You are on page 1of 21

GRAĐEVINSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK GEODEZIJA
Šk.god. 2014/2015.

Seminarski
rad
PROSTORNI PLAN OPĆINE VISOKO

Profesor:
Student:
Jogić Ahmed

Prof. dr. Mehmed Bublin

UVOD
Grad Visoko je locirano na raskrsnici putova, u središtu regiona Sarajevo- Zenica.To je grad
sa značajnom kulturno-historijskom prošlošću. Naziv Visoki nosio je srednjovijekovni grad
na Visočici, dominantnom brdu iznad grada, njegovo podgrađe (trgovište) zvalo se Podvisoki,
a Visoko je naziv za grad koji se počeo razvijati od početka Osmanlijske uprave 1463. godine
i do danas. Jos prije drugog svijetskog rata grad Visoko je posjedovao gradska obilježa. Dugo
vremena osnovna karakteristika grada Visoko je brz rast stanovnika, domaćinstava, rast
privrede i razvoj drugih dijelatnosti. Koncentracija stanovnštva odvijala se paralelno sa
industriskim razvojem, koji se dijelom ostvarivao pod uticajem razmještaja sirovinske baze,
lokacija ranije ranije izgrađenih privrednih kapaciteta, infrastrukturalnih i drugih objekata,
prirodnih, vodnih i drugih resursa. Općina Visoko se prostire na površini od 231 km² i nalazi
se središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Graniči sa općinama Kiseljak, Busovača, Kakanj,
Vareš, Breza, Ilijaš.
Danas grad Visoko predstavlja jedan administrativni, kulturan, obrazovni, zdravstveni ,
trgovinski i turistički centar.

2

PRIRODNI USLOVI
Općina Visoko se prostire na površini od 232 km². Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i
Hercegovine u Zeničko-Dobojskom kantonu i industrijskog regiona Sarajevo-Zenica. Graniči
sa općinama Kiseljak, Busovača, Kakanj, Vareš, Breza, Ilijaš. Povezana je sa putovima,
magistralnim putem Sarajevo-Zenica prema sjeveru i regionalnim putevima sa susjednim
općinama, željezničkom prugom u pravcu Jadranskog mora.
Položaj Općine Visoko u sklopu SarajevskoZeničke makro-ekonomske regije je izrazito
povoljan. Povoljan položaj Visokog u SarajevskoZeničkoj kotlini, uslovljen je između ostalog
postojanjem dijela magistralne putne, željezničke ,
PTT mreže, elektro-energetskih i plinskih sistema,
preko kojih se odvija obiman transport ljudi, roba,
energije i informacija. Ova okolnost igra važnu
ulogu u razvoju Općine Visoko i grada Visokog.
Prirodni resursi kojima raspolaže općina su
3

poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugalj i
različite vrste stijena.

--Morfološke karakteristike-Prirodna sredina općine je determirana dolinama rijeka Bosne i Fojnice, Morfološkim
diferencijacijama dolina sa padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne Ozrena, Vranice i Zvijezde. Prostor općine doseže relativno niske nadmorske visine i to od
399 do 1050m nadmorske visine, što je veoma povoljno sa stanovišta razvoja poljoprivredne
proizvodnje, industrije, građenja i održavanja saobraćajnica i drugih sistema komunalne
infrastrukture.

--Geološke, hidrološke i seizmičke karakteristike
zemljišta-Teritorija Općine Visoko pripada širem području poznatom u geologiji kao sarajevsko-zenički
bazen. U ovom bazenu pojavljuju se stijene koje sačinjavaju mlađih miocenskih sedimenata,
dok se na krajnjem zapadu bazena pojavljuju i najstarije paleozojicke stijene. Klasiofikaciom
navedenih stijena prema hidrološkim funkcijama izdvajaju sehidrogeološki kolektori
podzemnih voda, hidrološki kompleksi i hidrogeološki izolatori. Hidrološki kolektori
podzemnih voda imaju nejveći značaj, s obzirom da zahvataja niska niska ravničarska
podrucja uz Bosnu i Fojnicu,gdje je uglavnom smjašteno stanovništvo i industrija koj ase
snadbjeva vodom iz ovih aluvialnih ravni. Seizmotektonska svojstva u najvećem dijelu ovog
područja određuju zune izgrađene od neogenskih sedimenata. Visoko je izidvojeno u okviru
konture izohijate 6 stepeni MCS , s da se dijelovima supstranta izgrađenog od čvrstih stijena
može očekivati smanjenje stepena seizmičnosti. Analizom geoloških,hidroloških,seizmičkih
morfoloških i morfogeneckih karaktaristika tla, svrstava teritoriju podrućja Oćine Visokog u
veoma kvalitenu sredinu.

