You are on page 1of 28

EUROPSKA SOCIJALNA POLITIKA

OSNOVE SOCIJALNE POLITIKE


SOCIJALNA POLITIKA
I. ELEMENTI DEFINICIJE:
Djelatnost drave i drugih imbenika usmjerena na:
prevladavanje socijalnih rizika
potporu i ukljuivanje siromanih i iskljuenih
ujednaavanje ivotnih ansi graana
podizanje razine opeg blagostanja
Semantiko znaenje i pojava termina s. p.
politika umijee upravljanja drutvom
- prva upotreba pojma - W. Riehl

IZVORI FINANCIRANJA I NAIN INTERVENCIJE SOCIJALNE POLITIKE


I z v o r i f i n a n c i r a n j a : porezi, doprinosi i ostali izvori.
N a i n i i n t e r v e n c i j e : novana i naturalna davanja, usluge (socijalni servisi),
regulacija i ostali oblici intervencije.

SOCIJALNA DRAVA
DEFINICIJA
Socijalna drava je ona drava koja je
egzistencijalnih uvjeta svojih graana

na sebe preuzela jamstvo

osnovnih

u veini ustava europskih zemalja navodi se da su one socijalne drave


Hrvatska se u Ustavu definira kao socijalna drava
1

TERMINI
Welfare state -

anglosaksonski

L' Etat providence - francuski


Sozialstaat njemaki

ETAPE RAZVOJA DRAVE - OD FEUDALNE DO SOCIJALNE (Shema S.


Rokkana)
Feudalna (organska) drava
Fiskalna (uvoenje dravnih poreza)
Integrativna (vojska, kolstvo, jezik, religija)
Politiko-participativna (izbori, demokratski procesi)
Socijalna drava (socijalna prava, socijalna sigurnost)
Danas, zahvaljujui globalizaciji i regionalnim integracijama (npr. Europska unija)
tee proces stvaranja nadnacionalne drave

SOCIJALNA PRAVA
TRI GENERACIJE (VRSTE) PRAVA
(Shema T. H. Marshalla )
1. Graanska prava (18. stoljee)
2. Politika prava (19. stoljee)
3. Socijalna (ekonomska i kulturna) prava
(20. stoljee)

Razlike izmeu graanskih i politikih, na jednoj, te socijalnih, na drugoj strani

Primjenjivost Marshallove sheme u drugim zemljama

Nove generacije prava

SOCIJALNO OSIGURANJE, SOCIJALNA SIGURNOST, SOCIJALNA ZATITA


SOCIJALNO OSIGURANJE
Osiguranje temeljnih socijalnih rizika (bolest, starost, invaliditet, nezaposlenost, gubitak
hranitelja) preko zaposlenosti. Socijalno se osiguranje financira doprinosima.
SOCIJALNA SIGURNOST
Obuhvaa socijalno osiguranje, univerzalna davanja, davanja posebnim skupinama te
socijalnu pomo. Financira se porezima i doprinosima.
SOCIJALNA ZATITA
Obuhvaa sve ono to i socijalna sigurnost, ali k tome i socijalne usluge te mjere
ukljuivanja (npr. na trite rada).
U naim krajevima pojam socijalna zatita koristi se i u svom uem znaenju (u
Hrvatskoj kao socijalna skrb)

I.

DETERMINANTE,
SOCIJALNE POLITIKE

ETAPE

I.

DETERMINANTE RAZVOJA

RAZVOJA,

PODRUJA

1. M o d e r n i z a c i j a d r u t v a
- raspad tradicionalnih drutvenih struktura; rast potrebe za dravnom intervencijom i
zatitom graana
2. S o c i j a l n a m o b i l i z a c i j a - socijalna drava - tekovina radnike borbe;
utjecaj pojedinih politikih stranaka i drugih aktera
3. D j e l o v a n j e i n s t i t u c i j a - institucije kao posrednik socijalne akcije;
uloga drave i drutvenih elita
4. U t j e c a j o s t a l i h f a k t o r a - religija, kultura, ratova, kriza

II.

ETAPE RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE

1. P r e t p o v i j e s t (16. - 19. stoljee) - doba siromakih zakona

2. L i b e r a l n i p r e k i d (19. stoljee) poveane nejednakosti, gradska bijeda

individualne slobode, laissez faire,

3. E k s p e r i m e n t i (1880.- 1930.) - promjene u drutvu; socijalno osiguranje


4. E k s p a n z i j a (1940. - 1970.) - gospodarski rast, irenje socijalnih prava
5. K r i z a i n o v e p e r s p e k t i v e s o c i j a l n e d r a v e (1975. i dalje)

PODRUJA SOCIJALNE POLITIKE

KLASINO SOCIJALNO OSIGURANJE


mirovinsko i invalidsko osiguranje
osiguranje za sluaj nesree na poslu
zdravstveno osiguranje
osiguranje za sluaj nezaposlenosti

DRUGA PODRUJA SOCIJALNE POLITIKE


socijalna pomo i osobna skrb
pomo djeci i obitelji
mjere ukljuivanja
politika na tritu rada
stambena politika
obrazovna politika

EUROPSKA UNIJA

O POVIJESTI EUROPSKOG UJEDINJENJA

U povijesti je bilo vie pokuaja, uglavnom nasilnih, ujedinjenja Europe ili makar
veeg dijela njenog teritorija
4

Tako su jo franakog kralja Karla Velikog nazivali Pater Europea

Napoleonova osvajanja jedan su takav pokuaj

Posljedica povijesti je duboka podjela na Zapadnu i Istonu Europu

Tek nakon Drugog svjetskog rata imamo inicijative za mirno, demokratsko ujedinjenje
Europe

