Professional Documents
Culture Documents
Podvodna arheologija
Podvodna fotografija
IUPC i u 2011
Impresum:
Izdava: PRINT ART, Panevo
Glavni odgovorni urednik:
Janez Kranjc
Zamenik glavnog urednika:
Dragan Gagi
Tehniko ureenje:
Ivan Bilikov, Duan Vojnov
Lektor:
Svetlana irkovi
Prevod:
Tijana Nikoli - Tida
Elektronsko izdanje:
Dragan Luki DraganeL
Umetniki savetnik:
Nemanja Smiiklas
tampa:
SAVPO d.o.o, Stara Pazova
Saradnici:
Predrag Vukovi, Milorad ukni, Boana Ostoji,
Aleksandra Komarnicki iri, Boban Baranjin, Dragan
Gagi, eljko Dragutinovi, Marija Jevtovi, Mladen
Zagaranin, Nikola Stojanevi, Slavica Turk, Petko Zari,
Gordana Karovi, Miroslav Kneevi, Mladen Milojevi,
Branko Milovanovi i Duan Varda.
Kontakt:
ronilackisvet@yahoo.com
+381 63 770 66 70
Naslovna strana:
foto: Predrag Vukovi
www.extreme-photographer.com
Ronilaka medicina
Vesti iz SOPAS-a
www.sopas.rs
www.sopas.rs
ocunet
lasik1
14. Festival
podvodnog filma
Uspean zaron u
veliko platno
Viegodinja saradnja SOPAS-a sa Meunarodnim festivalom podvodnog filma u Beogradu jo jednom je potvrena
na delu. Festival, kao dogaaj
koji okuplja najvie ronilaca u
naoj zemlji, ove godine je punio
salu Muzeja jugoslovenske kinoteke od 10. do 12. decembra
2010. godine. Festival je otvorila
predsednica SOPAS-a Boana
Ostoji zajedno sa ambasadorom
Evropske unije u Srbiji gospodinom Vensanom Deerom, koji
je tom prilikom istakao znaaj i
uticaj Festivala na buenju ekoloke svesti i ukazivanju na probleme
zagaenja vode na celoj planeti Beogradski Festival podvodnog filma
je inae ove godine imao vie nego obino filmova koji su se bavili
ekolokom problematikom.
iri festivala u sastavu Mr. Pavol Svitanek (Slovaka ), Mr. Miljan
Vuksanovi (Srbija), Mr.Veljko Pavlovi (Srbija) i Mr. Aleksandar
Kosti (Srbija) je najboljim proglasio sledee filmove:
Grand Prix
DEEPSEA UNDER THE POLE, Autor:Thierry Robert,
DOCSIDE PRODUCTION , France
PC - PRO CATEGORY ( profesionalne produkcije )
MDITERRANE, REQUIEM POUR LES REQUINS ,
Autor: Stphane Granzotto,
Studio B, France
IC - INDEPENDENT CATEGORY
(amaterski autori i nezavisne produkcije)
THE MAGNET
Autor: Daniele Iop, Italy
Najbolji domai film
MONTENEGRO COASTAL SURVEY 2010
Autori: Aleksandar Teodorovic, Danilo Mijajlovic SRB / ME
Poslednjih 20 godina refraktivna hirurgija je veoma napredovala. Pored starih metoda (npr. radijalne
keratrometrije) javljaju se iz godine u godinu nove
metode hladnim laserom. Najzastupljenije su LASIK,
PRK, LASEK i Epi LASIK. Njihova primena zavisi
od stanja i karakteristika oka kao i veliine dioptrije.
ocunet
lasik2
ocunet
lasik3
lasik1
lasik 2
lasik 3
Ovim zahvatima mogue je potpuno otkloniti
refraktivne mane oka i kako su sve pristupaniji,
veliki broj ljudi se odluuje za njih. Zbog toga se i u
ronilakoj populaciji javlja sve vei broj ljudi koji su
proli kroz ove tretmane.
Iz tog razloga, ukoliko se odluimo za neki od
tretmana ili se susreemo sa ljudima koji su im bili
podvrgnuti, moramo znati koje su mogue posledice
i koliki je period oporavka, za vreme kog se ne roni.
