UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

BANJA LUKA
ORGANIZACIONA JEDINICA ISTOČNO SARAJEVO

Azra Tuhčić

FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

1

SEMINARSKI RAD

Azra Tuhčić

Obligaciono pravo

2

Predmet: Poslovno Pravo

Azra Tuhčić

Mentor:

3

prof. dr. Mile Račić

Student: Azra Tuhčić

Azra Tuhčić

Index br: II 3765/13

4

Istočno Sarajevo, Decembar 2013.
SADRŽAJ
1.
2.
3.
4.

Uvod.....................................................................................................
Pojam i predmet obligacionog prava.................................................
Izvori obligacija..................................................................................
Vrste obligacija.............................................................................................

Azra Tuhčić

4.1

5

3
3
4
5

Vrste obligacija s obzirom na obavezu dužnika.......................... 5

8 Azra Tuhčić 4....4.......1 6 Alternativne obligacije…………………………………………............... 5 4.2 Vrste obligacija s obzirom na izvor nastanka obaveze..... 8 ... 6 4..…… 7 4...6 4.7...3 Vrste obligacija s obzirom na broj lica i djeljivost predmeta.....7 Vrste obligacije s obzirom na određenost radnje………………… 8 Vrste obligacija s obzirom na množinu predmeta………………......5 Vrste obligacija prema dužini trajanja…………………………… 7 4.....4 Vrste obligacija s obzirom na ličnost dužnika………………...

11 7 .8. 4.3 Kumulativne obligacije………………………………………. 4.7.Fakultativne obligacije……………………………………….2 10 Novčane obligacije……….… 11 Azra Tuhčić 3...7. Prestanak obligacija……………………………. 10 4.……………………………………..……………………………....

8 Azra Tuhčić .

Uvod 9 .Azra Tuhčić 1.

Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu su obligacioni odnosi. 10 . Oni nastaju između povjerioca i dužnika. nezavisno od njihove volje) i subjektivnom smislu (ovlaštenje jedne strane – povjerioca. da od druge strane – dužnika zahtjeva određeno ponašanje koje povjerilac može po potrebi ostvariti i prinudno). i razlikuju se od drugih odnosa po svom obilježju prinudnosti – država ne izdvaja sve odnose nego Azra Tuhčić samo one za koje smatra da je neophodno uvesti prinudu izvršenja.Obligaciono pravo je dio građanskog prava i definira se u objektivnom (skup pravnih normi koje reguli-raju obligacione odnose između određenih subjekata.

kažemo da se ta lica Azra Tuhčić nalaze u obligacionom odnosu. Kada jedno ili više lica ima pravo zahtijevati od drugog da im nešto učini ili propusti učiniti (trpi). od kojih je jed-no (povjerilac) ovlašteno da od drugog (dužnika) zahtijeva da nešto učini ili ne učini.2. POJAM OBLIGACIONOG PRAVA Obligacija (od lat. i predstavlja jedin-stvo prava i obaveza koje padaju na navedene subjekte. obligatio – obaveza) označava pravni odnos između najmanje dva lica. U obligacionom odnosu imamo dužnosti na svim stranama dok 11 .

Obligacija ima svoje karakteristike: ona je relativan odnos (niti šteti niti koristi trećim licima nego samo onim kojih se tiče – titularu prava i titularu obaveze) imovinskog karaktera. zaštićen zakonom (strane stupaju u obligaciju iz nekog imovinskog interesa znajući da imaju pravo tražiti naknadu pravnim putem). jedno ili 12 . Subjekti obligacije su uvijek tačno određena lica (pravna ili fizička. sa tačno određenim sadržajem i subjektima (sadržaj joj čine prava i Azra Tuhčić obaveze subjekata).obligacija podrazumjeva dužnost samo na jednoj strani – svaki obligacioni odnos mora sadržati obligaciju – on je obligacija u širem smislu.

