You are on page 1of 20

KRIMINOLOKI

PROBLEMI

Jo nekoliko pitanja o
kriminalitetu
Sutherland i Cressey su utvrdili da uinitelje odreenih
krivinih djela karakteriziraju odreeni sistemi ponaanja.
Utvrdili su,da sistem ponaanja ukazuje na nain ivota
skupine i nije jednostavno zbrajanje karakteristika radnji
pojedinca.
Kriminalci,koji ine odreena krivina djela,imaju osjeanje
pripadnosti.
Otkria o zaradi (profesinalnih) uinitelja krivinih djela
pokazuju,da prosjeni provalnik zaradi vie,nego kad bi bio
redovno zaposlen.
Prosjean prestupnik sa kriminalnom karijerom je u zatvoru
vei dio svog ivota.
Krivina djela koja su najznaajnija za povratnike
su:falsifikati,krae
motornih
vozila,pljake,provale
i
nasilnitvo.
Prema amerikim tvrdnjama,ljudi prijavljuju manje od dvije
petine cjelokupnog kriminaliteta.
Hans von Hentig je utvrdio,da i rtva znaajno doprinosi
kriminalnom dogaaju.

Sistem ponaanja
Sutherland i Cressey oni su utvrdili odreene oblike ponaanja
uinitelja krivinih djela,koje moemo nazvati sistemi
ponaanja.
Sisteme ponaanja oznaavaju sljedee karakteristike:sistem
ponaanja se pokazuje kao nain zajednikog ivota,koji je
karakteristian
za profesionalne
kradljivce
organizirani
kriminalitet,ucijenjivanje;u tim zajednicama vai kodeks
ponaalja omalovaavanje uinitenja amatera i udruivanje na
bazi interesa.
U skupinama uinitelja je mogue primijetiti jednak nain
ponaanja i odazivnaja na kritine situacije,tako se
npr.profesionalni kradljivci u odreenom poloaju ponaaju
skoro potpuno jednako(obzirom na nain uinjenja krivinog
djela);unutar
skupine
postoji
snano
poistovjeenje
lanova;osjeaj pripadnosti i meusobnog povjerenja je veoma
jak.

Kriminalna karijera

Karijera znai napredovanje u ivotu,nain ivota,ivotni put.


Kriminalnu karijeru ima onaj,koji je u odreenom periodu vie puta
uhvaen i
osuen zbog krivinih djela.
Za kriminalnu karijeru nije nuno,da nositelj ini uvijek teka krivina
djela
i da se specijalizira za odreeno podruje i ini samo istovjetna
krivina djela.
Osnovna karakteristika kriminalne karijere je,da pojedinac sa injenjem
krivinih djela stie sredstva za ivot.
Uestalost znai prosjean godinji broj uinjenih krivinih djela,koja ine
oni
ljudi,koji imaju kriminalnu karijeru.
Opredjeljenja kriminalne karijere su razliita i zavise od nivo i aspekta
objanjenja pojava.
Pojam karijera znai profesinalno napredovanje,a pridjev kriminalna
ukazuje na
pojam povezanosti sa kriminalitetom.
H.J.Kerner objanjava pojam kriminalne karijere kao ivotni put pojedinca
sklonog ponaanju odbijanja,koji ini pojedinana djela ili stalno kri
krivino
zakonodavstvo.

Wulf razlikuje karijeru u uem smislu i karijeru u irem smislu.

U uem smislu on misli na stalno injenje krivinih djela,a u irem


smislu,na mijenjajue procese izmeu kriminaliteta i oportunizma i
obnovljenog kriminaliteta,odnosno ostalih socijalnopatoloki oblika
ponaanja.
Hafenkamp govori o socijalnim nedostacima koji su karakteristini
za
sve ispitanike na poetku kriminalne karijere.
Quemsel u svom modelu kriminalne karijere zastupa tezu,da
sistematskim
smanjenjem pozitivnih neformalnih mogunosti za rijeavanje
individualnih problema raste vjerojatnost "skretanja" u kriminalnoj
karijeru.
Tri najkorisnija saznanja studija kriminalne karijeri su:
praenje i poznavanje prolog kriminalno naina ivota,koji je
snaan
prognozer kriminalnosti ubudue,
rana kriminalna aktivnost,koja znai potvrdu kriminalnog stila u
kasnijem ivotu i
kriminalitet,koji je esto povezan sa alkoholizmom i upotrebom
droga.