4

--Klimatske karakteristike-Područje Općine Visoko spada u kontinentalni tip klime u kojoj se pojavljuje učestalo
strujanja vazdusnih masa u zapadnom i sjeverozapadnom pravcu. Osim toga dosta su visoke
vrijednosti prosječne godisnje relativne vlažnosti, koja povečava oblačnost i pojavu magle,
što pogoduje stvaranju smoga. Godišnje i srednje godišnje vrijednosti važnijih meteoroloških
pojava mjerenih 2000 i 2001 godine za Zeničko-Dobojski kanton kome pripada i Općina
Visoko, date su u tabeli :

2004

2005

SREDNJE GODIŠNJE VRIJEDNOSTI
Pritisak zraka, mb
976,7

975,7

Temperatura zraka, ºC

11,9

11,1

Relativna vlažnost zraka, %

68,0

72

5,8

6.4

40,2

36,6

Apsolutna min. temperatura zraka,ºC

-21,5

-14,2

Količina padavina ,l/m²

561,3

1050,5

Broj dana sa padavinama ≥ 0,1mm

130

169

Boj dana sa snježnim pokrivačam ≥
1mm

53

41

Oblačnost (desetine)

GODIŠNJA VRIJEDNOST
Apsolutna max. temperatura zraka, ºC

5

Max. visina snježnog pokrivača, cm
Trajanje sijanja sunca (sati)

55

20

2090,0

1742,4

Veoma karakteristično za šire područje Visokog da se mikro klimatski
elementima javljaju u dosta velikim rasponima. Znatno se razlikuje mikro
klima u dolini rijeke Bosne od mikro klime na području pobrđa.

--Mineralni resursi-Među mineralnim resursima prisutnim na području Općine Visoko,
izdvajaju se:glina, gips, ugalj irazličite vrste stijena. Pojave i nalažišta gline
poznati su na više lokaliteta. Pripadaju aluvialnim, policenskim i
miocenskim glinama.
SiO2

Ai2O3

FeO3

Na2
O

K2O

CaO

MgO

61,13
%

18,01
%

6,63
%

0,8
%

2,35
%

1.59
%

1.60
%

7,52
%

Gline ovog sastava koriste se u proizvodnji cigle i crijepa. Eksploataciju
vrši „IGM“d.d. – Visoko.

-- Zemljište-Poljoprivredna područja prema katastarskim podacima angažuju 10.073 ha ili 43,64 %
općinske teritorije. To se uglavnom odnosi na doline rijeka Bosne i Fojnice, te zaravnjene
površine uz Kreljusnicu, Godušicu i Gorušu.
Prema osnovnoj namjeni pljoprivredne pvršine možemo podijeliti na:
-njive

7,476 ha ili 32,39% površine Općine

-vrtovi

10ha

ili 0,04% površine Općine

-vočnjaci

541ha

ili 2.34% površine Općine

-livade

966ha

ili 4,19% površine Općine
6

-pašnjaci

1,080ha

ili 4,68% površine Općine

-poljoprivredna površina 10.073 ha ili 43.64% površine Općine
Teritorija Općine Visoko pruža povoljne uslove za življenje i privređivanje. Ovom sigurno
doprinosi i bogatstvo prirodnih resursa kojim raspolaže ovo područje.
Na podrućju Općine nalazi se oko 1.800 ha najkvalitetnijeg zemljišta I kakegorije. To
pogoduje kako rezvoju poljoprivrede tako i stočarstvu ratarstvu. Zaštita kvalitetnog
pljoprivrednog zemljišta spada u osnovno strateško razvijeno pitanje Federacije i države
BiH.

--Šume -Šume na prostoru Općine angažju 11.991 ha odnosno 51,95%površine
Općine. Kvalitet šumskog fonda je neodgovarajući. Zastupljene su šume
lošeg kvaliteta . Naime treba posebnu pažnju obratiti razvoju kvalitetnijih
šuma na većim kom pleksima a neke nekvalitetne šumske površine
osposobiti za poljoprivrednu proizvodnju. Tokom rata šume su se na razne
nečine uništavale bespravnom sječom, paljenjem itd. Bilo bi potrebno
obratiti posebnu pažnju pošumljavanju uz odabir odgovarajućeg sadnog
materijala , kako bi se omogućilostvaranje novih kvalitetnih površina
namjenjenih za rekreaciju i sport i dr.