Operacije, tu ne mislimo samo na operacije oka,
mogu izazvati probleme ukoliko se ne ispotuje vreme
predvieno za oporavak. Jedan od problema je dejstvo
same sredine, odnosno mikro organizama iz vode koji
mogu napraviti probleme ako dou u tkivo koje jo
nije zaraslo i izazvati infekciju i upale. Naroito opasne sredine su slatkovodni tokovi i jezera, a pojedine
vrste ameba su otporne na hlor i druga denzifekciona
sredstva koja se koriste u bazenima. to se mora tie,
ukoliko se ne radi o prljavoj vodi u blizini nekog
izliva kanalizacije ili luci, moete poeti sa plivanjem
HERCULES VISION
Ono to je do pre par godina izgledalo kao SF pria, desilo se i u realnosti. Za ronjenje u Srbiji, 9.11.2010. godine e
ostati upasan zlatnim slovima jer je to datum kada je zapoeo prvi PADI IDC u naoj zemlji.
PADI egzeminator:
Nicole Detry.
INFORMACIJE - MIROSLAV KNEEVI, PADI MI#972919, Tel: +381 63 201-988, E-mail: knezmiroslav@gmail.com
Apnea:
Svet Ronjenja
ekipno prvi!
ma najbolja je bila Tijana Nikoli (S.D.T. Svet Ronjenja), koja je bez peraja
preronila 69 metara. Meu takmiarima prijatno iznenaenje je bio nastup
Miodraga Filipovia (Danubius Spasilac), koji je izronio nakon 108 metara.
Dinamika sa perajima je donela puno uzbuenja. U enskoj konkurenciji Nataa Bokovi (Apnea tim Beograd) je napravila sjajan rezultat
preronivi 115 metara. Na alost zbog utog kartona (pojavljivanje peraja na
povrini izvan grejs zone) ovaj rezultat se ne moe priznati kao nacionalni
rekord. U ovoj disciplini izdvojili bismo i nastup Miline Stanojevi (R.K.
Dunav), koja je preronila 100 metara i osvojila odlino drugo mesto. Ovo
je Milinin uspean povratak nakon ozbiljne povrede zbog koje je vie od
godinu dana odsustvovala sa takmienja. Meu mukarcima najbolji je
bio Uro Risti (S.D.T. Svet Ronjenja) koji je u sigurnom nastupu preronio
odlinih 114 metara.
Nakon sabiranja bodova u ekipnom plasmanu prvo mesto je pripalo ekipi S.D.T. Svet Ronjenja, u za najboljeg takmiara je proglaen
Branko Petrovi (R.K. Dunav), dok je najbolja takmiarka Milina
Stanojevi (R.K. Dunav).
Podvodna Arheologija
Mnogobrojne su veze prolosti i sadanjosti, voda je medijum koji to sve krije, otkriva, spaja, najmanji zajedniki sadralac
ljudi koji rade na slinim uestanostima, nit ivota i smrti, kontinuum svega to nas okruuje.
u negde oko nas, za mnoge sakriveno, nalazi se pravo blago ali blago kulture, te kao takvo neinteresantno za potroaku veinu. Zakopano je duboko, sakriveno
Silazak liftom do povrine, problemi zbog skuenog prostora za ronilicu i ronioca, dilema ko e prvi i kako da navue kratka radna peraja,
sve je obeavalo pravi doivljaj, koji je i usledio. Iako sam dentlmenski
putao prvu damu podvodne arheologije da iskorai u bunar, ipak je
izbor sticajem okolnosti pao na mene. Daleko od oiju mnogobrojnih
TV i novinarskih ekipa, daleko od pomoi svih drugih koji su obezbedili
da dole siemo, zapoeli smo svoju ledenu avanturu na 11oC. Hladna
bistra voda doekala nas je obeleena indirektnim prisustvom onih zbog
ijeg vandalizma smo i odluili da zaronimo. Oko nas je plivuckalo par
plastinih flaa i drugog plovnog otpada, bunar nas je mamio bistrinom
koja se suavala u perpektivi dubine, dokle god je dopirao pogled klizei
na svetlima dve Intova lampe sa CREE diodama po 1 wat. Runi sonar
je u vie pokuaja registrovao tri puta identino merenje 47 metara, prilino neverovatan podatak, s obzirom da se zna ukupna dubina bunara
i procena dela koji nije pod vodom. Znajui da tehnika moe da lae i
to precizno, ak tri puta za redom, bio je to znak za pokret. Pravac dole.
