You are on page 1of 20

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

KINEZIOLOŠKI FAKULTET
Usmjerenje: Kineziterapija

KINEZITERAPIJA KOD
OZLJEDE RAMENOG ZGLOBA

Ana Ružić
grupa 2
Zagreb, prosinac 2010.

GRAĐA RAMENA

Rame oblikuju kosti, mišići i vezivno tkivo. Tri su kosti koje oblikuju rame:
ključna kost (clavicula), lopatica (scapula) i nadlaktična kost (humerus). Najviša točka
ramena je koštana izbočina na lopatici koja se naziva akromion (acromion).
Pokrete u ramenu omogućuju tri zgloba:
1. zglob između nadlaktične kosti i lopatice (humeroskapularni)
2. zglob između akromiona i ključne kosti (akromioklavikularni)
3. zglob između ključne i prsne kosti (sternoklavikularni)
Ovi su zglobovi međusobno povezani i usklađeno omogućuju maksimalnu
pokretljivost ramena. Oštećenje jednog od njih smanjuje funkciju ramena, a ova tri
zgloba su po svojoj mehanici kuglasti zglobovi što znači da su u njima moguće sve
kretnje. Postoji nesrazmjer velike glave humerusa i plitke čašice

na skapuli te je

učestalost iščašenja u ovom zglobu najveća. Statičku stabilnost ramenim zglobovima
omogućuju zglobne površine i zglobna čahura, a dinamičku mišići rotatorne manšete i
obrtači lopatice.
Mišići leđa:
m. trapesius - sastoji se od tri dijela - prvi vuče rame natrag i medijalno te ga spušta.
Srednji dio približuje lopaticu i rame prema središnjoj ravnini, a vlakna gornjeg dijela
dižu rame. Kod aktivacije svih dijelova odjednom, lopatica izvodi adukciju.
m. latissimus dorsi – mišić koji spušta podignutu ruku, aducira ju, vuče ju natrag a rotira
nadlakticu prema unutra. Ovaj mišić podiže donji dio rebara u slučaju kada je ruka
fiksirana.

s gornje strane tetiva supraspinatusa. subscapularis (rotira nadlakticu i aducira te zateže zglobnu čahuru i rameni zglob). m. supraspinatus (abdukcija nadlaktice. vrata i trupa na istu stranu te se ujedno vrši rotacija kralježnice unazad. Slabost mišića rotatorne manšete može uzrokovati pomak glave nadlaktične kosti prema gore zbog povlačenja deltoidnog mišića. Oko ramenog zgloba nekoliko je burza. rhomboiedeus major et minor – ovi mišići zajedno podižu i približavaju lopaticu središnjoj liniji te se lopatica izvrće donjim kutom prema gore i medijalno. . sluznih vreća. te tako oni kao poluga omogućujući deltoidnom mišiću da nastavi s daljnjim pokretom.m. deltoideusu). a sa stražnje strane tetive infraspinatusa i teres minora. Tetiva supskapularisa ojačava zglobnu čahuru s prednje strane. tetiva duge glave bicepsa pripada rotatornoj manšeti. Mišići rotatorne manšete dinamički stabiliziraju nadlaktičnu kost čineći depresiju i fiksaciju njene glave u odnosu na zglobnu površinu na lopatici (glenoid). infraspinatus (rotacija nadlaktice prema van – mišić krojača). Mišići rotatorne manšete spuštaju glavu nadlaktične kosti prema zglobnoj površini na lopatici. m. teres minor (sudjeluje u rotaciji nadlaktice) i m. Funkcionalno gledajući. Kontrakcijom jedne strane mišića postiže se pregibanje glave. koje umanjuju trenje okolnih tetiva. Rotatorna manžeta je tetivno-mišićna ovojnica koja gotovo sa svih strana pokriva i pojačava zglobnu čahuru ramenog zgloba s kojom je djelomično srasla. Mišići rotatorne manšete su: m. pomaže m.

