Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehni£ki fakultet

Linearna algebra i geometrija 
predavanja 

Sarajevo, oktobar 2014.

Sadrºaj

Sadrºaj

ii

1 Uvod
1.1
1.2
1.3
1.4

Elementi matemati£ke logike . . . . . .
Elementi teorije skupova . . . . . . . .
Elementi teorije algebarskih struktura .
Elementi teorije vektorskih prostora . .

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

1

. 1
. 6
. 12
. 16

1.1 Elementi matematiˇ cke logike Osnovni pojam u matemati£koj logici je iskaz ili sud. . .POGLAVLJE 1 Uvod U ovom poglavlju uvest ¢emo terminologiju i notaciju kori²tenu u nastavku. a pojedina£en izkaze malim slovima p. te denirati algebarske strukture na datom skupu odrežene samo jednom binarnom operacijom.. . Re£enica "Da li je 5 prost broj?" nije iskaz. Skup svih iskaza obiljeºavat ¢emo sa I . r. q. dok je re£e- nica "3 je ve¢e od 5" neistinit iskaz. kao i strukture sa dvije binarne operacije. nego pitanje. To je svaka smislena izjava koja moºe biti samo istinita ili samo neistinita. tijelo i polje. Re£enica "Broj 4 je paran broj. njegove baze i dimenzije. Denirat ¢emo osnovne pojmove matemati£ke logike i teorije skupova i dati neke njihove osobine. polugrupa i grupa. odnosno laºna. . kao ²to su grupoid." je istinit iskaz. 1. Zatim ¢emo uvesti pojam binarne operacije. Primjer 1. Uvest ¢emo i pojam vektorskog prostora. s. kao ²to su prsten.

U nekoj literaturi konjunkcija iskaza p i q ozna£ava se sa pq ili p&q . dr. a u protivnom je neistinita. Za ekskluzivnu disjunkciju koristi se i oznaka p ⊕ q Implikacija iskaza p i q. £ita se "p implicira q" ili "p povla£i q" ili "ako je p.1.Elementi matemati£ke logike Doc. p ⇔ q. Disjunkcija iskaza p i q. nego samo njegova istinitosna vrijednost. a u protivnom je laºna. dakle. £ita se "p i q". ƒesto se zbog kratko¢e pisanja. £ita se "ili p ili q". p ⇒ q. istinita je uvijek kada je q istinit iskaz ili kada su i p i q neistiniti. 2 0 1 1 0 1 1 0 1 τ (p ⇔ q) 1 0 0 1 . £ita se "p ili q". Na skupu iskaza moºemo denirati odrežene operacije 1 pomo¢u kojih dobijamo sloºenije iskaze. ukoliko to ne dovodo do zabune. a τ (p) = 0 zna£i da je neistinit. U tom slu£aju ne zanima nas sadrºaj iskaza p. Za negaciju iskaza p koriste se i oznake p¯ i p0 . Almasa Odºak Istinitost iskaza p ozna£ava se sa τ (p).1. je istinit iskaz jedino kada je p neistinit. £ita se "p ekvivalentno q" ili "p ako i samo ako q " (£esto se pi²e skra¢eno akko ) ili "p je potrebno i dovoljno za q ". istinita je jedino kada iskazi p i q imaju istu istinitosnu vrijednost. umjesto τ (p) pi²e samo p. jedino kada je p istinit. Neistinita je. kada je p neistinit iskaz. istinita je jedino kada su iskazi p i q razli£ite istinitosne vrijednosti. Takožer se koriste oznake τ (p) = >. Ekvivalencija iskaza p i q. p Y q. kada je p istinit izkaza i τ (p) = ⊥. Negacija iskaza p. τ (p) τ (q) τ (¬p) 0 0 1 1 0 1 0 1 1 1 0 0 1 Preciznu τ (p ∧ q) τ (p ∨ q) 0 0 0 1 0 1 1 1 τ (p Y q) τ (p ⇒ q) deniciju operacije dat ¢emo ne²to kasnije. a neistinit jedino kada je p istinit iskaz. Zavisnost istinitosne vrijednosti sloºenog iskaza od istinitosne vrijednosti izkaza koji ga £ine moºemo zapisati u obliku tablice istinitosti. Konjunkcija iskaza p i q. pri tome τ (p) = 1 zna£i da je iskaz p istinit. onda je q " ili "p je dovoljno za q " ili "q je potrebno za p". Ekskluzivna disjunkcija iskaza p i q. ¬p. a u protivnom je istinita. a q neistinit iskaz. laºna je jedino kada su iskazi p i q laºni. p∧q. £ita se "ne p" ili "nije p". istinita je jedino kadu su iskazi p i q istiniti. p ∨ q.