Iz korpe koja je u meuvremenu opet sputena sa rezervnim roniocem Nikolom Pedoviem, koji je imao zadatak povrinske komunikacije
i arijadna niti, snimatelj i tehnika podrka ore Kovjani se trudio da
uhvati karakteristine kadrove na povrini pred zaron.
Jedna neprijatnost koja je pokuala da umanji zadovoljstvo bila je
blagovremeno uoena. U dnu velikog objektiva Gocinog podvodnog kuita za foto aparat, uinilo mi se da vidim neto to niko od podvofdnih
fotografa ne voli vodu. Osvetlio sam je bolje, zaslepio dodue prejakim
Aurora
plovei ronilaki centar
Pre izvesnog vremena dola je do nas gotovo neverovatna pria o gradnji ronilakog jedrenjaka Aurora. O namerama da se napravi
brod koji bi spojio ronjenje i jedrenje i na taj nain upotpunio uitak boravka na moru. Za samo tri meseca izgraeno je korito, a ve je
u toku ugradnja motora i generatora struje. U prilici smo da vam prenesemo ekskluzivni intervju sa Mladenom Milojeviem, buduim
vlasnikom broda.
Oprema
Mares noviteti
011 32 22 32 , 063 309 007
calypso@eunet.rs
Novi Abyss Navy 22 je Maresov odgovor za svaki va izazov. Analizom svega onoga to se deava u
hladnoj vodi Mares je dizajnirao ovaj ekskluzivni ureaj, koji garantuje vrhunsku pouzdanost u najteim
uslovima, ukljuujui i ronjenje pod ledom. Crevo srednjeg pritiska ima veu sposobnost razmene toplote
uz pojaanu otpornost i gumenu zatitu.
BCD Hibrid
Iznad Inovacije
Preklopni ranac za transport
Ventili ultraniskog profila
Jedinstvena udobnost i izgled
Hibrid predstavlja vrhunac Mares BCD razvojne tehnologije. Zahvaljujui karakteristikama kao to su
potpuno odvojivi pojasevi i vazdune elije, te posebno dizajnirane ruke ranca bez avova, postigli smo
nenadmaan komfor i udobnost.
BCD F-Light
Idealni saputnik
Ultratanak
Lak za noenje i pakovanje
Stvoren za ronioce koji putuju
Napravljen je od Cordure 420. Poseduje dva velika depa sa rajsferlusima , dva depa za tegove i 5 aliminijumskih D-ringova. Vazduna vrea je od mekog pakovanja PVC-a, iji je cilj maksimalno smanjenje teine
i zapremine bez smanjenja performansi. Veoma lak za noenje, toliko da nikada neete izai iz kue bez njega.
BCD Spirit
Avantura poinje
Idealan za klubove i ronilake centre
Jednostavan za korienje
Dva velika depa za oktopus i manometar
Vazdune elije su napravljene od kordure 420, dok su depovi napravljeni od kordure 1000. Svojom
konstrukcijom ima predviena mesta da se stave oktopus i konzola. Spirit je idealan BCD za poetak
podvodnih avantura.
Peraja X-Stream
Ekstremna udobnost, izuzetna efikasnost
Nove stope
Lestovi bez efekta padobrana
Nova otra konstrukcija za manje turbulencije
Ekstremna performansa, udobnost i lagan dizajn su rezultat 60 strastvenih godina u slubi ronjenja. X-Stream je skok u budunost i zauvek
menja stvaranje peraja onako kako smo navikli. Vie od dve godine istraivanja, eksperimenata, testova i etiri Mares patenta su stala u jedan mali
i jedinstveni proizvod .
16 Ronilaki svet jul / decembar 2010.
IUPC i u 2011.
Ideja o formiranju meunarodnog takmienja u podvodnoj fotografiji okupila je tano pre godinu dana grupu entuzijasta
koji su se po snenom, zimskom danu nali u Kraljevici nadomak Rijeke.
napravili su dogovor o osnivanju IUPC-a. Dakle, etiri zemlje (Hrvatska, Slovenija, Italija i
Srbija) krenule su u projekat, iji je prvenstveni
cilj bio promovisanje podvodne fotografije i popularizacija ronilakog sporta.
