You are on page 1of 13

DAROVITO JE, TO U S NJIM?

Jasna Cvetkovi Lay i Ana Sekuli Majurec

Iskazivanje nekih znaajki darovitosti u ranome djetinjstvu, tijekom predkolske


dobi kao i na poetku kolovanja, ni u kojemu se sluaju ne moe smatrati
sigurnim pokazateljem da e dijete i tijekom svoga kasnijeg ivota biti darovito,
isto kao to se i izostanak iskazivanja darovitosti u ovome uzrastu ne moe uzeti
kao pouzdan znak da takvo dijete nee kasnije pokazati darovitost u nekom
podruju. Zbog toga se i naziv darovito dijete za ovaj uzrast primjenjuje samo
uvjetno, pa ga i mi tako rabimo, uz napomenu da gotovo svako dijete predkolske
dobi moemo (i moramo!) smatrati potencijalno darovitim.
Prema novijim pokazateljima ECHA, specijalistikog studija za odgajatelje,
intelektualno darovitima se smatra 2 do 3% djece u vrnjakoj skupini koja
postiu najvie rezultate na testovima inteligencije, a visoko natrposjean talent
iskazuje 12 do 13% onih koji imaju natprosjena postignua.
Ciljevi ovog prirunika:
1. Proiriti znanje odgajatelja o fenomenu darovitosti, potaknuti njihovu
osjetljivost za prisutnost darovite djece u njihovim odgojnim
skupinama te im pomoi da to bolje razumiju darovito dijete i one njegove
osobitosti koje ga ine darovitim.
2. Pomoi odgajateljima da pravodobno uoe takvu djecu u svojim odgojnim
skupinama te prepoznaju njihove osobitosti i odgojno-obrazovne potrebe.
3. Obavijestiti odgajatelje o osnovnim naelima i mogunostima rada s
darovitom djecom
4. Upoznati odgajatelje s njihovom ulogom u radu s darovitim predkolcima
5. Pomoi odgajateljima u izboru konkretnih aktivnosti i igara za darovito
dijete
6. Pomoi odgajatelju u organiziranju i provoenju projekata, u kojima se
darovito dijete javlja kao inicijator
7. Potaknuti odgajatelje da u radu s darovitom djecom koriste i raunalo.

1. O KOJOJ DJECI GOVORIMO? MALO TEORIJE


Svako je dijete predkolskog uzrasta jedinstveno, svako ima svoje specifinosti,
to uvelike oteava pokuaj uopavanja njihovih osobitosti.
Darovitu djecu je najlake uoiti upravo kroz usporedbu s vrnjacima.
Kao darovitu, odgajatelji uvijek izdvajaju djecu koja mnoge stvari rade
prije, bre, uspjenije i drukije od svojih vrnjaka i koja u tome imaju
bolja i via postignua.

Openito se esto naglaava da odgajatelji i uitelji imaju vie potekoa pri


uoavanju darovitosti mlae djece, posebno one predkolske dobi nego starije,
kolske djece.
Koren: Darovitost je sklop osobina koje omoguuju pojedincu da
dosljedno postie izrazito iznad prosjean uradak u jednoj ili vie
aktivnosti kojima se bavi.
Kada u svojim skupinama primijetite da neka djeca u aktivnostima kojima se bave
redovito postiu izrazito iznad prosjene rezultate (ili se njima poinju baviti prije
ostale djece svoje dobi), moete ih svrstati u darovitu.
Darovitima moemo smatrati one pojedince koji imaju visoko razvijene
sposobnosti, a talentima one koji postiu visoka postignua u nekim
aktivnostima.
Produktivna darovitost darovitost koja se iskazala u odreenim produktima, u
ranijem, brem, boljem, viem, uspjenijem, dakle u izrazito natprosjenom
postignuu.
Potencijalna darovitost pojedinac ima odreeni potencijal koji omoguuje da se
neke njegove sposobnosti razviju do natprosjenih postignua.
Prostor izmeu potencijalne i produktivne darovitosti ogroman je prostor odgojnih
utjecaja i o njima u velikoj mjeri ovisi koji e i koliki dio potencijala biti iskazan
kroz iznimna postignua koja odreuju darovitost pojedinca.
Gotovo svako dijete predkolske dobi treba tretirati kao potencijalno darovito
dijete i osigurati mu odgoj i obrazovanje koji e maksimalno poticati razvoj
njegovih potencijala.
Renzulli i Reis Troprstenasta koncepcija darovitosti prema kojoj produktivnu
darovitost uvjetuju 3 osnovne skupine osobina:
-