Primjeri formula su p ⇒ ¬q .2 jednostavno zaklju£ujemo da posmatrana formula nije ni tautologija.2. 3 . Odrediti istinitosnu vrijednost formule p ∧ (q ⇒ ¬r) za sve istinitosne vrijednosti iskaza koje ih £ine.1. Formula koja je neistinita za sve vrednosii istinitosti iskaza koji ulaze u tu formulu je kontradikcija. (p ⇒ q) ⇔ (¬q ⇒ ¬p) 4. p q r ¬r q ⇒ ¬r p ∧ (q ⇒ ¬r) 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 1 1 0 1 1 1 0 0 0 0 0 1 1 1 0 Posebno vaºna situacija je kada je formula istinita za sve vrijdnosti istinitosti iskaza koji ulaze u tu farmulu. Istinosna vrijednost formule jasno zavisi od istinitosnih vrijednosti iskza koji ju £ine.1. Takva formula se naziva tautologija. (p ∨ q) ⇐ (¬q ∨ r). p ∧ ¬p 3. p ∨ ¬p 2. implikacije i ekvivalencije nazivaju se formulama.1. konjunkcije. Da li su neke od navedenih formula tautologije ili kontradikcije? Osnovni zakoni logike iskaza izvode se koriste¢i neke vaºne tautologije. Odrediti istinitosnu vrijednost formula za sve istinitosne vrijednosti iskaza koje ih £ine. U nastavku ¢emo navesti neke od njih. disjunkcije. q ∨ ((p ∧ r) ∧ (q ⇒ r)). dr. 1. Tu zavisnost je pogodno ispitivati pomo¢u tablice istinitosti. Zadatak 1. a ni kontradicija. kao u sljede¢em primjeru. Primjer 1. Pogledamo li tablicu istinitosti formule iz primjera 1. ((p ∨ q) ∧ ¬r) ⇒ (¬q ∨ r). Almasa Odºak Sloºeni iskazi dobijeni iz nekih polaznih iskaza primjenom logi£kih operacija negacije.Elementi matemati£ke logike Doc.

Ove re£enice o£igledno nisu iskazi jer im je nemogu¢e odrediti istinitosnui vrijednost. Dokazati ta£nost navedenih zakona. Almasa Odºak • Zakon dvojne negacije: ¬¬p = p • Zakon konzistentnosti (neprotivurje£nosti): p ∧ ¬p = 0 • Zakon isklju£enja tre¢eg: p ∨ ¬p = 1 • Zakon idempotentnosti za konjunkciju: p ∧ p = p • Zakon idempotentnosti za disjunkciju: p ∨ p = p • Zakon komutativnosti za konjunkciju: p ∧ q = q ∧ p • Zakon komutativnosti za disjunkciju: p ∨ q = q ∨ p • Zakon asocijativnosti za konjunkciju: p ∧ (q ∧ r) = (p ∧ q) ∧ r • Zakon asocijativnosti za disjukciju: p ∨ (q ∨ r) = (p ∨ q) ∨ r • Zakon distributivnosti disjunkcije u odnosu na konjunkciju: p∧(q∨r) = (p ∧ q) ∨ (p ∧ r) • Zakon distributivnosti konjunkcije u odnosu na disjukciju: p ∨ (q ∧ r) = (p ∨ q) ∧ (p ∨ r) • De Morganov zakon za konjunkciju: ¬(p ∧ q) = ¬p ∨ ¬q • De Morganov zakon za disjunkciju: ¬(p ∨ q) = ¬p ∧ ¬q • Zakon kontrapozicije: p ⇒ q = ¬q ⇒ ¬p • Zakon tranzitivnosti implikacije: (p ⇒ q) ∧ (q ⇒ r) ⇒ (p ⇒ r) • Zakon tranzitivnosti ekvivalencije: (p ⇔ q) ∧ (q ⇔ r) ⇒ (p ⇔ r) Zadatak 1. Ovakve re£enice dovode do pojma predikata.1. Denicija 1." i "x je djeljivo sa y.Elementi matemati£ke logike Doc. Predikat je izjavna re£enica koja sadrºi parametre i koja postaje iskaz kada parametri poprime odreženu vrijednost.".1. Posmatrajmo re£enice "x je paran broj. 4 . dr.1. Broj parametara predstavlja duºinu predikata.2.

zamjenica svaki i neki. τ (r) = 0 i τ (s) = 1. nam govori da je predikat istinit za sve vrijednosti neke od varijabli. govori da je predikat istinit za neki izbor varijable. Neka je predikat P (x) dat sa x2 = 9. Moºemo formirati iskaze: • p: Za svaki realan broj x vrijedi x2 = 9 • q : Postoji realan broj x za koji vrijedi x2 = 9 • r: Postoji ta£no jedan realan broj x za koji vrijedi x2 = 9 • s: Postoji ta£no jedan prirodan broj x za koji vrijedi x2 = 9. τ (q) = 1. 5) neistinit iskaz. Primjer 1. Posebno vaºni iskazi dobiveni od predikata su oni nastali pomo¢u kvantikatora. U slu£aju kada je izbor jedinstven koristi se oznaka ∃!.3. Za predikat P (x.1. Almasa Odºak Dakle. "x je paran broj. 2) je istinit. y). u oznaci ∀. odnosno (∃!x ∈ R)x2 = 9 • s: (∃!x ∈ N)P (x). 5 . tj.1. Kvantikatore je mogu¢e i kombinirati kako bi se od datog predikata formirao iskaz. Predikate duºine 1 obi£no ozna£avamo sa P (x). odnosno (∃x ∈ R)x2 = 9 • r: (∃!x ∈ R)P (x). u oznaci ∃. a duºine 2 sa P (x. odnosno (∀x ∈ R)x2 = 9 • q : (∃x ∈ R)P (x)." je predikat duºine 1. dok je P (2." iskaz P (4. Univerzalni kavntikator. y) opisan re£enicom "x je djeljivo sa y." predikat duºine 2. odnosno (∃!x ∈ N)x2 = 9. dok je re£enica "x je djeljivo sa y. Egzistencijalni kvantikator. Pomo¢u kvantikatora zapisujemo ih na sljede¢i na£in: • p: (∀x ∈ R)P (x). Za svaki od formiranih iskaza moºemo odrediti njegovu istinitosnu vrijednost: τ (p) = 0. dr.Elementi matemati£ke logike Doc.