s tim što imamo jednostrano i obostrano obvezujuće odnose. Iz svega Azra Tuhčić navedenog vidimo da povjeriočevo potraživanje i dužnikova obaveza. Strana povjerioca je aktivna a dužnička pasivna strana obligacije.više). Subjekti su najčešće poznati od početka ali postoje obligacije koje ostavljaju jednu stranu nepoznatu do određenog trenutka (izdavanje vrijednosnih papira) ali tako i odgađaju svoje djejstvo do trenutka saznanja ko je druga strana (jedno lice ne može samo sa sobom biti u obligaciji). svako za sebe čine obligaciju 13 . gdje pravu povjerioca odgovara obaveza dužnika.

.u užem smislu (obligacija).).. Poređenjem obligacionog sa stvarnim pravom dolazimo do specifičnosti obligacionog prava: - obligaciono pravo reguliše odnose nastale povodom određenog ponašanja subjekata obligacije. stvarna prava djeluju erga omnes dok obligaciono samo inter partes (postoje izuzeci – pravo preče kupovine nekretnine. pravo zakupa nekretnine upisano u zemljišne knjige. Cjelokupni odnos između povjerioca i dužnika predstavlja obligaciju u širem smislu koja se reguliše i pravnim normama – obligacionopravni odnos. dok stvarno pravo reguliše odnose nastale povodom stvari. Azra Tuhčić - 14 .

dok broj obligacionih nije i vrlo je raznolik. što je ovaj dužan ispuniti. broj i sadržaj stvarnih prava je zakonski unaprijed tačno određen i reguliran prisilnim putem. Azra Tuhčić 3. reguliran dispozitivnim normama. dok obligacioni titular pozitivnim zahtjevom traži od dužnika određeno činjenje a negativnim neko nečinjenje u svoju korist. IZVORI OBLIGACIJA 15 .- titulari stvarnog prava imaju negativan zahtjev prema svim trećim licima da se uzdrže od ometanja u njegovom pravu.

1978. . 16 . Azra Tuhčić -sticanja bez osnova (neosnovanog bogaćenja). a u pravni sistem BiH preuzet je 1992. Ima ukupno 1109 članova i podijeljen je na opći i posebni dio. obaveze nastaju iz: -ugovora. Zakon o obligacionim odnosima koji je na snazi u BiH donesen je 30.Zakon je najčešći izvor obligacionog prava.prouzrokovanja štete.03. Prema ZOO.godine.godine.

hartije od vrijednosti). Zakon o prometu nekretnina. i drugi zakoni sadrže odredbe koje predstavljaju izvor obligacionog prava. Zakon o čeku itd.poslovodstva bez naloga. . Zakon o nasljeđivanju. Pod običajem se podrazumijeva nepisano pravilo nastalo dugotrajnim ponavljanjem. Zakon o mjenici. To su: Zakon o osiguranju imovine i lica..jednostrane izjave volje (javno obećanje nagrade. Osim ZOO. Običaji. Azra Tuhčić NašZOO propisuje da su učesnici u obligacionim odnosima dužni postupati u skladu sa 17 . Zakon o vrijednosnim papirima.

Javlja se kao bitan faktor tumačenja Azra Tuhčić pojedinih zakonskih odredbi. kao i u popunjavanju pravnih praznina. 18 . Sudska praksa je posredan izvor obligacionog prava.poslovnim običajima. Trgovački običaji (uzanse) primjenjuju se u slučajevima kad su ih ugovorne strane ugovorile ili kad iz okolnosti proizilazi da su strane htjele njihovu primjenu.

1. Vrste obligacija s obzirom na obavezu dužnika Azra Tuhčić Pozitivne (aktivne) i negativne (pasivne) obligacije.Pravna nauka formalno takođe nije izvor obligacionog prava. 19 . VRSTE OBLIGACIJA 4. Sudovi se na naučna djela ne mogu pozivati prilikom rješavanja konkretnih slučajeva. 4. ali pravna nauka ipak ima značajnu ulogu kao pomoćno sredstvo za kreiranje i tumačenje pojedinih zakonskih odredaba.