Prolene etape su krenule od Bleda, preko
Ade Ciganlije, Rovinja i Trsta. U jesenjem delu
takmienja su se nastavila sa Dugim Otokom,
Piranom i, jo jednom, Trstom. Takmiari su
putovali, takmiili se, sticali nova iskustva i sa-
Podvodna arheologija
Maljevik 2010
P
svu potrebnu opremu, mogunost rada u zatvorenim uslovima, korienje kuhinje, toaleta i, to je najvanije, uivanje u radu i oputanju nakon
ronjenja. Takoe, sva tehnika logistika sprovodila se na Downunder-u , a
neki od studenata arheologije su ovdje ak zavrili kurs za mlaeg ronioca
neposredno prije poetka istraivanja.
Svemu ovome pomogao je i Milan Anii, koji je kao eljkov pomonik
bio u svakom trenutku na raspolaganju i iskusnom i neiskusnom dijelu ekipe.
Za dvanaest dana ronjenja proveli smo, ponaosob, u prosjeku 22 sata
pod vodom, to je oko 180 sati arheolokih istraivanja. To znai sa smo
skoro jedan dan potroili ispod povrine vode. Ponekad smo imali i do 3
ronjenja dnevno, to je izuzetno iscrpljujue za neke od nas, kojima je ovo
bio prvi put da poveemo vie od tri dana ronjenja.
Prvi dio istraivanja bilo je rjeavanje enigme Maljevik. Odakle veliki
polufabrikovani antiki arhitektonski elementi na maloj dubini? Da li se
radi o brodolomu ili naselju gdje su se proizvodili? Istraivanje je ukljuilo
i geoloka ispitivanja kao i arheoloka istraivanja obale, odnosno rekognosciranja samog priobalja. Prema dosada obraenim podacima, a oni
ukljuuju cijelu uvalu Maljevik, dolo se do sledeih zakljuaka: Primarni
za izvlaenje tereta, uklesana u ivoj stijeni pod uglom. Ovaj vjetaki prilaz
zbog pretovara omoguavao je pristajanje blizu same obale, a u blizini su
pronaena i dva velika recipijenta za vodu udubljena u stijeni.
Takoe, na Bigovici je pronaeno rebro nekog amca ili manjeg drvenog
brodia, koji je namjerno potopljen. Gomila kamenja na amcu ukazuje
da je prije potonua ovaj amac optereen, a zatim i potopljen. Od nalaza
imamo puano zrno iz Drugog svjetskog rata, to svakako ne moe sa
sigurnou da datuje ovaj brod. Analize pomou C14 metoda omoguie
preciznije datovanje olupine.
Projekat bi trebalo da se nastavi i 2011. godine, a predvia se proirenje
radova na Bigovici, i istraivanje drugih uvala. Sama injenica da postepeno
dobijamo sliku pozicija i izgleda malih antikih luica za pretovar roba
ini ovaj vid podvodne arheologije veoma interesantnim. Prouavanje
odnosa ovih emporiuma sa zaleem na osnovu svih moguih arheolokih,
geolokih i fiziko-hemijskih parametara omoguie da se bolje shvate
trgovaki preobraaji kroz istorijske epohe i uticaj geolokih promjena na
mjenjanje mjesta pretovara roba iz cijelog Mediterana. Takoe, veoma je
bitna tipologizacija pokretnog arheolokog materijala ispod mora da bi se
pokazalo naunoj javnosti da i na ovim prstorima fluktuiraju keramiki i
drugi predmeti, za koje se mislilo da dolaze samo u velike antike centre
na Jadranu.
Stanovnici mora
NE ZAIKAVAJ
RAU
O
Zavod za
hiperbarinu medicinu
Jeste da Srbija nema more, ali zato ima najsavremeniju ustanovu za hiperbarinu medicinu. Po opremljenosti, ali i po
kadrovima ova institucija nema premca na Balkanu.
