Professional Documents
Culture Documents
Dragan Jovanovi
TREA POJAVA
CVIJAN JOVANOVI
(Na scenu izlazi Cvijan Jovanovi, gospodin na poetku este decenije, profesor i stric vlasnika agencije)
CVIJAN
Dobro vee. Ja sam Cvijan Jovanovi, profesor istorije na Rudarsko geolokom fakultetu Univerziteta u
Beogradu. Ja sam ovde da bih vam u kratkim crtama, objektivno i verno predstavio najzanimljivije segmente iz
istorije ovoga naroda i ove zemlje u kojoj se trenutno nalazite. Poto nemamo puno vremena, bolje da
ponemo, a ponimo od poetka.
Iako mnogi ugledni istoriari tvrde da su se Srbi pojavili na svetskoj pozornici u 7 veku nove ere, taan podatak
je zapravo da oni datiraju jo iz 7 veka pre nove ere. Naime, u ta davna vremena u erdapskoj klisuri je nastala
i razvijala se najsloenija kultura praistorije, iji je centar bio u Lepenskom Viru na Dunavu. Tu su pronadjene
najstarije kamene skulpture na tlu Evrope, takozvani jajasti obluci sa urezanim ribolikim ljudskim glavama. To
znai da su Lepenci verovali da je svet nastao iz jajeta, i to ribljeg tj. Ikre. To nas navodi na zakljuak da su
dunavske ribe keiga, smu, aran i som praroditelji srpskoga naroda.
Sredinom 5 milenijuma pre nove ere nastala je nova, vinanska kultura. Naziv je dobila po Vini pored
Beograda, najstarijem otkrivenom naselju iz tog perioda. Stanovnici Vine su iveli u kuama od drveta i gline,
bavili su se obradom zemlje i uzgojem krupne stoke. A onda su otkrili nalazita retkih ruda i minerala. I tako se
napokon rodilo rudarstvo. Ubrzo zatim, otkriven je prvi rudnik bakra u Evropi, Rudna glava kod Majdanpeka.
Rudarstvo, rudnici i rudari obeleie dalji tok istorije ovoga naroda ali i celoga sveta.
Sve je poelo naivno i bezazleno. Jedan od rudara rudnika Rudna glava po imenu Gilgame, je poeo
svakodnevno da urezuje nekakve znakove po zidovima rudarskog okna. Mnogi su mislili da je siao s uma,
meutim Gilgame je vremenom znakove sistematizovao i poeo je da pomou njih opisuje dogaaje iz
rudarskog ivota. Tumaenje ovih grafita postala je omiljena zabava rudara. Jedini sauvani zapis iz okna
Rudne glave prikazuje vlasnika rudnika sa perom u eiru i bez polnog organa. I ko zna koliko bi pounih stvari
nauili iz ovih zapisa, da, naalost, tadanji vlasnik rudnika po imenu ilko, nije proterao Gilgamea iz
Majdanpeka. Gilgame je uzeo dva povea kamena i od jednog napravio plou a od drugog toak. Na ploi je
uklesao prvo pismo na svetu takozvano klinasto pismo, stavio ga pod miku, popeo se na toak i otkotrljao
ak u Mesopotamiju, a za njim su krenuli i drugi nezadovoljni srpski rudari iz Vine i Majdandpeka trbuhom za
kruhom u razne krajeve tadanjeg sveta.
Najvea grupa rudara, koju je predvodio Ahilije, otila je u grki grad Mikenu, koji je osnovao njegov ujak Mikan
ili Mika.U to vreme u gradu je vladala glad i gospodar Mika je bio oajan. Videvi ga takvog., Ahiljije se saali, i
obea svom ujaku za doruak proju. Deset godina je trebalo Ahiliju da osvoji proju i na kraju mu je uspelo
zahvaljujui projanskom vonju. Toliko je projanski vonj bio snaan, da je mogao putem mirisanja da nahrani
gladne. Sve to je bilo potrebno da uradi gladan ovek, jeste da udahne duboko na usta dva tri puta i bie sit.
Mikan je Ahiliju za nagradu poklonio nevidljive dijamante, koje vidi samo kad zamuri.