S druge strane. Pozitivne obligacije su u praksi češće. a negativne kad se od dužnika ne očekuje nikakva radnje. postupanjesuprotno negativnoj obligaciji odmah dovodi do povrede prava. već samo njegovo pasivno držanje. Kod pozitivnih obligacija zastarijevanje po pravilu počinje teći prvog narednog dana 20 . Radnja propuštena povredom pozitivne obligacije se može naknadno izvršiti. Podjela obligacija na pozitivne i negativne značajna je i za početak Azra Tuhčić toka zastare. U negativne obligacije spadaju propuštanje i trpljenje. a ove obligacije se ne mogu naknadnoizvršiti.davanje ili činjenje).Pozitivne obligacije postoje u slučaju kad je dužnik obavezan na aktivno činjenje (tj.

2. pa je za njih dispozitivnost 21 . 4. Ugovorne nastaju izjavom volje. Vrste obligacija s obzirom na izvor nastanka obaveze Po ovom kriteriju obligacije se dijele na ugovorne i vanugovorne.od dana kad je povjerilac imao pravozahtijevati ispunjenje obaveze. svojstava ili stanja. Azra Tuhčić Ugovorne obligacije najčešće su regulisane dispozitivnim normama. a vanugovorne na temelju radnji. Kod negativnih obligacija zastara počinje teći prvog narednog dana oddana kad je dužnik postupio protivno svojoj obavezi.

22 . Ugovorne obligacije su najčešće. Vanugovorni izvori obligacije su: prouzrokovanje štete (delikt). sticanje bezosnova (neosnovano Azra Tuhčić obogaćenje).primarna karakteristika. Kod vanugovornih obligacija dispozitivnost je sekundarnog značaja. kojom onežele postići pravno dejstvo. ugovorne strane se morajusaglasiti najmanje o bitnim sastojcima pravnog posla (ugovora). Ugovor je saglasna izjava volje najmanje 2 ugovorne strane. Da bi ugovor bio temelj nastanka obaveze. Vanugovorne obligacije. poslovodstvo bez naloga (nezvano vršenje tuđeg posla) ili jednostrana izjava volje.

Ako je više lica na strani povjerioca. U suprotnom se radi o pasivnoj solidarnoj obligaciji.4. 23 .3. Vrste obligacija s obzirom na broj lica i djeljivost predmeta Solidarne obligacije Solidarne ili obligacije sa množinom subjekata postoje u slučaju kad se na strani povjerioca ili dužnika uobligacionom odnosu javi više lica. radi se o Azra Tuhčić aktivnoj solidarnoj obligaciji.

Dužnik je obavezan ispuniti dug samo jednom od sapovjerilaca.Aktivna solidarna obligacija je slučaj kad je na strani povjerioca više lica. a rjeđe na osnovu zakona. Sapovjerilac koji je primio cjelokupno 24 . dužnik može svoju obavezu ispuniti bilo kojem od sapovjerilaca. a ako nije drugačije precizirano. Ako jedan od sapovjerilaca podigne tužbu i postupak se okonča u njegovu korist. Svaki sapovjerilac ima pravo od dužnika tražiti da u cjelosti ispuni obligaciju. Azra Tuhčić Najčešće nastaje ugovorom. dužnik više nema pravo izbora u pogledu osobe povjerioca. Aktivna solidarnost se ne prezumira. već svoju obavezu mora ispuniti upravo prema tužiocu. koja se nazivaju sapovjerioci.

