You are on page 1of 6

Transformatori sa kutnom regulacijom princip rada i

primjena u kontroli tokova snaga


Tomislav poljari, dipl. ing.
Elektrotehniki odjel
Tehniko veleuilite u Zagrebu
Konavoska 2, Zagreb, Hrvatska
Telefon: 01-5595 331 Fax: 01-5595 360 E-mail: tomislav.spoljaric@tvz.hr

Saetak U
ovom lanku su razraene izvedbe
transformatora sa kutnom regulacijom, model PST-a i
napravljena je veza izmeu stvarnog transformatora i
matematikog modela. Detaljno je opisan osnovni princip
rada kutne regulacije, ponaanje PST-a pod optereenjem, a
naglasak je stavljen i na njegove razliite mogunosti izvedbe.
Takoer je spomenuta i primjena takvih transformatora pri
emu je prvi i trenutno jedini transformator s kutnom
regulacijom u Hrvatskoj ugraen u TS erjavinec.
Kljune rijei PST, Transformator, Fazni kut napona,
Kutna regulacija, Poprena regulacija, Tokovi snaga

II. PRINCIP RADA KUTNE REGULACIJE NAPONA


Djelatna i jalova snaga koja se prenosi preko
prijenosnog voda se moe prikazati slijedeim
jednadbama:
(1),
(2).
Grafiki prikaz tih jednadbi je prikazan na slici 1.
Reaktancija voda i naponi pritom iznose 1 p.u.

I. UVOD
Transformator kao element elektroenergetskog sustava
se obino koristi kod prijenosa elektrine energije izmeu
dviju razliitih naponskih razina u elektrinoj mrei.
Pritom se odreena naponska razina moe i regulirati i
takav nain regulacije, kojim se definira varijabilna
transformacija iznosa napona s jedne razine na drugu se
naziva uzduna regulacija napona. Osim uzdune
regulacije transformator se moe koristiti i kada je
potrebno promijeniti fazni kut napona, a ne samo iznos.
Takvi transformatori, koji imaju mogunost zakreta faze se
nazivaju transformatori sa zakretom faze ili engl. Phase
Shifting Transformers (skraeno: PST). Nain regulacije
preko zakreta faze (kutna regulacija) se naziva poprenom
regulacijom. Poprenom regulacijom napona se stvara
razlika kuteva izmeu napona na sekundarnoj strani i
napona na primarnoj strani transformatora. Reguliranjem
apsolutnog iznosa napona, odnosno uzdunom regulacijom
utjee se na tokove jalove snage, dok se kutnom
regulacijom napona utjee na fazni kut i na tokove djelatne
snage u mrei.
Uvoenjem slobodnog trita elektrine energije,
transformatori s kutnom regulacijom dobivaju na znaenju
budui da se njima mogu regulirati tokovi djelatnih snaga i
time bolje iskoristiti prijenosna mrea, te se moe postii
smanjenje gubitaka ime se i ekonomski moe opravdati
ugradnja transformatora s kutnom regulacijom u
prijenosnu mreu. S tehnikog pogleda njihov princip je
zapravo poprilino jednostavan: omoguuju definirani
kutni pomak izmeu primara i sekundara, a taj kutni
pomak se mijenja pod optereenjem u odreenim koracima
koritenjem regulacijske preklopke.

Sl. 1. Grafiki prikaz raspodjele djelatne (P) i jalove snage (Q)


uzdu voda

Pritom je iz jednadbi vidljivo da je djelatna snaga du


voda proporcionalna naponima na obje strane voda, kao i
sinusu kuta razlike faze izmeu oba napona, dok je obrnuto
proporcionalna reaktanciji voda. Podeavanje djelatne
snage ovisi o promjeni iznosa napona, ali takav nain
regulacije ima velik utjecaj na iznos jalove snage u mrei,
to tu metodu ini neefektivnom. Ukupna vrijednost
reaktancije voda, moe se smanjiti ugraivanjem serijskih
kondenzatora, koji kompenziraju induktivitet voda. Osim
toga, kondenzatorima se mogu smanjiti oscilacije na vodu
pravodobnim ukljuivanjem odreenog kondenzatora u
seriji. Pritom se mogu koristiti i FACTS ureaji koji vrlo
efektivno smanjuju induktivitet voda. Meutim, u ovom
radu biti e prikazan nain regulacije preko PST-a.
Transformatori sa zakretom faze se primjenjuju za kutnu
regulaciju napona kojom se utjee na fazni kut, i time na
tokove djelatne snage u mrei. Ona se obzirom na kut
izmeu osnovnog i dodatnog napona moe podijeliti na:
- poprenu regulaciju, gdje taj kut iznosi 90 i

- kosu regulaciju, kut je izmeu 0 i 90.