Druga grupa naih rudara je otila u Egipat, poto su uli da se tamo vladari sahranjuju sa svojim blagom,
duboko u nekim stenama u Dolini kraljeva. Koristei rudarske vetine, oni su lako dolazili do plena i ubrzo su
opustoili sve grobnice. Blago koje su tamo nali trampili su za platno purpurne boje koje su Feniani dobijali iz
lezde morskog pua. Ovo demantuje prie da rudari nikada nisu vodili rauna o najnovijim modnim
trendovima.
Treu grupu naih rudara, izbeglica, povela je na Istok prva i jedina ena rudar. Zvala se Persa i na tlu tadanje
Asirije osnovala je dravu Persiju, koja e ubrzo postati najvea i najmonija drava svoga vremena. Posle
osvajanja velikog dela tadanjeg sveta Persijanci su se posvetili zanatstvu i trgovini. Mukarci su tkali ilime a
ene su trgovale i vladale. Ovu grupu rudara koja je za svog predvodnika odredila enu nazivali su nepopularno
seka Persa.
Posle ovako masovnog odliva rudne snage iz rudnika dolo je do globalnog pomanjkanja metala na svetskom
tritu. Veliki svetski osvajai nisu bili zadovoljni injenicom da uskoro nee imati od ega da prave oruje.
Najvei meu njima Aleksandar Veliki odluuje da potegne silnu vojsku i vrati odbegle rudare u njihova okna.
Taj pohod je u istoriji ostao zabeleen kao Veliki povraaj rudara. Aleksandar uspeva da pronadje i vrati u
balkanske rudnike samo polovinu kopake snage. Druga polovina je uspela da pobegne na sever u oblast
izmeu Karpata i Baltikog mora, gde su ubrzo osnovali postojbinu Slovena.
Posle Aleksandrove smrti, na Balkansko poluostrvo stiu Rimljani, koji e pokoriti itav tada poznati svet. Zemlje
koje su osvajali pretvarali su u provincije. Vremenom su ovdanji ljudi poprimili rimske obiaje i nain ivota.
Ovaj proces naziva se romanizacija i iz njega su nastali Romi, novi narod dobijen ukrtanjem Rimljana i Ilira.
Rimljani su naim rudarima povratili nadu u bolje sutra. Prvi put je rudar osetio da neko potuje njegov rad.
Prvi put je taj teak rad bivao i adekvatno nagraen. Rudari su najzad postali gospoda i to bogata gospoda.
Jedina loa strana rimske vlasti bejae porez. Niko nije voleo da ga plaa i Rimljani su bili primorani da
kanjavaju takvo nedolino ponaanje. Kanjavanje poreskih obveznika bie povod velike pobune rudara
bogataa pod vostvom Konstantina Velikog Nilijskog Rudara. Ta pobuna e dovesti do podele rimskog carstva
na oporezovano zapadno carstvo i istono carstvo oslobodjeno poreza. Konstantin Nilijski na obali Bosvora
podie Konstantinopolj, novu prestonicu novog carstva koje e se odrati hiljadu godina i koje e svet upamtiti
pod imenom Vizantija. Njena bogatstva i lepote bie veoma privlane za Varvare, meu kojima su najgori bili
Juni Sloveni, potomci odbeglih rudara izbeglica. Oni su tokom jednog pljakakog pohoda prepoznali svoj
zaviaj o kojem su im majke govorile. Ugasili su zapaljene kue i u njih se uselili.
Tako je nastala prva srpska drava na ijem je elu bio knez Vlastimir, zvani uza. Ali uza nije dugo poiveo.
Posle njegove smrti, lanovi vladarske porodice Mutimir, Stojimir i Gojnik, zajedno sa svojim sinovima
Pribislavom i Klonimirom, poeli su da se gloe oko vlasti. Rezultat ovih porodinih razmirica bie propast
Srpske drave kojoj e trebati dva veka da se oporavi.
Srpski e narod izgubiti veru u dravu i u boga Peruna, koji je tada meu mnogim bogovima bio vrhovni. Vera u
Peruna i u mnoge boge zajedno, zamenie vera u Oca, Sina i Svetoga duha. Tako e Srbi postati novi lanovi
hrianske zajednice. Ulazak Srba u crkvu bie glavni uzrok njenog raspada. Istorijske injenice govore o tome
da je te 1059. godine Papa prokleo Partijarha reima: Dabogda ti Srbi najvei vernici bili, a da mu je Partrijarh
uzvratio: A, tebi dabogda nikad ena u postelju ne legla.