Skup je zadan svojim elementima. Za skup koriste se i nazivi familija. • r: Za svaki prirodan broj x i svaki prirodan prirodan broj y .4. klasa. Pomo¢u kvantikatora zapisujemo ih na sljede¢i na£in: • p: (∀x ∈ N)P (x. • q : Postoji prirodan broj y za koji vrijedi da je 6 djeljivo sa y.2 Elementi teorije skupova Osnovni pojam teorije skupova i jedan od osnovnih pojmova matematike uop²te je skup i on se i ne denira. τ (q) = 1 i τ (r) = 0. y) Za svaki od formiranih iskaza moºemo odrediti njegovu istinitosnu vrijednost: τ (p) = 0. kolekcija. y) • r: (∀x ∈ N)(∀y ∈ R)P (x.skup realnih brojeva • C .skup kompleksnih brojeva 6 . ta£ke.skup racionalnih brojeva • I .Elementi teorije skupova Doc. bilo da su nabrojani pojedina£no ili karakterizirani nekom zajedni£kom osobinom." moºemo formirati iskaze • p: Za svaki prirodan broj x vrijedi x je djeljivo sa 2. dr.skup cijelih brojeva • Q . 2) • q : (∃y ∈ N)P (6. Skupove obi£no obiljeºavamo velikim slovima.1. Za predikat P (x. Almasa Odºak Primjer 1. Vaºni primjeri skupova su skupovi brojeva.skup prirodnih brojeva • Z .skup iracionalnih brojeva • R . dok njihove elemente naj£e²¢e obiljeºavamo malim slovima. y) opisan re£enicom "x je djeljivo sa y. 1.2. x je djeljiv sa y . a za njegove elemente £lanovi. za njih ¢emo korisiti sljede¢e oznake • N .

7 . Almasa Odºak Pripadnost elemeta a skupu A zapisujemo slimboli£ki sa a ∈ A i £itamo "a je element skupa A". Uvest ¢emo relacije inkluzije i jednakosti i operacije unije.2. Denicija 1.Elementi teorije skupova Doc. Primjer 1. Ukoliko skupovi A i B nisu jednaki pi²emo A 6= B .5. tada kaºemo da su oni jednaki i pi²emo A = B. odnosno da je B nadskup od A. • {x : x = 3n ∧ n ∈ N}. Za skupove mogu¢e je denirati odrežene relacije i operacije 2 . dr. Ukoliko je skup zadan nabrajanjem elemenata pi²emo ih odvojene zarezom unutrar viti£astih zagrada. Neka su A i B skupovi takvi da je svaki elemenat skupa A ujedno i elemenat skupa B tada kaºemo da je A podskup od B . • {a}. to jeste ako vrijedi A ⊂ B i B ⊂ A.2. Neka su A i B skupovi koji se sastoje od istih elemenata.1. 1}. Relaciju ⊂ nazivamo relacijom inkluzije.3. • {0. dok u slu£aju kada je skup A skup elemeta x koji zadovoljavaju osobinu p(x) pi²emo A = {x : p(x)} ili A = {x|p(x)}. Prazan skup obiljeºavamo simbolom ∅. presjeka. • {x : x = p q ∧ p ∈ Z ∧ q ∈ Z}. odnosno B ⊃ A. Primjeri skupova su • {x. Denicija 1. Ukoliko vrijedi da je A ⊂ B i A 6= B kaºemo da je A pravi podskup od Relacije inkluzije i jednakosti za skupove zadovoljavaju sljede¢e osobine: 2 Preciznu deniciju relacije i operacije dat ¢emo ne²to kasnije. z}. razlike i komplementa. y. ƒinjenicu da elemenat b ne pripada skupu B zapisujemo sa b ∈ / B i £itamo "b nije element skupa B". Vrijede inkluzije N ⊂ Z ⊂ Q ⊂ R ⊂ C. Pi²emo A ⊂ B . B. • {x : x > 0}.

Partitivni skup skupa A je skup svih podskupova skupa A. (A = B) ⇒ (B = A). A ∩ ∅ = ∅. A ∪ B = {x : x ∈ A ∨ x ∈ B}. A ∪ ∅ = A. Unija skupova A i B . A ∩ B = {x : x ∈ A ∧ x ∈ B}. Dakle. Simetri£na razlika skupova A i B . (A ∩ B) ∪ C = (A ∪ C) ∩ (B ∪ C) 8 . Moºe sa pokazati da uvedene operacije zadovoljavaju sljede¢e osobine: • A ∪ A = A. u oznaci A4B unija razlika A \ B i B \ A. Presjek skupova A i B . {x}.Elementi teorije skupova Doc. Almasa Odºak • A ⊂ A. u oznaci ACX je razlika X\ A. a ne pripadaju skupu B . (A ⊂ B) ∧ (B ⊂ A) ⇒ A = B . dr. A \ B = {x : x∈A∧x∈ / B}. u oznaci A ∪ B . (A = B) ∧ (B = C) ⇒ (A = C) Denicija 1. Takože se koriste oznake CX (A) i C(A).1. Dakle. je skup £iji elementi imaju svojstvo da pripadaju bar jednom od skupova A i B .2. y}}. A ∩ B = B ∩ A. AC / A}. u oznaci A ∩ B . (A ∩ B) ∩ C = A ∩ (B ∩ C) • (A ∪ B) ∩ C = (A ∩ C) ∪ (B ∩ C). u oznaci A\B . Jasno je da partitivni skup P(A) uvijek sadrºi ∅ i A. Neka su dati skupovi A i B . (A ∪ B) ∪ C = A ∪ (B ∪ C) • A ∩ A = A. Ozna£ava se sa P(A) ili 2A . je skup £iji elementi imaju svojstvo da pripadaju skupu A. Neka je dat i skup X takav da je A ⊂ X . (A ⊂ B) ∧ (B ⊂ C) ⇒ (A ⊂ C) • A = A. je skup £iji elementi imaju svoj- stvo da pripadaju i skupu A i skupu B . Dakle. dakle A4B = (A \ B) ∪ (B \ A). Koriste¢i operacije nad skupovima od datih skupova moºemo formirati nove skupove. A ∪ B = B ∪ A. Na primjer za skup A = {x. Za skupove £iji je presjek prazan skup kaºemo da su disjunktni. Dakle. ƒesto se koristi skra¢ena ozX = {x : x ∈ X ∧ x ∈ naka AC ukoliko je jasno u odnosu na koji skup se uzima komplement. Komplement skupa A u odnsosu na skup X . {x. {y}.4. Razlika skupova A i B . y} partitivni skup je P(A) = {∅.

