Professional Documents
Culture Documents
PROBLEMI
Jo nekoliko pitanja o
kriminalitetu
Sutherland i Cressey su utvrdili da uinitelje odreenih
krivinih djela karakteriziraju odreeni sistemi ponaanja.
Utvrdili su,da sistem ponaanja ukazuje na nain ivota
skupine i nije jednostavno zbrajanje karakteristika radnji
pojedinca.
Kriminalci,koji ine odreena krivina djela,imaju osjeanje
pripadnosti.
Otkria o zaradi (profesinalnih) uinitelja krivinih djela
pokazuju,da prosjeni provalnik zaradi vie,nego kad bi bio
redovno zaposlen.
Prosjean prestupnik sa kriminalnom karijerom je u zatvoru
vei dio svog ivota.
Krivina djela koja su najznaajnija za povratnike
su:falsifikati,krae
motornih
vozila,pljake,provale
i
nasilnitvo.
Prema amerikim tvrdnjama,ljudi prijavljuju manje od dvije
petine cjelokupnog kriminaliteta.
Hans von Hentig je utvrdio,da i rtva znaajno doprinosi
kriminalnom dogaaju.
Sistem ponaanja
Sutherland i Cressey oni su utvrdili odreene oblike ponaanja
uinitelja krivinih djela,koje moemo nazvati sistemi
ponaanja.
Sisteme ponaanja oznaavaju sljedee karakteristike:sistem
ponaanja se pokazuje kao nain zajednikog ivota,koji je
karakteristian
za profesionalne
kradljivce
organizirani
kriminalitet,ucijenjivanje;u tim zajednicama vai kodeks
ponaalja omalovaavanje uinitenja amatera i udruivanje na
bazi interesa.
U skupinama uinitelja je mogue primijetiti jednak nain
ponaanja i odazivnaja na kritine situacije,tako se
npr.profesionalni kradljivci u odreenom poloaju ponaaju
skoro potpuno jednako(obzirom na nain uinjenja krivinog
djela);unutar
skupine
postoji
snano
poistovjeenje
lanova;osjeaj pripadnosti i meusobnog povjerenja je veoma
jak.
Kriminalna karijera
Prijavljivanje kriminaliteta
Amerike konstatacije pokazuju da se slubeno prijavljuje
samo oko dvije petine kriminaliteta.
Pored silovanja,najee prijavnjeni delikti su kad rtve
zadesi
materijalna teta.
Razlozi za prijavljivanje imovinsko krivini djela su:
ubijeenosti o neefikasnost,policije
prezaposlenosti.
zbunjenosti.
ene i kriminalitet
Po slubenoj statistici o kriminalitetu u zapadnim dravam,ene
rtve kriminaliteta
Veina kriminoloki dijela je prozrela uticaj rtve na
krivino djelo.
Benjamin Mendelsohn
Mendelsohn tvrdi da je autor prve
viktimoloke studije o vezi uinitelja i
rtve krivinog djela. Kada je bio tuitelj
upotrijebio je izraz krivini par,kojim
objanjava vezu izmeu rtve i
uinitenja.Na osnovu brojnih sluajeva i
trenja odgovora na vie od 300 pitanja o
rtvama i uinitenjima.
Utvrdio je:
povezanosti izmeu biopsihosocijalnih
karakteristika rtava i uinitenja.
da postoji potencionalna viktimalna
receptivnosti,kojom se mjeri sklonosti
viktimizacije.
Utvrdio je:
Da su depresivni ljudi na vrhu ljestvice mogunosti da postanu rtve ubistva.
Da bi depresivni ljudi bili skloni opasnosti,jer su nepanjivi i
nepredvidnjivi.
Kod njih su smanjene i samoodrive tenje.
Da su pohlepni ljudi ee rtve krivinih djela.
Da oekivanje lagane zarade utie na upletenosti u kojima mogu postati
rtve
ubistva.
Da je konflikt karakteristian za mlade rtve krivinih djela i ene srednjih
godina.
Naglaava stanja u odreenim ivotnim periodima,kada je ovjekova
tolerancija
nia,a mogunosti upletenosti u konflikte vea.
Da su posebna kategorija rtava muitelji.
Najvie muitelja su rtve ubistva u branoj zajednici,kada ena nakon
viegodinjeg
uznemiravanja i muenja ubije mua,kojem je vie godina bila njegova
rtva
Von Hentig istie znaaj drutvene interakcije izmeu uinitelja i rtve,to je
predmet prouavanja u viktimologiji.
Henry Ellenberger
Ellenberger je 1954.godine predstavio koncept skripte
osnovne slinosti u krivinom djelu izmeu uinitenja i rtve.
On tvrdi da je teko odrediti granicu razdvajanja u psiholokim
karakteristikama uinitenja i rtve.
Mnogo uinitelja ima psiholoke predispozicije da postanu
rtve.
Po Ellenbergeru pojedinac moe biti rtva i uinitelj.
On tvrdi da ista osoba u jednom sluaju moe biti uinitelj,a u
drugom rtva.
Primijer takvog sluaja je:trezven pojedinac,koji se naao u
nekim okolnostima, gdje moe biti uinitelj pljake,a u drugim
okolnostima kada je pod uticajem alkohola moe biti rtva.
Mendelsohn, Von Hentig i Ellenberger tvrde da su odreeni
tipovi skloni viktimizaciji,tu okolnosti zovemoposebna
viktimalna predispozicija.
William F.McDonald
McDonald je napravio studiju o napadima i pljakama u
Marvin Wolfgang
M. Wolfgang je istraivao ubistva u
Philadelphiji.Dio studija
se bavio ubistvima koje
je uvjetovala aktivnost rtve.
Ustanovio je da je Hentigovo shvatanje okvira
rtva uinitelj povezano sa sklonou ka
viktimizaciji.
Naglasio je znaaj interakcije.
Ustanovio je da veliki broj potencijalnih ubica
postaje rtva ubistva.
U veini sluajeva rtve imaju jednake
karakteristike kao uinitelji naprimjer:socijalno
ekonomske razloge,broj policijskih
obrada,kaznena evidencija.
Wolfgang je zakljuio da je veina ubistava
uvjetovano aktivnou rtve,za koju su
karakteristine nesvjesne elje za samoubistvom.
Kljune rijei:
Sistem ponaanja
Kriminalna karijera
Krivini par
Viktimologija