Rudnici su zamirisali na tamjan. Rudari su s bogom u dui uivali blagodeti nove drave na ijem je elu bio
veliki upan Stefan Nemanja. On i njegov sin Sava podii e mnoge manastire i crkve i umree za slavu boiju.
Ali, najbolje razultate, srpski rudnici e postii tek za vreme vladavine Stefanovog sina Uroa, koji u srpske
rudnike dovodi nemake rudare Sase, i ubrzo to donosi najvee prihode u tadanjoj evropskoj metalurgiji.
Veliko bogatstvom prouzrokovae elju za jo veim. Kralj Milutin, Stefan Deanski, a, ponajvie, Duan Silni,
svojim su osvajakim pohodima znatno uveali rudarsku infrastrukturu. Duan je stigao do Carigrada, a 1346.
godine u Skoplju se krunisao za cara Srba i Grka. To je bilo doba najvee moi ove zemlje i ovih ljudi. Tadanji
rudari su verovali da rade u rudnicima najmonije zemlje na svetu. Ali, sve to je lepo traje kratko.
Kad su Turci krenuli u osvajaki pohod na Srbiju prvi su na udaru bili gospodari Makedonije braa Mrnjavevii.
26. septembra 1371. godine, Vukain Mrnjavevi njegova braa i njihova vojska ginu na Marici, ratujui protiv
Turaka. Makedonija gubi samostalnost a Vukainov sin Marko postaje turski vazal.
Da li zbog njegove sklonosti ka vinu i enama ili zbog njegove natprirodne snage on je postao najpopularnija
linost Srpske istorije. On i njegovi podvizi opevani su u mnogim narodnim pesmama. Legenda o njemu kae
da je pijan nosio vola i hodao upravno (znai nije zanosio ili teturao). uvena je pria o njegovom boju sa
Musom Kesedijom, vlasnikom lanca rudnika, koji je odbio da sultanu plaa hara, pa je ovaj poslao Marka da
naplati dug. Pogledajmo sada film o ovom istorijskom dogaaju.
(Cvijan izlazi sa scene. etvrta pojava - Projekcija filma Smrt Marka Kraljevia)
PETA POJAVA
Istorija od Kosova do danas
VODI (OFF)
Pa dobro, striko, ta si zapeo za te rudnike? Ajde idi kui i pozdravi strinu. Ja u da nastavim, ne brini se. Aj pa
sreno!
CVIJAN (OFF)
Nemoj ti meni sreno. Isto su tako govorili i pokojnom Aliji Sirotanoviu svaki put kad je silazio u okno pa vidi
gde je zavrio, na novanici, da svako moe da obrie prste sa njegovim licem...
Gospodara svinja ubie njegov kum obor Knez Milo Ob(o)renovi. Milo e pozvati Srbe da preu u njegov
obor, pardon, u njegov tabor. Posle velikog uspeha ovakvog dinastijskog prevrata, atentat e postati osnovni
oblik politikog izraavanja u Srbiji.
Na udaru e uglavnom biti krunisane glave i njihova rodbina. Posle Karaora, prvi e na red doi knez Mihailo,
njegova ena i sestriina, zatim, kralj Aleksandar Obrenovi i njegova Draga, ali nee na meti domaih
atentatora biti samo domai vladari. Austrougarski prestolonaslednik, princ Ferdinand uspeno je likvidiran u
Sarajevu. Taj dogaaj donee Srbiji istorijsku ulogu izazivaa najmasovnijeg meuljudskog sukoba poznatog
pod imenom Prvi svetski rat.
Ali, ubrzo udari Srbin na Srbina jer mu vaba ne bee dovoljan. Zvezda protiv obinog i kukastog krsta. Kukasti
krst protiv Davidove zvezde. Crvena Zvezda protiv Partizana. I onda pobeda.
Jajce. U istorijskom Jajcetu nastaje SFRJ. Kao pile koje e ako ga ne pojedu postati kokoka. I nisu velike sile
pojele pile. Piletov, tata, Tile je rekao odluno njet Rusiji, i no Engleskoj i Americi. Jugoslavija e postati
obeana zemlja, zemlja ljubavi, bogatstva, zemlja jedinstva i bratstva, zemlja mladosti.
telefon)
Gde sam ono stao? Da. A onda je Tito umro. Samo deset godina posle njegove smrti, raspala se Jugoslavija.