Evropskoj konferenciji u Izraelu 1999. godine odlueno je da Medicinski
fakultet Univerziteta u Beogradu, preko Meunarodne poslediplomske kole
za baromedicinu, uestvuje u osnivanju Evropskog koleda za baromedicinu
od samog poetka, kao jedan od centara stvaranja i razvoja.
avod za hiperbarinu medicinu osnovan je 1994.godine od strane firme Holywell-Neopren kao Centar za
hiperbarinu medicinu. To je visokospecijalizovana zdrav-
Medicinski rezultati
Od poetka rada 1994. godine do danas uraeno je preko 300.000
terapija. Pozitivni rezultati su postignuti kod preko 90% tretiranih pacijenata. Rezultati koji su postignuti su jako dobri, ali bi mogli biti jo bolji
U Zavodu za hiperbarinu medicinu naili smo na zanimljivog sagovornika, koji je sa svojim bogatim ronilakim i medicinskim iskustvom sigurno
pozitivno uticao na kvalitet usluga
Zavoda.
Medicina
Oprema
Reportaa:
naziv ove pozicije je nesreni greben. Tome svedoe brojne olupine koje
su svoje konano odredite nale na obroncima ovog grebena.
Po planu ronjenja na programu je olupina Carnatic. Ovaj britanski
parobrod, koji je imao i dva jarbola, prilikom svog potonua, na dno je
poneo 5 putnika i 26 lanova posade. Lei izvrnut na levi bok na dubini od
26 metara. Delovanjem mora sredina broda je potpuno razorena, dok su
krma i pramac prilino dobro ouvani. S obzirom na to da je potonuo jo
u 19. veku, ovaj brod predstavlja jednu od najstarijih olupina na Crvenom
moru. Fascinantan je pogled na krmu i propeler koji je jo uvek na svom
mestu. Kroz krmeni i pramani deo mogue je celom duinom prolaziti.
Na pramcu se nalazi otvor za konope kroz koji se prua sjajan pogled i
mogunost za fotografisanje. Zaron su dodatno ulepali susreti sa ogromnom murinom i impozantnim primerkom ribe napoleon. Po izronu, na
povrini su nas ekali ribovi koji su nas vratili na brod. U 22 asa krenuli
smo na noni zaron.
22.04.2010.
U rano jutro budi nas zvuk motora i talasa. Polazimo ka nacionalnom
parku Ras Muhamed. Uslovi za ronjenje veoma teki. Jak vetar, jake struje.
Kozice na povrini mora i vodena praina. Pripremamo se za drift dive.
Plan je da u vodu uskoimo uz Shark reef i da noeni strujom preemo na
Yolanda reef. Skaemo u more. Voda je neverovatno prozirna i plavetnilo
mami. Ispod nas je nekih 800 metara dubine. Ronimo uz greben na 35
metara, osmatrajui ivi svet. Traimo u plavetnilu senke ajkula, ali ovog
puta nemamo sree. Nailazimo na ostatke broda Yolanda, koji je sa delom
svoga specifinog tovara (toalet olje) ostao na grebenu od dvadesetak
metara dubine, dok je ostatak skliznuo na dubinu od preko 200 metara.
Nailazimo na jaku kontrastruju i prikovani za dno pravimo dogovor
za izron. Lansiramo bove za plutajuu dekompresiju i u plavetnilu
Vetar koji je duvao cele noi ujutru se pojaao. Iako se ispred grebena Abu Nuhas more penilo, mi smo na improvizovanom vezu u sred
otvorenog mora proveli mirnu no. Sa prvim jutarnjim suncem, izdaleka
se videlo da su talasi veliki. Prvi zaron je planiran na olupini Chrisoula
K. Spremili smo se za ronjenje po tekom moru. Kada su ribovi izali na
prednju stranu grebena, vonja je poela da lii na rodeo. Talasi su dostizali
i po tri metra. amci puni vode, ali ronjenje fenomenalno. Po zavrenom
zaronu iscrpljeni morem i talasima, ali zadovoljni doivljenim iskustvom
sklanjamo se u sigurnu zavetrinu grebena. Ruak, odmor i kupanje u
neverovatno bistrom moru.
Za sledee ronjenje planiran je legendarni Giannis D. Ovaj 87 metara
dugaki brod je porinut daleke 1967. godine u Japanu pod imenom Shoyo
Maru. Od 1975. do 1980. plovio je pod imenom Markos. Tada ga kupuje
velika grka brodska kompanija i menja mu ime u Giannis D. Aprila 1983.
godine brod naputa Rijeku nosei drvo ka Saudijskoj Arabiji i Jemenu. Po
prolasku kroz Suecki kanal, nastavio je ka jugu kroz Sucki zaliv. Iznenada
21.04.2010.