Općenito gledajući. OZLJEDA RAMENOG ZGLOBA Nestabilnosti ramena mogu se podijeliti: . gibljivosti zglobnih tijela i obilate zglobne čahure.prema smjeru: prednja.prema stupnju: subluklsacija i luksacija. Zglobna tijela nisu razmjerno građena jer je glava nadlaktične kosti 2-3 puta veća od zglobne čašice. U njemu su mogući svi tipovi pokreta i opsežne kretnje u svim smjerovima pa rukom možemo dotaknuti svaki dio tijela. rameni je zglob najpokretljiviji zglob u čovjekovu tijelu. Udubljeno. fiksna. mogu prekomjerno istegnuti mišiće i tetive koje potom postaju neučinkovite i oslabljene te na taj način rame gubi svoju . zglobno tijelo je zglobna čašica na bočnom gornjem kutu lopatice. = humerus). kronična (habitualna i zastarijela). konkavno. Ukoliko se zglobna tijela previše udalje jedno od drugoga ligamenti se normalno zategnu i sprječavaju daljnji pokret. Zglobna čahura građena od ligamenata je obilata i dozvoljava razmicanje zglobnih tijela za 2-5 cm. serviranje u tenisu. Rameni se zglob tijekom razvoja nije potpuno prilagodio. .= articulatio humeri) je spoj između lopatice (lat.prema uzroku: traumatska te atraumatska (voljna i nevoljna). Velika opterećenja u treningu sportaša kao npr.= scapula) i nadlaktične kosti (lat.Rameni zglob (lat. zglobno tijelo je glava nadlaktične kosti koja ima oblik polukugle promjera 25-30 mm.prema učestalosti: akutna. donja i višesmjerna. konveksno. pregradio i ojačao kako bi se učinkovito mogao suprotstaviti novim mehaničkim opterećenjima. . a prirođene osobitosti građe zgloba pridonose nastanku habitualnog iščašenja ramena. . ozljede ramena nastaju kao posljedica učestale uporabe kada se rame ponavljajući i konstantno opterećuje. Zbog ovakve građe. bacanje kugle ili koplja. Ispupčeno. Stoga pri ozljedama vrlo često u tom zglobu nastaje iščašenje. stražnja.

Samo u rijetkim slučajevima ukoliko dolazi do smanjivanja boli. U traumatskoj ozljedi bol u ramenu nastaje iznenada ili postupno. čak i tijekom uobičajenih aktivnosti. Ligamenti koji drže kosti u zglobu često ne zacijele pravilno ili se rastegnu što ih čini previše labavim da bi mogli držati rameni zglob u zglobnoj čahuri pri nekim pokretima. U drugom slučaju. tijekom mirovanja. dozvoljeno je aktivnost izvoditi do kraja. istežući tako ozljeđeni mišić ili tetivu. česta je posljedica nestabilnost ramena. Ova je prva ozljeda obično teže prirode i potrebna je liječnička intervencija za vraćanje glave nadlaktične kosti natrag u prirodni položaj u zglobu. Kod prednjeg iščašenja ramena uzrok je obično pad na ispruženu ruku ili izravan pad na rame ili lakat. .bolesti kostiju poput osteoporoze.vanjske ozljede od pada .dislokacija ramenog zgloba tijekom pada ili nesreće . najčešći je oblik. Nestabilnost može nastati i nakon manje teških ozljeda. bol je neznatna ili je uopće nema te se osjeća tek kada se rame aktivira. Rame se može i često se ozljeđuje u borilačkim sportovima pri kontaktu s protvnikom. Traumatska nestabilnost ramena. U prvom slučaju najčešće se prestaje sa aktivnošću jer bol može biti vrlo jaka. skijanju i gimnastici te kao posljedica prevelikog istezanja i napora. Uzroci boli: . kao i u rukometu i ragbiju.osnovnu funkciju i opseg kretnji. Iako je rame nakon ove intervencije naizgled opet normalno.upala subacromialne burse . . Nestabilno rame može dovesti do ponavljanih iščašenja.artritis i dr. Na prednjoj strani ramena bol se javlja ukoliko . a često nastaje nakon ozljede koja je uzrokovala iščašenje.ozljede tetive. kod padova u odbojci. Bol se najčešće pojavljuje na prednjoj ili stražnjoj strani ramena.

