You are on page 1of 7

Miljenko Hajdarovi, mag.hist. et mag.edu.soc.

Srednja kola akovec, J. Gotovca 2, 40000 akovec

Eksperimentalno koritenje Facebooka, Pinteresta i Loomena u


nastavi povijesti
Saetak
Autor u radu opisuje naine eksperimentalnog koritenja drutvenih mrea Facebook i
Pinterest, te LMS-a Moodle u srednjokolskoj nastavi povijesti.

Uvoenje online alata u nastavu povijesti


U predmetnim kurikulima za nastavu povijesti definirano je: Cilj je pouavanja i uenja
povijesti u srednjoj koli razviti kod uenika sposobnost povijesnog miljenja i irenje
temeljnih povijesnih znanja o povijesti svoje nacije, (). Sposobnost povijesnog miljenja
omoguit e uenicima da vrednuju dokaze, razviju komparativnu i uzrono-posljedinu
analizu, interpretiraju povijesne podatke, te konstruiraju vrste povijesne argumente i
povijesne perspektive. [1] Nacionalni okvirni kurikulum iz 2010. godine je u nastavi
povijesti odredio osam temeljnih kompetencija poredanih po vanosti. Tako je na peto mjesto
postavljena digitalna kompetencija koja se odnosi na sigurnu i kritiku upotrebu
informatiko-komunikacijske tehnologije.
Sama nastava povijesti je orijentirana na prepoznavanje povijesnih procesa, kljunih dogaaja
i osoba, te usvajanje povjesniarskih vjetina analize povijesnih vrela. U razrednom okruenju
nastavnici i uenici kao izvore znanja koriste udbenik i dodatne materijale poput radnih
biljenica, povijesnih atlasa i rijetko povijesnih itanki. Tiskani nastavni materijali su vrlo
ogranieni u nainima prikaza. Kako bi se uenicima to slikovitije prikazali odreeni
povijesni dogaaji nastavnici imaju slobodu pripremiti drugaije materijale. Uobiajeni
dodatni nastavni materijali su tako bili odreene lente (crte) vremena, pokazne kartice sa
ilustracijama, plakati, fotografije, zidne karte i dr.
U posljednjih desetak godina sve se vie nastavnika odluuje tijekom nastave koristiti
raunalne prezentacije. Izuzetno mali broj nastavnika povijesti se odluuje na koritenje
online alata i/ili web stranica i jo rjee o tome piu ili dijele iskustva. Uestalost koritenja
ovisi o opremljenosti uionica, ali i obrazovanju samog nastavnika. Koritenje raunala i
interneta vrlo skromno ulazi u didaktiko obrazovanje buduih nastavnika to je opet problem