Iznad prosjeno razvijene sposobnosti


Osobine linosti, posebno specifina motivacija za rad
Kreativnost

Mjesto njihova meusobnog preklapanja tvori prostor u kojemu se iskazuje


darovitost u specifinim podrujima aktivnosti.
Visokorazvijene ope intelektualne sposobnosti najvie se iskazuju kroz iznimno
kvalitetno kognitivno (spoznajno) funkcioniranje. Ono se iskazuje kroz razvijenije
metakognitivne vjetine (vjetine spoznavanja), posebno kvalitetne misaone
procese i razvijeniju sposobnost apstraktnog miljenja i pamenja, te kroz vee
metakognitivno znanje (znanje o vlastitoj spoznaji), dok se specifine sposobnosti
iskazuju kroz razliita specifina podruja djelovanja.
Koren darovitim djetetom se smatra ono koje oituje iznimne potencijale u
jednom ili vie podruja:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Ope intelektualne sposobnosti


Specifine kolske sposobnosti
Kreativne ili produktivne sposobnosti
Sposobnost voenja i rukovoenje
Umjetnike sposobnosti i vjetine
Psihomotorne sposobnosti

Gardner ljudske sposobnosti je podijelio u 7 vrsta i nazvao ih sedam


inteligencija:
1. Verbalno-lingvistika inteligencija
Iskazuje se kroz bogat rjenik i brzu i laku manipulacijama verbalnim
simbolima, rijeima. Ova je vrst inteligencije osobito razvijena u pjesnika,
govornika, politiara, novinara.
2. Logiko-matematika inteligencija
Obuhvaa vjetine apstraktnog miljenja i rjeavanja problema. Ova je vrst
inteligencije najvie zastupljena u matematiara, inenjera, fiziara,
astronoma.
3. Vizualno-spacijalna inteligencija
Iskazuje se kroz sposobnost snalaenja u prostoru te stvaranje i
transformaciju prostornih predodaba. Navigatori, inenjeri, kirurzi,
skulptori, slikari, arhitekti.
4. Glazbeno-ritmika inteligencija
Iskazuje se kroz smisao za ritam i glazbu. Zapaaju najrazliitije zvukove u
okolini, imaju sposobnost raspoznavanja ritma pa i odreene teme u glazbi,
te dijelova melodije. Pjevai, skladatelji, glazbenici, dirigenti.
5. Tjelesno-kinestetika inteligencija
Iskazuje se kroz sposobnost izvoenja i usklaivanja pokreta tijela. Te su
sposobnosti posebno izraene u izvoenje pojedinih portskih aktivnosti,
posebno u igrama na igralitu. Sve vrste sportaa, glumci, plesai i
posebno akrobate, artisti.
6. Intrapersonalna inteligencija
Iskazuje se u boljem razumijevanju sebe i svojih potreba. Mogu iskazivati
veliku upornost u onome ime se bave, ljute se kad ih se prekida usred
posla u koji su se udubili. Budui filozofi, psiholozi.
7. Interpersonalna inteligencija
Iskazuje se u boljem razumijevanju drugih ljudi i njihovih potreba. Takva su
djeca osjetljivija za potrebe i osjeaje drugih, lake se uivljavaju u njihove
osjeaje i vie skrbe o drugima. Razne osobe u tzv. Pomauim profesijama
imaju izraeniju razvijeniju ovu vrst inteligencije.
Gardner smatra da svaka osoba ima jedinstvenu mjeavinu svih ovih
inteligencija, s time da se pojedine od njih javljaju razliitim intenzitetom. Ako se
u nekog pojedinca neka od tih inteligencija javi u znaajno veem intenzitetu, on
e biti darovit u tom podruju.
3

Ovakvih podjela sposobnosti postoji jo mnogo. Ali, bez obzira na to kojom se


podjelom sluili, vano je znati da su visokorazvijene sposobnosti jedna od
glavnih komponenti darovitosti.
Uoeno je da same visokorazvijene sposobnosti nisu dovoljne da bi se darovitost
iskazala, istraivai su, traei objanjenje te pojave, uoili da daroviti pojedinci
imaju i neke specifine osobine linosti, te su i njih uvrstili u osnovne sastavnice
darovitosti.
Od osobina linosti koje pridonose iskazivanju darovitosti najvei se znaaj
pridaje specifinoj motivaciji za rad koju pokazuju daroviti pojedinci. Ona se
iskazuje u njihovim specifinim interesima, izriitoj usmjerenosti i prema cilju u
aktivnosti koja je predmetom njihova specifinog interesa, kao i u njihovoj
iznimnoj radnoj energiji.