iako može nastupiti i nakon manje ozljede ili dužeg perioda pogrešne uporabe ramena. Kako poremećaj napreduje rame postaje labavije te se osjeća ispadanje i vraćanje sve većom lakoćom te kod sve većeg broja aktivnosti. s vremenom mogu poprilično rastegnuti zglobnu čahuru. plivača i tenisača. glava nadlaktične kosti počinje previše klizati i povremeno i ispadati iz zgloba. Ovo je osobito često kod bacača u baseballu. igrača odbojke. Ukoliko se zglobna čahura rastegne i olabavi. Kod ovog poremećaja je potrebno prikupiti što više podataka o trenutku nastanka simptoma kao i svim položajima ramena i aktivnostima kod kojih se nestabilnost očituje. a mišići oslabe. Opće stanje bolesnika je teže nego kod traumatske nestabilnosti. Ovi pacijenti često imaju najveće probleme tijekom spavanja. podizanja predmeta iznad glave te bacanja predmeta. kao što je Ehlers Danlosov sindrom. Posljedica je nelagoda i bol u zglobu. Ponekad nestabilnost nastaje bez prethodnog iščašenja i tada je to atraumatska nestabilnost (atraumatska = bez traume. bez ozljede). bol se javlja kada se kontrahiraju mišići pri stavljanju ruke natrag ili okretanju ruke prema van ili kada iste mišiće istežemo prilikom stavljanja ruke prema naprijed.dolazi do kontrakcije mišića i tetiva prilikom stavljanja ruke naprijed ili okretanja unazad. odnosno odvajanja glave nadlaktične kosti od zglobne površine na lopatici. Nastup bolesti je obično podmukao. Simptomi mogu varirati od osjećaja manjeg klizanja ili ispadanja u zglobu do potpunog iščašenja. Ako bolesnik može svojevoljno iščašiti rame pomoću stezanja mišića govorimo o voljnoj. Pacijent može namjerno "izbaciti" rame. Nasljedne bolesti vezivnog tkiva mogu biti uzrok pretjerano rastezljivih . ako i bolesti koji povećavaju sklonost za ovaj poremećaj. te pri stavljanju ruke prema natrag kada istežemo iste mišiće I tetive.. Na stražnjoj strain ramena. Kod atraumatske nestabilnosti možemo razlikovati voljnu i nevoljnu nestabilnost. Nestabilnost se očituje u srednjem položaju ramena te obično uzrokuje nelagodu tijekom svakodnevnih aktivnosti. a ako se rame iščaši spontano nakon podizanja ruke to je nevoljna nestabilnost. Osobe koje često izvode određene pokrete u ramenom zglobu. bacača koplja. Analizom obiteljske povijesti bolesti može se naći rodbina pogođena sličnim stanjima. Pomak zglobnih ploha obično se spontano rješava nakon čega se pacijent može vratiti svakodnevnim aktivnostima bez mnogo boli ili problema. polagan.

Iščašeno rame može oštetiti živce oko ramenog zgloba. klizati. u kojim pokretima se javljaju. Kad se subluksacija ponavlja kažemo da se radi o habitualnoj subluksaciji. Liječniku je potrebno opisati kako su simptomi nastali. kakav je karakter bolova i koliko često se javljaju. LJEČENJE I KINEZITERAPIJA Nakon opisa simptoma i pregleda liječnik će vjerojatno odmah posumnjati na nestabilnost ramena. Vrlo je bolno i rame ne izgleda normalno. Zapaženo je da se ona najčešće javlja kod muskuloiznih muškaraca te se češće vidi kod sportaša. u određenim položajima te se može osjećati labavost ramena. Ukoliko se živci oštete može nastati neosjetljivost kože na podražaje u području ispod vrha ramena. Nekoliko ramenih mišića može razviti slabost dok se živac ne oporavi. Jedan od njih je učestala subluksacija. Rame kao najpokretljiviji zglob sa specifičnom građom zglobnih tijela često je u ovom slučaju podložno iščašenju.ligamenata koji ne mogu držati zglobna tijela u pravilnom položaju. Kod ovog pomaka zglobnih tijela rame može djelomično ispadati. nepotpuno odvajanje zglobnih tijela. osobito ako se rame ne može spontano vratiti u zglob već je potrebna liječnička intervencija svaki put. odnosno luksacija. Iščašenje zgloba obično je vrlo očito. Potrebno je i . Svaki pokušaj izvođenja pokreta u zglobu tada uzrokuje jake bolove. Zglob može biti tako labav da se učestalo događa potpuno odvajanje zglobnih ploha: iščašenje. Ovo može biti veliki problem. Svi zglobovi u tijelu tada mogu biti prelabavi. a slabost je obično privremena. Simptomi subluksacije su nagla bol i osjećaj ispadanja i probadanja u ramenu. Tada govorimo o habitualnoj luksaciji ramena. SIMPTOMI OZLJEDE RAMENA Kronična nestabilnost uzrokuje nekoliko simptoma. Nakon višekratnih subluksacija pacijenti obično nauče koji pokreti uzrokuju ispadanje te ih izbjegavaju.