informatike revolucije gdje se tehnika razvija puno bre od mogunosti adaptacije nastavnika
i didaktiara novim okolnostima. U Hrvatskoj izlazi struni asopis Povijest u nastavi u
kojem je u dosadanja 22 broja od poetka izlaenja 2003. godine samo u 3-4 lanka
problematizirano pitanje koritenja interneta i online alata u nastavi povijesti.
Izdavake kue posljednjih osam godina u raznim oblicima najavljuju razne multimedijske i
online alate. Dvije izdavake kue su se tek u 2014. godini aktivnije ukljuile u projekte
digitalnih udbenika, ali su te projekte naalost pretvorile u medijski rat i neprofesionalnu
online socijalnu komunikaciju. [2] U isto vrijeme Agencija za odgoj i obrazovanje je tijekom
prvog polugodita tekue kolske godine provodila testiranje novog permanentnog
usavravanja nastavnika putem aplikacije Moodle odnosno lokalizirane verzije CARNetovog
Loomena. Trenutno su u tijeku prvi javni, slubeni teajevi za nastavnike to e u
predstojeem vremenu sigurno dovesti do porasta koritenja Moodlea u hrvatskim kolama.
Kako bi nastavnik uveo odreenu informacijsku tehnologiju u nastavu koja nije propisana
pedagokim standardima potrebno je planirati koritenje takve tehnologije ve tijekom pisanja
godinjeg nastavnog plana i programa, te uskladiti ciljeve i ishode na mjesenom i dnevnom
planiranju. Tijekom kolskih godina 2012./2013. i 2013./2014. dio uenika Srednje kole
akovec eksperimentalno je u nastavi povijesti koristio drutvene mree Facebook i Pinterest,
te LMS aplikaciju Moodle u prilagoenom obliku unutar CARNet usluge Loomen. Uz
planiranje i razradu ishoda, nakon koritenja IKT sredstava provedena je evaluacija
upitnicima za uenike, te samovrednovanje nastavnika.
Pinterest u nastavi povijesti
Sljedei preporuke Roberta Stradlinga [3] nastavnici mogu za svoje uenike kreirati online ili
offline bazu internet stranica. Vano je da se materijali u takvoj bazi paljivo vrednuju kako
uenici ne bi bili izloeni izvorima koji su sluajno ili namjerno netoni ili ideoloki
usmjereni. Drutvena mrea Pinterest prua mogunost kreiranja online mapa grafika uz
opise. Fotografije su poveznicom povezane na izvornu web stranicu, a korisnici imaju
mogunost komentiranja. Svaka mapa moe biti viekorisniki ureivana.
Uenici 1.a razreda (smjer ope gimnazije) su u sklopu nastavne cjeline Povijest Rimske
republike aktivno koristili Pinterest. [4] Ciljevi zadatka su bili samostalno pretraivanje
slikovnih povijesnih izvora, vrednovanje istih, te uenika suradnja u oblikovanju mape
sadraja vezanih uz nastavnu cjelinu. Veina uenika je probrane linkove dijelila putem
zatvorene razredne Facebook grupe. Manji dio ih se registrirao na Pinterest i dijelio materijale

u zajednikoj mapi. Zadatak je trajao tjedan dana, a nastavnik je tijekom izvravanja zadatka
komentirao i davao povratne informacije. Najbolji primjeri po izboru nastavnika i
najzanimljiviji po izboru uenika su dodatno prezentirani na satu ponavljanja.
Evaluacija rada na Pinterestu je obavljena razgovorom na satu ponavljanja. Uenici su
iskazali veliki interes za ovakav oblik rada i bili su zadovoljni inovacijom u nastavi. Zajedno s
nastavnikom su zakljuili da e u buduoj nastavi nastaviti koristiti Pinterest u uim
tematskim projektima.
Facebook u nastavi povijesti
Uz osnovnu namjenu virtualnog prijateljstva i irenja informacija Facebook ima odreene
potencijale za primjenu u obrazovanju. Osim manjeg broja sadraja u kojima su veinom
inozemni nastavnici prezentirali pojedine projekte u hrvatskom internetskom prostoru nema
konkretnijih primjera koritenja Facebooka u nastavi povijesti. Od uvoenja novog izgleda
profila nazvanog Timeline u rujnu 2011. godine Facebook na zanimljiv nain prikazuje
povijesna zbivanja. Takav prikaz je poput vremenske crte koja se koristi u tradicionalnoj
nastavi povijesti. Uenici ope gimnazijskog programa u jednom su razrednom odjeljenju
tijekom protekle dvije kolske godine koristili offline i online nain koritenja Facebook
profila. U offline nainu uenici su kreirali profile povijesnih linosti na papiru, a u online
nainu su uinili isto samo to su profile hrvatskih narodnih vladara kreirali online na
Facebooku.
U razgovoru s uenicima utvreno je da poznaju osnovne elemente Facebook profila osobe
koji uz ime i prezime, sadre mjesto roenja, kolovanje, zaposlenje, rodbinske veze i listu
prijatelja. Takoer je utvreno da gotovo svi uenici koriste Facebook, te da aktivno mijenjaju
izgled i informacije svog profila (poput profilnih fotografija ili naslovnih slika covera). Dio
uenika koristi te virtualne profile kako bi sebe prikazali na drugaiji nain od svakodnevice i
u biti stvaraju svoj alter ego. Takve su uenike aktivnosti ocijenjene kao pogodno tlo za
primjenu u nastavi povijesti. Uenici su za domau zadau dobili zadatak izraditi tri Facebook
profila povijesnih linosti iz razdoblja antike Grke i uspona makedonske drave
(Aleksandar III., Aristotel, Filip II.). Profili su se raznim tehnikama mogli izraditi na papiru
(runo olovkom i bojicama, kolaem, pastelama ili raunalnim ispisom). Uz osnovne podatke
o povijesnoj osobi morali su dodati statuse koji e pojanjavati najvanije dogaaje iz ivota
te osobe ili povezanost s drugim linostima. U skladu s Matijevievim preporukama o
koritenju humora uenici su dobili dozvolu da statusima iskoriste humoristiki potencijal.