Ako jedan od sadužnika isplati dug. Povjerilac je ovlašten da po vlastitom izboru traži Azra Tuhčić ispunjenjeobaveze od bilo kojeg dužnika. ili od više njih. Ako drugačije nije precizirano. Pasivna solidarna obligacija postoji u slučaju postojanja više dužnika od kojih je svaki obavezan u cjelosti ispuniti obavezu prema povjeriocu. svi ti dijelovi su jednaki. 25 .ispunjenje dužan je ostalim sapovjeriocima predati njihov dio.

obaveza svih sadužnika se gasi. 26 . Sadužnik koji je ispunio obavezu ima pravo regresa od ostalih sadužnika. dijelovi sadužnika su jednaki. Ako drugačije nije određeno. Kao djeljive Azra Tuhčić obligacije najčešće se javljaju novčane obaveze. Djeljive i nedjeljive obligacije Ukoliko se obaveza može ispuniti u više dijelova radi se o djeljivoj obligaciji.

U prvom slučaju govori se o faktičkoj. predaja knjige i sl) ili zbog pravnog poslana osnovu kojeg je nastala obaveza (npr. Nedjeljivost obligacije može nastati iz 2 razloga: zbog samogsvojstva stvari koja je predmet obaveze (npr.obaveza da se odjednom preda određena količina brašna).predaja životinje. a da se pritom ne izmijeni suština predmeta obaveze ili ne umanji njegova vrijednost. a u drugom o pravnoj Azra Tuhčić nedjeljivosti obligacije. 27 .Nedjeljive obligacije nije moguće ispuniti u dijelovima.

Vrste obligacija s obzirom na ličnost dužnika 28 . Sdruge strane. Azra Tuhčić 4. tada imamo više samostalnih (razdijeljenih) obligacija. Druga mogućnost je da iz tih djeljivih obligacija dobijemo aktivnu ili pasivnu solidarnu obligaciju.4. tj. Dakle. kad je nedjeljiva obligacija sa više subjekata.Kad se kod djeljivih obligacija više lica javi na strani povjerioca ili na strani dužnika. ona je uvijek solidarna. imamo onoliko obligacija koliko ima povjerilaca ili dužnika. iz nedjeljiveobligacije ne može nastati zajednička obligacija.

Nelične obligacije su češće od ličnih. Lične obligacije se ugovaraju obzirom na određena svojstva koja posjeduje dužnik (npr. pacijent želi damu zube popravlja glavni zubar.S obzirom na to da li je obligacionu radnju obavezno ispuniti tačno određeno lice. Ukoliko ništa nije posebno određeno. niti proizilazi iz prirode Azra Tuhčić obaveze. 29 . obligacije dijelimo nalične i nelične. a ne pripravnik).poznati muzičar) ili s obzirom na odnos povjerenja između subjekata obligacije (npr. pretpostavka je da se radi o neličnim obligacijama.

isplata Azra Tuhčić cjelokupne cijene ili predaja stvari). Međutim.Nelične obligacije su prenosive. Vrste obligacija prema dužini trajanja Trenutne i trajne obligacije.5. Kod trenutnih obligacija dužnikova radnja sesastoji od jednokratnog postupka (npr. Prava i obaveze kod neličnih obligacija prelaze i nanas ljednike. 4. ponekad itrenutne obligacije po vremenu izvršenja 30 . a lične nisu. Ova podjela je izvršena prema tome da li se ispunjenje obligacije sastoji iz jednog akta ili zahtjeva dugotrajnije ponašanje dužnika.

zakup poslovnih prostorija na neodređeno vrijeme). 31 . Obligacije sa trenutnim izvršenjemnazivaju se još i prolazne ili proste obligacije. ali njeno izvršenje traje duže vremena.radnje traju duže. Trajne su one obligacije čije izvršenje traje duže vremena. a ponekad uopšte nisu vremenski Azra Tuhčić ograničene (npr.kad se određena stvar povjeri na čuvanje – radi se o trenutnoj obligaciji. npr.

4. 32 .6. Vrste obligacije s obzirom na određenost radnje Individualne i generičke obligacije Kod individualnih obligacija obaveza dužnika je tačno određena. Predmet obaveze i predmet ispunjenja su isti.predaja tačno određene originalne umjetničke slikeodređenog slikara). (npr. Azra Tuhčić Individualne obligacije nazivaju se još i specijalne obligacije.