mišića i ligamenata optičkim instrumentom). Izometričke vježbe pomažu pri povećanju opsega pokreta ramenog zgloba . Pretrage koje pomažu u prepoznavanju ovog stanja su rendgensko snimanje (CT). a liječnik stoji iza bolesnika te radi pokrete ramena. MR (magnetska rezonanca gdje nismo sigurni u dijagnozu). Pri nekim pokretima bolesnik ima osjećaj (prepadne se) kao da će se rame iščašiti. Ponekad liječnici preporučuju kortikosteroide za kontrolu upale. što se prilagođuje svakom . Uporaba leda ili topline kroz fizikalnu terapiju pomaže u kontroli upale. Konzervativno liječenje: u početku liječenja najvažnije je kontrolirati bol i upalu te je u tu svrhu potrebno mirovanje te protuupalni lijekovi koji su ujedno analgetici. Kasnije se provode vježbe jačanja za povećanje snage i kontrole mišića rotatorne manšete. Nakon što prođe bol potrebno je početi s fizikalnom terapijom. Kod testa straha (apprehension test) bolesnik sjedi. Pregled uključuje ispipavanje ramena i pokušaj njegova pomicanja čime se provjerava njegova pomičnost i snaga mišića. utvrđivanja vrste ozljede zgloba. Nestabilno rame može se liječiti konzervativnim i kirurškim metodama.navesti prethodne bolesti i ozljede. artroskopija (promatranje unutrašnjosti zgloba. Nakon provedene dijagnostike tj. održavanje pokretljivosti te prevencija moguće kontrakture. Masaža i različite vježbe provode se kako bi se povećao opseg pokreta. Osnovna zadaća kineziterapije ozljeđenog ramena je jačanje mišićno-ligamentarnog aparata s ciljem sprječavanja daljnjeg pogoršanja oštećenog ramena. Sportaši koji izvode pokrete iznad glave trebaju nositi poseban povez ili rukav kojim se sprječava pokretanje ramena u smjerovima koji bi doveli do ispadanja. U početku se pacijenti uče kako izbjeći pokrete i aktivnosti koji povećavaju mogućnost iščašenja. Kineziterapijski program počinje odmah u imobilizaciji i to mjerama prevencije hipertrofije mišića izometričkim vježbama a prevencijom cirkulatornih komplikacija izotoničkim vježbama. počinje se aplicirati kineziterapija kao jedna od najvažnijih metoda u oporavku ozljeđenog ramena. Fizijatar i kineziterapeut pomažu bolesniku trenirati mišiće koji drže glavu nadlaktične kosti u zglobu što povećava stabilnost ramena i omogućuje glatko gibanje u ramenom zglobu. Fizikalna terapija može trajati 6-8 tjedana. te jačanju mišića ramenog obruča i kao vježbe istezanja.

mirovanje. Rehabilitacija nakon kirurškog zahvata je složena. Neki liječnici ovu operaciju izvode uporabom artroskopa koji zahtijeva manji rez. Fizikalna će terapija možda trajati 2-4 mjeseca. U početku je cilj fizikalne terapije smanjenje boli i otekline koje su normalne nakon operacije. Jedna od komplikacija ovog zahvata jest prejako učvršćenje ramena zbog čega može doći do ograničenja pokreta u ramenu. Masažom se smanjuju bol i mišićni grčevi. Elektroda se ugrije te kirurg pomiče sondu preko ozljeđenog ligamenta. Nakon tog perioda većina se bolesnika može vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima. a potpuni se oporavak može očekivati nakon 6 mjeseci. Bankartova metoda kojom se ligamenti s prednje strane zgloba zašiju ili pričvrste staplerima (metalnim kopčama) natrag u originalni položaj. gotovo svi podrazumijevaju učvršćenje labavih ligamenata koji se nalaze obično s prednje ili donje strane zglobne kapsule. Nakon Bankartove operacije oporavak je spor.ne urode plodom. Kirurg najprije odstrani otkinute krajeve kosti. Najčešća metoda za stabilizaciju prednje nestabilnosti je tzv. Zbog topline se zglobna kapsula skvrči i učvrsti. liječnik može preporučiti kirurško liječenje. Pri ovoj se operaciji napravi rez s prednje strane ramena te napravi režanj tkiva koji se povlači s prednje strane kapsule i zašiva za nju. Ligamenti zglobne kapsule se nakon toga pričvršćuju šavovima za kost. a uporaba leda (krioterapija) i električna stimulacija također pomažu. lijekovi i fizikalna terapija . Uporabom artroskopa kirurg uvuče sondu elektrode unutar nestabilnog ramena. Druga operacija za učvršćenje labavih ligamenata naziva se kapsularno premještanje (capsular shift). Kirurško liječenje: ako konzervativna terapija . Ligamenti zacijele te ožiljno tkivo pričvrsti njihove krajeve za kost. Bankartova operacija se tipično izvodi kroz rez na prednjoj strani ramena.bolesniku ponaosob. Nakon programa fizikalne terapije s fizijatrom bolesnika se uče vježbe koje će izvoditi sam kod kuće. Sličan postupak izvodi krojač kad zašije komad tkanine preko izlizanog komada odjeće. Ubrzo nakon zahvata se . Neki kirurzi izvode termalno skvrčavanje kapsule (thermal capsular shrinkage). Može biti potrebno nositi rameni povez za potporu i zaštitu ramena 1-4 tjedna. kraći boravak u bolnici i manje vremena za oporavak. Postoji više kirurških zahvata za liječenje nestabilnosti ramena. zatim se buše rupe za šavove na lopatici.

