Professional Documents
Culture Documents
* Navedite broj dekodovanih kanala koje koristi DTS sistem za reprodukciju zvuka:
- Broj dekodovanih kanala: 6
* Koji instrument za vizuelnu kontrolu audio signala se koristi za merenje RMS,
odnosno srednje vrednosti signala?
- VU metar
* Kada na kompresoru parametar ratio postavimo na vrednost veu od 10:1 ( :1),
a attack time na minimalnu vrednost i treshold na -5 dB, to znai da e:
- Dinamika izlaznog signala na ureaju biti ograniena vrednostima - i -5 dB
*Navedite i opiite emu slue tri osnovna parametra ureaja za vetaku
reverberaciju:
- Vreme reverberacije veliina prostorije
- Vreme kanjena prvih refleksija blizina povrine od koje se zvuk prvo odbije
- Odnos direktnog i reverberantnog zvuka (dry/wet subjektivan oseaj rastojanja od
izvora zvuka)
* Navedite dve osnovne vrste SMPTE timecode-a i opiite njihove razlike.
- LTC (Longitudinalni Time Code) zapisuje se du trake.
-VITC (Vertical Interval Time Code) zapisuje se u vertikalnom povratnom intervalu
*Playback je tehnika snimanja:
- Slike na unapred snimljeni zvuk
* Navedite klasifikaciju Foley efekata.
- Foli efekte delimo na realne, vetake i stilizovane. U grupu realnih efekata spadaju
napa poznati zvuci (hodanje, pokreti ruku i tela). U vetake spadaju efekti proizvedeni
oscilatorom (sintetiki zvuci), dok u stilizovane efekte spadaju izmiljeni zvuci, obino
kombinacija realnih i vetakih (zvuk lightsaber-a, zvuk robota, laserskih pitolja itd.)
*
*
-
Koje vrste audio mikseta moraju imati obavezno opciju fader start?
Miksete za emitovanje
Navedite vrste govora u AV delu.
Dijalog, monolog, unutranji monolog, naracija, izjava i komentarisanje.
MIKSETE
Miksete su ureaji koji primaju, meaju i obrauju zvukove. Osnovna namena tonske
miksete je da primi dva ili vie razliitih tonskih signala, meusobno ih mea u
odgovarajuem odnosu i uz korekciju po amplitudi, frekvenciji i vremenu, daje na izlazu
masovan tonski signal.
- Dele se na: Analogne i Digitalne
Po primeni postoje: Terenske, Produkcione (male, srednje, velike), Miksete za
ozvuavanje (matrix) i miksete za emitovanje.
- Miksete poseduju: Ulaznu, izlaznu i monitorsku sekciju
- Filtri na mikseti: Low Pass, High Pass, Band Pass Filter
- Ekvilajzeri: Grafiki, Paragrafiki
Miksete poseduju i 2 instrumenta za vizuelnu kontrolu signala:
- Pik metar: PPM (vrne vrednosti) dosta se koristi kada se radi sa digitalnim
signalom, prikaz pomou LEDioda.
Dosta bre reaguje na promenu signala, meri vrne vrednosti, samo pikove najvee
vrednosti. Ima mali attack time. Dosta bitan ureaj zbog zatite opreme i zbog kvaliteta
snimka.
VU metar: VU (srednje vrednosti) meri energiju govora koju emo zabeleiti ima iglu
sa kretnim kalemom.
Ima 10 puta sporije attack time. Meri najee srednju vrednost signala.
- Tranzient: poetni deo signala koji nosi boju tona (nosi informacije o harmonicima)
- Korelator faze:
- Kada imamo kretanje ispod 0 ka -1 imamo loe slaganje faza u levom i desnom signalu.
To se u stereo sluanju nee ba primetiti ali u mono sluanju se moe desiti da potpuno
izgubimo jedan instrument/glas/ton. Daklem pojavljuje se ka+njenje tonova u mono
obliku, mono posle nema kvalitet kao stereo u reprodukciji. Najbolje je da se kree od 0
do 1.
Terenske miksete:
Treba da bude laka, prenosiva, otporna na vremenske uslove (promene temperature,
vlagu, nadmorsku visinu), da ima krune reglere (zbog kamenia i praine koja moe
upasti i zaglaviti regler), da ima limiter, high pass filter, baterijsko napajanje, pikmetar,
korelator faze.
*Time Code
-Odnos slike i zvuka treba da bude odeen sinhronizacijum. U tome nam je od velike
pomoi timecode.
Prvi sistem sa sinhronizovanim tonom i slikom traka je imala perforaciju, bila je
izbuena sa strane i grajfer je povlaio traku tona i filma u isto vreme. Uz mikrofon i
rekorder nalazio se i magnetofon sa etri glave: za brisanje, snimanje, presluavanje i
pilot ton.
SMPTE udruenje koje je napravilo timecode
Timecode se sastoji od etiri grupe cifara: sati, minuti, sekunde, frejmovi.
LTC (Longitudinal timecode) njime moemo da manipuliemo, zapisuje se du trake
VITC (Vertical Interval Timecode) integrisan je u elektronskoj slici u vertikalnom
povretnom intervalu
Problemi kod timecoda:
- Drop - sistem preskoi i zastane zbog oteenja trake
- Glitch greka generator timecoda, preskoi frejm ili sekundu i ne zna gde se nalazi
sledea slika, frejm, sekunda.
