You are on page 1of 51

ELEK

ELEKTROTEHNIKA

4. MAGNETSKA POLJA I
ELEKTROMAGNETIZAM

Doc. dr. sc. Vitomir Komen, dipl. ing. el.


ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

1/51

ELEK
SADRAJ:
3.1

Svojstva i veliine magnetskog polja

3.2

Magnetsko polje elektrine struje

3.3

Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

3.4

Elektromagnetska indukcija

3.5

Sile u magnetskom polju

3.6

Energija magnetskog polja

3.7

Elektromagnet

3.8

Primjer praktine primjene Istosmjerni elektrini


generator / Istosmjerni elektrini motor

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

2/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja


MAGNETI su predmeti koji imaju svojstva privlaenja eljeznih predmeta,
dakle imaju magnetina svojstva
MAGNETIZAM eljezna rudaa (magnetit) se kopala u maloazijskom mjestu
Magneziju
Vrste magneta:
1. Prirodni magneti eljezne rude (nikal, kobalt, i njihove legure)
2. Umjetni magneti
permanentni (stalni) magneti posebne eljezne rude (tvrdi
feromagnetski materijali)
elektromagneti zavojnica s jezgrom od mekomagnetskog
eljeznog materijala

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

3/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

Polovi magneta - sjeverni pol N (engl. NORTH)


- juni pol S (engl. SOUTH)
Raznoimeni magnetski polovi se meusobno
privlae, a istoimeni magnetski polovi se
meusobno odbijaju.
Magnetsko polje je prostor oko i unutar magneta
u kojemu djeluju magnetske sile, odnosno u
kojem se manifestiraju magnetski uinci.
Magnetsko polje se prikazuje silnicama magnetskog polja.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

4/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

5/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

Magnetske silnice su zamiljene krivulje koje u svakoj toci prikazuju


jakost sile / magnetskog polja gustoa silnica
smjer sile / magnetskog polja smjer silnica
Magnetske silnice su zatvorene krivulje koje izlaze iz sjevernog N pola
magneta prolaze vanjskim prostorom u zatvorenim linijama ulaze u magnet
na junom S polu te se unutar magneta zatvaraju od S do N pola, inei na
taj nain zatvoreni magnetski krug.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

6/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

Magnetski tok je ukupni broj magnetskih silnica koje izlaze iz magnetskog


pola magneta.
Magnetska indukcija B kao gustoa magnetskog toka oznaava uinak
magnetskog polja na odreenom mjestu.

B=
[T]
S

= B S [Wb]

Jedinica za magnetski tok je veber [Wb]

Wb = Vs

Jedinica za magnetsku indukciju je tesla [T]

T = Wb/m2

r
Magnetska indukcija B (vektor magnetske indukcije B ) opisuje magnetsko
polje, a definira se silom koja u magnetskom polju djeluje na naboj koji se
giba.

r
Jakost magnetskog polja H (vektor H ) opisuje magnetsko polje H [A/m]
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

7/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

Homogeno i nehomogeno magnetsko polje

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

8/51

ELEK

3.1 Svojstva i veliine magnetskog polja

Magnetska sila F koja djeluje na naboj Q koji se giba vrzinom v okomito na


smjer magnetskog polja magnetske indukcije B:

F = Qv B

r
Smjer magnetske siler F se odreuje
pravilom desne ruke ako zakrenemo
r
r
prste desne ruke od v prema B, isprueni palac pokazuje smjer sile F.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

9/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

3.2 Magnetsko polje elektrine struje


U prostoru oko vodia protjecanog elektrinom strujom I stvara se magnetsko
polje.

Oersted (1819. god.)

Ampere (1820. god.)

Elektromagnetizam elektromagnetske pojave povezanost elektrinih i


magnetskih pojava
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

10/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetsko polje ravnog vodia protjecanog strujom I

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

11/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

smjer magnetskog polja smjer magnetskih silnica


pravilo desne ruke (desnog vijka) ako palac desne ruke pokazuje smjer
struje, tada savinuti prsti pokazuju smjer silnica (magnetske indukcije B)
magnetskog polja
iznos magnetske indukcije B i jakosti magnetskog polja H ravnog vodia
protjecanog strujom I
unutar vodia

izvan vodia

Ia
(T )
B=
2
2 R
B=

I
2 a

(T )

Ia
H=
2 R 2

A

m

I A
H=

2 a m

I jakost struje (A)


a udaljenost od sredinje osi vodia (m)
permeabilnost (H/m)
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