. Dekartov proizvod skupova A i B . Ranije smo spominjali relacije inkluzije i jednakosti za skupove. A ∩ AC = ∅.6. Primjer 1. Termin "urežen" u prethodnoj deniciji isti£e da je poredak elemenata u paru (x. Iz navedene denicije jednostavno proizilazi jednakost ureženih parova (x. . .. X C = ∅. a druge koordinate elementi skupa B . i = 1. dr. Denicija 1. Dakle.(AC )C = A • X \ (A ∪ B) = (X \ A) ∩ (X \ B). Posebno zna£ajne situacije su za n = 2 i n = 3. y) = (u. v) ⇔ ((x = u) ∧ (y = v)). Rn = {(x1 . . u oznaci A×B je skup svih ureženih parova £ije su preve koordinate elementi skupa A. Dekartovog proizvoda skupa A sa samim sobom n puta naziva se i n-ti stepen skupa A. x je prvi. u oznaci (x. ∅C = X . y) : x ∈ A ∧ y ∈ B}. £etvorke. 9 . y) bitan. Denicija 1. Rn je skup ureženih n-torki relanih brojeva. Dekartov proizvod i Dekartov kvadrat jednostavno se generaliziraju za slucaj tri i vi²e skupova.1. Urežen par elemenata x i y.2. Pojam ureženog para moºe se jednostavno poop²titi na urežene trojke. Ako je A = B tada je ρ ⊂ A2 binarna relacija na skupu A. A × B = {(x.5. xn ) : xi ∈ R. Elemente ureženog para nazivamo i koordinatama. Dekartov proizvod skupa A sa samim sobom se naziva i Dekartovim kvadratom i obiljeºava se sa A2 .6. Dakle. a y drugi elemenat. b) ∈ ρ ili aρb. . Neka su A i B neprazni skupovi. op¢enito n-torke. Ako su elementi a ∈ A i b ∈ B u relaciji ρ pi²emo (a. X \ (A ∩ B) = (X \ A) ∪ (X \ B) Zadatak 1.Elementi teorije skupova Doc. Sada smo u mogu¢nosti denirati pojam relacije.3. . . Za uvoženje pojam Dekartovog proizvoda skupova potrebno je denirati urežen par. {x. . . . y}}. n}. Pokazati da vrijede navedene osobine operacija sa skupovima. Almasa Odºak • (A ∪ B) = (A ∩ B) ∪ (A \ B) ∪ (B \ A) • A4B = (A ∪ B) \ (A ∩ B) • A ∪ AC = X . . Svaki podskup ρ Dekartovog proizvoda A × B je binarna relacija izmežu elemenata skupa A i elemenata skupa B . y) je skup {{x).

Neka je dat cijeli broj m. Zadatak 1. ρ je simetri£na ako je (∀x. Pokazuje se da su klase ekvivalencije mežusobno disjunktne i da se skup A moºe na jedinstven na£in prikazati kao unija tih klasa. y ∈ A) (xρy) ⇒ (yρx). kaºemo da je skup A totalno urežen skup. Neka je A neprazan skup i ρ binarna relacija na A. Ispitati da li je data relacija relacija ekvivalencije. b) ∈ / ρ ili a/ρb. ρ je antisimetri£na ako je (∀x. Uvedene osobine nam omogu¢avaju denisanje vaºnih tipova relacija kao ²to su relacije ekvivalencije i relacije poretka. simetri£na i tranzitivna. Skup klasa ekvivalencije za datu relaciju ρ se naziva faktorski skup i obiljeºava se sa A/ρ. x) ∈ ρ.4. Denicija 1. Relacija ekvivalencije se £esto obiljeºava sa ∼. to jeste [a]ρ = {x ∈ A : xρa}. Rlacija ρ moºe da ima sljede¢e osobine. ρ je antireeksivna ako je (∀x ∈ A) (x. y. ρ je tranzitivna ako je (∀x.Elementi teorije skupova Doc. Almasa Odºak Ukoliko elementi a ∈ A i b ∈ B nisu u relaciji ρ pi²emo (a. Na skupu cijelih brojeva denirajmo relaciju ρ tako da je (∀x. Relacija ekvivalencije na skupu A je binarnu relacija ρ na A koja je reeksivna.2. Za relaciju poretka koja je antireeksivna kaºemo da je relacija strogog poretka.7. Ako je na skupu A zadata relacija poretka kaºemo da je skup A urežen skup. Primjeri relacije ekvivalencije su relacija paralelnosti za prave proizvoljne ravni.8. x) ∈/ ρ. z ∈ A) (xρy) ∧ (yρz) ⇒ (xρz). uvedena relacija jednakosti za skupove.1. 10 . ρ je reeksivna ako je (∀x ∈ A) xρx. Relacija poretka na skupu A je binarnu relacija ρ na A koja je reeksivna. dr. y ∈ Z)xρy ⇔ (∃k ∈ Z)x − y = km. y ∈ A) (xρy) ∧ (yρx) ⇒ (x = y). y) ∈ ρ−1 akko (y. antisimetri£na i tranzitivna. Ako su svaka dva elementa skupa A u relaciji poretka. Denicija 1. −1 Za relaciju ρ ⊂ A × B inverznu relaciju ρ ⊂ B × A deniramo tako da (x. to jeste mežusobno uporediva. u oznaci [a]ρ deniramo kao skup svih elemenata iz A koji su u relaciji sa a. Za proizvoljne elemenat a ∈ A i relaciju ekvivalencije ρ klasu ekvivalencije elementa a.