Novi srpski vladar, Slobodan Miloevi Cobe, u pokuaju da sauva bratstvo i jedinstvo, zaratio je sa
Hrvatima, muslimanima, Slovencima, Albancima i iptarima. Nezadovoljan otporom ovih naroda, potraio je
protivnike i izvan granica Balkanskog poluostrva. Amerikanci i Englezi, Francuzi i Nemci, panci i Italijani,
Maari i Bugari, Kanaani i Australijanci, pa ak i Holanani udruili su svoju vojnu mo u borbi protiv ove male
ali hrabre zemlje.
Njihove pametne rakete i nevidljivi avioni nisu uplaili srpskog seljaka. Poznata je izjava izvesnog ia Miloja,
koji je kada su ga upitali da li se plai bombardovanja odgovorio: Ako na tu raketlu pie Miloje, moja je, ako
ne pie, nije moja. Atmosfera u zemlji tokom bombardovanja bila je izvanredna. Nikada Srbi nisu bili tako fini i
uviavni. Visoka vojna tehnologija nije mogla da se meri sa sigurnom rukom srpskog ratnika. Jeste palo
Kosovo, ali je pao i nevidljivi avion. Samo Cobe nije. Kao drutveno ureenje, odrao se u ovoj zemlji jo
godinu dana, i ko zna koliko bi jo trajao da rudari 4. oktobra 2000. godine nisu pokrenuli demokratsku
revoluciju. (Za sebe) Pazi opet rudari.
Ve sledeeg dana, 5. oktobra, Srbija je zakoraila u kapitalizam, ili demokratiju, ili kako se to ve zove. Prvi
demokratski voa postao je rtva jo jednog atentata. Trenutno smo na pragu Evrope, ali preko praga devojku
mladi nee da prenese.
Eto uli ste kako je Srbija izgledala nekad, kako izgleda sada, a kako e izgledati u budunosti videete u filmu
koji je specijalno za vas, dragi turisti, pripremio moj sin Sinia Jovanovi uz pomo njegovog dede, a mog oca,
velikog proroka Tarabe Jovanovia.
10
SEDMA POJAVA
TOP LISTA (1)
VODI (OFF)
(obraa se sinu Sinii) Pa jesam li ti rekao da izbaci te kurce I kurine. Jebem li ti majku i tebi i onom tvom
ludom dedi. (obraa se hostesama) Ajde, cure, razveselite ih malo.
(Hostese izlaze na scenu i izvode koreografiju. Ulazi Vodi)
Dragi gosti, dragi turisti, specijalno za vas, naa agencija predstavie najznaajnije sinove ovog roda. Dragi
turisti, upoznajte pet srbianstvenih. Na petom mestu, Mihailo Pupin. Prvi stranac predsednik Amerike
akademije nauka. Za svoju knjigu Sa panjaka do nauenjaka 1924 dobija Pulicerovu nagradu za knjievnost.
Njegovi najznaajniji pronalasci su X zraci kojima je usavrio Rendgenov pronalazak i telefoniranje na daljinu,
takozvani pupinovi kalemi.
vezu)
Izvinite dragi turisti, ali tako je to, privatni ivot se uvek preplie sa poslom. I tako, da ne bi Mihajla, ne bi bilo
ni mobilnih telefona.
11
DEVETA POJAVA
TOP LISTA (2)
(Poinje muzika)
Na treem mestu i bronzana medalja, Ivo Andri. Kada mu je na sveanosti dodele Nobelove nagrade za
knjievnost jedan poprilino osedeli starac uruivao ek od milion dolara Ivo je rekao: Mi beli sreu deli. Na
drugom mestu, za najvei doprinos srpskoj kulturi, nema nogu, a nije Tito. Nije ni Crvenkapa, nego Vuk i to
Karadi, jer da ne bi Vuka - ne bi ni azbuka. On je tvorac najvee riznice blaga ovoga naroda.