--Vode -Pored poljoprivrednog i šumskog zemljišta, značajan prirodni resurs predstavljaju vodna
bogatstva rijeka Bosne i Fojnice , te vrela podzemnih voda u aluvijalu pomenutih vodotoka.
Međutim korištenje vodnih resursa rijeke Bosne i Fojnice je ograničeno zbog visokog
stepena zagađenosti. Sve gradske otpadne vode te fabričke otpadne vode završavaju u
vodotocima pomenutih rijeka i vidno ih zagađju.
Na podrčju Općine najznačajnije vrelo je Vrutak, koje je kaptiranze potrebe snedbjevanja
vodom potrošača ugradskom jezgru. Međutim njegova izdašnost nije dovoljna za budući
period, pa će se morati tražiti drugo riješenje.

7

STVORENI USLOVI

--Kulturno historijsko nasljeđe -Visoko je grad sa značajnom kulturno-historijskom prošlošću. Na prostoru visočke općine
bilježi se dug kontinuitet življena tako da na
ovim prostorima prvi tragovi života datiraju
još iz 4000 godine p.n.e.Visoko je locirano na
raskrsnici putova,u središtu regiona Sarajevo
Zenica. Naziv Visoki nosio je srednjovijekovni
grad na Visočici, dominantnom brdu iznad
grada, njegovo podgrađe (trgovište) zvalo se
Podvisoki, a Visoko je naziv za grad koji se
8

počeo razvijati od početka Osmanlijske uprave 1463. godine i do danas. U
srednjovijekovnom periodu ono što danas zovemo općinom Visoko činili su lokaliteti koji su
bili od ogromne važnosti za državu Bosnu: Visoki, Podvisoki, Mile (danas Arnautovići),
Moštre i Biskupići.
Ruševine srednjovjekovnog grada Visoki nikada nisu sistematski arheološki istražene. U ljeto
1994. godine, među bedemima grada na Visočici, prilikom zemljanih radova, slučajno su
nađeni dijelovi ukrašenih doprozornika, dovratnika i kamene plastike. Radi se o materijalu od
izuzetne likovno-historijske vrijednosti, veoma značajnom za naučnu obradu u smislu
pružanja do sada nepoznatih podataka u pogledu izgleda i značaja ovog grada i za stilsko i
kronološko određenje. Izdavanje svećanih isprava u Visokom potvrđuje da je i sam grad
služio kao vladarska rezidencija. Tako je povelja bana Tvrtka (kasnije kralja Tvrtka I
Kotromanjića) iz 1355. godine izdata u Visokom "in castro nostro Vizoka vocatum".Najstariji
pisani izvori o Visokom ne pominju ovo ime, ali se iz konteksta da zaključiti da se radi
upravo o njemu. Između 1060. i 1075. godine u jednom katalogu Rimske crkve tvz.
"Provinciale vetus", među gradovima u kojima stoluju biskupi i prema kojima se i zove
pojedina biskupija, spominje se i grad (civitas) Bosna. Bosanski ban Kulin 29. augusta 1189.
godine izdaje Dubrovčanima povelju o slobodi i prijateljstvu. Povelja je pisana na latinskom
jeziku - laitnicom i bosanskom jeziku bosančicom, bosanskom varijantom ćirilice.

-- Škole na visočkoj općini-Državne osnovne škole u Visokom
Već 1881. počela je sa radom "Općinska škola" u Visokom. Ona je bila smještena u
kući Hasan-bega Zečevića. "Općinska pučka škola" izgrađena je krajem 1885. a
konačna dogradnja završena 1886. Školu su pohađala djeca svih konfesija, tako da je
ubrzo postala pretjesna, te su ponovo ženska djeca izdvojena i pohađala su "Žensku
osnovnu školu" za čije su potrebe ponovo vraćene pod kiriju povoljne kuće. Pripreme
za izgradnju škole su počele 1907. godine, intenzivna gradnja krenula je 1909. godine,
a 1910. učenici su ušli u novu "veliku školu" na Kraljevcu. Škola na Kraljevcu
dograđivana je 1961, 1971., te 1975/76. godine. Odlukom Općinskog vijeća od 20.
januara 1993. škola nosi naziv Osnovna škola "Kulin Ban" Visoko.
NOsnovna škola "Safvet-beg Bašagić" Visoko .Nastava u ovoj školi je počela 1958/59.
školske godine.