Ukoliko strane nisu posebno ugovorile kvalitet stvari. značajno je pitanje ko jedne vrste. a predmet obaveze je znatno širi od predmeta ispunjenja (izvršenja). tj. Ako to nije posebno ugovoreno. ZOO utvrđuje da je dužnik obavezan predati stvari srednje kakvoće. 33 ima pravo izbora ugovorene količine iz niti utvrđeno posebnim propisom. Osim toga. pravo izbora . Pritom je posebno značajno pitanje kvaliteta stvari koja je predmet ispunjenja. radi se o zamjenjivim stvarima.Kod generičkih obligacija obaveza dužnika određena je prema rodu ili vrsti. Azra Tuhčić pripada dužniku.

ovo pravilo ne važi kad je predmet obaveze generička stvar. jer se smatra da rod ne može propasti. obaveza po pravilu prestaje kad njeno ispunjenje postane nemoguće usljed okolnosti za koje dužnik ne odgovara. Naime. Dužnik bi se oslobodio svoje obaveze samo u slučaju da se zabrani promet Azra Tuhčić stvari tog roda. Međutim. 34 .Podjela obligacija na individualne i generičke je od posebnog značaja kod propasti stvari.

7. Vrste obligacija s obzirom na množinu predmeta 4. Alternativne obligacije Kod alternativnih obligacija obaveza dužnika prestaje kad on ispuni jednu od 2 ili više alternativno predviđenih radnji koje su predmet obaveze. To se najčešće reguliše sporazumom stranaka. Ovdje je bitno kome pripada pravo izbora između više određenih radnji. Ako 35 . pravo izbora pripada dužniku. Azra Tuhčić a ni iz predmeta obaveze ne proizilazi ko ima pravo izbora.4. Ako stranke nisu ništa odredile.7.1.

Nakon toga pravo povjerioca da izvrši izbor između više predmeta prelazi na dužnika. Povjerilac može samo podnijeti tužbu nadležnom sudu u kojoj će alternativno zahtijevati ispunjenje obaveze. Kad pravo izbora pripada povjeriocu.dužnik u određenom roku ne izvrši izbor obaveze. Izbor jedne od više alternativnih obligacija može se izvršiti izričito ili Azra Tuhčić konkludentnim radnjama. a sud će svojom odlukom takođe alternativno obavezati dužnika na izvršenje bilo koje radnje. pravo izbora ne prelazi na povjerioca. a on u određenom roku ne izvrši izbor. tada on dolazi u povjerilačku docnju (zakašnjenje). Time alternativna obligacija prelazi u individualno određenu obligaciju i 36 .

ako se pojavi naknadna nemogućnost izvršenja alternativne obaveze usljed krivice jedne od strana. Ako obligacija ima 2 predmeta obaveze. a izvršenje jednog predmeta postane nemoguće bez krivice bilo koje strane. a dio iz druge obligacije (npr. izvršenje obaveze svodi se na preostali predmet. ne može se predati 50% u novcu. Međutim. a 50% u predmetima -stvarima). rješenje nastale situacije zavisiod toga da li je nemogućnost nastupila krivicom dužnika Azra Tuhčić ili povjerioca. S tim u vezi moguće su slijedeće situacije: 37 .ne može se izabrati dio obaveze iz jedne. te od toga ko ima pravo izbora.

a pravo izbora pripada povjeriocu. b)Ako je za nemogućnost kriv dužnik. povjerilac može tražiti pre Azra Tuhčić ostali predmet ili naknadu štete za predmet čije je ispunjenje nenoguće usljed krivice dužnika. a pravo izbora pripada njemu. obaveza ispunjenja odnosi se na preostali predmet obaveze (tj. 38 .a)Ako je za nemogućnost kriv dužnik.preostalu alternativu).