(Vodi sa hostesama peva Azbuku. Na pola ih prekine zvonjava telefona Dragane moj. Vodi se javlja)
ao, Ceco. Ej pa gde si? Jesi nestrpljiva? Aha. Strpi se, polako. Dolazim. Ovaj tvoj onja treba da pokupi
turiste i eto mene. Kumo, kumo Kako nam je mali? Uhvatio uiteljicu za dupe? Tatin sin. ta si spremila?
Picu? E pa bie, kum kumici veero na pici.
12
JEDANAESTA POJAVA
SPORT
(Ulazi Sinia u sportskoj opremi, za njim ulaze hostese odevene kao navijaice. Sinia svira go i peva Sportsku
himnu, koju prati koreografija)
Idu nai, idu nai,
Ceo svet se plai.
Nose lopte i medalje,
Nosie i dalje.
Niko nema takve momke,
sinove potomke,
seniore, juniorke,
momke i devojke.
Pobeda im puno znai,
Takvi su igrai.
Vie daju manje prime,
Dre se sutine.
(Hostese izlaze)
SINIA
Ja sam Sinia Jovanovi i ja sam sin tate moga, Jovanovia, vlasnika ove nae agencije Jovanovii. Pored
pomenutih naunika i knjievnika veliku zahvalnost dugujemo naim sportistima koji su proneli slavu naeg roda
irom sveta. Srbija je sportska sila u kolektivnim igrama sa loptom. Lopta i loptanje su omiljeni u naem
narodu. Lopta nas je odrala od malih nogu do starosti i zato lopti hvala. Pomenuemo samo najvee uspehe
naih koarkaa, vaterpolista, odbojkaa, rukometaa i fudbalera Crvene Zvezde.
Ja treniram stalno i elim da postignem bolje rezultate. Nadam se da u ispuniti sve zahteve moga trenera.
Trener je tata, a lopta je majka.
Ja sad idem u olimpijsko selo, a naa sledea taka e vas da odvede u srpsko selo.
(Izvodi vebe sa loptom i bez nje. Zaleti se i iskoi sa scene u leteem kolutu)
SINIA (OFF)
Pa ko je sklonio strunjau.
13
DVANAESTA POJAVA
SRPSKI FOLKOR
(Poinje Svilen konac, atmosfera sela. Na scenu ulaze hostese u narodnim nonjama nosei ponude za goste
rakiju, pogau i so.
Za njima ulazi Bratislav Jovanovi odeven u klasinu srpsku nonju)
BRATISLAV
Dobro vee, dobri ljudi, dobro vi vee, jer ako je vee treba da se ree, pria da potee, uma da posee, vatra
da me pee, pa nek me posle lee. Ja sam Bratislav Jovanovi, brat blizanac moga brata blizanca.
Nigde nema take lepote ko to ti ima kod nas u Srbiju. Gledaj samo ume i dolove, brda i volove, livade i
planine, reke i slanine. Reke su vi srpska krv, a krv nije voda, osim kad je reka. Nae su ti planine tolko visoke
da sa svake mo da vidi na hiljade rastegljaja daleko. Rastegljaj je stara srpska mera za duinu, a pola
rastegljaja je odnosac. Gde god pogled da baci, lepo ti za oi - pitoma priroda, pitomi izvori i potoci, cvee
plavo, uto, crveno i belo. Miriu ume i panjaci, jezera bistra da se ogleda u njima. Ima zeke, veverice,
srne, vukove, lisice i poneku meku. Vreme nam je aroliko. Svega ima, i snega i kie, al sunca ponajvie. Srbi
vole sunce i sunce voli Srbe. Lekovite vode izviru na sve strane, i sa zemljom prave lekovito blato. Kad se
jednom namaete sa srpsko blato, nijedna voda nee da vas opere, al e da bude zdrav ko dren. Ima banje za
bubrege, za jetru, za srce, za kosti, al samo nemamo za glavu.
Kafana je mesto gde se Srbin rado drui i otputa, al kafana slui i za kurenje. Samo u srpskoj kafani se ljudi
svaaju oko toga koji e da plati. Kad piju, oni vide pie, dodirnu ga, okuse i pomiriu, samo ga ne uju, e zato
se i kucaju i jedan drugom piju u zdravlje, al ko u svaije zdravlje pije, svoje ubije.