Škola za osnovno muzičko obrazovanje "Avdo Smailović" Visoko
9

Škola je počela sa radom 1973. godine. Prvo u okviru tadašnje Osnovne škole "Ahmet
Fetahagić" (danas OŠ "Safvet-beg Bašagić"), a od 1979. godine kao posebna škola.
Škola je dobila ime po čuvenom kompozitoru i muzičkom pedagogu, koji je rođen u
Visokom. On je bio utemeljivač moderne muzičke kulture u Visokom i BiH.

Osnovna škola "Mula Mustafa Bašeskija", Donje Moštre
Nastava u ovoj školi počela je školske 1918/19.godine.

Osnovna škola "Musa Ćazim Ćatić", Veliko Čajno
Nastava u ovoj školi je počela 1938/39. Školske godine.

Osnovna škola "Alija Nametak", Buci
Ova škola baštini tradiciju osnovne škole koja je postojala u Kralupima jos između dva
svjetska rata. Nastava na Bucima je počela 1951/52. školske godine.

Osnovna škola "Mehmedalija Mak Dizdar" Dobrinje
Škola je osnovana nakon Drugog svjetskog rata u Buzićima. Od 1954. godine škola se
nalazi u Dobrinju.

Srednje obrazovanje
Medresa
Medresa je u Visokom osnovana 1838.godine. Zemljište za medresu je poklonio
Ahmed ef. Pinjgić. U medresi je bila biblioteka koju je 1840. godine uvakufio Mustafapaša Babić. Medresa u Visokom je bila tipa niže medrese. Postupna reforma i
modernizacija nastave nije mimoišla ni Visočku medresu tako da tridesetih godina
ovog stoljeća i u Visočkoj Ahmed ef. medresi se uvode svjetovni predmeti, učenici se
dijele po razredima, a medresa je postala petorazredna. Danas se intenzivno gradi
internat u sklopu visočke medrese za potrebe stanovanja njenih učenika.

Franjevačka Gimnazija u Visokom
Franjevačka gimnazija je u Visoko preseljena iz Guća Gore 1900. godine.
Do tada je u Guća Gori radila kao petorazredna, ovdje radi kao
šestorazredna do školske 1913/14. kada se upisuje sedmi razred, a
10

1914/15. i osmi razred. Poslije Prvog svjetskog rata Gimnazija je
nastavila sa radom, a 1924. godine njoj je bilo priznato pravo javnost

Gimnazija "Visoko"
Gimnazija u Visokom osnovana je 1960. godine,sastoji se od opće i filološke .

Mješovita srednja škola "Hazim Šabanović" Visoko
Gimazija u Visokom osnovana je 1960. godine. Škola učenika u privredi osnovana je
1969. godine, a 1971. godine izvršena je integracija Gimnazije i Škole učenika u
privredi i dobila naziv Srednjoškolski centar "Janko Balorda". koji se 1993. godine
mijenja u SŠC "Hazim Šabanović", a 1995. godine škola je dobiva novo ime,
Mješovita Srednja škola "Hazim Šabanović". Škola se sastoji od srednjih tehničkih
škola i srednjih stručnih škola.

--Muzej-U Visokom postoji Zavičajni muzej u
kome se nalazi brojno kulturno
historijsko naslijeđe Visokog, ali i
Bosne. Najviše toga je vezano za
srednjovjekovnu državu Bosnu, zbog
činjenice da je Visočka dolina bilo
središte tadašnje države. U muzeju se
danas čuvaju mnogi predmeti i
dokumenti iz srednjovjekovnog doba,
kao i dijelovi ruševina starog grada
Visoki.
U Goduši pored Visokog se trenutno
gradi i u završnoj je fazi istureno
odjeljenje ovog muzeja koje je
posvećeno starim goduškim zanatima od kojih je najznačajnije drvorezbarstvo gdje će se naći
11

svi postojeći antikviteti kao i alati na kojima su rađeni kroz historiju. Direktor zavičajnog
muzeja je profesor Senad Hodović.