[5] Uenici su za izvrenje zadatka bili ogranieni na tjedan dana rada. Radovi koji se nastali
kvalitetom su u rasponu od dovoljnih do izvrsnih uz vrlo kvalitetne dizajnerske ideje. Veina
uenika je zadatak dobro protumaila i na prikazanim zadaama je bilo vidljivo da su uloili
dosta truda. Prikazali su u veini sluajeva imaju dobar pregled gradiva te da znaju izdvojiti
bitnije od nebitnih informacija u skladu s formatom zadatka koji su dobili.
S istim razrednim odjeljenjem u kolskoj godini 2013./2014. odraen je projekt Face
hrvatske povijesti. Osnovna ideja projekta bila je kreirati online Facebook stranice dijela
hrvatskih narodnih vladara. Ovdje je primijenjen didaktiki sistem mentorske nastave u
kojem se uenici samostalno ili po sugestiji nastavnika opredijeljuju za prouavanje
odreenog problema i tijekom rada se povremeno konzultiraju sa svojim nastavnikom kao
mentorom. Taj sistem rada pretpostavlja visok stupanj samodiscipline i sposobnosti kod
uenika.[6] U mentorskoj nastavi naglasak je stavljen na samostalan i grupni rad uenika.
Uenicima su u navedenom projektu podijeljene teme odnosno biografski zadatak, te su oni
samostalno unutar grupe raspodijelili poslove. Nakon svakog odraenog segmenta
predstavnik grupe predstavio je rad svoje grupe ostalim uenicima u razredu i nastavniku. U
grupnom radu postoji rizik da e uenici bitne informacije uoiti povrno ili krivo, ali to je i
bio dio projekta - uvjebavanje uenika za samostalno uenje i uoavanje vanih informacija.
Za projekt je odabrana nastavna cjelina Hrvatska u ranome srednjem vijeku (6. 12. st.).
Planirani i potencijalni ishodi uenja bili su: uenici e imenovati i nabrojiti kljune osobe iz
najranije povijesti Hrvata; izdvojiti e povijesne linosti koje smatraju da su najznaajnije u
odreenom razdoblju; uenici e isplanirati grupni rad i predvidjeti obaveze rada u skupini;
uenici e argumentirati izbor najvanijih dogaaja za razdoblje hrvatske narodne dinastije;
uenici e povezati gradivo u smislenu cjelinu; uenici e odrediti slinosti i razlike u
vladanju pojedinih hrvatskih knezova i kraljeva, te odrednice njihove politike sa susjednim
vladarima; uenici e prepoznati uzrono-posljedine veze; uenici e primijeniti znanje o
Hrvatskoj u ranome srednjem vijeku, te vrednovati znaaj pojedinih narodnih vladara; uenici
e konstruirati Facebook stranice pojedinih vanih hrvatskih povijesni linosti; uenici e
preispitati i komentirati vlastiti uinak u grupnom radu. Uenici e vrednovati svoj i grupni
rad.
Uenici su kroz 6 sati rada na nastavi i radom kod kue kreirali biografske profile knezova
Trpimira, Domagoja i Branimira, te kraljeva Tomislava, Petra Kreimira IV. i Dmitra
Zvonimira.