Glavni promotori europskog ujedinjenja bili su R. Schuman (u govoru 9. 05. 1950.


promovirao je ideju europskog ujedinjenja.Taj dan je Dan Europe), Jean Monnet,
K. Adenauer te A. De Gasperi

Konano, tri su zemlje Beneluxa, Francuska, Savezna Republika Njemaka i Italija


1951. godine u Parizu potpisale ugovor o stvaranju Europske zajednice za ugalj i
elik, koja se smatra prethodnicom Europske ekonomske zajednice, kasnije nazvane
Europskom unijom

NASTANAK I EVOLUCIJA EUROPSKE UNIJE

Rimskim ugovorima iz 1957. godine est zemalja (Belgija, Nizozemska, Luksemburg,


Francuska, SR Njemaka i Italija) utemeljuju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ),
kojoj je cilj stvaranje zajednikog trita, odnosno slobodna cirkulacija ljudi, roba i
kapitala

EEZ, a kasnije EU, ima dvije osnovne strategije: produbljivanje (deepening) i


proirenja (widening)

Faze europskog proirenja: 1973. (Velika Britanija, Irska , Danska), 1981. (Grka),
1986. (panjolska i Portugal), 1995. (Austrija, vedska i Finska), 2004. (Malta, Cipar,
Latvija, Litva, Slovaka,

Poljska, Maarska, Estonija, Slovenija i eka), 2007.

(Bugarska i Rumunjska)

Zemlje kandidati su: Hrvatska, Island, Makedonija i Turska

Ugovorom u Maastrichtu iz 1992. (stupio na snagu 1993.) Europska ekonomska


zajednica (EEZ) postaje Europska unija (EU)

OSNOVNI PODACI O EUROPSKOJ UNIJI

Europska unija danas ima 27 drava lanica i etiri kandidata

Europska unija ima oko 500 milijuna stanovnika, to je 7% stanovnika svijeta, ali
niske stope demografskog rasta

Europska unija je 2009. godine stvarala 28% BDP-a svijeta, a 17 zemalja EU koje kao
valutu koriste euro (Europska monetarna unija), stvarale su 21,42% svjetskog BDP-a

Europska unija svojevrsna je hibridna zajednica konfederacije i federacije

Tri su glavna tijela Europske unije (po novome dodati Predsjednika):

- Europski parlament zastupa graane, koji ga neposredno biraju na izborima


- Europsko Vijee predstavlja drave lanice
- Europska komisija zastupa zajednike interese EU

Pored toga, postoji Europski sud, Revizorski sud, radi nadzora financija, Europska
sredinja banka i Europska investicijska banka

NOVIJI DOKUMENTI EUROPSKE UNIJE

Ugovor iz Maastrichta 1992. (stupio na snagu 1993.):

- umjesto EEZ nastaje EU; uvodi se europsko dravljanstvo; stvoren je zajedniki novac
euro; proirene su kompentencije EU na nova podruja, meu kojima na obrazovanje i
javno zdravstvo

Amsterdamski ugovor 1997. (stupio na snagu 1999.):


- novi oblici odluivanja i suradnje; inkorporiran Schengenski sporazum,usvojena

zajednika politika zapoljavanja; proirena lista prava koja jami EU, meu kojima su i neka
socijalna prava, jednakost rodova i sl.

Lisabonska agenda 2000. :

- Cilj: Europska unija zasnovana na znanju, nakompetivnija u svijetu

Ugovor iz Nice 2001. (stupio na snagu 2003.):

- nove institucionalne promjene unutar EU


- proglaena Povelja o temeljnim ljudskim pravima

Reformski Lisabonski ugovor 2007. (2009.) kojim se ojaava nain upravljanja i


integracija unutar Unije (Predsjednik Unije, veina pri odluivanju, nove nadlenosti u
socijalnoj politici)

EUROPSKA UNIJA I SOCIJALNA POLITIKA I.

Europska unija je u svojoj prvoj fazi zamiljena prvenstveno kao ekonomska


zajednica, dok su socijalna pitanja ostala u nadlenosti drava - lanica

Meutim, u EU se postupno razvijala socijalna komponenta

Prvi socijalni dokument bila je Europska socijalna povelja o pravima radnika iz 1989.
godine, koju su neke zemlje tek kasnije usvojile (V. Britanija, Danska, Poljska)

Sredinom osamdesetih godina, kada su u EEZ ule siromane lanice, kao to je


panjolska i Portugal, poele su rasprave o proirenju nadlenosti na socijalno
podruje, a osobito jaanje socijalnog dijaloga na razini EU. Osnovni se socijalni
problemi, u vrijeme krize, nastoje rijeiti novim socijalnim davanjima i poveanjem
socijalnih trokova

Ugovorom u Maastrichtu 1992., radi smanjenja socijalnih trokova, provodi se politika


tzv. rekalibracije, to znai da socijalna davanja sve vie ovise o doprinosima
osiguranika. To je svojevrsni odgovor na politiku rezanja trokova (Retrenchement)
koju provodi Velika Britanija i SAD) i prilagodba neoliberalnim svjetskim trendovima

EUROPSKA UNIJA I SOCIJALNA POLITIKA II.