a od 39 . a njemu pripada i pravo izbora. Za onu obavezu čije ispunjenje je postalo nemogu ćenjegovom krivicom. on može tražiti ispunjenjeneke od preostalih obaveza (predmeta). dužnik može izabrati upravo tu obavezu za čiju nemogućnost ispunjenja je kriv povjerilac i na taj način obligacija Azra Tuhčić prestaje. povjerilac je obavezan dužniku naknaditi štetu ili izabrati upravo tu obavezu koja je postala nemoguća njegovom krivicom i na taj način ugasiti obligaciju. d)Ako je za nemogućnost kriv povjerilac. Druga mogućnost dužnika je da ispuni neku od preostalih obaveza (predmeta). a pravo izbora pripada dužniku.c)Ako je za nemogućnost kriv povjerilac.

Fakultativne obligacije (facultas alternativa) 40 . Azra Tuhčić 4.2. Ako bi se desilo da svi predmeti alternativne obligacije postanu nemogući za izvršenje.povjerioca zahtijevati naknadu štete za propalu obavezu (predmet).7. primjenjivala bi se opća pravila o dejstvu naknadne nemogućnosti.

a. Fakultativno ovlaštenje na strani dužnika. Ovlaštenje može biti na strani dužnika ili povjerioca.Povjerilac može zahtijevati samo 41 .Kod fakultativnih obligacija postoji mogućnost da se umjesto dugovane radnje (predmeta) izvrši druga radnja. ali se svojeobaveze može osloboditi na način da Azra Tuhčić umjesto dugovanog predmeta povjeriocu preda drugi predmet. U ovom slučaju dužnik duguje jedan predmet. a po pravilu je na strani dužnika.

Fakultativno ovlaštenje na strani povjerioca. ali povjerilac umjesto tog predmeta Azra Tuhčić možezahtijevati neki drugi predmet. tj. b. Ako dugovani predmet propadne iz razloga za koji dužnik ne odgovara.dužnik se oslobađa svoje obaveze. Međutim.predmet koji dužnik duguje. a ne i predmet koji dužniku stoji kaoalternativa. ukoliko povjerilac ne saopšti dužniku da želi drugi p 42 . U ovom slučaju dužnik duguje povjeriocu jedan predmet. obligacija se gasi.

a do nemogućnosti je došlo bez dužnikove krivice. Azra Tuhčić 4.7.redmet.obavezadužnika koncentrisana je samo na glavni predmet.Kumulativne obligacije 43 .3. Ako glavni predmet postane nemoguć prije nego što povjerilac saopšti da želi drugi predmet. dužnik se oslobađa obaveze.

Kod kumulativnih obligacija dužnik duguje 2 ili više predmeta i sve te predmete mora predati povjeriocu da bi se oslobodio svoje obaveze. smatralo bi se da on svoju obavezu nije uredno ispunio. 44 . Ukoliko bi dužnik predao samo neke od predmeta Azra Tuhčić koje duguje.

Novčane obligacije Novčane obligacije imaju svoje specifičnosti: Azra Tuhčić 1.8. 45 .Njihovo ispunjenje ne može postati nemoguće.4. jer se radi o vrsti generičkih obligacija.

Nenovčane se ispunjavaju u mjestu Azra Tuhčić prebivališta. novčane obaveze se ispunjavajuu mjestu prebivališta odnosno boravišta povjerioca. Pravo na kamatu konstituira se samim kašnjenjem.U slučaju kašnjenja dužnik pored glavnice duguje i zatezne kamate. 3.Ako mjesto ispunjenja nije određeno pravnim poslom niti zakonom. 46 .2. odnosno povjerilac ne mora dokazivatida je pretrpio štetu. koje mogu biti ugovorne izakonske.odnosno boravišta dužnika.

