaju zvuci nekih udaraljki i onomatopejskih instrumenata, neki
sintetiki proizvedeni zvuci (koji se koriste u elektronskoj muzici), ili prirodni zvuci
(materijal tzv. konkretne muzike).
GOVOR:
Ima dva osnovna oblika (dijalog i naraciju).
1. Dijalog (razgovor dve ili vie osoba); Monolog (glumac razgovara sa
gledaocem ili sam sa sobom); Unutranji monolog (lik na slici ne govori, ali
ujemo njegov glas kao da itamo njegove misli)
2. Naracija prikazanu stvarnost objanjava, dopunjuje, vrednuje ili povezuje
sa irom tematikom. Moe biti objektivna kada lik prenosi miljenje
autora i subjektivna kada iznosi svoje miljenje. Izjava je autentian i po
pravilu neglumaki izraz. Nju koriste dokumentaristi da predstave i verno
oslikaju ljudski tip ili da prezentuju miljenja odabranog kruga ljudi o
odreenom pitanju (anketa). Izjava se esto koristi i bez slike i bez OFF-a.
Komentarisanje moe biti pripremljeno ili improvizovano. (spikeri,
komentatori, voditelji). Karakteristino je za neke tipove emisija. Postoje
tzv. modifikacije govora kao imaginarni glas (glas nekog natprirodnog bia)
ili personifikovan glas (npr. kada govori pas kao da je ovek). U
animiranom stvaralatvu sreemo implicitan govor uoblien tako da se
maksimalno potiskuje leksika stran govora a naglaavaju se znaenje.
(animirani lik izraava uenje, radost, sreu pomou uzvika i
neartikulisanih zvunih iskaza). Znaenje zvuka je tako jasno i strancu.
Leksika strana se namerno potiskuje i kod govora u funkciji atmosfere
(nerazgovetan govor u nekoj veoj prostoriji). Smanjenjem razumljivosti
govora ne menja se sutina tog zvunog izraajnog sredstva. Govor se
moe i na razne naine imitirati. Moe se stvoriti fiktivni govor izmiljene
civilizacije, transformisati glas uz pomo audio-tehnike...
MUZIKA:
Za celokupno AV stvaralatvo koisti se izraz filmska muzika. Muzika za odreenu
upotrebu moe biti preuzeta (iz arhive muziki komad koji prvenstveno bio namenjen
nekom drugom filmu) ili originalna (posebno pravljena za taj film). U sluaju
preuzimanja gotove muzike iz arhive snimanje otpada. Meutim, ukoliko kompozitor
eli da uzme tue delo i prilagodi odreenom AV sadraju onda se to snima isto kao i
komponovana muzika. Sledea vrsta koja se preuzima jeste autentina muzika sredine.
Ona se slino zvunim efektima snima direktno, na licu mesta ili se koristi arhivski
snimak (npr. autentian lokalni folklor). to se tie pozicije prema slici u literaturi se
javlja vie raznih naziva (imanentna i trascedentna muzika, u slici i van slike...). Ipak
najbolje bi bilo koristiti termine realna i pratea muzika. Realna muzika ini deo
prikazivane sredine, dok je pratea muzika paralelno dodata slici. Izvor realne muzike

moe biti obuhvaen slikom ili ostavljen van vidnog ugla objektiva kamere.
ZVUNI EFEKTI:
Prema izvoru zvuka zvuni efekti se dele na prirodne tj. realne i vetaki stvarane
(stvarane mehaniki i pomou akustikih ureaja).Prirodni zvuni efekti upuuju na
realan izvor. Ako se stvaraju vetakim putem, radi se o imitaciji prirodnih zvunih
efekata. Realni zvuni efekti mogu biti jednoznani (prepoznatljivi bez pomoi vida) i
vieznani (prepoznatljivi samo pomou vizuelne informacije). Pored realnih zvunih
efekata primenjuju se i zvuni efekti koji su u razliitoj meri stilizovani u neobinu
formu ili ak u formu nerealnih zvunih efekata koji se ne oslanjaju na zvukovnu
realnost (fantastini zvuci). Razlikujemo originalne zvune efekte stvarane za dato
delo i arhivske zvune efetke. Prema tehnolokom postupku stvarnja zvuka za film
zvuni efetki se mogu podeliti na:
1. sinhrone, snimane istovremeno sa snimanjem slike
2. postsinhrone , snimane naknadno uz projektovanu sliku (umaheri)
3. snimljene bez slike neposredno za film
4. arhivske, dobijene presnimavanjem sa arhivskog materijala.
Od zvunog efekta treba razlikovati zvunu atmosferu. Zbog istoe i kvaliteta zvuka
samostalni zvuni efekat se, po pravilu snima izbliza, kao zvuni detalj. Sa druge
strane, zvuna atmosfera predstavlja opti plan, celinu zvune sredine, koja obuhvata
udaljeniju i stoga obino sloeniju radnju.

You might also like