--Nacionalni spomenici -Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uvrstila ukupno osam nacionalnih spomenika
koji se nalaze u Visokom. Dok je većina spomenika, pogotovu onih novijeg datuma, očuvana,
Stari grad Visoki i nekadašnja grobna crkva su u potpuno porušenom stanju. Nemar
općinskih, kako i državnih vlasti je rezultirala time da su ostaci bedema nekadašnjeg
kraljevskog grada Visoki potpuno pokriveni vegetacijom koja se nalazi na vrhu brda
Visočice.
Slijedi spisak svih nacionalnih spomenika u Visokom:

Crkva sv. Prokopija - odluka o proglašenju
Mile, krunidbena i grobna crkva bosanskih kraljeva u Arnautovićima

Stari grad Visoki, historijsko područje

Tabačka (Tabačica) džamija - odluka o proglašenju

Alaudinova (Šadrvanska) džamija

Arnautovići - Samostan

Naksibendijska džamija

Džafića han u Donjem Moštru

--Stanovništvo--Gustina naseljenosti u opštiniVisoko je velika .Prema popisu iz 1991. godine općina Visoko
imala je 46.160 stanovnika što na površini od 231 km2 dostiže 197,32 stanovnika na km2. Od
toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30%, a na vangradska područja 31.990
stanovnika ili 69,4%.
Na jedno domaćinsvo dolazi 3,6 stanovnika na općini, od čega u gradskom području 3,3, a u
vangradskom 4,0 stanovnika na jedno domaćinstvo. Prisutna je tendencija laganog rasta
stanovništva u gradskom području što je rezultat prirodnog priraštaja uz neznatan mehanički
priliv.
Prema procjenama općinskih organa iz 2005. godine općina danas broji 40.276 stanovnika,
gdje 29% otpada na gradsko područje, a 71% na ruralno. Po posljednjem službenom popisu
12

stanovništva iz 1991. godine, općina Visoko imala je 46.160 stanovnika, raspoređenih u 88
naselja.

Bošnjaci - 34.373 (74,46)
Srbi - 7.471 (16,18)

Hrvati - 1.872 (4,05)

Jugoslaveni - 1.464 (3,17)

ostali - 980 (2,14)

U općini Visoko prema procjenama danas živi 96% Bošnjaka, 2% Srba, 1% Hrvata, te 1%
Ostalih. Sa gustom naseljenosti od 173 stanovnika/km², Visoko se ubraja u gušće naseljene
sredine u Federaciji. Stopa nataliteta Općine Visokoje približno ista sa stopom nataliteta BiH,
ali je stopa mortaliteta niža u Općini. Stopa prirodnog priraštaja Općine Visoko je veća nego
u BiH. Starosna kategorija stanovništva predškolskog i školskog uzrasta (do 19 godina) čini
jednu trećinu ukupnog stanovništva, dok na stanovništvo od 19. do 60. godina otpada
55% ukupnog stanovništva.
Ukupo
40.157

0-14
9.027

15-64
26.052

65 i više
5.078

100%

22,48

64,87

12,65

Prije rata u strukturi stanbenog fonda dominirala je stanbena kuća i individualno vlasništvo
stanbenog fonda. Kolektivna stanbena izgradnja ostvarena je samo u naseljima za kolektivno
stanovanje koje je finansirala država. Nakon rata nastala su velika oštećenja na društvenom i
stanbenom fondu koja ugrožavaju uslove stanovanja.

--Privreda-U privrednoj strukturi općine Visoko karakteristično je istaći da su vodeće oblasti privrednog
razvoja industrija i trgovina (podaci 1991.god) oni predstavljaju dva ključna sektora u
privredi općine. Pored intenzivnog razvoja industrije i trgovine, značajan doprinos u razvoju
općine Visoko je dala poljoprivreda,građevinarstvo, zatim saobraćaj i zanatstvo. Visoko je
prije rata bilo sjedište regijonalni zajenica općina Breza Vareš, Fojnica, Kiseljak; Kreševosa
najvećop masom populacije i najjačim ekonomskim i socijalnim funkcijama. Agresijom na
našu zemlju privredne aktivnosti odvijaju se otežano. Povećani su troškovi i koriste se
postojeće zalihe sirovina i repromaterijala. Fizički obim proizvodnje ostvarivan je kako je to
13