12/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

13/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetsko polje ravne zavojnice protjecane strujom I

zavojnica s jednim zavojem vodi


svinut u krunu putanju

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

ravna zavojnica zavojnica sa vie


zavoja

Komen

14/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Ako savinuti prsti desne ruke pokazuju


smjer struje, tada palac pokazuje smjer
silnica (magnetske indukcije B)
magnetskog polja.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

15/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetska indukcija unutar ravne zavojnice

NI
[T ]
B=
l
N broj zavoja zavojnice
I jakost struje (A)

l duljina zavojnice (m)


magnetska permeabilnost (H/m)
Magnetski tok :

= BS =

NI
S [Wb]
l

Jakost magnetskog polja H:

H=

NI
[A/m]
l

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

16/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetsko polje prstenaste (torusne) zavojnice


Magnetska indukcija B magnetskog
polja unutar zavojnice:

B=

NI
[T ]
l

N broj zavoja zavojnice


I jakost struje (A)
l srednja duljina silnica (m)
magnetska permeabilnost (H/m)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

17/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetski tok prstenaste zavojnice:

= BS

NIS
[Wb]
l

Jakost magnetskog polja H prstenaste zavojnice:

H=

NI
[A/m]
l

Jakost magnetskog polja ne ovisi o materijalu kroz koji se zatvara magnetski


tok.

H magnetska uzbuda ili jakost magnetskog polja

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

18/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetski krug
Magnetski tok :

NI MMS
NI
NI
=
=
S=
1
l
l
Rm
Rm
S

MMS magnetomotorna sila


Rm magnetski otpor kruga

Ohmov zakon za magnetski krug:

MMS NI
=
1 l
Rm
S

Analogija sa istosmjernim elektrinim strujnim krugom:

EMS EMS
I=
=
l
R

S
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

NI
=
S
l
B NI
H= =

B=

Komen

19/51

ELEK

3.2 Magnetsko polje elektrine struje

Magnetska permeabilnost ili permeabilnost


Koeficijent je permeabilnost ili magnetska vodljivost sredstva u kojem se
formira magnetsko polje odnosno magnetske silnice.
Faktor za koji se permeabilnost nekog materijala razlikuje od apsolutne
permeabilnosti vakuuma naziva se relativna permeabilnost r.

B
[H/m]
H
0 = 4 10 7 [H/m]

= r 0 =

r =

B
B0

permeabilnost materijala
apsolutna permeabilnost vakuuma
relativna permeabilnost materijala

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

20/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)


Magnetska indukcija B se mijenja kad u magnetsko polje (npr. unutar
zavojnice) unesemo neki materijal.
Utjecaj tvari na magnetsko polje opisuje se relativnim permeabilitetom r
Magnetska indukcija zavojnice bez jezgre:

B0 = 0

NI
l

Magnetska indukcija zavojnice s jezgrom:

NI
B = r 0
= r B0
l

r =

B
B0

uz istu struju I (A)

r relativna magnetska permeabilnost materijala


ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

21/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

Relativna magnetska permeabilnost materijala r je omjer magnetske indukcije


u magnetskom materijalu i magnetske indukcije u zraku.
Relativna permeabilnost materijala je broj i pokazuje koliko se puta poveala
magnetska indukcija B ako je umjesto vakuuma magnetski materijal.
Vrste tvari prema magnetskim svojstvima:
a) feromagnetske tvari (100 < r < 1000)
npr. eljezo, nikal, kobalt i njihove legure
b) paramagnetske tvari (r > 1)
npr. aluminij Al

r = 1,00002

npr. volfram, platina, krom


c) dijamagnetske tvari (r < 1)
npr. bakar Cu

r = 0,999991

npr. srebro, cink, zlato

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

22/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

23/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

Feromagnetski materijali materijali koji pod utjecajem magnetskog polja i


sami postaju magnetima.
Magnetsko zasienje stanje feromagnetika pri kojemu su svi magnetii u
njemu usmjereni.
Vrste feromagnetskih materijala:
- meki feromagnetici po prestanku djelovanja vanjskog magnetskog polja
vei dio elementarnih magnetia se vraa u prvobitno stanje (primjena:
elektromagneti, elektrini strojevi, releji i sl.)
- tvrdi feromagnetici po prestanku djelovanja vanjskog magnetskog polja
vei dio elementarnih magnetia ostaje usmjeren zadrava magnetska
svojstva (primjena: stalni magneti)

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

24/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

Magnetiziranje tvari
Krivulja magnetiziranja pokazuje ovisnost magnetske indukcije B o jakosti
magnetskog polja H (magnetske uzbude) neke tvari.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