Kao djecu koja iskazuju motivaciju svojstvenu darovitoj djeci odgajatelji e


prepoznati onu koja:

Rano iskazuju specifine interese za neko podruje, pri emu iskazuju


pravo oduevljenje, fasciniranost nekim problemom i njegovim
rjeavanjem.
Iskazuju veliku usmjerenost cilju dok rade na zadatku koji je predmetom
njihovih specifinih interesa. Rade predano i uporno, marljivo i
koncentrirano, s jasno izraenom potrebom za postignuem.
Pri aktivnostima kojima zadovoljavaju svoje specifine interese iskazuju i
veliku radnu energiju.

Ope osobine linosti darovite djece su: pozitivna slika o sebi, samopotovanje,
samopouzdanje, postavljanje visokih ciljeva, odsutnost straha od kritike, osjeaj
vlastite vrijednosti i postavljanje visokih standarda vlastitog rada, te vea
nezavisnost u radu koja se iskazuje kroz autonomiju, samodostatnost,
dominantnost i individualizam, samouvjerenost, inicijativnost, spremnost na rizik.
Darovitost je sklop osobina koje omoguuju pojedincu da dosljedno
postie izrazito iznad prosjean uradak u jednoj ili vie aktivnosti kojima
se bavi, te da taj uradak predstavlja znaajan kreativni doprinos
podruju u kojemu se javio.
Naravno, ovu definiciju neemo primjenjivati na djecu prigodom ocjenjivanja
njihove darovitosti. Rijetki su mali Mozarti i Tesle.
Darovitost ne podrazumijeva samo visokorazvijene sposobnosti, nego i postojanje
odreenih osobina linosti koje omoguuju da se ona iskae u natprosjenim
uratcima u aktivnostima kojima se dijete bavi, kao i kreativnost, sposobnost i
spremnost stvaranja novoga.
4

2.KAKVI SU ONI, ZAPRAVO? OSOBITOSTI DAROVITE DJECE I NAE


ZABLUDE O NJIMA
Manje je pogreno uvrstiti u grupu darovitih i neko nedarovito dijete,
nego neko darovito dijete proglasiti nedarovitim i ne osigurati mu
daljnje poticaje za razvoj njegove darovitosti.
Bistro dijete predkolske i rane kolske dobi odgajatelji i suradnici obino
uoavaju bez veih potekoe (osobito ono s razvijenijim spoznajnim i jezinim
sposobnostima), to nije uvijek sluaj s darovitom djecom.

Iskustva u uoavanju darovite djece predkolske dobi pokazuju da postoje


najmanje tri skupine takve djece na koje odgajatelji trebaju obratiti pozornost:
1. Djeca s visokim postignuima u aktivnostima kojima se bave, ona koja sve
rade na iznimno visokoj razini. ta djeca brzo i lako ue i shvaaju,
postavljaju istraivaka pitanja, imaju bogat rjenik, puni su ideja i
informacija.
Ta djeca brzo i lako ue i shvaaju, postavljaju istraivaka pitanja, imaju
bogat rjenik, puni su ideja i informacija.
2. Djeca s problemima u ponaanju, u kojih se tek procesom identifikacije
darovitih otkriju njihove visoke sposobnosti.
Ponekad su ta djeca vrlo nemirna, svojeglava, ak i agresivna, stalno neto
dodatno trae. Openito su uzroci takva ponaanja u neodgovarajuem
nainu zadovoljavanja njihovih specifinih odgojno-obrazovnih potreba.
3. Neprimjetnu darovitu djecu, tihu, stidljivu i povuenu najtee je uoiti, jer
esto uope ne izazivaju pozornost odgajatelja.
Takva djeca ogranienja svoga, esto neprikladnog i nepoticajnog okruja
podnose bez nekih vidljivih znakova negodovanja ili pobune. Istraivanja
pokazuju da je u ovoj skupini darovite djece uvijek vie djevojica negoli
djeaka.
Pogreke u prepoznavanju darovite djece najee se javljaju zbog precjenjivanja
ili podcjenjivanja nekih njihovih osobitosti. Obino se veu uz:

Obiteljski status djeteta


Precjenjivanje djeca iz obitelji s visokim socio-ekonomskim i obrazovnim
statusom, djeca roditelja s veim roditeljskim ambicijama.
5

Podcjenjivanje djeca iz obitelj s niskim socio-ekonomskim i obrazovnim


statusom, djeca iz obitelji sa skromnijim roditeljskim ambicijama
Ponaanje djeteta
Precjenjivanje posluna, popularna djeca, djeca s visokom motivacijom za
rad i postignua
Podcjenjivanje djeca s loim ponaanjem, stidljiva i povuena djeca, djeca
s niskom motivacijom za rad i postignua
Znanje djeteta
Precjenjivanje djeca s openito veim znanjem i veom obavijetenosti o
raznim sadrajima, djeca koja imaju tean govor i bogat rjenik, djeca koja
rano itaju
Podcjenjivanje djeca s manjim opim znanjem, djeca siromana rjenika,
djeca koja ne iskazuju zanimanje za rano itanje
Vano je da odgajatelj zna razliku izmeu djeteta koje roditelji stalno potiu
na uenje i onoga koje stalno neto samoinicijativno pita, ispituje i trai, te
potie odrasle da mu pomognu nai informacije koje ga zanimaju, ne
doputajui da ga odrasli motiviraju na uenje.
Rani poetak itanja jedan je od najprisutnijih i najsigurnijih znakova
intelektualne darovitosti djeteta. Ne znanje itanja, nego interes da se
naui itati kao i spontanost tog uenja pravi su znakovi darovitosti
djeteta!
Tjelesni izgled djeteta
Precjenjivanje djeca naprednijeg tjelesnog razvoja, openito privlanija i
ljepa djeca
Podcjenjivanje tjelesno zaostalija djeca, neprivlana djeca i posebno
djeca s tekoama u razvoju

Karnes i Johnson navode da su u SAD-u iz dravnih fondova za financiranje


darovitih najbolje financirani projekti za obrazovanje darovite djece s tjelesnim
invaliditetom! Postojanje tekoe u jednom podruju ne iskljuuje mogunost
postojanja darovitosti u nekom drugom!

Neke od najosnovnijih potreba darovite djece jesu:


1. Potreba za kontaktiranjem s vrnjacima prema kronolokoj dobi
2. Potreba za kontaktiranjem s vrnjacima prema intelektualnoj dobi
3. Potreba za radom u obogaenim i proirenim odgojno-obrazovnim
programima
4. Potreba za neovisnou u uenju
Sva djeca, a osobito djeca predkolske dobi imaju potrebu za neovisnim
uenjem. U darovite je djece ta potreba posebno izraena.
5. Potreba za izazovima sve do toke mogue pogreke
Darovitoj djeci treba davati teke, ali rjeive zadatke, zadatke s vie
moguih rjeenja.
6. Potreba za irokim programom kojim se potie cjelokupni razvoj djeteta
Darovitom djetetu treba osigurati rad na kvalitetnim programima
izazovnog sadraja, koji pobuuju njihovu pozornost i omoguuju otkrivanje
i razvoj svih njihovih potencijala.
6

Nezgodna ponaanja darovite djece zbog nezadovoljenih odgojno-obrazovnih


potreba:
-

Agresivnost ili dosada


Veina darovite djece ima vrlo razvijenu empatiju, rano postanu osjetljiva
na tue osjeaje, ali i dobro opaaju da ih sredina odbacuje, na to
reagiraju agresijom ili povlaenjem.
Frustriranost i pretjerana osjetljivost
Neka darovita djeca stjeu negativne stavove prema vrtiu i koli i tamo se
ponaaju neprilagoeno, ako im se ne dopusti da ue ono to ele i
onemoguuju da zadovolje specifine interese
Monopoliziranje odraslih

Nedostatak obogaenog, izazovnog programa, odnosno nezadovoljavanje


njegovih stvarnih obrazovnih potreba moe negativno utjecati na ponaanje i
iskazivati u vidu dosade, apatije i nedostatka motivacije.