no nismo precizno denirali pojam operacije u op²tem slu£aju. Denicija 1. a f zakon po kojemu se svakom elementu A pridruºuje jedan i samo jedan element skupa B . Neka su data dva preslikavanja f : A → B i g : B → C takva da se kodomen prvog preslikavanja podudara sa domenom drugog preslikavanja. 11 . dok se relacija strogog poretka obiljeºava sa < ili ≺. Element a se naziva nezavisnom varijablom ili argumentom funkcije f . Element b skupa B pridruºen elementu a ∈ A prema pravilu f obiljeºavamo sa f (a).1. Skup A se naziva deniciono podru£je ili domen funkcije f . Zadatak 1. Pi²emo f : A → B ili A → B . Neka je relacija ρ denisana sa aρb akko a2 ≤ b2 . To ¢emo u£initi u narednom odjeljku. dok je b zavisna varijabla funkcije f . a skup B je podru£je vrijednosti ili kodomen funkcije f . kao i relacija inkluzije na partitivnom skupu nekog skupa. B. Ureženu trojku (A. kao i ooperacije sa skupovima. Skup relanih brojeva je totalno urežen skup. b) Ispitati da li je data relacija relacija poredka na skupu prirodnih brojeva. Almasa Odºak Relacija poretka se £esto obiljeºava sa ≤ ili . Za preslikavanja mogu¢e je postaviti i neke dodatne zahtjeve.Elementi teorije skupova Doc. gde je ≤ relacija poredka na skupu cijelih brojeva. Ranije smo spominjeali neke operacije sa iskazima. no prije toga uvest ¢emo pojam funkcije ili preslikavanja. dr. dakle b = f (a).5. a ²ta kodomen. Relacija ≤ na skupu realnih brojeva je relacija poretka. f ) nazivamo funkcija sa skupa A na skup B ili preslikavanje iz f skupa A u skup B . Neka je dato preslikavanje f : A → B . dok su relacija < na skupu realnih brojeva i relacija "biti pravi podskup" (£esto se obiljeºava sa $) na partitivnom skupu nekog skupa relacije strogog poretka. Neka su A i B neprazni skupovi.2. odnosno slika elementa a. Preslikavanje h : A → C denirano sa h(a) = g(f (a)) za svako a ∈ A jednozna£no je odreženo i naziva se kompozicijom preslikavanja f i g i ozna£ava sa g ◦ f.9. ƒesto se preslikavanje poistovje¢uje sa zakonom pridruºivanja ukoliko je jasno is konteksta ²ta je domen. a) Ispitati da li je data relacija relacija poredka na skupu cijelih brojeva. Partitivni skup nekog skupa nije totalno urežen skup.

konjunkciju po£etnih iskaza. dr. koja svakom elementu b ∈ B pridruºuje element a ∈ A. Operacija se mogu denirati na proizvoljnom skupu. kada iskazu pridruºuje negirani iskaz vr²imo operaciju negacije iskaza. Denicija 1. dok su operacije sabiranja ili mnoºenja dva realna broja primjeri binarnih operacija. to jeste ◦ : A × A → A. Za skup G na kojem je denirana jedna ili vi²e operacija kaºemo da je algebarska struktura. ²to je primjer binarne operacije. paru iskaza pridruºujemo novi iskaz. i op¢enito n-arne operacije. onda postoji funkcija koja preslikava skup B na skup A. Takože kaºemo da je skup A zatvoren u odnosu na operaciju ◦. U slu£aju konjuncije iskaza. Elemenat c nazivamo rezultatom binarne operacije ◦ na paru (a. Za razmatranje algebarskih struktura od posebnog su zna£aja binarne operacije. Almasa Odºak f je sirjektivno ili "preslikavanje na" ako je slika domena cijeli kodomen. 12 . Mogu se denirati i ternarne. Preciznu deniciju dat ¢emo u nastavku. i injektivno. Ako je f bijektivno preslikavanje skupa A na skup B . takav da je b = f (a). 1. Ova operacija jednom iskazu pridruºuje novi iskaz.1.3. Na primjer. Iz prethodne denicije je jasno da binarne operacije ureženom paru (a. Tada vrijedi f −1 (f (a)) = a. b) ∈ A × A pridruºuju elemenat c skupa A. Binarna operacija ◦ na skupu A je svako preslikavanje koja preslikava elemente Dekartovog proizvoda skupa A u skup A. b) i pi²emo c = ◦(a. Ovako denirana funkcija je inverzna funkcija nkcije f i ozna£ava se sa f −1 .10. jer je rezultat operacije u istom skupu kao i operandi. b) ili c = a ◦ b. Za binarnu relaciju deniranu na ovaj na£in £esto se kaºe da je unutra²nja binarna operacija.Elementi teorije algebarskih struktura Doc.3 Elementi teorije algebarskih struktura Sa pojmom operacije smo se ve¢ susretali ranije. f je injektivno ili "1-1 preslikavanje" ako razli£iti elementi domena imaju f je bijektivno ili obostrano jednozna£no preslikavanje ako je i sirjektivno razli£ite slike. takve operacije nazivamo unarnim. Na skupu realnih brojeva pridruºivanje broju a broja −a je primjer unarne operacije.