Program vježbi prilagođava se pokretima koje bolesnici izvode tijekom svojih radnih ili sportskih aktivnosti. Stav raskoračni. plivača. zamah kroz priručenje do zaručenja. Oko 10. tjedna se jačanje mišića intenzivira. tenisača) postupno počinju povrat svojim sportskim aktivnostima tri mjeseca nakon kirurškog zahvata. Aktivna terapija počinje 3-4 tjedna nakon operacije. Program postupno napreduje u aktivno istezanje i jačanje. ponavljanja: u početku 20. predručiti sa štapom ili krpom. a ne opterećuju mišići. Sportaši koji često izvode pokrete ruke iznad glave (osobito često kod bacača u baseballu. ruke u uzručenju. Nakon 6 tjedana počinje aktivnije jačanje mišića rotatorne manšete i ramena. Predručiti i ponovo uzručiti. a kasnije 40 VJEŽBA 3. Početni položaj na leđima. Br. Stav raskoračni. ali uz izbjegavanje istezanja prednjeg dijela kapsule prvih 6-8 tjedana. Terapija je čak i sporija ako su rezani prednji rameni mišići. Pacijenti se uče izvoditi pasivne pokrete kod kuće. sve u svrhu kontrole i jačanja mišića rotatorne manšete. ponavljanja: 10 puta . Br. bacača koplja. predručiti gore sa laganim utezima. Počinje se izometričkim vježbama jačanja kod kojih se ne ozljeđuje tkivo koje cijeli. Svrha je omogućiti te pokrete bez prevelikog opterećenje ramena. Vježbe počinju pasivnim pokretima pri čemu se pomiče zglob.počinje vježbama za povećanje opsega pokreta. Prije završetka terapije fizijatar i/ili kineziterapeut uče bolesnika kako izbjeći ove zdravstvene probleme u budućnosti. igrača odbojke. Uporabom snage vlastitih mišića bolesnici povećavaju opseg pokreta. Natjecateljskom sportu se obično mogu vratiti nakon 4-6 mjeseci. kasnije 40 VJEŽBA 2. Postupno skraćivati hvat štapa. ponavljanja: 20 u početku. Br. PRIMJERI VJEŽBI ZA POKRETLJIVOST RAMENA VJEŽBA 1. Polako povećavati amplitude do cijeloga kruga. zamah kroz uzručenje do zaručenja.

lagano priručiti . kasnije sa laganim utezima. zadržati 4 s. ozljeđena ruka u priručenju. Br. ponavljanja: 3x3. ponavljanja: 3 serije po 3 ponavljanja VJEŽBA 2. Stav raskoračni. zadržati u tom položaju 4 s. drugom rukom ju fiksiramo. odručiti. druga ruka blokira šaku. Stav raskoračni. kasnije s laganim utezima. kasnije 3x10 . ponavljanja: 5 s držati blokadu pa popustiti VJEŽBA 2. Stojeći ili sjedeći položaj. Br. lakat ne smije mijenjati položaj. ozljeđena ruka u predručenju. Br. Raskoračni stav. Br.PRIMJERI IZOMETRIČKIH VJEŽBI ZA JAČANJE RAMENA VJEŽBA 1. ponavljanja: 5 s potiskivati pa pustiti VJEŽBE JAČANJA RAMENOG ZGLOBA VJEŽBA 1. polako priručiti. ozljeđena ruka vrši otpor. ozljeđena ruka u predručenju sa laktom pod pravim kutom. druga ju fiksira s prednje strane a ozljeđenom potiskujemo prema naprijed. Br. lakat pod pravim kutom. a ozljeđenom pokušavamo odmicati od tijela. odručiti. pa pustimo VJEŽBA 4. kasnije sa laganim utezima. odručiti. a drugom rukom ozljeđenu potiskujemo prema dolje i prema ramenu. Br. kasnije 3x10 VJEŽBA 3. ponavljanja: 3x3. Stojeći ili sjedeći položaj. ozljeđena ruka u priručenju. ponavljanja: 5 s blokada pa pustiti VJEŽBA 3. Br. Stav raskoračni. predručiti. ponavljanja: 5 s. predručiti. Stojeći ili sjedeći položaj.