Rad je podijeljen u nekoliko faza. U prvoj su fazi uenici na temelju podataka iz udbenika
izvlaili osnovne podatke o povijesnim osobama. U drugoj fazi su grupnim radom kod kue
pripremili prezentacije upotpunjene dodatnim izvorima iz literature i materijalima s interneta.
U treoj su fazi uenici samostalno izradili Facebook stranice i dodali multimedijske sadraje
na Internet.
Nakon dovretka projekta 28 uenika je ispunilo upitnik s pitanjima o projektu. Pri tome se
koristio upitnik izraen od strane organizatora CARNetovog natjeaja Priprema, pozor, sat.
Rezultati upitnika:

na pitanje smatraju li da je ovakva nastava zanimljiva samo 7% uenika je ocijenilo sa


nezanimljivo dok su ostali zaokruili da im je ovakav nain rada bio zanimljiv;

na pitanje je li ovakav nain prezentacije pobudio dodatan interes za gradivo 53,5%


uenika je odgovorilo negativno. Uz to su pitanje uenici mogli dopisati svoje
komentare koji se mogu sumirati da im je ovakav nain zanimljiviji od klasine
nastave, ali da ovako moraju vie raditi samostalno i odgovorno. Dio ih je izrazio
zabrinutost to se Facebook koristi u edukativne svrhe;

na pitanje u kojoj si mjeri savladao gradivo koje se tumailo pomou digitalnih


nastavnih materijala velika veina uenika je istaknula da su dobro savladali gradivo;

na pitanje smatraju li da su na ovaj nain lake usvojili gradivo uenika smatra da


im je ovakav projekt olakao uenje;

kod usporedbe klasine nastave i ovakvog projekta uenici su podijeljenog miljenja i


nisu mogli odluiti to bi izabrali;

na pitanje to im se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najvie


svidjelo uenici su veinom isticali jednostavnost i dostupnost digitalnih materijala, te
grupni rad;

na pitanje to ti se prilikom izvedbe sata s digitalnim nastavnim materijalom najmanje


svidjelo uenici su se poalili na pretjerano svakodnevno koritenje Interneta, slabu
organizaciju rada unutar grupe te nepovezanost s radom drugih grupa;

kod ocjenjivanja atmosfere na satu u kojem su se koristili digitalni nastavni materijali


veina uenika je odgovorila da je atmosfera bila bolja nego na klasinoj nastavi;

kod pitanja o potencijalu ovakvog pristupa nastavi u moguoj zamjeni uloga s


nastavnikom veina uenika je odgovorila da bi koristili digitalne materijale jer je
takav nain jednostavniji za nastavnika, jer se uenici potiu na samostalan i grupni
rad i zato to je takav nain rada primjeren modernim vremenima;

u posljednjem su pitanju uenici ocjenjivali ele li ubudue raditi na ovakav nain i


veina uenika je odabrala pozitivno.

Loomen u nastavi povijesti


LMS Moodle se u Srednjoj koli akovec koristi za obogaivanje nastave kao i za pomo
onim uenicima koji su radi sportskih obaveza ili bolesti esto odsutni sa nastave. Realizacija
projekta je poela poetkom kolske godine 2013./2014. Koristi se lokalizirana aplikacija
Loomen radi sigurnosti, prijevoda, optimiziranih modula i sigurnosti prijave korisnika.
Uenici Loomen prvenstveno koriste za vjebanje i pripremu za pisane provjere. Uz zadatke
za vjebanje u teajeve su do sada ukljueni linkovi na tekstove na internetu, video isjeci i
dio prezentacija koje su koritene na nastavi. Rad u Loomenu je veliki izazov za nastavnika
jer se usporedo s koritenjem nastavnik i ui metodama rada u Moodleu. Koritenje Loomena
je planirano u godinjem nastavnom planu i programu uz savjetovanje sa savjetnicom
Agencije za odgoj i obrazovanje. Nastavnik dnevnik rada i impresije povremeno objavljuje na
osobnom blogu. Uenici koji su se na dobrovoljnoj bazi ukljuili u rad na Loomenu su bili
ukljueni u zavrnu evaluaciju.
Za prvo vjebanje tj. pripremu za pisanu provjeru u kreirano je 98 pitanja u bazi pitanja. Ispiti
su kreirani tako da se pri svakom pokuaju iz baze izvlai 12 nasuminih pitanja. Uenici su
od 9. do 15. sijenja rijeili 448 ispita uz prosjenu ocjenu 3,72.
Na stvarnoj pisanoj provjeri koritena su pitanja iz iste baze. Dio ih je doslovce kopiran, a
drugi dio je u preoblikovan. Ispit je imao 20 pitanja. Vrijedi istaknuti da je bila samo jedna
negativna ocjena, a dotini je uenik na Loomenu samo 3 puta pokuao rijeiti test.
Uenici koji su sudjelovali u prvom veem vjebanju ispunili su kratke upitnike. Postavljeno
im je samo 6 pitanja. U ispitivanju je sudjelovalo 29 uenika. 90% ih je koristilo Loomen za
vjebanje. Svi korisnici su smatrali da im je rad uz Loomen dobar nain ponavljanja i
uvjebavanja gradiva. U posljednjem pitanju su u tablicu morali ispisati prednosti odnosno
nedostatke vjebanja na Loomenu. Meu prednosti takvog vjebanja su uvrstili efikasnost
ovakvog naina ponavljanja i uenja, bolje razumijevanje gradiva, olakanu pripremu za
provjeru znanja, automatski izraun bodova i ocjenjivanjem te uenje iskustvom na vlastitim
grekama. Kao nedostatke su naveli jezine probleme pri upisivanju kratkih odgovora i
nedostatak verbalne komunikacije s nastavnikom.