Na slici 2 prikazani su pojednostavljeni vektorski
dijagrami za oba naina regulacije napona, zajedno sa
vektorskim dijagramom za princip uzdune regulacije
napona.

Meutim, u veini situacija PST se kontrolira ljudskim


djelovanjem.

Sl. 2. Princip: a) uzdune, b) kose i c) poprene regulacije napona

Osnovna zadaa kutne regulacije napona u prijenosnoj


mrei je preusmjeravanje tokova djelatnih snaga.
Transformator s kutnom regulacijom napona stvara fazni
kut izmeu ulaznog i izlaznog napona transformatora, a
posljedica toga je mogunost kontrole tokova snaga u
elektroenergetskom sustavu. Obzirom na razliite izvedbe
kutne regulacije, moemo ju podijeliti na kosu i poprenu
regulaciju.
Kosa regulacija napona je takva izvedba kutne gdje se
eljenom promjenom kuta izlaznog napona obzirom na
ulazni promijeni u odreenoj mjeri i iznos tog napona.
Kosa regulacija se ostvaruje tako da se osnovnom namotu
u seriju spoji regulacijski namot na drugom stupu jezgre,
npr. naponu faze A dodaje se napon iz faze C.
Poprena regulacija napona je kutna regulacija napona
gdje se mijenja samo kut napona izmeu ulaznog i
izlaznog napona, a pritom ne utjee na njihov iznos.
PST se modelira kao reaktancija sa faznim pomakom.
Tok djelatne snage du voda se mijenja dodavanjem kuta
postojeem kutu . Pritom je pomakom faze mogue
upravljati unutar odreenih granica. Tada jednada (1)
postaje:
(3).

Sl. 4. Usporedba grafikog prikaza raspodjele djelatne snage (P)


sa i bez PST-a

III. IZVEDBE PST-A


Transformatori sa zakretom faze se mogu klasificirati
prema slijedeim karakteristikama:
- direktni PST-i: sastoje se od jedne trofazne jezgre.
Pomak faze se dobije odgovarajuim spajanjem
namota
- indirektni PST-i: sastoje se od dva transformatora.
Jednim regulacijskim transformatorom se podeava
popreni napon
(slika 5), dok se drugi koristi
za injektiranje tog napona u odgovarajuu fazu.
- asimetrini PST-i: izlazni napon ima promijenjen
fazni kut i amplitudu u odnosu na ulazni napon.
- simetrini PST-i: izlazni napon ima promijenjenu
fazu, ali ne i amplitudu u odnosu na ulazni napon.
Kombinacijama prvih dviju sa zadnje dvije kategorije
dobije se popis etiri vrste PST-a. Svaki od njih je posebno
razmotren.
A. Direktni asimetrini PST

Sl. 3. Modeli prijenosnog voda bez i sa PST-om

Jednadba (3) se moe objasniti na slijedei nain: isti


iznos djelatne snage se moe prenijeti preko prijenosnog
voda sa manjim kutom . Za usporedbu, na slici 4 je
prikazan graf na kojem je prikazan tok djelatne snage
uzdu voda, pomaknut za kut . Pritom je maksimalna
snaga na vodu smanjena za faktor
, za sluaj kada
se koristi PST.
Djelatna snaga je nelinearna funkcija kuta , to je bitno
napomenuti kada se dizajnira upravljaki ureaj za PST.