Stoka i ivina omiljena je hrana za Srbina. Telee, prasee, jagnjee, uree, pilee i ostala mesa spremaju se
samostalno il im drutvo prave krompirii, argarepe, kupus, luk, a ponekad i pasulj. Dobar pasulj daleko se
uje. Voe je slatko i neprskano. Ali to bi reko na narod: Jesti valja oveku da ivi a ne iveti da jede.
Deca su najvea radost za Srbina. Nema lepeg oseaja od onog kad dri dete u rukama, a ono ti se smejulji i
zapiava te, a tebi nekako drago. Mnogi bi teli decu, al ne rade nita po tem pitanju. Lepo kae na narod:
Bez uboda nema otoka.
A nae ene su najlepe na svetu. Nigde nee da vidite tolku ensku lepotu na jednom mestu. Srbijanka jes
lepa al je bre, brate, mnogo zaguljena. Izmedju njenog da i ne, ne moe da se umetne ni vrh od igle. Kad
nee, edna bi te preko vode prevela, al ako si njen dragi, sve e da ti da, i duu i telo.
14
(Bratislav zvidi Moravac. Hostese izlaze i poinju da igraju. Dunja preuzima temu na fruli, pa na harmonici)
Eto, hvala vi to ste doli. Srean bio kud hodio, sunce te grejalo, mladosti se nanosio, ivotom se naiveo,
burii ti prelivali vinom, dom ivotom i zdravljem, polje penicom, planina ovicom, uljanik trmkama, obor
krmkama.
(Moravac plejbek. Bratislav izlazi sa scene. Folklorese igraju kolo dok sve ne popadaju. Projektuje se odjavna
pica priredbe)
15
TRINAESTA POJAVA
POSLEDNJA UPUTSTVA
(Ulazi vodi)
VODI
Eto dragi nai turisti, doli smo do samog kraja naeg programa. Nadamo se da se niste dosaivali i, nadamo se
da se oseate prijatno sa nama i naom turistikom agencijom. A sada emo svi zajedno polako napustiti salu i
zauzeti svoja mesta u naem luksuznom autobusu koji e nas povesti na uzbudljivo putovanje. Putovaemo
nou jer bi danju videli i ono to ne treba.
(Zazvoni mu mobilni) Kume, pa gde si ti? Ja jebo tvoju enu? (Prekine vezu) Sedite samo trenutak, odmah se
vraam. (Ode iza scene, zove kuma) Kako si saznao, mislim, kako si mogao tako neto da pomisli? Rekao ti
Bratislav. Pusti seljainu. Ti zna koliko je on uvek bio ljubomoran na mene. Ja jebo i njegovu enu. Pa takav je
bio obiaj, ti to zna, kume. Rekla ti je prijatno, Dragi? Pa to ti ona tepa, kume. Kume, bre, jesi normalan, pa
kako moe ovde da me ostavi na cedilu? Pa, ta sam ti sve u ivotu obezbedio. Sve sam ti dao. Koliko sam te
samo puta izvlaio iz govana, a ti mi ovako vraa. Razoarao si me, kume, i kao ovek i kao ofer. Tako te
volim. Ajde, pouri, nemoj dugo da te ekam. (vraa se na scenu)
Iz tehnikih problema ostaemo ovde jo neko vreme, to je zgodna prilika da vam dam uputstva koja e vam
koristiti tokom boravka u Srbiji. Glavni grad je Beograd, koji se nalazi na uu Save u Dunav. Srpska valuta je
dinar, ali ako neki lopov hoe da vas opljaka, on nee rei daj dinare, nego daj pare. To znai da je dobro da
odmah usitnite dinare da ne bi imali problema sa lopovima. Lopovi u Srbiji vole da ih ispotuje. U sluaju da
vam se neko obrati sa De si brate? odgovorite Evo, brate. Slubeni jezik je srpski, ali je veoma zastupljen i
atrovaki.
to se zabave tie u Beogradu moete posetiti mnoga pozorita, kao na primer, Navodno pozorite, Beogradsko
dremsko pozorite, Bifelje 212 i Jugoslovensko-dramsko pederite, ovaj, pozorite. to se nonog provoda tie,
ima ga i na reci i pored reke. Beograani se uglavnom zabavljaju sluajui neku kombinaciju zabavne i narodne
16
muzike u tehno-dens ritmu, sa primesom islamskog folklora. Upravo su pevai i pevaice te muzike
najpopularnije linosti. Oni pevaju pesme o svojim problemima, zabludama i nadanjima. Posluajte kako zvui
najnoviji hit Bobana Lija iz Vinjike banje. Sinia, daj tuc. Devojke, ajmo. Daj inelu.