Dodana vrijednost projekata poduavanje o sigurnosti na internetu


Nastavnici mogu koristei razne online servise dodatno obogatiti nastavu savjetujui uenike
o problemima sigurnosti na internetu. Prilikom koritenja drutvenih mrea mogu se odrediti
pravila poeljnog koritenja, definirati mreni bonton ponaanja prilikom komentiranja i/ili
odgovaranja na tue nepoudne komentare. Na uenike se prenosi i dio odgovornosti dajui
im mogunost da samostalno objavljuju online sadraje vidljive javnosti.
Primjerice uenici su prilikom izrade Facebook profila upoznati s problemom i rizicima
lanog internetskog predstavljanja. Prilikom koritenja Loomena uenici su upoznati sa
sustavom elektronikog identiteta u sustavu AAI@EduHr. Tijekom meusobne komunikacije
nastavnik je savjetovao uenike o oblicima profesionalne i odgovorne poslovne komunikacije.

Zakljuci
Eksperimentalno koritenje drutvenih mrea Facebook i Pinterest, te LMS-a Moodle u
protekle dvije kolske godine u Srednjoj koli akovec ukazalo je na potrebu nastavka
koritenja IKT-a u nastavi. Na to usmjeravaju rezultati evaluacija koji redom istiu
zadovoljstvo uenika radi koritenja novih metoda rada, zatim opu prihvaenost drutvenih
mrea i njihovog koritenja u edukacijske svrhe. Dodue, postoji odreena bojazan dijela
uenika da se na taj nain ulazi u dio njihovog slobodnog vremena odnosno da im se isto
dodatno oduzima. Koritenje Loomena ima veliki potencijal i uenici vrlo postepeno otkrivaju
njegove mogunosti.
Samoprocjena nastavnika je pokazala jo uvijek nedostatnu razinu poznavanja rada u LMS-u
Moodle, te potrebu dodatne informatike edukacije. Takoer je potrebno problematiku
koritenja IKT-a u nastavi povijesti problematizirati u irim strunim krugovima.

Literatura
1. Marinovi, M. Nastava povijesti usmjerena prema ishodima uenja. AZOO, Zagreb, 2014.
2. Stradling, R. Nastava europske povijesti 20. stoljea. Srednja Europa, Zagreb, 2002.
3. Bratonja Martinovi, Lj. Borba za posao teak 300 milijuna kuna: Nakladnici nude lane
digitalne udbenike. Novi list, URL: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Borba-za-posaotezak-300-milijuna-kuna-Nakladnici-nude-lazne-digitalne-udzbenike (pristupano: 28.5.2014.)
4. Hajdarovi, M. Samostalno istraivanje povijesti uz Pinterest. Pogled kroz prozor, Broj 52,
svibanj 2013. URL: http://pogledkrozprozor.wordpress.com/2013/05/31/samostalnoistrazivanje-povijesti-uz-pinterest/ (pristupano: 13.6.2014.)
5. Matijevi, M. Humor u nastavi. Una-MTV, Zagreb, 1994.
6. Poljak, V. Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 1990.