U drugoj polovini devedesetih godina, nakon razdoblja rekalibracije i socijalnih


reformi, u glavnim kontinentalnim zemljama EU, zahvaene tzv. eurosklerozom, na
dnevnom su redu institucionalne socijalne reforme. U socijalnu se politiku uvode novi
instrumenti, kao to su ciljana ili pak univerzalna socijalna davanja financirana
porezima. To su reforme koje dovode do slabljenja klasinih mehanizama socijalnog
osiguranja koje pripadaju arsenalu bismarckovske socijalne drave

Amstedarskim ugovorom EU se ozbiljno angaira u izgradnji socijalne politike, a


naroito

borbi

protiv

siromatva

socijalne

iskljuenosti

(na

vlasti

socijaldemokratski lideri). Tako je i nastala Lisabonska strategija (agenda) orijentirana


na zapoljavanje i ukljuivanje, a na dnevnom je redu Metoda otvorene koordinacije
i definiranje Europskog socijalnog modela, koji danas podrazumijeva osnovne
komponente socijalne politike Europske unije

Financijska kriza nekih lanica posljednjih godina (Grka, Portugal, panjolska, Irska)

Zbog toga predvieno stvaranje Europskog monetarnog fonda za upravljanje krizom. Tako
je na dnevnom redu nova harmonizacija EU, kako fiskalna tako i socijalna.Postupno izrasta
Europska konfederalna drava

MEUNARODNE ORGANIZACIJE I SOCIJALNA POLITIKA


MEUNARODNE ORGANIZACIJE

Meunarodne organizacije na svjetskoj razini, posebno Organizacija Ujedinjenih


nacija

Regionalne, u prvom redu europske organizacije (Vijee Europe, Europska unija)

Nevladine meunarodne organizacije, posebno one koje djeluju na socijalnom


podruju

Katolika crkva i Socijalni nauk KC


8

Ostale nevladine organizacije

ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA

Nakon Prvog svjetskog rata, 1919. godine, radi ureenja meunarodnih odnosa i
ouvanja mira, a na inicijativu amerikog predsjednika W. Wilsona, sporazumom
potpisanim u Versaillesu, osnovano je Drutvo (Liga) naroda sa sjeditem u enevi.
Drutvo naroda propalo je 1936. godine nakon napada Italije na Etiopiju, kada je ta
organizacija pokazal nemo u djelovanju za mir

OUN je sljednica Drutva naroda, nastala nakon Drugog svjetskog rata, a s ciljem
uspostave i odranja mira u svijetu

OUN je osnovana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu (SAD). Tada je utvrena
platforma njenog djelovanja, meunarodne suradnje i ostvarenje zajednikih ciljeva
naroda svijeta

Glavna tijela: Opa skuptina, Vijee sigurnosti, Ekonomsko-socijalno vijee,


Generalni tajnik,Tajnitvo, Meunarodni sud pravde

Sjedite OUN je u New Yorku

SPECIJALIZIRANE ORGANIZACIJE OUN I.

Meunarodna organizacija rada (ILO)

Osnovana 1919. godine; preivjela je Drugi svjetski rat; sjedite joj je u enevi. Bavi se
problemima radnika, uvjeta rad, sindikalnog organiziranja. Usvojila je niz konvencija kojima
se reguliraju radni odnosi i sindikalno djelovanje, od kojih je najvanija Filadelfijska
deklaracija. Za nas je vana Konvencija (No 102) o minimalnim standardima socijalne
sigurnosti (1952.), koja je posluila kao polazite za Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti.
ILO izdaje specijalizirani asopin International Labour Review

Meunarodna organizacija za socijalnu sigurnost (ISSA)

Osnovana je na poticaj ILO-a 1927. godine, a sjedite je u enevi. Cilj je promocija i razvoj
socijalne sigurnosti u svijetu, podizanje razine i kvalitete socijalnih davanja i usluga u
zemljama lanicama; ISSA izdaje specijalizirani asopis International Review of Social
Security

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

Osnovana je 1946, godine, sjedite joj je u New Yorku. Osnovni cilj Svjetske zdravstvene
organizacije je promocija i zatita zdravlja, posebno u siromanim zemljama. Znaajnu ulogu
u njenom formiranju

imao je zagrebaki profesor Andrija tampar, promotor u svijetu

poznatog koncepta socijalne medicine.

Visoki komesarijat za izbjeglice (UNHCR)

Osnovan 1949. godine, sjedite mu je u enevi. Cilj mu je rjeavanje problema izbjeglica u


svijetu. OUN je 1951. godine usvojio konvenciju o izbjeglicama. UNHCR je bio aktivan u
naim zemljama za posljednjeg rata. AWR je agencija UNHCR-a za prouavanje problema
izbjeglica.

Meunarodno vijee za socijalnu dobrobit (ICSW)

Osnovano prije Drugog svjetskog rata s ciljem promicanja socijalnu dobrobiti stanovnitva
svijeta. Sjedite mu je u New Yorku. ezdesetih godina predsjednik ICSW-a bio je profesor
Eugen Pusi. 1995. godine organiziran je Svjetski summit o nezaposlenosti, siromatvu i
iskljuenosti u Kopenhagenu.

Fond Ujedinjenih nacija za pomo djeci (UNICEF)

10

Osnovan 1946. godine za pomo djeci, a od 1953. godine UNICEF postaje dio sustava
OUN; sjedite mu je u New Yorku. UNICEF - dobrovoljne donacije drava i svih subjekata
koji ele pomoi ugroenoj djeci u svijetu (ambasadori UNICEF-a)

Svjetska banka (World Bank)

Utemeljena

1944. godine u Bretton Woodsu (SAD) s ciljem meunarodne obnove i

razvoja. Sjedite je u Washingtonu. Svjetska je banka pomagala u poslijeratnoj rekonstrukciji


Europe i Japana, a potom u razvoju siromanih zemalja Treeg svijeta. Posljednjih desetljea
Svjetska se banka bavi

reformama socijalnih sustava, prije svega mirovinskog i

zdravstvenog, te programima suzbijanja siromatva. Znaajni su programi i reforme WB u


postsocijalistikim zemljama, meu kojima i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Meunarodni monetarni fond (IMF)

Osnovan je takoer 1944. godine u Bretton Woodsu (SAD), a cilj mu je pomo zemljama u
financijskim potekoama, pa im odobrava zajmove. Intervencije MMF-a tijekom posljednje
krize.