Sl. 5. Spojevi namota i fazorski dijagram kod direktnog


asimetrinog PST-a

Ulazne stezaljke su oznaene sa L1, L2 i L3. Namot sa


promjenjivim izvodima koji je prikljuen na ulaznu
stezaljku je magnetski ulanan sa fiksnim namotom
izmeu druge dvije stezaljke. Na taj nain je mogue
regulirati popreni napon
, i tada se preklapanjem
preklopke na izvodima poveava ili smanjuje popreni

napon
, a time i kut . Smjer faznog pomaka se moe
mijenjati koritenjem sklopke, i tako se protok snage moe
smanjiti ili poveati. Relacija izmeu poprenog napona
i faznog pomaka je nelinearna i moe se izvesti iz
fazorskog dijagrama:
(4).
Jednadba koja opisuje relaciju izmeu izlaznog i
poprenog napona glasi:

B. Direktni simetrini PST


Modificiranjem direktnog asimetrinog PST-a moe se
dobiti direktni simetrini PST. Pritom je potrebna dodatna
preklopka izvoda poprenog napona, ime se poveavaju
trokovi konstrukcije transformatora. Prednost takvog
transformatora je mogunost promjene faznog pomaka bez
promjene amplitude izlaznog napona. Osim toga, raspon
regulacijskih kuteva je vei.
Kod ovakvog PST-a je relacija izmeu kuta
i
poprenog napona
takoer nelinearna i glasi:

(5).
Kombinacijom prethodnih dviju jednadbi dobije se:

(10).
Izvodom iz jednadbe (7) uz jednadbu (10) dobije se:

(6).

(11).

Izlazni napon
je uvijek vei od ulaznog napona
. Zbog te injenice mijenja se i djelatna snaga
prenesena prijenosnim vodom:
(7).

Koritenjem jednadbi (4), (6) i (7) dobije se jednaba


za djelatnu snagu:
(8).
Jednadba (8) se moe napisati i slijedei nain:
(9).
Utjecaj poveanja kuta i poveanja napona sekundara
rezultira linearnim porastom toka djelatne snage u
ovisnosti o poprenom naponu
. Teoretski, funkcija
nema maksimuma. Graf funkcija prema
jednadbama (4) i (9), za proizvoljno odabran kut
prikazan je na slici 5. Vrijednosti

Sl. 7. Spojevi namota i fazorski dijagram kod direktnog


simetrinog PST-a

Grafovi funkcija jednadbi iz (10) i (11) prikazani su na


slici 8. Ovdje su takoer proizvoljno uzete vrijednosti
i
koje iznose 1 p.u, kao i kut
. Kvazi
linearno podruje krivulje
se u ovom sluaju
podvostruuje u odnosu na istu krivulju za asimetrini
direktni PST.

pritom su

proizvoljno odabrane i iznose 1 p.u. Krivulja za kut


pokazuje linearno ponaanje do kuta priblinog iznosa 34o.

Sl. 8. Grafiki prikaz funkcija


i
za direktni simetrini PST

Sl. 6. Grafiki prikaz funkcija


i
za direktni asimetrini PST

pri

pri

Alternativna implementacija direktnog simetrinog PSTa je prikazana na slici 9. Rezultirajui fazorski dijagram je
prikazan na istoj slici i esterokutnog je oblika. Bitna
prednost takvog transformatora je samo jedna preklopka po
fazi transformatora. No mana mu je da ga treba tititi
dodatnim impedancijama zbog velikih struja kratkog spoja
koje se javljaju kada je fazni pomak vrlo malen ili jednak
nuli.

IV. PRIJENOS SNAGE PUTEM PST-A

Sl. 9. Spojevi namota i fazorski dijagram kod izvedbe direktnog


simetrinog PST-a sa esterokutnim spojem namota

C. Indirektni asimetrini PST


Indirektni asimetrini PST se sastoji od dva
transformatora: uzbudnika i njemu serijski spojenog
transformatora. Ovisno o naponskoj razini, ta dva
transformatora mogu biti u istom kotlu, ili mogu biti svaki
u zasebnom kotlu. Prednost indirektnih PST-a sa dva
zasebna kotla je laki transport. Spojevi namota i fazorski
dijagram su prikazani na slici 10, dok su pripadne
jednadbe za indirektni asimetrini PST iste kao i za
direktni asimetrini PST, to je vidljivo iz dva fazorska
dijagrama na slikama 5 i 10, koji su jednaki.