·). ∩) su grupoidi. Mnoºenje ima neutralan element (1). na primjer. c ∈ A)(a ◦ b) ◦ c = a ◦ (b ◦ c). Ukoliko postoji neutralni elemenat u odnosu na operaciju ◦ moºemo uvesti i pojam invertibilnosti.3. ·). Neka je na skupu R denisana relacija ◦. ne postoji njegov inverzni element. dr.7. Almasa Odºak Treba napomenuti da postoje skupovi i operacije denirane na njima koji ne posjeduju osobinu zatvorenosti. Za grupoid ◦ je komutativna ako (∀a. Urežen par (G. Ispitati osobine asocijativnosti i komutativnosti. b ∈ A)a◦b = b◦a. Primjer 1. dok u skupu prirodnih brojeva ne postoji neutralni element za sabiranje (0 ne pripada skupu prirodnih brojeva). ·). b. (Z. Neka je A neprazan skup i neka je data operacija ◦ : A × A → A. (Z. +). otuda proizilazi i sljede¢a denicija. (N. (R. ◦) nepraznog skupa G i binarne operacije ◦ na G nazivamo grupoid. Za grupoid u kojem operacija e je neutralni element za ◦ (∀a ∈ A)a ◦ e = e ◦ a = a. +). 13 . +). (P(A). Elemenat b nazivamo inverznim elementom elementa a i obiljeºavamo ga sa a∗ . broj 2 nije invertibilan u odnosu na mnoºenje. a je invertibilan u odnosu na ◦ ako (∃b ∈ A)a ◦ b = b ◦ a = e. Svojstvo zatvorenosti se naziva i svojstvom grupoidnosti. U skupu prirodnih brojeva. ◦ je asocijativna ako (∀a. Primijetimo da je ovaj skup zatvoren u odnosu na operaciju mnoºenja.6.11. +). (N. Za operacije mogu¢e je postaviti i neke dodatne zahtjeve. Na primjer skup neparnih brojeva nije zatvoren u odnosu na operaciju sabiranja jer zbir dva neparna broja nije neparan broj. ·). (N. (R.Elementi teorije algebarskih struktura Doc. Zadatak 1. ◦ zadovoljava svojstvo komutativnosti kaºemo da je komutativan.1. Na primjer sabiranje i mnoºenje na skupu prirodnih brojeva posjeduje osobine asocijativnosti i komutativnosti. Denicija 1. (Q. u kojem operacija ◦ zadovoljava svojstvo asocijativnosti kaºemo da je asocijativan. ∪). (P(A).

Asocijativan grupoid (G. 2 b) a ◦ b = ab + a − b. ·) su primjeri Abelovih grupa. Za grupu na kojoj je operacija ◦ obiljeºena znakom + kaºemo da je aditivna. . a inverzni element elementa a je −a. . . . ◦) podgrupa grupe (G. Grupa (G. . a inverzni elemenat elementa a se ozna£ava sa a−1 . xn ) je (−x1 . . Ukoliko je operacija ◦ obiljeºena sa · kaºemo da je grupa multiplikativna. tada se neutralni elementa naziva nulom i obiljeºava sa 0. Za grupu na kojoj je operacija ◦ operacija mnoºenja kaºemo da je multiplikativna.9. U narednom teoremu kojeg navodimo bez dokaza dat ¢emo osnovne osobine grupe. yn ) = (x1 + y1 . .8. Ova £injenica proizilazi iz £injenice da je (R. tada kaºemo da je (H.3. ◦) grupa. ◦) je polugrupa.1. (i) (Z. ◦) grupa i H ⊂ G takav da je (H. . Gupoid (G. u kojem postoji barem jedan neutralni elemenat i u kojem je svaki elemenat invertibilan je grupa. Neutralni element je (0. . 0). +) i (R. 14 . ◦). Neutralni element je 1. xn ) + (y1 . Denicija 1.12. Uvedene osobine omogu¢avaju deniranje sloºenijih algebarskih struktura u odnosu na grupoid. . . Denicija 1.13.15. +). Primjer 1. Denicija 1. . pri £emu je operacija sabiranja denisana po komponentama. ◦) u kojoj operacija ◦ zadovoljava svojstvo komutativnosti je Abelova grupa. Primjer 1. (i) (Q \ {0}. .Elementi teorije algebarskih struktura a) a ◦ b = Doc. Neutralni element je 0. a inverzni elemenat elementa a se naziva suprotnim i ozna£ava se sa −a. .14. xn + yn ) je Abelova grupa. dr. to jeste sa (x1 . neutralni element se naziva jedinica i biljeºava se sa 1. . . −xn ). a inverzni element elementa a je a1 . +). . . . Neka je (G. . . Urežen par (Rn . ◦) koji je asocijativan. . . +) Abelova grupa i na£ina na koji je denirana operacija sabiranja. Denicija 1. +) su primjeri Abelovih grupa. Almasa Odºak a+b . a inverznoi element elementa (x1 . . (Q. ·) i (R \ {0}.