UNESCO (Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu UN)

- Osnovana 1945. godine; sjedite je u Parizu. Ima pet podruja djelovanja: obrazovanje,
prirodne znanosti, drutvene i humanistike znanosti, kultura i informiranje.

FAO (Organizacija za poljoprivredu i hranu)

- Osnovana 1945. godine u Quebecu, Kanada. Od 1951. godine sjedite joj je u Rimu.
Osnovni moto FAO-a je Pomoi da se stvori svijet bez gladi. Najvie angairana u
zemljama Treeg svijeta, kojima pomae u razvoju poljoprivrede i u borbi protiv gladi.

11

OCDE (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj)

- Osnovana 1948. godine u okviru tzv. Marshallova plana pomoi Europi nakon Drugog
svjetskog rata. Sjedite je u Parizu. Mada se preteno bavi ekonomskim pitanjima, znaajno
je djelovanje OCDE-a na socijalnom planu. (Npr. mirovinske reforme.)

NEVLADINE MEUNARODNE ORGANIZACIJE

Postoje brojne nevladine meunarodne organizacije (NGO-s),koje djeluju na


socijalnom polju, a koje nisu vezane uz OUN ili druga meunarodna tijela. Njihov se
broj u posljednje vrijeme znatno poveao, a to moemo objasniti procesom
globalizacije, u kojem opada uloga drave, a jaa uloga civilnog drutva.

U nas su se nevladine organizacije masovno pojavile u vrijeme rata 90-ih godina.


Meunarodne su organizacije poticale osnivanje i djelovanje domaih nevladinih
organizacija, koje su, prije svega, pomagale u zbrinjavanju rtava rata. Imale su pritom
financijsku i drugu potporu meunarodnih organizacija. Tako je nastao znaajan
civilni humanitarni sektor, koji je

oslabio nakon povlaenja

meunarodnih

organizacija.

Primjeri meunarodnih organizacija koje su djelovale na planu zatite ljudskih prava,


kao i na humanitarnom planu:

Lijenici bez granica, Otvoreno drutvo ,

Amnesty International, Helsinki odbor za ljudska prava, organizacije za pomo


djeci i druge.
Ovdje posebno vrijedi izdvojiti Meunarodni crveni kri.

MEUNARODNI CRVENI KRI

Meunarodni crveni kri jedna je od

najstarijih meunarodnih humanitarnih

organizacija.

Utemeljitelj je Henri Dunant, trgovac iz eneve, 1863. godine, nakon to je bio


svjedok bitke kod Solferina, u Sjevernoj Italiji, 1859. godine. Nakon te bitke je na

12

bojnom polju bez pomoi ostalo oko 40 tisua ranjenika. U poetku se organizacija
zvala Meunarodni odbor za pomo ranjenicima.

Meunarodni crveni kri je usvojio etiri temeljne konvencije o zatiti ranjenika.


Meunarodni crveni kri proirio je svoje polje djelovanja na zarobljenike, ali i na
druga podruja.

Meunarodni crveni kri odigrao je znaajnu ulogu u dva svjetska rata, kao i u drugim
ratovima, posebno u zbrinjavanju unesreenih.

U meuvremenu su osnovane brojne nacionalne organizacije Crvenog kria.

Sedam je naela Crvenog kria: humanost, nepristranost, neutralnost, neovisnost,


dobrovoljnost, jedinstvo, univerzalnost

MEUNARODNI DOKUMENTI O SOCIJALNIM PRAVIMA


ATLANSKA POVELJA

Dva su dokumenta koja predhode Povelji OUN,

kojom se inaugurira svjetska

organizacija , a mogu se tretirati kao temelji Povelje te kasnijih dokumenata svjetske


organizacije

Prvi je inauguralni govor amerikog predsjednika F. D. Roosevelta na poetku treag


predsjednikog mandata 1941. godine, u kojem

iznosi svoju viziju svjetskog

moralnog poretka koji e biti utemeljen na etiri ljudske slobode, meu kojima je i
sloboda od oskudice

Drugi je dokument Atlanska povelja koju su 1941. godine potpisali ameriki


predsjednik F. D. Roosevelt i britanski premijer W. Churchill, a ija esta toka glasi
da svijet treba Nakon unitenja nacistike tiranije uspostavljanje takvog mira koji e
osigurati ljudima opstanak slobodan od straha i oskudice.

Tako Atlanska povelja ini veliki iskorak u polje stvaranja svjetskog socijalnog poretka,
pogotovo u odnosu na dotadanje dokumente

13

Atlansku je povelju kasnije potpisao velik broj zemalja i ona je postala temeljni
dokument za uspostavu Organizacije ujedinjenih naroda te Povelju OUN iz 1948.
godine

OPA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA

Opa deklaracija o pravima ovjeka usvojena je u Opoj skuptini OUN 1948. Godine

U Opoj deklaraciji o pravima ovjeka, na apstraktnoj razini, proklamirana su prava


na rad i prikladne uvjete rada, pravo socijalno osiguranje, primjeren standard, zatitu
zdravlja, obrazovanje, zatita majke i djece, sudjelovanje u kulturnom ivotu,
participacija u javnim poslovima zemlje.

Deklaracijom je isto tako napravljen presudan iskorak iz nacionalnog u meunarodno


pravo, pa tako i kada je rije o socijalnim pravima. Na taj nain uspostavljeni su
temelji novog meunarodnog pravnog poretka, koji e se u narednom razdoblju
postupno izgraivati odnose u svijetu.