Ako se promatra realni model PST-a, primjetno je da on


ima neku unutarnju impedanciju koja se mijenja
reguliranjem kuta, a za koju se openito moe rei da je
najmanja kad je
i da raste poveanjem kutnog
pomaka . Pritom promjenjivi kutni pomak moe biti
pozitivni (engl. advance) ili negativni (engl. retard). Da bi
se pokazao utjecaj PST-a, prikazan je model na slici 12 sa
naponskim izvorom i PST-om unutarnje impedancije
, na kojoj su prikazana i dva vektorska dijagrama za
pozitivni i negativni pomak. Kut na dijagramima sa slike
predstavlja unutarnji kut gubitaka, odnosno unutarnji kut
PST-a, i on je jednak:
(12).
Napon UL* je unutarnji napon u transformatoru, koji se ne
moe mjeriti. Ako PST nije optereen naponi UL* i UL e
biti jednaki, ali pod optereenjem UL* se pomie za kut
zbog gubitaka u realnom transformatoru.

Sl. 10. Spojevi namota i fazorski dijagram kod indirektnog


asimetrinog PST-a

C. Indirektni simetrini PST


Indirektni simetrini PST je mogue konstruirati iz
indirektnog asimetrinog, tako da se serijski namoti
prepolove, i ako se preklopka na uzbudniku izvede tako da
napon kree od sredine serijskog namota. Spojevi namota i
fazorski dijagram su prikazani na slici 11, dok su pripadne
jednadbe za indirektni simetrini PST iste kao i za
direktni simetrini PST, to je vidljivo iz dva fazorska
dijagrama na slikama 7 i 11, koji su jednaki.

Sl. 11. Spojevi namota i fazorski dijagram kod indirektnog


simetrinog PST-a

Sl. 12. Nadomjesna shema modela i vektorski dijagrami za PST

Nazivni kutni pomak PST-a je definiran u praznom


hodu: to je fazni kut mjeren izmeu stezaljki na strani
izvora i tereta kod najveeg pozitivnog ili negativnog
kutnog pomaka u uvjetima kada je PST u praznom hodu.
Meutim, optereenje transformatora ima utjecaja na
ukupni kutni pomak koji daje PST zbog gubitaka u samom
transformatoru. Kut izmeu ulaznog i izlaznog napona pod
teretom L nije jednak kao onaj u praznom hodu, a
odreuje se preko kutnog pomaka PST-a u praznom hodu
0 i unutarnjeg kuta PST-a pod optereenjem. Pozitivni
kutni pomak pod teretom La je razlika kuteva 0 i , a
negativni kutni pomak Lr je suma tih dvaju kuteva, to
znai da se pod optereenjem ukupni pozitivni kut La
smanjuje, a negativni kut Lr poveava. Apsolutne
vrijednosti pozitivnog i negativnog kutnog pomaka PST-a
pod optereenjem su:
(13),
(14).

Ovi izrazi imaju utjecaj na konstrukciju transformatora i


regulacijskih namota, te na odabir regulacijske preklopke.
Naime, ako PST daje pozitivni kutni pomak, na njegov
ukupni iznos veliki utjecaj ima unutarnji pad napona, poto
se pod optereenjem taj kut smanjuje. Pritom, to je manja
impedancija transformatora, moi e se postii vei kutni
pomak pod optereenjem. U sluaju da PST daje negativni
kutni pomak, on ne smije biti vei od kuta u praznom
hodu, jer tada moe doi do naduzbude u odreenim
dijelovima transformatora. To se moe dogoditi kada PST
dolazi u stanje preoptereenja, to dovodi do poveanja
napona koraka koji je potrebno uzeti u obzir prilikom
odabira regulacijske preklopke, ako se prilikom
konstrukcije pretpostavi da e i takav reim rada biti
mogu.
Nain kako e se uistinu izvesti odreeni PST otvara
mnogobrojne mogunosti i uglavnom ovisi o funkcijama
koje e se traiti od njega u sustavu. Tako postoji
mogunost da omjer napona ostaje konstantan i neovisan o
kutnom pomaku, ali isto tako moe biti dozvoljena
odreena promjena amplitude napona sa kutnim pomakom.
PST ima dva razliita utjecaja na tokove snaga. Prvo,
kutni pomak kada transformator nije optereen stvara
dodatni napon koji utjee na tok dodatne struje kroz vod, te
tako na dodatne tokove snage. Drugo, sa PST-om se dodaje
i njegova impedancija, zbog ega je obino potreban
minimalan kutni pomak da se nadoknadi dodatni pad
napona na impedanciji PST-a ako se radi o pozitivnom
pomaku (iako ako se radi o izvedbi PST-a s jednim
aktivnim dijelom njegova impedancija kod nultog kutnog
pomaka je uglavnom jednaka nuli).
Ako se uzme da je
snaga koja se prenosi uz kutni
pomak
,a
jalova snaga koja se prenosi uz
,
promjene komponenti snage uslijed kutnog pomaka na
strani izvora iznose:
(14),
(15).
Prva dva dijela izraza (14) i (15) odraavaju utjecaj
kutnog pomaka na poetne tokove snage
i , a zadnji
dio predstavlja dodatni tok snage uzrokovan dodatnim
naponom
kojeg izaziva PST kutnim pomakom.

