VITAMINI

Vitamini su esencijalni nutrijenti koje ljudsko tijelo ne moe

sintetizirati i mora ih uzimati putem hrane. Vitamini nastaju u
biljkama uz pomod sunca i/ili u bakterijama; u nekim sluajevima
mogu nastati u ljudskom ili ivotinjskom organizmu.
Postoji oko 40-tak razliitih tvari poznatih kao esencijalni nutrijenti u
ovjekovoj prehrani. Od tih 40-tak, 13 ih je prepoznato kao
vitamini, 15ih je prepoznato kao esencijalni minerali, minerali u
tragovima ili elektroliti. Ostalih 12 su aminokiseline.
Vitamini se dijele u dvije osnovne skupine:

Vitamini topljivi u vodi

Vitamini topljivi u mastima

VITAMINI TOPLJIVI U VODI :

U ovu skupinu spada B-kompleks i vitamin C.

Vitamini topljivi u mastima:

Ovi vitamini potrebuju dodatne tvari, emulgatore, kako bi se
mogli pretvoriti u kemijski spoj koji se sad moe apsorbirati u
krv. Kada je apsorbiran, vitamin topljiv u mastima putuje do
mjesta u tijelu gdje se posprema za potrebe organizma. Kada
organizam treba vitamine, oni se putem
specijalnih proteina nosaa dovode do tog mjesta.

Vitamin A

Vitamin D

Vitamin E

Vitamin K
VITAMINI ANTIOKSIDANSI
Stanini metabolizam za proizvodnju energije neophodno
treba kisik. U njegovom nedostatku javljaju se tzv. slobodni
radikali. Za normalno funkcioniranje organizma slobodne
radikale je potrebno kontinuirano neutralizirati. U tu svrhu slue
antioksidansi:

vitamin A (beta-karoten)

vitamin C (djeluje zajedno s vitaminom E)

vitamin D (sintetizira se pomodu suneve svjetlosti)

vitamin K (ima ulogu u mehanizmu zgruavanja)

Vitamin A
Najodgovorniji za lijepu kosu, nokte i zdrave oi. Smanjuje rizik
od raka i opskrbljuje tijelo energijom. Odrasla osoba trebala bi
dnevno u organizam unijeti 0,8 do 1 miligrama vitamina A, uz
napomenu da se vitamin oslobaa tek u kombinaciji s uljima.
Nalazi se u mrkvama, kupusu, kelju, jetri, ribi i bundevama.

Vitamin C
Jaa imunitet i dokazano pomae u lijeenju bronhitisa, modrica,
prehlada, glaukoma, povienog kolesterola, infekcija i rana. Djeca bi

na dan trebala uzimati 60-100 miligrama, a odraslima se preporuuje

maksimalna doza od 100 miligrama. Nalazi se u limunu, narani,
jagodama, paprici, kiviju, pinatu, mangu, borovnicama i ribizlima.
Vitamin D
Sunce je najbolji izvor vitamina D koji jaa kosti i zube, smanjuje
rizik od raka te bolesti krvoilnog sustava. U organizam se unosi
lososom, srdelama, teletinom, jajima, ampinjonima i mlijenim
proizvodima.

Vitamin E
titi organizam od tetnih posljedica oksidacije (lipidne
peroksidacije). Djeluje na krvotok i prokrvljenost tkiva, prirodan je
afrodizijak i nalazi se u gotovo svim namirnicama, pogotovo u
maslinovom ulju i suncokretovom ulju. Dnevna doza vitamina E i B1
moe se pokriti ukusnom grickalicom - sjemenke suncokreta potrebno
je malo popriti na suncokretovom ulju.
Vitamin K
Zaduen za zdrave i jake kosti pa samim time sprjeava nastanak
osteoporoze. Nuan za aktivnost osteokalcina, proteina koji ima
kljunu ulogu u ugradnji kalcija u kotano tkivo. Nalazi se u zelenom
povru (ne gubi se za vrijeme kuhanja), luku, mlijeku, jajima i mesu.

MINERALI
Minerali nutrijenti ili mineralne hranjive tvari su kemijski
elementi potrebni ivim organizmima. U njih ne pripadaju
osnovna etiri elementa: (ugljik, vodik, duik i kisik).
Najvaniji minerali nutrijenti
su: kalcij, magnezij, kalij, natrij, cink i jod. Veina minerala,
koji ulaze u prehranu organizama sastoje se od
jednostavnih kemijskih elemenata. Vee nakupine minerala
moraju biti rasploive za apsorpciju. Znanstvenici su tek
nedavno poeli cijeniti veliinu i ulogu
koju mikroorganizmi imaju u globalnom kruenju tvari i
formiranju biolokih minerala. Biljke apsorbiraju otopljene
minerale u tlu, a biljojedi konzumacijom biljne hrane,
dobivaju potrebne minerale i tako se organizmi u
hranidbenom lancu snabdijevaju potrebnim
mineralima. Geofagi razlaganjem tla mogu doi do
potrebnih minerala.
Oko 16 kemijskih elemenata potrebno je
za biokemijske procese u ovjeku te za strukturne i
funkcionalne uloge. Sisavci sveukupno koriste oko 26
minerala nutrijenata.
Veina poznatih i predlonih prehrambenih elemenata
relativno su niske atomske teine, te su prilino esti
na kopnu ili u oceanu (npr. jod i natrij).
Preporuena dnevna koliina minerala nutrijenata ili RDA
(eng. "Recommended Dietary Allowance") smjernica je koja
preporuuje odreeni dnevni unos hranjivih tvari, koji se
smatra dovoljnim za zadovoljavanje potreba gotovo svih
(97-98%) zdravih osoba u svim starosnim skupinama
oba spola.[1]

Minerali :
bor (B)

natrij (Na)

kalij (K)

kalcij (Ca)

kobalt (Co); kobalamin (B12)

magnezij (Mg)

nikal (Ni)

klor (Cl)

kositar (Sn)

fosfor (P)

eljezo (Fe)

bakar (Cu)

cink (Zn)

krom (Cr)

mangan (Mn)

selen (Se)

silicij (Si)

sumpor (S) (metionin)

molibden (Mo)

jod (I)

fluor (F)

vanadij (V)