U Kanadi su istraivali osobe sa kriminalnim stilom ivota,koje


su uestvovale u oruanima pljakama.
Stara elja kriminologa je predvidjeti prestupniko ponaanje u
odraslom periodu na osnovu maloljetnikog prestupnitva.
Kritini trenutak za indentifikaciju buduih hroninih delikvenata
je prvo hapenje.
U dobi od petnest godina:Osoba se snano razlikuje od onih koji
nisu prestupnici...
U dobi od sedamnest godina:Karakteristina je niska socijalna
zrelost,
skuenosti,visok stepen izolovanosti,socijalna
neprilagoenost,ugled
kriminalaca,asocijalnost,neurotinost,ekstravertnost,manifestira
na agresivnosti,osjeaj izdvojenosti iz porodice,od brae i
sestara,negativno miljenje o policiji.

Prijavljivanje kriminaliteta
Amerike konstatacije pokazuju da se slubeno prijavljuje
samo oko dvije petine kriminaliteta.
Pored silovanja,najee prijavnjeni delikti su kad rtve
zadesi
materijalna teta.
Razlozi za prijavljivanje imovinsko krivini djela su:

dobiti potvrdu o teti (za osiguravajue drutvo ili


poresku olakicu),

dobiti nazad ukradenu imovinu.


Razlozi zbog kojih se ne prijavljuju imovinska krivina
djela su:

premala teina krivinog djela,

ubijeenosti o neefikasnost,policije

prezaposlenosti.

Razlozi zbog kojih se prijavljuju nasilnika krivina djela:

elja za kanjavanjem uinitelja

sprijeiti ponavljanje djela.


Razlozi zbog kojih se ne prijavljuju nasilnika krivina
djela:

uinitelj je lan domainstva,

djelo je privatno i osobno,

zbunjenosti.

ene i kriminalitet
Po slubenoj statistici o kriminalitetu u zapadnim dravam,ene

uestvuju u kriminalitetu prosjeno manje od 6%.


ene veoma rijetko ine pljaku ili provalnu krau
ene rijetko ubijau strance.Veina rtava ena ubica su
muevi,
ljubavnici i djeca
Za razliku od veine mukih klasinih uinitelja,ene
uinitelji su
veinom udate.
ene uinitelji krivini djela su prosjeno starije od
mukaraca
uinitenja.Veina ena uini krivino djelo izmeu 20. i
35.godine
ivota,a mukarci uinitelji izmeu 12. i 24.godine ivota.
Zadnjih godina raste broj ena uinitenja krivini djela.

rtve kriminaliteta
Veina kriminoloki dijela je prozrela uticaj rtve na
krivino djelo.

Istraivai su obino postavljali pitanja o uinitenju,a


manje o onima
koji su umijeani u kriminalno djelo,to jeste o rtvama
krivini djela.

Istraivanja pokazuju,da rtve imaju znaajnu ulogu u


uzronosti
kriminaliteta,posebno u nekim specifinim krivinim
djelima
(npr.interpersonalno nasilje).

Problematian je sterotip o eni,rtvi silovanja,koja


sama,takorei,
izazivala uinitelja da uini zloin.

Benjamin Mendelsohn
Mendelsohn tvrdi da je autor prve
viktimoloke studije o vezi uinitelja i
rtve krivinog djela. Kada je bio tuitelj
upotrijebio je izraz krivini par,kojim
objanjava vezu izmeu rtve i
uinitenja.Na osnovu brojnih sluajeva i
trenja odgovora na vie od 300 pitanja o
rtvama i uinitenjima.
Utvrdio je:
povezanosti izmeu biopsihosocijalnih
karakteristika rtava i uinitenja.
da postoji potencionalna viktimalna
receptivnosti,kojom se mjeri sklonosti
viktimizacije.