25/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

Permeabilnost

B
neferomagnetskih materijala je konstantna veliina, a
H

feromagnetskih materijala nije konstantna veliina, ve ovisi o jakosti


magnetskog polja.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

26/51

ELEK

3.3 Magnetsko polje u tvarima (materijalima)

Petlja histereze

Petlja histereze krivulja magnetiziranja feromagnetskog materijala pod


djelovanjem promjenjivog magnetskog polja B = f(H)
krivulja prvog magnetiziranja (0 1)
Br zaostali ili remanentni magnetizam
Hc koercitivna sila
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

27/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

3.4 Elektromagnetska indukcija


FARADAYEV ZAKON opi zakon elektromagnetske indukcije

- Promjenjivo magnetsko polje, odnosno promjena magnetskog toka u krunom


zavoju stvara napon koji izaziva tijek struje kroz zavoj ovaj inducirani napon
se naziva INDUCIRANA ELEKTROMOTORNA SILA.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

28/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Faradayev zakon:
Inducirani napon u zatvorenoj petlji jednak je brzini promjene magnetskog
toka obuhvaenog tom petljom.

Ei =

Ei (V ) - inducirana EMS

(Wb ) - promjena magnetskog toka


t (s ) - vrijeme trajanja promjene
- Inducirana elektromotorna sila je proporcionalna brzini promjene magnetskog
toka, a obrnuto proporcionalna vremenu trajanja te promjene.
- Inducirana EMS ima takav polaritet da u zatvorenoj petlji generira struju koja
se svojim magnetskim tokom suprotstavlja promjeni magnetskog toka koju je
izazvala magnetska indukcija Lenzov zakon.
- Elektromagnetska indukcija je pojava da se u petlji od jednog ili vie zavoja
ianog vodia inducira napon (elektromotorna sila) pri promjeni magnetskog
toka u petlji. Iznos tog napona je vei to je promjena magnetskog toka (polja)
bra i to je broj zavoja vei.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

29/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

- Elektromagnetska indukcija je pojava koja se moe ostvariti:


a) presjecanjem magnetskih silnica kruni zavoj se giba, a magnetsko
polje miruje
b) promjenom magnetskog toka promjenjiv magnetski tok (t)

Inducirana elektromotorna sila u zavojnici od N zavoja


U svakom zavoju se inducira EMS, a ukupno inducirana EMS u zavojnici je
zbroj induciranih EMS u pojedinim zavojima:

Ei = N

Ei (V ) - inducirana EMS

- broj zavoja u zavojnici

(Wb ) - promjena magnetskog toka


t (s ) - vremenski interval
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

30/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Inducirana elektromotorna sila u ravnom vodiu


Kad se ravni vodi duljine l giba brzinom v u magnetskom polju indukcije B,
na gibljive naboje slobodnih elektrona u njemu djeluje sila

F = QvB
Sila potiskuje naboje prema krajevima vodia negativne prema jednom, a
pozitivne prema drugom kraju vodia.
Meu suprotnim nabojima na krajevima vodia nastaje elektrino polje koje se
naziva inducirano, a razlika potencijala se naziva inducirana elektromotorna
sila (inducirani napon) iznosa:

Ei = Blv (V )
Inducirana elektromotorna sila prouzroit e struju ako se zatvori strujni krug.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

31/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Inducirana elektromotorna sila u ravnom vodiu koji se giba brzinom v u


magnetskom polju indukcije B

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

32/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

1. Iznos inducirane elektromotorne sile Ei


Elektromotorna sila je jednaka radu pri prijenosu jedininog naboja iz
jedne toke elektrinog polja u drugu. Ostvareni rad:

W = F l = QvB l
Podijelimo li taj rad s nabojem, dobije se izraz za induciranu
elektromotornu silu:

Ei = Blv (V )

Ei (V)
B (T)
l (m)

- inducirana EMS
- magnetska indukcija
- duljina vodia koji sijee silnice
magnetskog polja
v (m/s) - brzina gibanja vodia

Kada se vodi duljine l giba okomito na magnetsko polje indukcije B, na


njegovim krajevima se inducira napon Ei jednak umnoku indukcije B,
duljine vodia l i brzine gibanja vodia v.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

33/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Izvod izraza iz Faradayevog zakona:


Prema slici za vrijeme t vodi se pomakne za x = vt, a opie povrinu
S = lvt.
Pri tome dolazi do promjene magnetskog toka:

= BS = Blvt
Ei =

Blvt
=
= Blv
t
t

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

34/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

2. Smjer inducirane elektromotorne sile (napona)

Ako desnu ruku postavimo tako da


silnice magnetskog polja udaraju u
dlan, a isprueni palac pokazuje smjer
gibanja vodia, tada e isprueni prsti
pokazivati pozitivan polaritet
inducirane struje (izvor napona).