3. +. (Z. b. Za prsten kaºemo da je prsten s jedinicom. Neka je (P.10. Neka je (G.1. ·) i (R. +) kaºemo da je nula prstena (P. Neka je P neprazan skup na kojem su denirane dvije operacije + i ·. +. ·) kaºemo da je komutativan ukoliko je operacija · komutativna. Primjer 1. Almasa Odºak Teorem 1. b. dr. (ii) Za svaki elemenat g ∈ G inverzni element g ∗ je jedinstven. ·) je polugrupa. (iii) Za neutralni elemenat e ∈ G vrijedi e∗ = e. ·) ima neutralni elemenat kaºemo da je to jedinica prstena (P. ·). Za prsten (P. Na primjer na skupovima brojeva moºemo vr²iti sabiranje i mnoºenje. (iv) Za svaki elemenat g ∈ G vrijedi (g ∗ )∗ = g .Elementi teorije algebarskih struktura Doc. Narednim teoremom navodimo osnovne osobine prstena.1. +. Za neutralni elemenat 0 Abelove grupe (P. Bogatije strukture od grupe mogu¢e je dobiti ako na nekom skupu deniramo dvije binarne operacije koje su mežusobno usklažene. Urežena trojka (P. c ∈ P )(a + b) · c = a · c + b · c. Teorem 1. c ∈ P vrijedi: 15 . g2 ∈ G vrijedi (g1 ◦ g2 )∗ = g2∗ ◦ g1∗ . Denicija 1. Obi£no se ve¢ u denicijama pomenutih struktura operacije obiljeºavaju sa + i ·. (v) Za svaka dva elemenata g1 . (iii) zadovoljene su osobine distribuditvnosti date sa (∀a. Tada za svako a. +. c ∈ P )a · (b + c) = a · b + a · c (∀a. b. +. Ukoliko polugrupa (P. ◦) grupa. (ii) (P. (Q. +. +.2. +. ·) je prsten ukoliko su zadovoljeni sljede¢i uslovi: (i) (P.16. Tada vrijedi: (i) Neutralni element je jedinstven. ·). +) je Abelova grupa. Tako ¢emo i mi u£initi. ·) i obiljeºavamo je sa 1. ·) su prsteni. ·) prsten.

+. +. dr. Komutativno tijelo je polje. (iii) (−a) · (−b) = a · b. a) 7→ αa. U slu£aju kada je polje F skup realnih brojeva govorimo o realnom. Primjer 1. b ∈ V i svako α. Denicija 1.1. Prsten (P. Tada kaºemo da je V vektorski prostor nad poljem F i ozna£avamo ga sa V(F). ·). ·) grupa je tijelo. Almasa Odºak (i) a · 0 = 0 · a = 0. ·) u kojem je (P \ {0}. U ovom slu£aju operacija se vr²i mežu elementima dva razli£ita skupa. +. Denicija 1. Ova i sli£ne situacije opisuju se pojmom vektorskih prostora.11. Neka je (V. (ii) −a · b = −(a · b) = a · (−b). kojom smo paru elemenata nekog skupa pridruºivali novi elemenat tog skupa. (iii) α(βa) = (αβ)a. Mežutim. (iv) 1a = a. a elemente skupa F skalarima. 16 . β ∈ F vrijedi (i) α(a + b) = αa + αb. Za operaciju uvedenu prethodnom denicijom kaºe se da je eksterna binarna operacija. +) komutativna grupa. (ii) (α + β)a = αa + βa.Elementi teorije vektorskih prostora Doc. tako da za svako a.18.4. ne²to druga£ija situacija od opisane je. a (F. +.4 Elementi teorije vektorskih prostora U prethodnom odjeljku upoznali smo se sa pojmom binarne operacije. ·) i (R. ·) polje. Elemente skupa V nazivamo vektorima. (Q. (R.17.19. Denicija 1. Neka je denirano preslikavanje F × V → V sa (α. 1. a u slu£aju F = C o kompleksnom vektorskom prostoru. operacija mnoºenja vektora skalarom. +. ·) su polja. na primjer.

. Za dati vektorski prostor mogu¢e je denirati i njegov podprostor. Teorem 1. Neka je V vektorski prostor nad poljem F i W neprazan podskup skupa V . tada vektor v = α1 v1 + α2 v2 + . n) kaºemo da je linearna kombinacija trivijalna. (1. U slu£aju kada je αi = 0. b ∈ W )(α. .1) se naziva uslovom homogenosti. . .4. Almasa Odºak Primjer 1. . . . (i = 1.2) uslov aditivnosti. . Neka je V vektorski prostor nad poljem F i neka su vi . . . Jednostavan kriterij za ispitivanje da li je neki skup podprostor vektorskog prostora dat je uslovom sadrºanim u sljede¢emo teoremu. (i = 1. . n) sa skalarima αi . (i = 1. (1. .3) Ovaj uslov se naziva uslovom linearnosti. b ∈ W )a + b ∈ W. W je podprostor vektorskog prostora V akko vrijedi (∀a ∈ W )(α ∈ F )αa ∈ W. . n) vektori prostora V i αi .Elementi teorije vektorskih prostora Doc. Denicija 1. xn ) = (ax1 . (i = 1. . . (i = 1.1. + αn vn nazivamo linearnom kombinacijom vektora vi . . (1. Skup Rn u kome je sabiranje denirano kao u primjeru 1.9 i eksterna binarna operacija R × Rn → Rn sa. β ∈ F )αa + βb ∈ W. . . . dr.12. n). a(x1 . n) skalari polja F . . . Neka je W neprazan podskup vektorskog prostora V nad poljem F .20. .21. W je podprostor vektorskog prostora V ako je W vektorski prostor nad poljem F u odnosu na operacije koje su denirane u V .1) (∀a.3. dok je (1. . axn ) je vektorski prostor nad poljem realnih brojeva. linearno zavisnih i nezavisnih vektora. Denicija 1. . 17 . Jednostavno se pokazuje da ovi uslovi mogu biti zamijenjeni jednim uslovom datim sa (∀a. Usko povezan pojam sa pojmom vektorskih prostora je pojam linearne kombinacije. .2) Uslov (1.