MEUNARODNI PAKT O EKONOMSKIM, SOCIJALNIM I KULTURNIM


PRAVIMA

S ciljem razrade Ope deklaracije o pravima ovjeka OUN je 1966. godine (stupili na
snagu 1976.) usvojio dva pakta o ljudskim pravima: (1) Meunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima te (2) Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima.

Tako su graanska i politika prava odvojena od socijalnih, ekonomskih (zajedno


zvanih socijalna prava) i kulturnih prava

Oba ova pakta drave lanice dobrovoljno potpisuju i tako prihvaaju obveze koje iz
njih proizlaze.

Od drava lanica trai se da angairaju sredstva i u svojim zakonodavstvima razrade


ekonomska, socijalna i kulturna prava, meu kojima su pravo na rad, materijalni
standard, zdravstvenu zatitu, obrazovanje, zatitu djece i obitelji i druga
14

O tome drave potpisnice Pakta podnose redovne izvjetaje Ekonomsko-sosijanom


vijeu koje nadzire njegovu provedbu

Biva Jugoslavija potpisala je oba meunarodna pakta, pa su na njihovu primjenu


obvezne i njene drave sljednice

DEKLARACIJA I KONVENCIJA O PRAVIMA DJETETA

Godine 1959. usvojena je Deklaracija o pravima djeteta, koja sadri deset naela koja
trebaju posluiti kao orijentacija roditeljima, obiteljima, graanima i vlastima u
postupanju prema djeci. Polazi se od postavke da je uspjean tjelesni i duhovni razvoj
djeteta u interesu drutva

Godine 1989. usvojena je Konvencija o pravima djeteta koja polazi od naela


Deklaracije o pravima djeteta. Drave koje su prihvatile Konvenciju trebaju osigurati
potrebne uvjete kako bi se djeca pripremila za samostalan ivot u zajednici u duhu
vrijednosti proglaenih u Povelji.

Posebno se nalae briga o djeci manjina te hendikepiranoj djeci

Treba podsjetiti da je 20. stoljee proglaeno stoljeem djeteta. Djeca su dospjela u


sredite drutvene panje, pa dakle briga o njima nije samo briga obitelji, nego i
drutva u cjelini

KONCEPCIJA O SOCIJALNOM RAZVOJU

U Ujedinjenim nacijama ve se pedesetih godina pojavila ideja prema kojoj je uz


ekonomski u svijetu vano promovirati socijalni razvoj, jer su oni meusobno tijesno
povezani

Ta je koncepcija slubeno prihvaena na zasjedanju Ope skuptine OUN 1965.


godine

Godine 1969. usvojena je Deklaracija o socijalnom napretku i razvoju. To je prvi


dokument takve vrste koji se odnosi na cijeli svijet

15

U Deklaraciji se navodi devet naela socijalnog razvoja, a desetljee 1970.-1980.- ih


proglaeno je desetljeem socijalnog razvoja. Meutim, izvjetaj iz 1978. godine
pokazao je da ciljevi socijalnog razvoja koji su tada postavljeni nisu ostvareni. Upravo
je sedamdesetih godina nastupila kriza u svijetu, koja je pogorala ekonomsko i
socijalno stanje i dovela u pitanje socijalnu sigurnost.

OUN je usvojio jo niz drugih dokumenata iz socijalnog podruja, o kojima ovdje


neemo posebno govoriti

SIROMATVO I MILOSRE U SREDNJEM VIJEKU

Dominacija Crkve u Srednjem vijeku; njena blagonaklonost prema siromanima

teoloki izvori takvog pristupa.


Bogatstvo je opasnost za ovjeka, jer se zbog njega ljudi okreu zemaljskim stvarima,

a zanemaruju vjeru.
Ideal je prva kranska zajednica (Isus Krist i 12 apostola).

ASKETSKO SIROMATVO I FUGA MUNDI


Siromatvo u Srednjem vijeku posebno cijeni ako je dobrovoljno, po izboru.
Hagiografska literatura puna je pria o svecima koji su napustili blagodati svijeta, postali
siromani i posvetili se vjeri.
Takvi u pravilu naputaju drutvo (fuga mundi) i ive na njegovim rubovima (uma,
pustinja).
Siromasi po nudi (invalidi, stari, bolesni), koje takoer treba pomoi, ali se manje cijene.

MILOSRE I EKONOMIJA SPASA


Kranska etika siromatva podrava dvije vrste ponaanja: odricanje od bogatstva i
pomaganje sirotinje.
16

Model ivota koji se preporua: initi dobra djela i davati milostinju.


Milosre i dobroinstvo su instrumenti tzv. ekonomije spasa.
Milosre cvjeta u prva tri stoljea Drugog milenija. Tada nastaju mnoge institucije za
siromane (bolnice, azili, sirotita i slino).

KAKO SE DIJELILA MILOSTINJA?


Milostinja (hrana, odjea, obua) se dijeli oko samostana i crkava. (Neki su samostani imali
svoje stalne prosjake.)
Masovna distribucija milostinje u vrijeme vjerskih sveanosti ili vanih dogaaja (roenje
kraljevog nasljednika, smrt kralja).
Pojedini bogati ljudi ostavljaju Crkvi imovinu. Crkva posreduje izmeu bogatih i siromanih
ljudi.
Postupno dolazi do individualne podjele milostinje; to postaje dio kranskog ponaanja.