- Midnight javlja se kada timecode pree sa 23:59:59:24 na 00:00:00:00, da bi se
izbegla timecode se na poetku postavi na 1:00:00:00
2. Muzika;
3. Zvuni efekti;
Govor i muzika su tvorevine ljudskog uma koje su se razvile u samostalne zvune sisteme
u cilju komunikacije. Ostali zvuci su u prirodi (lupkanje, puckanje, lomljava, glasovi
ivotinja, vetar...) Ti zvuci primenjeni u AV delu se nazivaju zvuni efekti.
Muziki materijal ine tonovi (periodini zvuci sa odreenom visinom). Meutim,
neperiodini zvuci sa neodreenom visinom ne mogu se smatrati nemuzikim. To je iz
razloga to tu spadaju zvuci nekih udaraljki i onomatopejskih instrumenata, neki
sintetiki proizvedeni zvuci (koji se koriste u elektronskoj muzici), ili prirodni zvuci
(materijal tzv. konkretne muzike).
GOVOR:
Ima dva osnovna oblika (dijalog i naraciju).
1. Dijalog (razgovor dve ili vie osoba); Monolog (glumac razgovara sa
gledaocem ili sam sa sobom); Unutranji monolog (lik na slici ne govori, ali
ujemo njegov glas kao da itamo njegove misli)
2. Naracija prikazanu stvarnost objanjava, dopunjuje, vrednuje ili povezuje
sa irom tematikom. Moe biti objektivna kada lik prenosi miljenje
autora i subjektivna kada iznosi svoje miljenje. Izjava je autentian i po
pravilu neglumaki izraz. Nju koriste dokumentaristi da predstave i verno
oslikaju ljudski tip ili da prezentuju miljenja odabranog kruga ljudi o
odreenom pitanju (anketa). Izjava se esto koristi i bez slike i bez OFF-a.
Komentarisanje moe biti pripremljeno ili improvizovano. (spikeri,
komentatori, voditelji). Karakteristino je za neke tipove emisija. Postoje
tzv. modifikacije govora kao imaginarni glas (glas nekog natprirodnog bia)
ili personifikovan glas (npr. kada govori pas kao da je ovek). U
animiranom stvaralatvu sreemo implicitan govor uoblien tako da se
maksimalno potiskuje leksika stran govora a naglaavaju se znaenje.
(animirani lik izraava uenje, radost, sreu pomou uzvika i
neartikulisanih zvunih iskaza). Znaenje zvuka je tako jasno i strancu.
Leksika strana se namerno potiskuje i kod govora u funkciji atmosfere
(nerazgovetan govor u nekoj veoj prostoriji). Smanjenjem razumljivosti
govora ne menja se sutina tog zvunog izraajnog sredstva. Govor se
moe i na razne naine imitirati. Moe se stvoriti fiktivni govor izmiljene
civilizacije, transformisati glas uz pomo audio-tehnike...
MUZIKA:
Za celokupno AV stvaralatvo koisti se izraz filmska muzika. Muzika za odreenu
upotrebu moe biti preuzeta (iz arhive muziki komad koji prvenstveno bio namenjen
nekom drugom filmu) ili originalna (posebno pravljena za taj film). U sluaju
preuzimanja gotove muzike iz arhive snimanje otpada. Meutim, ukoliko kompozitor
eli da uzme tue delo i prilagodi odreenom AV sadraju onda se to snima isto kao i
komponovana muzika. Sledea vrsta koja se preuzima jeste autentina muzika sredine.
Ona se slino zvunim efektima snima direktno, na licu mesta ili se koristi arhivski
snimak (npr. autentian lokalni folklor). to se tie pozicije prema slici u literaturi se
javlja vie raznih naziva (imanentna i trascedentna muzika, u slici i van slike...). Ipak
najbolje bi bilo koristiti termine realna i pratea muzika. Realna muzika ini deo
prikazivane sredine, dok je pratea muzika paralelno dodata slici. Izvor realne muzike
moe biti obuhvaen slikom ili ostavljen van vidnog ugla objektiva kamere.
ZVUNI EFEKTI:
Prema izvoru zvuka zvuni efekti se dele na prirodne tj. realne i vetaki stvarane
(stvarane mehaniki i pomou akustikih ureaja).Prirodni zvuni efekti upuuju na
realan izvor. Ako se stvaraju vetakim putem, radi se o imitaciji prirodnih zvunih
efekata. Realni zvuni efekti mogu biti jednoznani (prepoznatljivi bez pomoi vida) i
vieznani (prepoznatljivi samo pomou vizuelne informacije). Pored realnih zvunih
efekata primenjuju se i zvuni efekti koji su u razliitoj meri stilizovani u neobinu
formu ili ak u formu nerealnih zvunih efekata koji se ne oslanjaju na zvukovnu
realnost (fantastini zvuci). Razlikujemo originalne zvune efekte stvarane za dato
delo i arhivske zvune efetke. Prema tehnolokom postupku stvarnja zvuka za film
zvuni efetki se mogu podeliti na:
1. sinhrone, snimane istovremeno sa snimanjem slike
2. postsinhrone , snimane naknadno uz projektovanu sliku (umaheri)
3. snimljene bez slike neposredno za film
4. arhivske, dobijene presnimavanjem sa arhivskog materijala.
Od zvunog efekta treba razlikovati zvunu atmosferu. Zbog istoe i kvaliteta zvuka
samostalni zvuni efekat se, po pravilu snima izbliza, kao zvuni detalj. Sa druge
strane, zvuna atmosfera predstavlja opti plan, celinu zvune sredine, koja obuhvata
udaljeniju i stoga obino sloeniju radnju.