. . Skup svih linearnih kombinacija posmatranih vektora L(S) = L({v1 . 18 . Za vektore vi ∈ V . Teorem 1.1. (i = 1. Lineal L({v1 . (i = 1. . . . (i = 1.Elementi teorije vektorskih prostora Doc. . . . . . vn }) = {α1 v1 + . . Teorem 1. . (iii) Svaki podniz linearno nezavisnog niza je linearno nezavisan. . (i = 1. n).4. . n) vektorskog prostora V nad poljem skalara F je podprostor prostora V . (v) Niz vektora je zavisan akko se bar jedan od njih moºe napisati kao linearna kombinacija preostalih. Neka je S neprazan skup vektora vi . . . .23. (i = 1.4. vn }) vektora vi . . Almasa Odºak Denicija 1. . . . . . Teorem 1. (iv) Ukoliko su dva vektora niza jednaka niz je linearno zavisan. + αn vn = 0. pokazuje se da je to njmanji vektorski prostor koji sadrºi odabrane vektore. n} nazivamo lineal vektora vi . (ii) Niz vektora koji sadrºi linearno zavisan podniz vektora je linearno zavisan.5. Sljede¢i teorem daje neke vaºen osobine linearno zavisnih i linearno nezavisnih vektora. n). . . (i) Niz vektora koji sadrºi nula vektor je zavisan. (i = 1. . i = 1. . + αn vn : αi ∈ F. . n) kaºemo da su linearno zavisni ako postoje skalari αi ∈ F . . . n) je najmanji vektorski prostor koji sadrºi vektore vi . (i = 1. n) koji nisu linearno zavisno kaºemo da su linearno nezavisni.22. . . Neka je V vektorski prostor nad poljem F . . Kaºemo da je lineal L(S) generisan skupom S i da je S generator lineala L(S).6. . . . . . (i = 1. Za proizvoljno odabran skup vektora nekog prostora zna£ajno je posmatrati skup svih linearnih kombinacija vektora iz tog skupa. n) vektorskog prostora V nad poljem skalara F . . Lineal L({v1 . vn }) vektora vi . . . Denicija 1. . dr. . . n) od kojih je bar jedan razli£it od 0 takvi da je α1 v1 + α2 v2 + . Za vektore vi ∈ V .

Neka je V vektorski prostor nad poljem F dimenzije n. Denicija 1.25.7. Pi²emo n = dim(V ). Neka vektorski prostor V nad poljem F ima bazu sa n elemenata. Skup B vektora vektorskog prostora V nad poljem F je baza akko je taj skup minimalan skup koji generi²e vektorski prostor V . Teorem 1.24. Posljednji teorem je motivacija za uvoženje pojma dimenzije. Skup vektora B je baza vektorskog prostora V ako je V generisan skupom B .10.26. Skup B vektora vektorskog prostora V nad poljem F je baza akko je taj skup maksimalan linearno nezavisan skup. Skup B vektora vektorskog prostora V nad poljem F je baza akko se svaki vektor prostora V moºe napisati kao linearna kombinacija elemenata skupa B . Tada svaki skup od n linearno nezavisnih vektora £ini bazu. Ako je S kona£an kaºemo da je vektorski prostor kona£no generisan. Neka je V vektorski prostor nad poljem F . Almasa Odºak Imaju¢i u vidu upravo navedeno prirodno je postaviti pitanje u kojem slu£aju skup S generi²e po£etni prostor V . Denicija 1. Postavljanjem uslova linearne nezavisnosti za elemente generatora vektorskog prostora uvodi se pojam baze vektorskog prostora. o tome govorimo u nastavku. Teorem 1. Zna£aj baze ogleda se u njenim osobinama koje ¢emo navesti u narednim teoremima. tada sve baze imaju isti broj elemenata.Elementi teorije vektorskih prostora Doc. Teorem 1. dr.8.4. Posebno zna£ajna situacija je u slu£aju kada je skup S kona£an. Teorem 1. Ako u vektorskom prostoru V nad poljem F postoji skup S tako da je L(S) = V kaºemo da je V generisan skupom S . Ako je V kona£no dimenzionalan vektorski prostor nad poljem F .9. Denicija 1. tada se prirodan broj n naziva dimenzija kona£no dimenzionalnog vektorskog prostora.11. to jeste L(B) = V i B je linearno nezavisan skup vektora u V .1. 19 . Teorem 1.

. xn ) prosotra Rn moºe se napisati preko elemenata baze na sljede¢i na£in (x1 . . . x2 . 0. . . + xn en . . e3 = (0. 0. . . . . 0. Posmatrajmo vektore e1 = (1. 0. e3 . e2 . Dimenzija prostora Rn je n. . . . en } je baza vektorskog prostora Rn . . 1. 0. . . Ova baza se £esto naziva i kanonskom.Elementi teorije vektorskih prostora Doc. 0). 20 . . xn ) = x1 e1 + x2 e2 + x3 e3 + . Almasa Odºak Primjer 1. 1) prostora Rn .1. . x2 . . 0). dr. 0). x3 . . . en = (0. x3 . . 0. . . e2 = (0. Proizvoljan element (x1 . . . . . . Skup {e1 . . 1.13. . . . .4.

Related Interests