DOSTOJNI I NEDOSTOJNI SIROMASI


Pored siromaha po izboru (pauperes cum Petro) i siromaha po nudi (pauperes cum
Lazaro), postojala je i podjela na dostojne i nedostojne siromahe.
Dostojni su prosjaci nesposobni za rad, a uz to iskazuju vrlinu poniznosti. Poniznost
prosjaka je bitna vrlina.
Nedostojni su prosjaci oni koji mogu raditi, ali su se odali skitnji i pokvarenosti.
Poznate knjige o prosjacima: Liber Vagatorum i El vagabundo. V. Hugo kao pisac
prosjaka.
Mnoge institucije zbrinjavanja siromanih i bolesnih nastale su upravo u tom razdoblju.

17

SOCIJALNI NAUK KATOLIKE CRKVE

VELIKE RELIGIJE SVIJETA:


Judaizam, Kranstvo, Islam, Budizam, Rasprostranjenost svjetskih religija, Kranske
religije, Utjecaj religija na socijalnu politiku

KRANSTVO: POVIJESNI RAZVOJ

Velika monoteistika religija proizala iz staroidovske vjere (izvori: Stari i Novi


zavjet). Pripada abrahamitskim religijama

U poetku je kranstvo religija siromanih, progonjeno u politeistikom Rimskom


carstvu (roman: Quo vadis domine?)

Prestanak progona krana 313. godine; kranstvo postaje dravna religija u


Rimskom carstvu od 381. godine

Crkveni raskol 1054. godine na Zapadnu (Katoliku) i Istonu (Pravoslavnu) crkvu

Reformacija i pojava protentatizma 1517. g. (Lutherove teze)

U srednjem vijeku Katolika crkva glavna snaga u zatiti siromanih ljudi (institucija
milosra)

Krajem 19. stoljea Katolika crkva usvaja

socijalnu doktrinu, koja danas ini

Socijalni nauk Katolike crkve

Drugi vatikanski koncil i novo razdoblje u Socijalnom nauku KC.

(Socijalni nauk

KC prije svega sadran u papinskim enciklikama)

ENCIKLIKA RERUM NOVARUM 1891.

Encikliku Rerum novarum (Nove stvari) objavio je papa Lav XIII. Tridesetih godina
tu je encikliku papa Pio XI. nazvao Velikom poveljom katolike socijalne misli.
18

Objavljena 21 godinu nakon Prvog vatikanskog koncila 1870. godine

U Enciklici se naglaava zahtjev da drava, zbog naraslih socijalnih problema,


preuzme glavnu odgovornost u socijalnom pitanju

Enciklika se posebno zalae za poboljanje poloaja radnika, trai klasni mir i


suradnju radnika i poslodavaca

Drava treba tititi radnike i sirotinju, a posebno obitelj, to znai zalaganje za iroka
socijalna prava (pravedna plaa)

Crkva se ne odrie svog socijalnog djelovanja, posebno u socijalnoj skrbi, ali poziva
dravu da bude socijalno aktivnija i odgovornija

U enciklici Quadragessimo anno iz 1931. godine papa Pio XI. osnauje osnovne
postavke socijalnog nauka KC iz enciklike Rerum novarum, a posebno razvija
naelo supsidijarnosti, kljuno i iroko prihvaeno u socijalnoj politici (temelj
decentralizacije)

DRUGI VATIKANSKI KONCIL I SOCIJALNA DOKTRINA KATOLIKE CRKVE

Papa Ivan XXIII. bio je glavni inicijator Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.),
koji je obiljeio proces

prilagodbeKatolike crkve promjenama u

suvremenom

svijetu.

Kljuna enciklika Ivana XXIII. je Mater et magistra (Majka i uiteljica) iz 1961.


godine, u kojoj papa osuuje gramzivljost krupnog kapitala

U enciklici stoji da privatno vlasnitvo moe izazvati neizljeiv nerad i iskoriavanje


slabijih od jaih i bezobzirnijih

U ovom je razdoblju vana enciklika pape Pavla VI. Populorum progressio


(Napredak naroda) (1967.) u kojoj stoji Ni za koga privatno vlasnitvo ne predstavlja
apsolutno i bezuvjetno pravo. Ne moe se opravdati nitko, ako za svoje potrebe dri
ono to mu nije potrebno, a drugima nedostaje i ono to im je neophodno.

19

Dakle, u svakom sluaju radi se o znaajnom iskoraku u Socijalnom nauku KC kada je


u pitanju ograniavanje privatnog vlasnitva i promicanje opeg dobra (bonum
commune)

SOCIJALNE ENCIKLIKE PAPE IVANA PAVLA II.

Papa Ivan Pavao II. za vrijeme svog dugog pontifikata (1978.-2005.) objavio nekoliko
enciklika, od koji su neke izrazito socijalne prirode

Prva njegova socijalna enciklika je Laborem exercens (Radom ovjek) (1981.) u


kojem istie vanost rada kao bojeg stvaralakog djelovanja. Enciklika je posveena
specifinoj duhovnosti rada.

Druga je njegova socijalna enciklika Sollicitudo rei socijalis (Socijalna skrb)


(1987.), povodom 20 godina enciklike Populorum progressio, u kojoj se poblie
bavi socijalnim pitanjem

Najvanija enciklika Ivan Pavla II. je Centesimus annus koja se pojavila 1991.
godine povodom stogodinjice enciklike Lava XIII. Rerum novarum. U toj enciklici
papa se opirno bavi socijalnim pitanjima suvremenog svijeta i definira naela
socijalnog nauka KC

Za njegova pontifikata Papinsko vijee za socijalnu pravdu (Iustitia et pax) objavilo je


zbornik najvanijih tekstova Socijalnog nauka Katolike Crkve pod naslovom
Socijalna agenda

REZIME: TEMELJNA NAELA SOCIJALNOG NAUKA CRKVE

Personalizam ovjek je zaetnik, sredite i cilj svega u drutvu

Rad najvaniji klju socijalnog pitanja

Solidarnost ljubav prema blinjemu

Supsidijarnost drava intervenira kada su iscrpljene druge mogunosti intervencije

Naelo opeg dobra ovjek dobro ostvaruje u zajednici


20

Naelo pravde subjektivno (pravednost) i objektivno (pravo)

Participacija - suradnja radnika i vlasnika kapitala

Preferencijalna opcija za siromane

VELIKE RELIGIJE I SKRB O SIROMANIMA

VELIKE MONOTEISTIKE RELIGIJE


Judaizam Kranstvo - Islam
Osnovna obiljeja velikih monoteistikih religija
Rasprostranjenost velikih religija
Utjecaj religija na socijalne vrijednosti i sustave

I.