3.TO I KAKO
USTANOVAMA

RADITI

DAROVITOM

DJECOM

PREDKOLSKIM

Od presudne je vanosti za djetetov cjelokupni razvoj da mu rana iskustva budu


kvalitetna i prilagoena njegovim individualnim potrebama.
Karike koje ine organizirani sustav skrbi o darovitima (kod nas ne postoji) su:
-

Rano otkrivanje i identificiranje darovitih


Pruanje odgojno-obrazovne podrke njihovu razvoju odgovarajuim
programima, uz njihovu sustavnu evaluaciju tijekom primjene
Odgovarajua podrka njihovu profesionalnom razvoju i angairanju

Darovitoj djeci treba omoguiti individualizirani nain rada i


diferencirani sadraj rada, te ih ukljuiti u diferencirani odgojnoobrazovni program u redovitoj skupini i/ili izvan nje!
Omoguiti individualizirani i diferencirani pristup djetetu znai osigurati mu ono
to najbolje odgovara njegovu stupnju razvoja, njehovim specifinim potrebama i
interesima, njegovim potencijalima i sposobnostima, bez obzira na ono to se
smatra uobiajenim programom za dijete odreene dobi.
Zapravo, osigurati djetetu individualizirani i diferencirani odgoj i obrazovanje
znai omoguiti mu da radi na nain i sa sadrajima koji mu najbolje odgovaraju i
najpoticajnije djeluju na njegov cjelokupni razvoj a na to imaju pravo sva djeca.
Naela za izradu programa za darovite:
1. Poticati irenje temeljnih znanja i razvoj verbalnih sposobnosti
2. Uvaavati specifine djeje interese, omoguiti im da ih zadovoljavaju i
produbljuju
7

3. Omoguiti djetetu da ui ono to ga zanima


4. Omoguiti djetetu da ui na nain koji mu najvie odgovara
5. Organizirati za dijete sloenije aktivnosti, zahtjevnije u pogledu koritenja
apstraktnog miljenja i viih razina misaonih procesa
6. Postavljati via oekivanja u pogledu neovisnosti i ustrajnosti u radu na
postavljenim zadacima
7. Osigurati koritenje to raznolikijeg materijala u radu (aktivnostima)
8. Osigurati vie vremena za rad
9. Poticati tumaenje osobnog i tueg ponaanja i osjeaja
10.Stvarati prigode za razvijanje i izraavanje sposobnosti voenja
11.Ohrabrivati kreativno i produktivno miljenje
U spomenutim naelima prepoznaju se osnovna naela afirmativne pedagogije
one koja je usmjerena na oslobaanje I poticanje razvoja postojeih potencijala
djeteta.
Kako primijeniti ta naela u radu (Karnes, Shwedel i Williams):
Izbjegavajte biti kruti (nefleksibilni) u radu
Ne uite djecu ono to ve znaju
Ne oekujte da dijete bude darovito u svakom pogledu
Najea je pogreka da odgajatelji od intelektualno darovitog djeteta, koje
mnogo zna te dobro i brzo zakljuuje, oekuju i iznad prosjenu socijalnu i
uvstvenu zrelost.
Ne dopustite darovitom djetetu da se ukljuuje u vie aktivnosti nego to
moe uspjeno rijeiti
Ne dopustite darovitom djetetu da pretjerano okupira vau pozornost
Vi ne morate biti hodajua enciklopedija
Nemojte previe pomagati darovitom djetetu
Mnogo je korisnije dijete pitanjima voditi do eljenog odgovora, negoli mu izravno
davati traene odgovore.
Ne doputajte praznine u uenju i ponaanju
Nemojte omalovaavati darovito dijete kad pogrijei ili ne uspije u neemu
Ne usporeujte ono to radi darovito dijete s onim to rade njegovi vrnjaci
u skupini
Ne izrabljujte talente darovitog djeteta
Navedite darovitu djecu da sami postave odreena pravila ponaanja i
onda dosljedno inzistirajte na njihovu provoenju!
U zahtjevima da se pridravaju dogovorenog budite vrlo dosljedni i uporni jer ete
im se time nametnuti kao autoritet, a postati autoritet darovitoj djeci nije nimalo
lako!