V. PRIMJENA KUTNE REGULACIJE


Transformatori s kutnom regulacijom koriste se u
prijenosnim elektroenergetskim mreama za promjenu kuta
napona, to dovodi do preusmjeravanja tokova djelatnih
snaga u EES-u. Iako su se prvi transformatori s kutnom
regulacijom poeli primjenjivati u prijenosnim mreama
ve tridesetih godina prolog stoljea, njihova znaajnija
primjena zapoela je tek povezivanjem veih EES-a u
jednu cjelinu. U posljednjih desetak godina, uvoenjem
slobodnog trita elektrine energije, transformatori s
kutnom regulacijom dobivaju jo vie na znaenju budui
da se njima moe bolje iskoristiti prijenosna mrea. Vanu
ulogu u EES-u, transformatori s kutnom regulacijom imaju
i u sluaju nepoeljnih prirodnih tokova snaga, te u sluaju
preoptereenja pojedinih elemenata prijenosnog sustava.
Na kraju treba napomenuti da se regulacijom kuta napona
mogu postii i smanjenja gubitaka ime se i ekonomski
moe opravdati ugradnja transformatora s kutnom
regulacijom u prijenosnu mreu.
A. Primjena transformatora sa kutnom regulacijom u
UCTE-u
U elektroenergetskoj mrei zemalja lanica UCTE-a,
najveoj sinkronoj interkonekciji, do danas su instalirani
transformatori sa kutnom regulacijom u nekoliko zemalja.
Podaci o instaliranim transformatorima sa kutnom
regulacijom za jedinice iji su podaci dostupni iz
objavljenih publikacija su u tablici 1. Transformatori su
instaliranih snaga od 312 MVA do 1 500 MVA sa
opsegom regulacije do 43. Najee se transformatori
nalaze na suelju velikih elektroenergetskih podsustava ili
u malim sustavima smjetenim izmeu veih sustava, te se
koriste za upravljanje tokom na odreenom vodu ili
poveanje prekograninih kapaciteta.
Tablica 1. Transformatori sa kutnom regulacijom u UCTE
interkonekciji
godina

napon
[kV]

snaga
[MVA]

broj
poloaja

opseg
regulacije
[]

2002

400

1181

33

10

1998

225

312

33

43

RWE

1979

380/380

1500

37

12

TenneT

20022003

380/380

2x
1000

33

30

u planu

400

2x
1400

25
25

poduzee

zemlja

stanica

Francuska

Pragneres

RTE

Njemaka

Gronau

Nizozemska

Meeden

La Praz

Zandvliet

Snaga [per unit]

0.5
0.4
0.3

Radna snaga

0.2

Jalova snaga

0.1
0
0

12

16

20

24

Kutni pomak []

Sl. 13. Promjena dodatnog toka snage uslijed kutnog pomaka


PST-a

Slika 13 prikazuje ovisnost dodatnog protoka snage o


kutu izmeu ulaznog i izlaznog napona za sluaj poprene
regulacije. Dolazi do dodatnog protoka djelatne snage, a
mala promjena toka jalove snage se objanjava upravo
impedancijom PST-a.