KRANSTVO I SIROMATVO U SREDNJEM VIJEKU

O POVIJESTI KRANSTVA
Izvori kranstva
Prvobitno kranstvo
Raskol na Zapadnu i Istonu crkvu 1054. godine
Pojava protenstatizma 1517. godine
Kranstvo u dananjem svijetu

CRKVA I SIROMATVO U SREDNJEM VIJEKU


Kranstvo i siromatvo

21

Siromatvo i milosre
- siromatvo kao vrlina
- fuga mundi i asketsko siromatvo
- milosre i ekonomija spasa
- dostojni i nedostojni siromasi
- distribucija milostinje i socijalne institucije u srednjem vijeku

KATOLIKA CRKVA I SOCIJALNO PITANJE U NOVO DOBA


Crkva i drava i socijalno pitanje u kasnom srednjem vijeku - sekularizacija
socijalnog pitanja
Crkva i socijalno pitanje u enciklici Rerum novarum Lava XIII. nova
socijalna doktrina
Crkva i socijalno pitanje nakon Drugog vatikanskog koncila 1962.-1965.
papinske socijalne enciklike
Crkva i socijalno pitanje u vrijeme pontifikata Ivana Pavla II.
Osnovne vrijednosti socijalnog nauka Crkve:
ope dobro, solidarnost, supsidijarnost, socijalna pravda - preferencija za siromane
II. ISLAM I SOCIJALNO PITANJE
KORIJENI

ISLAMA

- prorok Muhamed i Boja objava 609. g


- Hidra - bijeg u Medinu 622. g.
- povratak u Meku 629. g. i irenje islama
- raskoli u Islamu - suniti i iiti

22

IZVORI ISLAMA
Sveta knjiga Kuran
Hadise izjave i odobrenja Alaha
Suneti zbirke Muhamedovih izreka i miljenja
Ulmete - suglasna miljenja islamska miljenja
SOCIJALNI INSTITUTI ISLAMA
Ummah zajednica islamskih vjernika
Zekat obvezno davanje islamskih vjernika za socijalne namjene
- teoloko objanjenje zekata
- obveznici i primatelji zekata
Sadaka milostinja koju bogati daju siromanima
Sadak al fitra podjela namirnica u vrijeme Bajrama
Klanje kurbana podjela hrane siromanima
Ostali socijalni instituti u Islamu

VIJEE EUROPE; SOCIJALNI DOKUMENTI

NEKOLIKO INFORMACIJA O EUROPI I.

Ime Europe potjee iz Grke, a u raznim se izvorima vee uz grku mitologiju.


Primjera radi, prema Homeru, Europa nije geografski pojam, nego mitoloka kraljica
Krete
23

Prvi spomen Europe dolazi iz Asirije, u kojoj su razlikovali dvije obale Egejskog
mora: Assou je obala na kojoj izlazi, a Ereb je obala na kojoj zalazi sunce. Odatle
nazivi Azija i Europa

500. godine prije Krista Europa se spominje kao sva zemlja koja se prostire sjeverno
od Grke

Prvi put se Europa kao kontinent spominje 590. godine prije Krista i to od strane
Hesioda

U Europi se primjena tog termina rasprostranila tek od 16. stoljea pa nadalje

Europa je poetkom 2011. godine imala 739 milijuna stanovnika

Europi pripadaju 44 zemlje sa svim svojim teritorijem, pet zemalja dijelom svog
teritorija pripada Europi, a dijelom Aziji (Azerbejdan, Gruzija, Kazakstan, Rusija i
Turska), dvije zemlje pripadaju Aziji, ali su kulturno vezane za Europu (Armenija i
Cipar).

Poseban je sluaj Izrael, koji se u mnogim aspektima vee za Europu, mada je


teritorijalno u Aziji

Nadalje, postoji 28 prekomorskih teritorija i regija koji pripadaju europskim


zemljama, pa pripadaju europskim organizacijama

Uobiajena je podjela na dvije, odnosno tri Europe, koje se meusobno razlikuju


povijeu, sustavom vladavine i vrijednostima

Ipak, preciznija je podjela na Zapadnu, Srednju, Istonu, Junu i Sjevernu Europu. (U


novije je vrijeme u upotrebi termin Jugoistona Europa, koji, pored ostalih,
obuhvaa i nae zemlje.)