kasnije 3x10 VJEŽBE ISTEZANJA VJEŽBA 1. Br. Stojeći stav. pljesak iza glave. naizmjenično predručenje do uzručenja. kasnije 3x10 VJEŽBA 5. pljesak iza leđa. Br. sklekovi. Stojeći stav. kasnije s utezima. zaklon. ponavljanja: u početku 3. otklon.VJEŽBA 4. Br. zatim pustiti DINAMIČKE VJEŽBE SNAGE VJEŽBA 1. Br. uzručiti sa šipkom. Sjedeći ili stojeći položaj. Visjeti na švedskim ljestvama. Br. ponavljanja: nekoliko puta po 10 s VJEŽBA 4. uzručiti. Br. dlanovi prekriženi na tjemenu. Sjedeći položaj. kasnije povećavati kosinu. ponavljanja:3x3. Upor za rukama. kasnije sa laganim utezima. kasnije normalni. ponavljanja: 3x3. ponavljanja: nekoliko puta po 10 s VJEŽBA 3. u početku na koljenima. VJEŽBA 5. Ležati na kosini uz hvat za švedskim ljestvama. Stojeći položaj. povlačenje podlaktice drugom rukom. kasnije s laganim utezima. istezanje ruku u zaručenje. povećavati do 30 . ponavljanja: nekoliko puta po 10 s VJEŽBA 2. dok se ne osjeti nelagoda.

te se vraća u početni položaj . a zatim ih postepeno izvodi sam bolesnik. vrši se adukcija i abdukcija 2. Vježbe se mogu u početku izvoditi sa različitim rekvizitima i pomagalima: 1. Važna je za poboljšanje ili postizanje ranijih pokreta u ramenu nakon povreda koje uzrokuju bol tijekom normalnih pokreta ramena.VJEŽBA 2. Vis prednji na šipci. vježba: osoba leži u krevetu. zgibovi. uz pomoć terapeuta. tu se ruka zadržava neko vrijeme. U početku se koriste samo pasivne vježbe uz pomoć kineziterapeuta. Početni položaj je vodoravni pretklon tijela pri čemu ruke slobodno vise i relaksirane su. u naprijed uz postepeno povećanje luka. KINEZITERAPIJA PREMA NAPUTCIMA DR. vježba: osoba leži u krevetu. Granica pokreta je određena intenzitetom boli. uz pomoć terapeuta vrši fleksiju do granice boli. povećavati do 3 serije po 10 ponavljanja CODMAN ILI PENDULUM VJEŽBA Ova vježba se primjenjuje za vraćanje pokreta ramenog zgloba i nije namjenjena za jačanje mišića. ponavljanja: u početku 3. odručenje sa pomagalom. priručenje. Br. WIGARTA IZ BERLINA (1998) Kineziterapija nakon operacije provodi se u nekoliko faza: Prva faza kineziterapije – karakterizira ju primjena vježbi istezanja. Ruka se nježno vrti u krug unatrag.