(Za sebe) Jebale te sveice, na slavskom ti kolau gorele. (Publici) Izvinjavam se. Svaki Srbin voli da psuje, ali
su njegove psovke blago erotine i dobronamerne. One poinju sa glagolom jebem kojem se pridodaju
imenice kao to su majka, ena, sestra, otac, svastika. Ako je glagol jebati u sadanjem vremenu onda je ta
psovka nemogua. Znai da psova lae jer on to trenutno ne radi. Jebao sam ili jebau zvui odreenije jer
jebo sam ti sestru deluje mogue kao i jebau ti sestru. Na kraju dolazimo i do samog mesta ili odrednice
gde se radnja psovke deava. Ko, ta, kako i gde su pitanja na koja psovai odgovaraju dok psuju. Ko - jebo ti
pas mater. ta - jebem li ti sunce kalaisano. Kako - jebau te loe. I gde jebem te u usta. Itd., itd. to se
akcenta tie pravilno je rei: Jebem ti mater, ali bi na jugu rekli: Jebem ti mater, a Lale bi rekle Jebe mi
mater.
(Zvoni mobilni) ao, Svetlana, je l krenuo? S pukom. Kojom pukom? Zato s pukom? Sve si mu rekla? I za
malog? Pa zato, Ceco, pika mu materina? Zvao te Bratislav. Jao, jebau mu majku seljaku. Pa to je bio
obiaj, Ceco, ta sam ja tu mogao? Ceco, Svetlana... (Prekine se veza)
Ko e koga ako nee svoj svoga. A dopao vam se Bratislav, a? A da znate kakva je to seljaina. Sad ete da
vidite. Sinia, pusti nastavak filma o tati i bati.
17
PETNAESTA POJAVA
IMPROVIZACIJA
(Vodi je u publici, pokuava da ode neprimeen sa koferom para. Kada se svetla upale, zateen poinje da
improvizuje vraa se na scenu)
A sada emo dragi turisti da malo preispitamo vae znanje. Ko u koferu arape uva taj se ne obuva.
Zagonetke. Tatino dete, majino dete a niiji sin. (erka) Oca nema, majke nema, a svako se jutro radja.
(Sunce) Kad vidi onda ga ne vidi a kad ne vidi onda ga vidi. (Mrak) ta je vee kad mu se oduzima a manje
kad mu se dodaje. (Jama) ta se bolje vidi nou nego danju. (Vatra) Dva lokvanja oko panja. (Ui oko glave) Ja
sam crna i crvena svakome sam muu ena. (Zemlja koja svako sjeme prima i radja.) Po vodi plovi, po suhu
hodi a iz kue se nikad ne izvlai. (Kornjaa) Crven jarac po koari skae. (Jezik) ta je ovo? (Vodi zagrebe po
povrini scene.) Taan odgovor je (Zagreb).
A srpske su pesme najvee blago naeg naroda. Najlepe su one rodoljubive. (uzima gusle i poinje da svira)
Vostani Serbije, davno si zaspala, u mraku leala,
Sada se probudi i serblje vozbudi
Ti vozdigni tvoju carsku glavu gore
Da te opet pozna i zemlja i more
Pokai Jevropi tvoje krasno lice
Svetlo i veselo, kako vid Danice.
I ovaj kamen zemlje Srbije
to prete suncu dere kroz oblak
Sumornog ela mranim borama
O vekovenosti pria dalekoj
Pokazujui nemom mimikom
Obraza svoga brazde duboke
Vekova tavnih to su tragovi
Te crne bore mrane peine
A kamen ovaj ko piramida
to se iz praha die u nebo
Kostiju krnih to je gomila
to su u borbi protiv dumana
Dedovi tvoji voljno slagali.
18
(Na scenu utravaju hostese vritei, za njima se promoli puana cev koja niani vodia)
VODI
Kume, stigao si. (Vodi se krije iza hostesa. Puka opali i jedna hostesa padne mrtva, a za njom i ostale. Vodi
19