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

35/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Samoindukcija i induktivitet
Ako je promjena magnetskog toka u zavojnici s N zavoja
nastala zbog promjene jakosti struje koja protjee kroz
zavojnicu, u njoj se inducira elektromotorna sila
samoindukcije nazvana napon samoindukcije. Cijela se
pojava zove samoindukcija.
Napon samoindukcije je:

i
ES = L
t

Es = u s (V ) - napon samoindukcije
L (H ) - induktivitet zavojnice
i A
- brzina promjene jakosti struje
t s

gdje je L koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice. Jedinica


induktiviteta je henri (H).
Induktivitet je mjera suprotstavljanja zavojnice protjecanju promjenjive struje.
Induktivitet znai izvjesnu tromost prema promjenama struje.
Induktivitet je svojstvo zavojnice da moe skladititi elektromagnetsku
energiju. Induktivitet zavojnice ovisi o njezinoj geometriji, o obliku (broju
zavoja, duini, presjeku...), te o permeabilitetu sredstva unutar zavojnice.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

36/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Unoenjem magnetske jezgre permeabiliteta u zavojnicu njezin se induktivitet


poveava puta.
- Induktivitet prstenaste zavojnice:

L=

= 0 r

SN 2
l

(H )

r relativna permeabilnost jezgre zavojnice

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

37/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Meuindukcija i meuinduktivitet
Meudjelovanje dviju ili vie zavojnica koje su meusobno povezane
zajednikim magnetskim tokom naziva se MEUINDUKCIJA. To je pojava pri
kojoj se u nekoj zavojnici inducira elektromotorna sila kada kroz nju prolazi
promjenjivi magnetski tok stvoren u drugoj zavojnici.
Meuindukcija nastaje izmeu dviju ili vie zavojnica. Kada promjenjiva struja
u jednoj zavojnici (primarnoj) stvara promjenjivo magnetsko polje, u drugoj se
(sekundarnoj) zavojnici inducira elektromotorna sila (napon):

E2 = N 2
t
Kako je = N1(i1/Rm), bit e:

N1 N 2 i1
i1
E2 =
= M
Rm t
t
Omjer (N1N2)/Rm zove se koeficijent
meuindukcije ili meuinduktivitet.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

38/51

ELEK

3.4 Elektromagnetska indukcija

Pretpostavimo li da je pri samoindukciji i pri meuindukciji magnetski tok


stvoren u zraku ( = konst.), Rm e biti konstantan, a i koeficijenti L i M.
I za koeficijent M, kao i za koeficijent L, jedinica je henri (H).
Zavojnica ima induktivitet 1 H ako se pri linearnoj promjeni struje od 1 A tijekom
1 s inducira u zavojnici napon od 1 V (H = Vs/A = s).
- Koeficijent M se moe predoiti jednadbom:
M [H] meuinduktivitet

M = L1 L2

L1, L2 [H] induktiviteti zavojnica

koja vrijedi ako je sav proizvedeni tok primarnog namota povezan sa svim
zavojima sekundarnog namota. U sluaju rasipanja jednog dijela toka mora se
primijeniti faktor magnetske veze k < 1, pa je:

M = k L1 L2
-Vrijedi da je

E1 N1
=
E2 N 2

k koeficijent induktivne (magnetske) veze

to je temelj transformacije napona elektrine energije

energetski transformator.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

39/51

ELEK

3.5 Sile u magnetskom polju

3.5 Sile u magnetskom polju


Magnetsko polje djeluje silom na elektrine
naboje u gibanju:

F = QvB

Magnetsko polje na vodi protjecan strujom


I (gibanje naboja) djeluje silom F

r
a) smjer sile F pravilo lijeve ruke

Postavi li se lijeva ruka tako da


magnetske silnice ulaze okomito
u dlan, a isprueni prsti pokazuju
smjer struje, isprueni palac
pokazuje smjer sile

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

40/51

ELEK

3.5 Sile u magnetskom polju

b) iznos sile F kojom magnetsko polje indukcije B djeluje na vodi duljine l


protjecan strujom I.