VIJEE EUROPE OSNOVNI PODACI

Vijee Europe najstarija je europska meudravna organizacija

Osnovni joj je cilj promoviranje i zatita ljudskih prava te razvoj demokracije u


europskim zemljama
24

Vijee Europe osnovano je u Londonu 1949. godine sporazumom nekoliko zemalja

Danas Vijee Europe ima 47 zemalja lanica (europske drave osim Bjelorusije).
Kosovo jo nije postalo lanicom Vijea Europe. Obuhvaa oko 800 milijuna
stanovnika Europe (dio u Aziji)

Sjedite Vijea Europe je u Strasbourgu (Francuska)

Glavna tijela Vijea Europe: Parlamentarna skuptina, Odbor ministara, Glavni tajnik,
Kongres regionalnih i lokalnih vlasti, Konferencija meunarodnih nevladinih
organizacija, Europski sud za ljudska prava, Odbor za socijalna prava, Povjerenik za
ljudska prava te druga tijela

Vijee Europe povremeno organizira sastanke na vrhu (summit) drava - lanica na


kojima se raspravlja o kljunim pitanjima

TEMELJNI DOKUMENTI O LJUDSKIM PRAVIMA VIJEA EUROPE

Europska konvencija o ljudskim pravima


- Konvencija je usvojena 1950. godine
- Konvencija definira prava i slobode koje trebaju jamiti sve drave lanice
- Europski sud za ljudska prava

je pravosudna institucija kojem se mogu, poaliti

graani zemalja lanica, ako u svojim


zemljama nisu mogli ostvariti svoja prava (npr. tedie Ljubljanske banke, dugi sudski
postupci). Sjedite mu je u Strasbourgu.

Vijee Europe usvojilo je druge vane konvencije o ljudskim pravima, a mi emo


izdvojiti tri kao posebno znaajne:
Europska konvencija lokalne autonomije
Europska konvencija za prevenciju torture
Europska konvencija za zatitu nacionalnih manjina

25

EUROPSKA SOCIJALNA POVELJA I.

Europska socijalna povelja najznaajniji je dokument o socijalnim pravima u Europi


(ona obuhvaa i osnovna ekonomska prava)

Europska socijalna povelja potpisana je u Torinu 1961., a stupila je na snagu 1965.


godine, kada ju je potpisalo pet zemalja

Europska socijalna povelja iz 1965. godine sadri 19 socijalnih prava. Kasnije su


prihvaena tri protokola koja su dopunila Europsku socijalnu povelju i dodali joj nove
lanove

Godine 1996. usvojena je druga Europska socijalna povelja (Revidirana), koja sadri
31 pravo. Stupila je na snagu 1999. godine. U toj novoj Povelji dodana su nova prava
siromanih, iskljuenih, starih ljudi, zaposlenih i jo neka.

Prava sadrana u Europskoj socijalnoj povelji mogu se podijeliti u tri kategorije: (1)
prava zaposlenih, (2) socijalna prava svih graana, (3) socijalna prava ranjivih
kategorija stanovnika: djece, majki, obitelji, hendikepiranih, migranata, starih osoba

Drave koje su ratificirale Povelju moraju usvojiti najmanje 10 lanaka ili 45 stavaka,
a meu njima pet od sedam osnovnih lanaka, koji ine jezgro Povelje

Drave koje su prihvatile Povelju podvrgnute su kontroli njene primjene, pa moraju


podnositi dvogodinje izvjetaje Odboru vlada (tako se zove tijelo Vijea Europe), koji
ocjenjuje nacionalne izvjetaje, a potom sugerira Odboru ministara Vijea Europe
zakljuke o provedbi Povelje u zemljama lanicama

Parlamentarna skuptina Vijea Europe povremeno organizira rasprave o socijalnoj


politici te socijalnim prilikama

Radi se, dakle, o mekom nadzoru nad primjenom socijalnih prava u europskim
zemljama kojim se usmjerava njihove socijalne politike

Vaan Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti Vijea Europe iz 1964. godine, koji
sadri osnovne standarde o socijalnim pravima

26

DOKUMENT: PRISTUP SOCIJALNIM PRAVIMA U EUROPI

U Vijeu Europe postoji nekoliko tijela koja se bave socijalnim pravima. Jedno takvo
tijelo je Odbor za socijalnu koheziju u kojem sve drave lanice imaju predstavnike

Odbor za socijalnu koheziju 2003. godine usvojio je dokument Pristup socijalnim


pravima u kojem se definiraju prepreke koje prijee provedbu socijalnih prava u
praksi europskih zemalja

Dokument je preveden na hrvatski jezik. O njemu je 2003. godine odrana nacionalna


konferencija u Opatiji, a isto tako i u Sarajevu

U dokumentu se analizira sedam prepreka primjeni socijalnih prava. To su: manjkave


pravne norme, neadekvatan monitoring,

mali resursi, komplicirane procedure,

nedostatne informacije i slaba komunikacija, psiholoke i socio.kulturne prepreke,


neadekvatna panja ranjivim socijalnim skupinama i zaostalim regijama

Vano je da se u ovom dokumentu navode primjeri dobre prakse u primjeni socijalnih


prava u europskim zemljama

DOKUMENT: EUROPSKA STRATEGIJA SOCIJALNE KOHEZIJE

Godine 1998. Vijee Europe promovira koncept socijalne kohezije i utemeljuje Odbor
za socijalnu koheziju

Odbor za socijalnu koheziju 2000. godine usvaja dokument

Europska strategija socijalne kohezije

Godine 2004. usvojena je Revidirana Europska strategija socijalne kohezije, a potom


jo neke provedbene dokumente iz kojih se vidi da je socijalna kohezija postala
osnovna europska paradigma

Definicija socijalne kohezije i njena evolucija u prolosti

etiri osnovna elementa koji definiraju socijalnu


koheziju: jednakopravnost - nediskriminacija, dignitet (dostojanstvo) uvaavanje

razliitosti, autonomija osobni razvoj, participacija graanski angaman


27

Indikatori socijalne kohezije: ekonomski, socijalni, pristup javnim uslugama, pristup


ljudskim pravima

Istraivanja socijalne kohezije prema indikatorima Vijea Europe, provode se u nekim


europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj

28