Meu roniocima je nepodeljeno miljenje da se najbolji zaroni i najsnaniji doivljaj ronilake avanture upravo moe
doiveti na ronilakom krstarenju boat safariju. Ronilaki klub S.D.T. Svet Ronjenja je aprila meseca 2010. godine organizovao jednu takvu ekspediciju, koja je okupila dvadeset osam ronilaca eljnih da otkriju neke od tajni podmorja Crvenog
mora. A tih tajni ima zaista puno. Redovi koji su pred vama su iseci iz dnevnika krstarenja koji sam vodio tih dana. Svega
nekoliko meseci kasnije, ove uspomene se ine tako dalekim da se jednostavno moraju ponoviti...
19.04.2010.
20.04.2010.
LAA FRANCUSKA
Posmatrano iz drugog ugla, ovo je na barskom podruju i jedina pozicija na kojoj je mogue obaviti ronjenje po jakom jugu, a u dometu je i
najmanjim amcima. Posebnu panju ovde treba obratiti prilikom sidrenja
na peanom dnu, jer u sluaju pojaanja ili iznenadne promene smera
vetra, brodska sidra bez dobrog lanca ovde vrlo slabo hvataju muljevito
dno. Odsustvo faune ovde je uobiajena pojava zbog preestih poseta
ronilaca, izuzev velikih jata sitnih riba koja se redovno sreu u okolini
broda. Vidljivost je uglavnom dobra i najee u direktnoj zavisnosti od
vetrova koji duvaju. Uz malo sree, uz pomo prirodnog svetla ovde je
mogue napraviti fotografije u uslovima kakvih nema na drugim olupinama
Crnogorskog primorja.
Slino jahti Rumija, i brod Dag (Dague bode) je predstavljao smetnju proirenju nove barske luke, te s obzirom da
za njega nije postojalo vee interesovanje, uklonjen je iz lukog basena prema rtu Volujica. U Baru se mogu uti prie iz
doba izgradnje luke da je jo jedan brod, brat blizanac Daga, posluio kao osnov za nasip gata br. 2 u novoj luci, mada
ta verzija prie do danas nije dokumentovana na bilo koji nain.
odaci o kontratorpiljeru Dag ukazuju da je proizveden 1908. godine u francuskoj luci Lorient. Po svim
Dag gotovo itav vek vai za veliku podvodnu ratnu grobnicu, i kao takav oduvek je bio na meti radoznalih lovaca na suvenire. Deo stvari sa
olupine pokupili su jo ronioci Brodospasa, dok je jedan deo predmeta jo uvek u brodu. Godinama je najei posetilac ostataka broda nakon izmetanja njegovih delova iz luke, bio Slobodan Leki iz Bara. Veliki broj artefakta koje je izvadio sa njega pedantno je konzervirao i uva kao verovatno
najveu kolekciju predmeta sa jednog broda u Crnoj Gori.
32 Ronilaki svet jul / decembar 2010.
23.04.2010.
Thistlegorm jutarnje ronjenje. Pripremamo se za zaron na jednoj
od najpopularnijih lokacija za ronjenje u svetu. Jo od vremena kada
ga je ak Kusto otkrio (mart 1955. godine) pa do dananjih dana,
Thistlegorm opinjava ronioce. Makharita je prva na poziciji. Pripremamo se za ronjenje dok jo uvek nema drugih brodova u okolini.
Jedino to razoarava jeste injenica da se propadanje ovog broda
nastavlja. Naime, projekat koji je pre dve godine pokrenula HEPCA
nije zaiveo. Konstatovano je da brodovi koji se vezuju za Thistlegorm
praktino unitavaju olupinu. Zato je i bilo pokrenuto pravljenje
posebnog muring sistema kako bi se spreilo dalje oteivanje. Meutim muring sistem je vrlo brzo uniten i nastavljena je stara praksa
vezivanja za brod. Thistlegorm jo uvek odoleva brojnim ronilakim
brodovima, ali dokle e pitanje je vremena...
Na prvom zaronu predvieno je obilaenje olupine sa spoljne
strane. Sputamo se u zonu komandnog mosta i s desne strane broda
24.04.2010.
Rosalie Moller jutarnji zaron na jo jednoj legendarnoj olupini,
koja je potopljena na isti nain kao i Thistlegorm u napadu nemakih bombardera He111. Za oba napada zasluge pripadaju nemakoj