3. 1. drugu podižemo 2. rukama u predručenju upiremo o zid 3. vježba: stav spetni. vježba: stav spetni. priručenje sa palicom (štapom). jednu ruku spuštamo uz bok. priručiti. naizmjenično odručiti i priručiti . vježba: stav spetni. naizmjenično podižemo ramena. vježbe: raskoračni stav. vježba: ispad. vježba: stav raskoračni. koju je najbolje započeti na način da prije vježbanja koristimo krioterapiju. U ovoj fazi. vježbe se izvode bez pomoći terapeuta i pomagala. podlaktice slobodno više 6. zdravom rukom bolesnik gura palicu do maximalne abdukcije ozljeđene ruke Sve vježbe rade se do granice boli. a podlaktice podižemo i spuštamo naizmjenično 4. 1. Druga faza kineziterapije – ovoj fazi prethode različite druge vrste terapije a tek potom kineziterapija. vježba: stav stojeći. naizmjenično predručiti i zaručiti (skijaška tehnika trčanja) 5. da u šaci držimo neki teret 2. rame blokirano uz tijelo. naizmjenično priručiti i predručiti 3. rameni zglob je blokiran uz tijelo. uzručiti i priručiti naizmjenično Treća faza kineziterapije – ova faza je nadgradnja prethodne. vježba: stav spetni. vježba: osoba sjedi na stolici. vježba: osoba stoji. vršimo pokret u lakatnom zglobu. U njoj se primjenjuju vježbe s opterećenjem i početno uspostavljanje vanjske rotacije. predručiti. već osoba sama aktivnim vježbama razgibava rame ali bez vanjske rotacije. odručiti.

vježba: leći na leđa (povišenje). vježba: upor na ručama. kako bi se zadržala što veća snaga (osobito vrijedi za žene) i amplituda pokreta tog dijela tijela. vježba: stav stojeći. vježba: okrenuti smo leđima prema sanduku (pritci). naizmjenično predručiti i priručiti Četvrta faza kineziterapije – sastoji se u opterećenju svih mišića da razvijemo mišićnu skupinu ramena kako bismo što bolje štitili zglob ramena. bočni krugovi prema van (rotacija) KINEZITERAPIJA OZLJEDE RAMENOG ZGLOBA KOD STARIJIH OSOBA Različite vježbe se koriste u gerontokineziološkim programima u svrhu povećanja i održavanja pokretljivosti ramenog zgloba. vježba: leći na leđa. vježba: sklekovi u uporu na rukama 2. zaručiti i lagano se spuštati u počučanj 3. odručiti. naizmjenično predručiti i odručiti 6. do ozljeda ramenog zgloba u starijih osoba dolazi zbog deformacija koštano-zglobnog sustava. vršimo pokret vanjske rotacije uz pomoć kineziterapeuta 5. Naime.4. Da bismo takve slučajeve sveli na najmanju moguću mjeru. potrebno je tijekom redovitih tjelesnih aktivnosti primjenjivati vježbe za jačanje ruku i ramenog pojasa. 1. naizmjenično zgib i upor 4. vježba: leći na leđa. odručiti. Većom .

Iz predručenja povlačiti laktove prema tijelu. Budemo li ove vježbe primjenjivali dva do tri puta tjedno. 2. Iz vodoravnog položaja štap rotirati do okomitog položaja ispred tijela. vježba: Raskoračni stav. naizmjenično u jednu pa u drugu stranu. Istodobno spajati lopatice. dok druga potiskuje štap u istu stranu. predručiti štapom u visini prsa. privlačeći štap prsima. uzručiti štapom. i istodobno spajati lopatice. spuštajući štap iza glave. samim time i jačim zglobnim svezama (mišićima i ligamentima). 6. S vremenom se prelazi na složenije vježbe s većim amplitudama gibanja. Valja krenuti s jednostavnijim vježbama i manjim brojem serija. 5. Dlanove postaviti na krajeve štapa. većim brojem ponavljanja u seriji i na kraju većim brojem serija pojedine vježbe. 4. vježba: Raskoračni stav. primiti štap usko u predručenju. Kružiti štapom oko tijela na način da iz predručenja uzručimo desnom rukom. predručiti. vježba: Raskoračni stav. Ove vježbe poslužit će i mlađim osobama koje tijekom tjelesne aktivnosti žele utjecati na funkciju ruku i ramenog pojasa. vježba: Raskoračni stav. Svako vježbanje uvjetuje poštivanje određenih pravila.pokretljivošću ramenog zgloba. Izvođenje vježbe: 2 . zatim objema . Vratiti u početni položaj i isto ponoviti u drugu stranu. vježba: Raskoračni stav. predručiti štapom. Dlanove postaviti bliže krajevima štapa. Dlanove postaviti na štap malo šire od širine ramena. vježba: Raskoračni stav. pa tako i ovaj sklop. Iz predručenja uzručiti štapom i vratiti u početni položaj. Iz uzručenja povlačiti laktove prema tijelu.4 serije po 10 ponavljanja. 1. pri eventualnom padu ozljede će biti manje. 3.4 serije po 10 ponavljanja. predručiti. učinci će vrlo brzo biti vidljivi. Iz predručenja zaručiti jednom rukom koso i natrag. Dlanove postaviti na štap malo šire od širine ramena. Izvođenje vježbe: 2 . Dlanove postaviti na krajeve štapa.4 serije po 10 ponavljanja. Izvođenje vježbe: 2 . Izvođenje vježbe: 3 serije po 10 ponavljanja. Izvođenje vježbe: 3 serije po 10 ponavljanja. s manjim brojem ponavljanja pojedine vježbe unutar serija.