Sila na vodi:

F = BIl (N )

F (N) sila
B (T) magnetska indukcija
I (A) jakost struje
l (m) duljina vodia u magnetskom polju

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

41/51

ELEK

3.5 Sile u magnetskom polju

Djelovanje struje na struju sile izmeu dvaju vodia kroz koje teku
struje I1 i I2

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

42/51

ELEK

3.5 Sile u magnetskom polju

Ako kroz dva duga paralelna vodia 1 i 2 protjeu struje I1 i I2, u prostoru
oko svakog vodia formira se magnetsko polje jakosti

I
H=
2 a

a (m) udaljenost od osi vodia

Magnetsko polje svakog vodia djeluja silom na drugi vodi protjecan


strujom koji se nalazi u magnetskom polju prvog vodia.
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

43/51

ELEK

3.5 Sile u magnetskom polju

Sila kojom vodi 1 protjecan strujom I1 svojim magnetskim poljem djeluje


na vodi 2 protjecan strujom I2, a na meusobnoj udaljenosti a (m):
vodi 1: struja

I1 (A )

I1
jakost magnetskog polja
2 a
I1
magnetska indukcija
B1 = 0
2a
H1 =

A

m

(T )

Sila na vodi 2 protjecan strujom I2 a na udaljenosti a (m):

I1
I 2 l2
F = B1 I 2l2 = 0
2a
I1 I 2
F = 0
l2 ( N )
2a
ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

44/51

ELEK

3.5 Sile u magnetskom polju

Definicija AMPERA jedinice za jakost elektrine struje


Amper je jakost one stalne struje koja protjeui kroz dva ravna, usporedna i
neizmjerno dugaka vodia, zanemarivo malog krunog presjeka, u vakuumu,
meusobno udaljena jedan metar, uzrokuje izmeu njih silu od
F / l = 0 / 2 = 210-7 njutna po metru duljine vodia.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

45/51

ELEK

3.6 Energija magnetskog polja

3.6 Energija magnetskog polja


U zavojnici u kojoj je formirano magnetsko polje, pohranjena je odreena
koliina energije magnetskog polja.
Energija magnetskog polja pohranjena u zavojnici jednaka je radu koji treba
obaviti elektrini izvor na kojega je zavojnica prikljuena, za uspostavljanje
magnetskog polja unutar zavojnice.
Energija magnetskog poja pohranjena u zavojnici iznosi:

LI
Wm =
2

Wm [J = Ws] energija magnetskog polja

(Ws )

L [H] induktivitet
I [A] jakost struje

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

46/51

ELEK

3.7 Elektromagnet

3.7 Elektromagnet
Elektromagnet zavojnica kojom tee struja
sa zatvorenom ili djelomino zatvorenom
eljeznom jezgrom.
Nosivost elektromagneta sila kojom magnet
privlai feromagnetske materijale.

B 2 S 10 7
F=
4

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

(N )

Komen

47/51

ELEK

3.8 Primjer praktine primjene Istosmjerni elektrini


generator / Istosmjerni elektrini motor

3.8 Primjer praktine primjene Istosmjerni elektrini


generator / Istosmjerni elektrini motor
Generator elektromotorne sile
Elektrini generatori su rotacijski elektrini strojevi koji pretvaraju mehaniku
energiju (turbina) u elektrinu energiju, a rade na naelu elektromagnetske
indukcije.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

48/51

ELEK

3.8 Primjer praktine primjene Istosmjerni elektrini


generator / Istosmjerni elektrini motor

Istosmjerni elektrini generator generator istosmjerne elektromotorne sile


Elektrini generatori su strojevi koji na naelu elektromagnetske indukcije
pretvaraju mehaniku energiju u elektrinu energiju.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

49/51

ELEK

3.8 Primjer praktine primjene Istosmjerni elektrini


generator / Istosmjerni elektrini motor

mehanika energija iz turbine vrti namot rotora (armature) u magnetskom


polju
na krajevima namota rotora inducira se napon koji se odvodi u mreu s
pomou kolektora.

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

50/51

ELEK

3.8 Primjer praktine primjene Istosmjerni elektrini


generator / Istosmjerni elektrini motor

Istosmjerni elektrini motor


Elektrini motori su strojevi koji na naelu djelovanja magnetskog polja silom
na vodi protjecan strujom, pretvaraju elektrinu energiju u mehaniku energiju.
na prikljuke motora dovodi se izvor istosmjernog napona, pa kroz namot
rotora protjee struja
na vodie namota rotora protjecane strujom djeluje silom magnetsko
polje, pa se ostvaruje vrtnja rotora i dobiva korisna mehanika energija na
osovini motora (zakretni moment).

ELEKTROTEHNIKA :: 3. Magnetska polja i elektromagnetizam

Komen

51/51

You might also like