ratna situacija dozvoljavala. Asortiman roba je desetkovan i sveo se na one proizvode koji su
od interesa , prije svega, Armije BIH. Uprkos teškim oštečenjima, koja se procjenjuju na oko
400 mil. DEM privredni kapaciteti su bili u funkciji i nijednog dana nisu obustavljali
proizvodnju. Organizovanje industrijske proizvodnje i posebno poljoprivredne proizvodnje
pomoglo je u preživljavanju stanovništva općine i šire regije i dalo ogroman doprinos u
odbrani zemlje i općine.
Poslijeratna obnova je donekle ponovo pokrenula neke fabrike, no većina njih nije dosegla
prijeratni kapacitet, zaradu ili izvoz. Visoko je već odavno bilo poznato i važilo za grad gdje
se kvalitetno prerađivala koža, ali i tekstil, što govori i podatak iz 1991. godine kada je
Kožarsko tekstilni kombinat (KTK) bio jedan od najvećih izvoznika u BiH. Umjesto
oživljavanja starih giganata, izgrađena je potpuno nova fabrika prerade tekstila, gume i kože
Prevent koja je 2004. godine investirala preko 5 miliona KM za osposobljavanje
proizvodnje[1]. Fabrika Preventa smještena na Slobodnoj Zoni u Visokom trenutno upošljava
preko 1500 radnika i pravi kožne i tekstilne presvlake za sve glavne proizvođače u
automobilskoj indusriji u Evropi, uključujući Renualt i Volkswagen. Dio stručnog kadra i
radnika, kao i tehničke opreme iz KTK-a je preuzeo Prevent uz odgovarajuću nadoknadu.

--Infrastruktura-Na području općine Visoko relativno je dobro razvijena mreža magistralnih, regijonalni i
lokalnih puteva preko kojih se obavlja velik broj putovanja. Najveći broj kretanja obavlja se
pješačenjem, zatim javnim autabuskim prevozima, te putničkim automobilima.
Dužina puteva na području Općine je:
Magistralni put M 5

14,867 km

Regionalni put R 443

11,00 km
14

Regionalni put R 445

12,00 km

Ukupno

37,867km

Kad se uzme u obzir pokazatelj kvaliteta putne mreže kao što su: širina puta, kvalitet
kolovoza, usponi i padovi, minimalni radijusi, obilsasci naselja i slično, kvalitet putne mreže
Općine je dosta nepovoljan. Nadostaci putne mreže se ogledaju u neovoljnoj dužini lokalne
mreže.
U Opštini Visoko dosta je visok nivo motorizacije. U 2002 godini iznosi 190 vozila na 1000
stanovnika, što je znatno više od ostvarenog društvenog proizvoda. Motorizacija svojim
velikim porastom značajno podržava ekonomski razvoj, poboljšava mobilnost,
modernizovanost i stvara ekonomični vozni park,povečava potrebe za uslugama i sl.
Općina Visoko se nalazi u domenu Sarajevskog aerodroma (distanca manja od 50 km). Na
području Općine Visoko (Moštre) nalazi se sportski aerodrom čija je likacija omogučava
razvoj internacionalnog aerodroma.

--Zaštita okoline-Zaštita životne sredine predstavlja jedan od najkrupnijih problema Općine Visoko . rijeke
koje prolaze Općinom Visoko u velikoj mjeri su zagađene i nemogu se koristiti za
navodnjavanje poljoprivrednih površina niti za rekreacione svrhe. Rijeka Bosna već od Ilijaša
dolazila kao kanal IV klase, a rijeka Fojnica, Goruša i Radovljanska su nosile visoko
bakreriološko zagađenje.
Potvrđeno je zagađenje zemljišta metalima i nekontrolisanom upotrebom viještačkih i
zaštitnih srestava. Šuma su zahvačene procesom sušenja, zbog visokog aerozagađenja a sa
takođe im prijeti opasnost od prekomjernog sjećenja. Zrak je zegeđen SO2 dim, NOx, taložni
prah, teški meteli, lebdeće čestice itd.
Veoma je nužno obratiti pažnju na:
 zaštitu površinski i podzemnih tokova i način odstranjivanja upotrebljenih voba iz
domaćinstava i industrije.
 Odstranjivanje krutih otpadaka, odpadaka od industrije i stanbenih naselja.
15

Zaštitu vazduha i smanjenje zagađenosti gradske atmosfere iz domačinstava, industriski
pogona, centralnih kotlovnica, saobraćaja i ostalih zagađivaća.