Mogui pristupi radu s darovitima:


Rad na projektu
Rad u maloj skupini rad u manjim skupinama, s vrnjacima ili s djecom
slinih sposobnosti, a razliite kronoloke dobi, vrlo je pogodan!
Individualni rad
8

Ostale (izvanvrtike) aktivnosti razne vrste igraonica, radionica i kraih


specijaliziranih programa, ahovski, dramski, literarni, sportski klub i sl.
Dodatna sredstva materijali

4.KAKVA ODGAJATELJA TREBA DAROVITO DIJETE


U radu s darovitim djetetom vanije je KAKO se radi nego TO se radi. To znai da
struna osposobljenost kao i osobine linosti odgajatelja u tom radu imaju vrlo
veliku ulogu.
Tannenbaum i Lindsey su strunjaci koji su se posebno bavili obrazovanjem
uitelja/odgajatelja za rad s darovitima. Osobine linosti i profesionalne znaajke
koje bi svaki odgajatelj trebao imati su:
-

Uspjean odgajatelj/uitelj darovitih je prije svega odlian odgajatelj/uitelj


SVE djece
Ima ona svojstva linosti koja su poznata kao bitna za rad s darovitima
Ima i specifina znanja i sposobnosti potrebne za poticanje specifinih
vrsta darovitosti: intelektualne, kreativne, umjetnike, sposobnosti voenja
i sl.

U svojim teajevima kojima pomae odgajateljima i uiteljima u stjecanju osobne


i profesionalne kompetencije za rad s darovitom djecom, Tannenbaum posebnu
pozornost usmjerava na sljedee zadatke:
1. Razvijanje samopoimanja i osjetljivosti prema drugima
2. Stjecanje znanja o procesu uenja i razvoja
3. Stjecanje vjetina djelotvornog poduavanja
Tannenbaum poseban znaaj pridaje snazi linosti i zdravu poimanju odgajatelja,
izgradnji njegove pozitivne slike o sebi.
Odgajatelji tijekom rada s darovitom djecom podjednako trebaju usmjeriti svoju
pozornost na proces uenja kao i na njegove uinke, da shvate da rezultat
nauenoga ne ovisi samo o djetetu, nego i o nainu rada odgajatelja ili uitelja.
Vjebanje vjetina poduavanja, tj. pedagogijskih vjetina u uem smislu
obuhvaa uvjebavanje vjetine voenja razgovora, postavljanja pitanja,
usmjeravanja, sluanja, promatranja, motiviranja i sl.
Odgajatelj treba prepoznati i priznati djetetovu darovitost, priznati nedovoljnost
svog znanja o njima i vlastitu nekompetentnost za rad s darovitom djecom, traiti
pomo i podrku da se to prevlada.
Nakon tih nunih uvjeta, sljedea su: njegovati fleksibilnost i prilagodljivost u radu
te iskazivati potovanje, ohrabriti i podrati darovito dijete.
U radu s darovitom djecom preporuujemo to vie humora, jer humor:
- razvija miljenje
9

- poboljava kvantitetu i kvalitetu itanja


- poboljava zdravstveno stanje
- oslobaa kreativnost
- poboljava kvalitetu komunikacije
- ohrabruje ispravna ponaanja

5.AKTIVNO UENJE I KREATIVNO MILJENJE DAROVITE DJECE


Pod aktivnim uenjem se podrazumijeva ono koje se odvija cijelo vrijeme, kroz
aktivnosti kojima se dijete bavi, a u kojemu dijete ui iz podraaja i situacija
kojima je izloeno.
Bez obzira na ranu dob djece, njima se omoguuje samostalno uenje,
eksperimentiranje, stjecanje raznolikog iskustva i kljunih predodaba, to je
temelj budueg uenja.
U poticanju aktivnog uenja darovitog djeteta odrasli ne trebaju biti sudionici svih
njegovih aktivnosti uenja, nego ga stalno osposobljavati za samostalno uenje.
Dobro je kad dijete ima iznad prosjeno razvijenu inteligenciju i kreativnost, ali to
nije pravilo. Intelektualno darovito dijete ne mora biti i kreativno, a kreativno
dijete ne mora biti iznad prosjeno po intelektualnom razvoju.
Iako rad s kreativnom djecom nije lak, dobar odgajatelj e, sagledavajui
ogroman znaaj ljudske kreativnosti, nastojati oslobaati kreativnost djece u
svojoj skupini i poticati njeno iskazivanje. Najee se to radi poticanjem
divergentne produkcije i kreativnog rjeavanja problema.
Igre zamisli-uini su utemeljene na Torranceovim istraivanjima izraavanja
kreativnosti kroz pokret. U njima dijete ima mogunost:

Izraavanja trenutanih osjeaja i sloenijih uvstava


Uivljavanja u igru uloga
Iskazivanja sposobnosti kroz kreativni pokret
Sudjelovanja u skupnim aktivnostima rjeavanja problema
Iskazivanja originalnosti ideja u rjeavanju problema
Izraavanja pokretom jezikom tijela

Primjeri situacija razdijeljeni u tri podskupine za pantomimu: 1) Uini to... 2)


Pokai to... 3) Budi kao...
Da bi razvilo vjetinu kritikog miljenja, nunu za kreativno rjeavanje problema,
dijete mora proi kroz nekoliko faza:

Prikupiti i razmotriti injenice


Uoiti/otkriti problem
10

Imati ideje kako rijeiti problem


Razmotriti mogua rjeenja
Vrednovati posljedice moguih rjeenja
Odabrati i prosuditi konano rjeenje

Spoznajni razvoj potie se paljivim sluanjem i odgovaranjem na pitanja, te


analiziranjem i usporeivanjem razliitih moguih rjeenja. To pomae djetetu
shvatiti sloenost ljudskog ponaanja i situacija za koje je nemogue uvijek nai
jednostavno rjeenje.
Kreativno rjeavanje problema tako pridonosi socijalnom i uvstvenom
sazrijevanju i prilagodbi djeteta. Traei prilagodbu rjeenja odreenoj situaciji i
uei se potrazi za drugim, boljim nainima rjeenja nekog problema, dijete
openito spoznaje vrijednost prilagodbe i uvaavanja miljenja drugih.
Izmeu tree i este godine djeje se jezine sposobnosti intenzivno razvijaju.
Dijete bogati svoj rjenik te usvaja sve sloenije verbalne i gramatike strukture.
Reenice mu postaju sloenije, javljaju se i prvi verbalni izrazi uzronoposljedinog povezivanja pojava to je usko povezano s razvojem ostalih
intelektualnih sposobnosti, posebno razvojem miljenja i pamenja.
Ako knjiga/slikovnica zadovoljava interese djeteta i pokree njegov razvoj ono e
vjerojatno traiti da mu je itate ponovo i ponovo, a sluat e vrlo paljivo.
Zagonetke su vrlo pogodne za aktiviranje razliitih misaonih procesa
predkolskoga darovitog djeteta, a usto pridonose i irenju temeljnih znanja
djece.

6.RAD NA PROJEKTU I DAROVITO DIJETE


Specifini interesi za neko podruje, koje darovito predkolsko dijete esto poinje
pokazivati vrlo rano, izraavaju se upravo kroz vei broj pitanja vezanih uz to
podruje kao i poveanu aktivnost usmjerenu na zadovoljavanje svoje specifine
znatielje.
Rad na projektu relativno je noviji didaktiki oblik rada u odgojno-obrazovnoj
praksi predkolskog uzrasta. Osmiljeno se poeo koristiti u Italiji u tzv. Reggio
pedagogiji, a danas ga ve nalazimo u praksi predkolskog odgoja velikog broja
europskih zemalja, posebno u Velikoj Britaniji (project teaching) i Francuskoj
(orientations projects activites pour l'ecole maternelle).
PROJEKT prema odreenjima koja emo nai u odgovarajuoj strunoj literaturi
je plan neke aktivnosti. On odreuje nain na koji e se ta aktivnost odvijati
kako bi dovela do odreenog cilja.
Kilpatrick, jedan od utemeljitela projektnog rad ana podruju odgoja i
obrazovanja, naglaava vanost razvijanja misaonih procesa i to smatra jednim
od osnovnih zadataka projekta.