PRESTANAK OBLIGACIJA 47 . i to onaj broj novčanih jedinica na koji obaveza glasi.Kod novčanih obligacija dužnik je obavezan platiti određenu svotu novca.4. osim ako zakon odredi nešto drugo. Ovo pravilo poznato je kao načelo monetarnog nominalizma. Azra Tuhčić 5.

i može biti neposredno i posredno (kompenzacija). povjeriočevo potraživanje personalnom subrogacijom prelazi na njega. Personalna subrogacija može biti ugovorna (nastaje ugovorom prije ili najkasnije u isto vrijeme sa isplatom) i zakonska (kada dužnikovu obavezu ispuni lice koje ima neki pravni interes za to-jemac.Ispunjenje je valjano izvršenje one činidbe koja je predmet dužnikove obaveze. Obavezu može ispuniti bilo koje lice u dužnikovo ime ali uz saglasnost povjerioca. i ne mogu je spriječiti ni dužnik ni povjerilac). 48 . U slučaju kada dužnikovu obavezu ispuni treće lice. Azra Tuhčić zalogodavac i protivnik pobijanja.

Razlikuju se tako što kod cesije ugovor ima samo dvije strane – novog i starog povjerioca – dok subrogacija može nastati i između dužnika i ispunioca. kod subrogacije nema odgovornosti za ispunjenje. imaju za subjekta obligacije povjerioca i osnov zakon ili ugovor. pravni položaj dužnika se ne smije pogoršati i ne traži saglasnost za zaključenje.Sličnosti subrogacije i cesije su u tome da oba instituta služe za prijenos potraživanja. kod cesije cedentovo potraživanje na cesionara prelazi zaključenjem ugovora. na ispunioca 49 . dok kod Azra Tuhčić subrogacije ispunjenjem obaveze.

cesionar može tražiti punu isplatu potraživanja bez obzira na to koliko je platio. ako nema sporazuma. ako je više istovremenih obaveza.se prenose samo prava koja su ugovorena. Redoslijed uračunavanja više obaveza: prvo se ispune obaveze koje su dužnik i povjerilac sporazumno odre-dili. onim redom kojim su obaveze dospjele za ispunjenje. ako su podjednako obezbjeđenje. Azra Tuhčić prvo one koje su najmanje obezbjeđenje. onim redom koji odredi dužnik. prvo one koje su 50 . ako dužnik ne da izjavu.

Prebijanje je isključeno kada se potraživanja ne mogu zaplijeniti. istovrsna. Potraživanja koja se prebijaju moraju biti uzajamna. izjave vo-lje jedne strane i zakona.dužniku najveći teret. ako su u svemu ranije rečenom jednake. Azra Tuhčić kada je predmet potraživa-nja stvar data dužniku na čuvanje ili posudbu ili koje je dužnik bespravno 51 . namiruju se redom kojim su nastajale. Moguće je na osnovu ugovora. Prebijanjem (kompenzacijom) obaveza prestaje tako što se izvrši međusobno obračunavanje potraživanja jedne strane uzajamnim potraživanjem druge strane. utuživa i dospjela. ako su nastale istovremeno dužnik sve što da raspoređuje se ravnomjerno na sve njih.

i koja proističu iz zakonske obaveze zadržavanja. Oprost duga nastaje sporazumom između povjerioca i dužnika a ne samo jednostranom izjavom povjerioca. i može biti oprost cijelog ili samo djela duga. su nastala namjernim prouzrokovanjem štete. Prenovom povjerilac gubi staro i dobiva novo potraživanje a istovremeno se dužnik oslobađa Azra Tuhčić stare i preuzima novu obavezu. potraživanja naknade štete pričinjene oštećenjem zdravlja ili prouzrokovanjem smrti. 52 .uzeo i zadržao.

otkaz i smrt. Azra Tuhčić Protek vremena. 53 . Nemogućnost ispunjenja vodi prestanku obligacije kada je ispunjenje obaveze postalo naknadno ne-moguće usljed okolnosti za koje dužnik nije odgovoran.Sjedinjenje postoji kada isto lice u istoj obligaciji postane i povjerilac i dužnik.

54 Azra Tuhčić .