Hans von Hentig


Hans von Hentig je objavio studiju o rtvama krivinih
djela,u koje je utvrdio da rtva na specifian nain
odluuje o kretanju kriminalnog djela i o ponaanju
uinitenja.
Kod istraivanja ubistava utvrdio je da
u velikom broju prouavanih sluajeva postojao
poseban odnos izmeu uinitenja i rtava.
Postavio je i paralelu pojmu roeni zlikovac i nazvao
ga je roena rtva,za koju je karakteristino
samooteenje i samodestruktivno ponaanje.
Von Hentig je utvrdio da postoje etiri kategorije
ljudi,koje su idealne rtve ubistva:
depresivni ljudi
pohlepni ljudi
konfliktni ljudi i
muitelji

Utvrdio je:
Da su depresivni ljudi na vrhu ljestvice mogunosti da postanu rtve ubistva.
Da bi depresivni ljudi bili skloni opasnosti,jer su nepanjivi i
nepredvidnjivi.
Kod njih su smanjene i samoodrive tenje.
Da su pohlepni ljudi ee rtve krivinih djela.
Da oekivanje lagane zarade utie na upletenosti u kojima mogu postati
rtve
ubistva.
Da je konflikt karakteristian za mlade rtve krivinih djela i ene srednjih
godina.
Naglaava stanja u odreenim ivotnim periodima,kada je ovjekova
tolerancija
nia,a mogunosti upletenosti u konflikte vea.
Da su posebna kategorija rtava muitelji.
Najvie muitelja su rtve ubistva u branoj zajednici,kada ena nakon
viegodinjeg
uznemiravanja i muenja ubije mua,kojem je vie godina bila njegova
rtva
Von Hentig istie znaaj drutvene interakcije izmeu uinitelja i rtve,to je
predmet prouavanja u viktimologiji.

Henry Ellenberger
Ellenberger je 1954.godine predstavio koncept skripte
osnovne slinosti u krivinom djelu izmeu uinitenja i rtve.
On tvrdi da je teko odrediti granicu razdvajanja u psiholokim
karakteristikama uinitenja i rtve.
Mnogo uinitelja ima psiholoke predispozicije da postanu
rtve.
Po Ellenbergeru pojedinac moe biti rtva i uinitelj.
On tvrdi da ista osoba u jednom sluaju moe biti uinitelj,a u
drugom rtva.
Primijer takvog sluaja je:trezven pojedinac,koji se naao u
nekim okolnostima, gdje moe biti uinitelj pljake,a u drugim
okolnostima kada je pod uticajem alkohola moe biti rtva.
Mendelsohn, Von Hentig i Ellenberger tvrde da su odreeni
tipovi skloni viktimizaciji,tu okolnosti zovemoposebna
viktimalna predispozicija.

William F.McDonald
McDonald je napravio studiju o napadima i pljakama u

prijevoznim sredstvima.Obavio je ukupno 1.065 razgovora sa


vozaima autobusa u pet velikih gradova.Od ukupnog broja
vozaa 59% je rtva razliitih krivinih djela.
U vrijeme studije ubijeno je troje vozaa,kod kojih je McDonald
konstatirao da su sva trojica bili:
autoritativna
da su se esto uvrijedljivo ponaala prema mladima
da su kod sebe imali oruije zbog vee sigurnosti
Iako se u prevoznika preduzea bila protiv razliitih herojskih
djela svojih slubenika.Sva trojica su bila poznata kao dio
javnosti,koja negativno ocjenjuje djelo policije i pravosua.
McDonald je ustanovi da su vozai koji su maltretirali putnike i
obraali vie pozornosti redu u autobusu nego sigurnoj vonji,bili
najee rtve napada i pljaki nego drugi vozai.
Prepoznavanje potencijalnog uinitenja u skladu sa njegovim
ponaanjem mogu ostvariti nesvjesne impluse,koji se mogu
manifestirati u nasilju.

Marvin Wolfgang
M. Wolfgang je istraivao ubistva u
Philadelphiji.Dio studija
se bavio ubistvima koje
je uvjetovala aktivnost rtve.
Ustanovio je da je Hentigovo shvatanje okvira
rtva uinitelj povezano sa sklonou ka
viktimizaciji.
Naglasio je znaaj interakcije.
Ustanovio je da veliki broj potencijalnih ubica
postaje rtva ubistva.
U veini sluajeva rtve imaju jednake
karakteristike kao uinitelji naprimjer:socijalno
ekonomske razloge,broj policijskih
obrada,kaznena evidencija.
Wolfgang je zakljuio da je veina ubistava
uvjetovano aktivnou rtve,za koju su
karakteristine nesvjesne elje za samoubistvom.

Kljune rijei:

Sistem ponaanja
Kriminalna karijera
Krivini par
Viktimologija

You might also like