--Ciljevi-Opći i posebni cilevi prostornog uređenja predstavljaju jedinstven, međusobno uslovljen
sistem uzročno-posjledičnih aktivnosti, koje moraju brižno ocjenjivati i vremenski skladno
provoditi, kako bi se u datim okolnostima prostor, nasljeđenje i izgrađene vrijednosti
optimalno koristile,

Opći ciljevi
anulirali eventualni konflikti i afirmisao održivi razvoj na širem području Općine Visoko.
Na širem području Općine Visoko neophodno je stvoriti pretpostavke da se u praksi
ostvaruje:
16

Striktna zaštita prirodnih i stvorenih uslova
Povećanje učešća malih i srednjih preduzeća, stimuliše razvoj privrednih odlasti sa brzim
obrtom kapitala i ekološki neškodljivim proizvodnim procesima
Usmjeravanje investicionih aktivnostika razvoju strateških dijelatnosti (poljoprivrede,
turizma i, prehranbene industrije) stvarajući uslove za održivi razvoj.

Posebni ciljevi
Uvažavajući opće ciljeverazvoja bosanskohercegovačkog društva, raspoložive prirodne i
stvorene vrijednosti, postojeće potencijale, stimulirajuće i otežavajuće okolnosti, dostignuti
nivo razvoja i drugo, utvrđeni su slijedeći ciljevi prostornog uređenja:
Riješavanje problema bespravne gradnje.
Osmšljenim mijerama obezbijediti očuvanje i zaštitu prirodnog i graditeljskog naslijeđa.
Adekvatnije uređenje, racionalnije korištenje zemjišta za gradnju.
Ravnomjernije naseljavanje prostora u cilju ujednačavanja uslova života i rada za sve
stanovnike Općine.

--Swot analiza--

Analiza snaga , slabosti , mogucnosti i prijetnji Opcini Visoko
SWOT analiza je okvir kroz koji se procjenjuje lokalna situacija. Analiza dijeli snage na
unutarnje i vanjske,
pozitivne ili negativne.
Ime ove analize dolazi od prvih slova rijeci na engleskome:
Strengths (snage) pozitivni unutarnji cimbenici
Weaknesses (slabe strane), negativni unutarnji cimbenici
Opportunities (mogucnosti),. pozitivni vanjski cimbenici
Threats (prijetnje) negativni vanjski cimbenici
17

Snage koje mogu poslužiti kao temelj za ostvarivanje vizije buducnosti Visokog ukljucuju
elemente poslovne klime, ljudskih resursa, kulturne baštine, ekonomske osnove i
drugih cimbenika kao što je kvaliteta okoliša. Ali postoje i slabosti koje Opcinu Visoko mogu
sprijeciti u ostvarivanju vizije. Na primjer poslovna klima ima koristi od dobre suradnje
izmedu lokalnih institucija i tocnih zapisa vlasništva nad zemljom. No ipak ne postoji
dovoljna potpora za poduzetnicki razvoj i suradnja i koordinacija institucija unutar Županije,
do sada nije bilo opce strategije lokalnog gospodarskog razvoja.Slicno tome postoje i snage u
ljudskim potencijalima poput dobrih radnih navika i jednakosti spolova, ali i slabosti kao što
je nedovoljan poticaj za rad s mladeži i odlazak mladog školovanog kadra. Izvana gledano, tu
je smještaj blizu medunarodnih granica i dobar prometni položaj, procesi globalizacije i veze
s Europskom Unijom koje nude mogucnosti pristupa novim tržištima i idejama, ali takoder
nose i prijetnju od vece konkurencije. Snage i slabosti u nacionalnoj poslovnoj klimi utjecu
na Opcinu Visoko.
Slijedi tabela koja navodi snage, slabosti, mogucnosti i prijetnje kako su ih odredili clanovi
radne skupine.

REZULTATI SWOT ANALIZE OPĆINE VISOKO
SNAGE-iznutra

SLABOSTI-iznutra

LJUDSKI POTENCIJALI
- iskorištavanja volja , motiv , znanje
- radne navike
- marljivost , gostoljubivost
- prilagodljivost
- pojedinacna organiziranost
- ravnopravnost spolova
- poduzetnicki duh, potencijal
- poduzetnici
- jaka motivacija za unapredenje Opcine
- mogucnost maksimalnog

LJUDSKI POTENCIJALI
-smanjenje broja stanovnika
-smanjenje broja mladih
-velik broj starackih domacinstava
- premalo specijalistickih znanja
- nedosljednost, nepovjerenje, «jal», neprihvacanje
poduzetnika
- prevelika samokriticnost i kriticnost
- nema dovoljne spremnosti gradana za realizaciju
«zajednickih interesa»

talentiranih ljudi

POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA
-nezadovoljavajuca cestovna infrastruktura
-Visoko nema direktni spoj na auto-cestu ZagrebGorican iako prolazi podrucjem opcine.
- nerazvijenost financijskih institucija