Belgija

Van Eyck

Elia

u planu

400

1400

Italija

Rondissone

GRTN

2003

400/400

2x
1630

33

18

Austrija

Ternitz

Verbund

19821990

220

600

27

-8/+7

Hrvatska

erjavinec

HEP

2005

400/220

400

27

-5/+7

Poljska

Mikulowa

PSE SA

2002

400/245

500

23

10

Slovenija

Divaa

ELLES

razmatra
se

400/400

1200

25

-35/+70

Sl. 12. Aktivni dio autotransformatora 400 MVA, 400/231/(10.5)


kV s uzdunom i kutnom regulacijom napona

B. Primjena transformatora sa kutnom regulacijom u


Hrvatskoj
Izgradnjom TS 400/220/110 kV erjavinec prvi put je u
hrvatskoj prijenosnoj mrei instaliran mreni transformator
s kutnom regulacijom pod optereenjem. Zbog uloge TS
erjavinec pri razmjeni elektrine energije s Maarskom,
tranzitu za Sloveniju i Italiju, te raspodjeli snage u
zagrebakoj prijenosnoj mrei, pokazalo se potrebnim
ugraditi u TS erjavinec regulacijski transformator snage
400 MVA i omjera transformacije 400/231 kV koji
omoguava i kutnu regulaciju napona. Osnovna zadaa tog
transformatora je preusmjeravanje tokova djelatnih snaga
izmeu 400, 220 i 110 kV mree.

V. ZAKLJUAK
PST su regulacijski transformatori kojima se utjee na
fazni kut i omoguuje preusmjeravanje tokova djelatnih
snaga u mrei. U posljednjih desetak godina, uvoenjem
slobodnog trita elektrine energije, transformatori s
kutnom regulacijom dobivaju na znaenju budui da se
reguliranjem tokova djelatnih snaga pomou njih moe
bolje iskoristiti prijenosna mrea te smanjiti gubici u
mrei. Iako je njihova tehnologija gotovo ista kao za

energetske transformatore, te se sastoje od osnovnih


dijelova koji su prisutni i kod ostalih regulacijskih
transformatora, ipak postoje neke znaajne razlike u
konstrukciji pri emu je ona neto sloenija, a prisutan je i
veliki broj naina izvedbe samog PST-a ovisno o
potrebama na mjestu njihove ugradnje. Izgradnjom TS
400/220/110 kV erjavinec 2005. godine prvi put je u
hrvatskoj prijenosnoj mrei instaliran PST ija je osnovna
zadaa preusmjeravanje tokova snaga sa 400 i 110 kV
mree na slabo optereenu 220 kV mreu i time
rastereenje 400 kV mree za vei tranzit snage u smjeru
sjever-jug. Prije ugradnje PST-a na odreeno mjesto
potrebno je nainiti odgovarajue proraune i detaljnu
analizu utjecaja regulacijskog transformatora na sustav
kako bi se odredila stvarana korisnost takve eventualne
ugradnje, a kako bi se to ostvarilo nuno je nainiti
potrebne modele elemenata sustava odnosno pritom
razraditi i odgovarajui model PST-a.

LITERATURA
[1]

[2]
[3]
[4]
[5]
[6]

[7]
[8]

J.Verboomen, D. Van Hertem, P. H. Schavemaker, W. L.


Kling, R. Belmans, "Phase Shifting Transformers:
Principles and Applications", IEEE, 2005.
J. Arrillaga, C.P. Arnold, "Computer analysis of power
systems", John Wiley & Sons Ltd, England, 1990.
A. Krmer, "On-load tap-changers for power
transformers", MR-Publication, Regensburg, 2000.
W. Seitlinger, "Phase Shifting Transformers Discussions of
Specific Characteristics", Cigre, Paris, 1998.
J.H. Harlow, "Electric power transformer engineering",
CRC Press LLC, 2004.
G. Jerbi, "Primjena transformatora s poprenom
regulacijom u hrvatskom elektroenergetskom sustavu",
Energija god. 56(2007), br.2, Zagreb, 2007.
J. Rusnk, "Power Flow Control by Use of Phase Shifting
Transformers", FEI TU, Koice, 2003.
A. tefanec, "Modeliranje i primjena transformatora s
poprenom regulacijom", diplomski rad br. 2201, FER,
ZVNE, Zagreb, 2008.