11

Osnovni ciljevi rada na projektu u predkolskoj dobi su:


Da djeca steknu odreena znanja i predodbe
Da djeca razviju odreene potencijale i sposobnosti te usvoje odreene
vjetine
Da se potakne uspjeniji socioemocionalni razvoj djece
Tema projekta mora biti vana djetetu! Dijete mora biti zainteresirano
za ostvarenje cilja rada na projektu!
Ope je pravilo da djeca, ne odgajatelj, moraju biti inicijatori projekta i
zainteresirani za rad na projektu. Neka e djeca (uglavnom darovita) do toga doi
spontano, a neke e potaknuti vjeti, ali nenametljive intervencije odgajatelja.
U ostvarenju cilja projekta djeca moraju koristiti i pomo osoba izvan
predkolske ustanove! U ostvarenju cilja projekta korisno je organizirati
posjet raznim mjestima!
Kako bi ostvarila cilj projekta, djeca moraju poduzimati to je vie
mogue raznovrsnih aktivnosti!
Aktivnosti djeteta tijekom rada na projektu:
1. Sakupljanje
2. Istraivanje
3. Promatranje aktivnost koja se esto trai od djeteta tijekom rada na
projektu
4. Identificiranje
5. Klasificiranje
6. Biljeenje
7. Objanjenje
8. Vjebanje komunikacijskih vjetina
Etape rada na projektu:

Odreivanje teme projekta


Odreivanje cilja i zadataka projekta
Izrada plana projekta
Provoenje projekta
Vrednovanje postignua

U radu na projektu djeca nisu (i ne smiju biti) samo provoditelji zadataka koje je
planirao i osmislio odgajatelj, nego i sami imaju znaajan udio u planiranju,
organiziranju, provoenju aktivnosti te u vrednovanju uinjenoga.
Projekt omoguuje djeci razvijanje interesa, donoenje neovisnih odluka,
preciziranje ciljeva, pronalaenje izvora informacija i odluivanje kako e izloiti
svoj rad.

12

Radei na projektu dijete ui kako uoavati probleme, kako traiti njihova


rjeenja, kako samostalno stjecati znanja, i kako ta znanja primjenjivati u
razliitim situacijama. Oni se samoobrazuju, ali i osposobljavaju za
samoobrazovanje. Odgajatelj je pritom kljuna osoba. Ali ni u kojem sluaju ne
smije biti osoba koja djetetu daje traene odgovore i potrebne
informacije, nego samo osoba koja mu pomae da sagleda probleme,
postavi pitanja i trai i nalazi potrebne odgovore.

7.DAROVITO DIJETE I RAUNALO


Dostupne studije koje se bave prouavanjem uinaka rada na raunalu u
predkolske djece govore da im raunalo ne pomae samo u tradicijskim oblicima
uenja nego da im prua i beskrajne mogunosti novih naina koritenja misaonih
procesa, ime poveava kvalitetu njihova logikog zakljuivanja.
Nikada prije nije postojao medij koji je apstraktne predodbe mogao predoiti na
tako konkretan nain, kao to to moe raunalo. Ono to ini poput najboljeg
uitelja, drei djecu stalno na izazovnoj granici vlastitih mogunsoti uenja,
neprestano im razvijajui osjeaj vlastite kompetentnosti.
Raditi s raunalom u predkolskoj ustanovi moe se sa svom djecom u skupini, ali
ako ga koristimo u radu s darovitom djecom, s djecom ije sposobnosti, specifini
interesi i motivacija za taj rad odskau od onih koje iskazuju ostala djeca u
skupini, taj je rad uinkovitijij i pozitivnije djeluje na njihov razvoj.
Uei pomou raunala, dijete ui vlastitim tempom, to je vano za svu djecu, a
osobito za darovite koji u klasinoj nastavi esto moraju ekati druge da dosegnu
razinu njihova znanja, kako bi krenuli dalje.
Dobri programi postupno prate napredak tijekom uenja i nude djeci ohrabrenje i
nagrade za uinjeno u vidu pozitivnih povratnih informacija.
Dunost je odgajatelja uvijek provjeriti programe koje dijete koristi i nikada
prepustiti izbor onima koje pritom vode ponajprije ekonomski interesi!
Programi poetnog opismenjivanja za djecu predkolske dobi idealni su za mlau,
a posebno za darovitu djecu, koja prije od svojih vrnjaka pokazuju interes za
itanje i pisanje i prije ga ponu usvajati.

13