POSLOVNA KLIMA I INFRASTRUKTURA
-dobra suradnja institucija na opcinskoj razini
- djelomicna sredenost zemljišnih knjiga

18

sacuvan prostor i cisti okoliš
- auto-cesta Zagreb-Gorican
EKONOMSKA OSNOVA
-planirane poduzetnicke zone »Vinicno«
- tradicija obrtništva i zadrugarstva
- relativna razvijenost poduzetništva i obrtništva
KULTURNA BAŠTINA
-Utvrda Canjevo u Canjevu
-Crkva Sv.Marije
Magdalene u Vinicnu
-Arheološki lokalitet «Frateršcina» u Visokom
-Crkva Presv.Trojstva (gotika, barokizirana) u
Visokom
-Pil Sv.Ivana Krstitelja u Visokom (Jarek)
- Belina lipa u Visokom
SPORT I REKREACIJA
-Lovni turizam
. Visocko vinogorje
-Pješacko-planinarske staze na Kalnik

- nepostojanje komunalno opremljene poduzetnicke
zone
-nedovoljna funkcionalna i organizacijska povezanost
-nedovoljno razvijena turisticka infrastruktura
-nedostatak strategije razvoja nadstranackog
karaktera i
nepostojanje prioriteta lokalne zajednice
- zatvorenost financijskih kuca
- administrativne prepreke
- nedovoljno razvojnih programa i ulaganja u razvoj
novih proizvoda
- nedovoljno poticanje obrtništva
- bankarsko neprihvacanje rizika,
EKONOMSKA OSNOVA
- neiskorištenost potencijala u kontinentalnom
turizmu
- nerazvijena seoska gospodarstva
- nekorištenje kulturnih i povijesnih dobara
KULTURNA BAŠTINA
-nema prezentacije i promocije kulturne baštine
-nema dovoljno osmišljenih projekata
ŠPORT I REKREACIJA
- nema vecih dogadaja

PRIJETNJE – izvana
MOGUĆNOSTI - izvana
GEOGRAFSKI POLOŽAJ
- geostrateški položaj
- regionalno povezivanje
-auto–cesta ( Zagreb-Gorican)
-blizina Zagreba, Varaždina
-blizina granice s državama EU
NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO
OKRUŽENJE
- integracija, globalizacija
- prilagodbe standardima EU
-geografski položaj u odnosu na EU
-decentralizacija
-malogranicni promet
-uvodenje EURA
-politicka klima koja podržava ulaganje i
razvoj
-vezivanje naše gospodarske strukture za

GEOGRAFSKI POLOŽAJ
-blizina Varaždina, Zagreba
NACIONALNO I GLOBALNO POSLOVNO
OKRUŽENJE
-integracija, globalizacija
-nepoznavanje prednosti integracije prema EU
-zakonska regulativa i politika dominira nad strukom
-neefikasnost
-prevelika centralizacija poreznog i financijskog
sustava
-administrativna ogranicenja na razini države
-neorganiziranost države uprave ( nestrucnost
birokratizam
-nedefinirana uloga lokalne zajednice u sferi
gospodarstva
-niske place
-negativni efekti otvaranja gospodarstva i
19

gospodarsku
infrastrukturu EU
-pozitivni efekti globalizacije

globalizacije

LJUDSKI POTENCIJALI
-naseljenost
-potencijal mladih ljudi
-dijaspora
-sustavno poticanje i promoviranje ideja i
inovacija
-dobra obrazovna struktura

LJUDSKI POTENCIJALI
-jeftina radna snaga
-migracije stanovništva
OSTALO
-masovne epidemije
-globalne klimatske promjene
-tretiranje kao objekta tudih strategija

OSTALO
-razvoj turizma
-korištenje domacih i medunarodnih
gospodarskih
priredbi za promociju domaceg
gospodarstva te za
akviziciju novih ideja

LEGENDA:
Autoput
Regionalni putevi
Lokalni putevi
Željeznica

20

Željeznička stanica
Rijeka
Naselja
Poljoprivredno zemljište
Gradski stadion „Luke“
Vatrogasna stanica
Džamije
Crkve
Stambeni objekti

21