Pravilno liječenje i provođenje cijele fizikalne terapije kod već nastale nestabilnosti prevencija je daljnjih komplikacija. a kroz uzručenje lijeva ide ponovno do predručenja. te ponovno do uzručenja. Isto radimo i u drugu stranu. Dlanove postaviti jedan do drugog na sredinu štapa. Izvođenje vježbe: 2 . nakon toga priručimo desnom. Izvođenje vježbe: 2 do 3 serije po 8 ponavljanja. istodobno šireći laktove. . Pravilno zagrijavanje i hlađenje također je potrebno. vježbe: Raskoračni stav. PREVENCIJA NESTABILNOSTI RAMENA Sportaši trebaju obratiti veću pozornost na fleksibilnost. Svako povećanje količine treninga ili natjecanja treba biti postupno kako se ne bi pretjeralo s opterećivanje rotatorne manšete. Učenje pravilnih tehnika vježbanja i izbor pravilne opreme neobično je važno. 8.zaručimo. Iz početnog položaja povlačiti štap prema bradi. predručiti nisko. Isto radimo i u drugu stranu. a često izvode pokrete iznad ramena trebale bi izvoditi vježbe za jačanje ramena i mišića rotatorne manšete kako bi se spriječile moguće posljedice. odnosno do početnog položaja.4 serije po 10 ponavljanja.3 serije po 8 ponavljanja. Kružiti štapom oko tijela na način da iz uzručenja otklonimo ruke bočno u jednu stranu. 7. odnosno do početnog položaja. Osobe koje nisu sportaši. vježba: Raskoračni stav. primiti štap široko u uzručenju. snagu i izdržljivost mišića ramena koji se u treningu ne smiju zanemarivati. zatim kroz zaručenje prelazimo do druge strane tijela. Izvođenje vježbe: 2 .

Ukoliko je nakon ozljede trećeg stupnja (vrlo snažna bol) primijenjeno neoperacijsko liječenje očekuje se povrat sportskim i radnim aktivnostima nakon tri do četiri mjeseca. ipak se dizanje težih tereta i kontaktni sport ne dozvoljavaju tijekom idućih šest tjedana. s tim da se dizanje težih tereta i kontaktni sport ne dozvoljavaju tijekom iduća tri mjeseca.VRAĆANJE RADNIM I SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA Povratak radnim i sportskim aktivnostima nakon prvog stupnja ozljede (bol na dodir. blaga bol) je vrlo brz. dozvoljava se čim nestane bol. Nakon ozljede drugog stupnja (snažna i sveprisutna bol) taj je povratak duži i potrebno je u pravilu šest tjedana do povratka radnim i sportskim aktivnostima. No. a ukoliko je primijenjeno kirurško liječenje taj je povratak nešto brži. tj. .

Osim toga. a sa svrhom rasterećenja ramena od stresa koji se pri toj kretnji događa. . smeča.ZAKLJUČAK I po završenom liječenju i po povratku u punu sportsku ili drugu aktivnost. ali I vrata i srednjeg dijela kralježnice. ili izbačaja te njegove korekcije. valja sprovesti i profilaksu u smislu provjere ispravnosti tehnike šuta. Kineziterapija je kao što smo vidjeli važan dio rehabilitacije i pomaže u održavanju i poboljšavanju funkcije samoga zgloba. Isto tako valja promijeniti tehniku rada u onim profesijama kod kojih je ova ozljeda česta. u većini slučajeva potrebno je trajno održavati snagu i fleksibilnost ramenog obruča.

hr . M.. Kosinac. Orthop Clin North Am.32(3):381-91. Z. Vježbajmo zajedno: vježbe za ruke iI rameni pojas. J. sc. www. www. Jul. 2. T. Vlašić.com 5. Split 4.hr 6. dr. Sport i rekreacija 56 (10-07) 3.medicina. www.about. Doukas WC. pathophysiology. Antolić...plivazdravlje. (2002) Kineziterapija sustava za kretanje. Speer KP. (2001) Anatomy. Kasović.LITERATURA 1. Udžbenici sveučilišta u Splitu. and biomechanics of shoulder instability.