You are on page 1of 23

Radioaktivnost

Doc. Dr Nermina Kantardžić

1

Prirodna radioaktivnost

Većina hemijskih elemenata ima stabilno
jezgro što je uslovljeno ravnotežom broja
protona i neutrona. Ako dođe do
poremećaja ove ravnoteže, iz jezgra
dolazi do emisije nekih čestica sve dok
se ne uspostavi ravnoteža.

Ovaj proces pretstavlja dezintegraciju ili
raspad jezgra, a pojava se naziva
radioaktivnost.

U martu 1896, Henri Becquerel
primijetio je zacrnjenje fotograske ploče
pohranjene u ladici u mraku, tj bez
uticaja svjetlosti. Otkrio je da neke
materije (elementi) prirodno emituju
zračenja koja dovode do ovog
fenomena. To je bilo otkriće prirodne
radioaktivnosti.

2

18-F deoxyglucosa). nestabilan je i raspadom nastoji preći u stabilno. 3 . neradioaktivno stanje.Izotopi • Elemenat koji se dezintegrira (koji je radioaktivan) ima sve identične hemijske karakteristike njegovog neradioaktivnog pandana. tj ima jednak broj protona u jezgru (atomski broj). I-131 . Naziva se izotop. • Radioaktivni izotop = radionuklid • Ako je u nekom farmakološkom spoju element zamijenjen radioaktivnim izotopom (npr. naziva se radiofarmakom jer služi za obilježavanje ili ocjenu funkcije ili liječenje nekog organa (tkiva). ali veći broj neutrona.

• Radioaktivni izotopi nalaze se kao prirodni elementi. • Ono je različito za različite i zotope. Cs-137 oko 32 godine. • Svaki radioaktivni izotop ima karakterističnu konstantu – vrijeme poluraspada ili poluživota (T1/2) . • Na pr: za Co-60 je 5. minuta pa do hiljada godina. za Ra-226 hiljadu godina. tj za koje se polovina njegovih atoma dezintegrira .23 godine. tj vještački radioizotopi . a u medicin i se češće koriste oni dobijeni u atomskom reaktoru.• Izotopi su elementi koji imaju isti atomski broj ali različit maseni broj. i iznosi od nekoliko dijelova sekunde. 4 . • Pretstavlja vrijeme za koje intenzitet zračenja određene količine radioaktivnog elementa opadne na polovinu.

17 i 1.26 god  1.61 Zlato 98Au 3 dana i 0.61 odn.71 Kobalt 60Co 5.30 i 0.58 emisija elektrona.96 i 0.Radioizotopi u kliničkoj upotrebi Elemenat Izotop T1/2 Radijacija Energija(MV) Fosfor 32P 14 dan¸a  1.412 Stroncium 89Sr 50 dana  0.66 Iridium 192Ir 74 dana  0.51 i 0.   emisija  zraka.36 Cezijum 137Cs 30 god i 0.027 i 0.0.035 0.33 Jod 125I 131I 60 dana 8 dana  i 0. T1/2 poluživot izotopa 5 .

7 x 1010 dezintegracija u sekundi. odgovara 3. 6 . 1 Ci (Curie) je stara jedinica.Karakteristike radioaktivnih izotopa i jedinice mjeranja aktivnosti • Vrijeme fizičkog poluraspada • Vrijeme biološkog poluraspada = vrijeme za koje se polovina • • • radiofarmaka izluči iz organizma Aktivnost radioizotopa je broj dezintegracija u sekundi i definisana je bekerelima (Bq) ili kirijima (Ci): 1 Bq (Becquerel) – standardna jedinica radioaktiviteta odgovara 1 dezintegracija u 1 sec. i dalje je u upotrebi.

atom je neutralan tj nije joniziran. emituju se gama zraci (fotoni . e+ Ako još uvijek nakon toga jezgra posjeduje višak energije . 7 . Ako u jezgru ima više neutrona nego protona. jezgro je nestabilno i emisijom energije (nekih čestica) nastoji preći u stabilno stanje. • Emisija energije daje 3 vrste zračenja: • α zračenje su korpuskule jezgre He imaju 2protona+2neutrona. To je proces raspada (dezintegracije).tj zraci bez električnog naboja) u cilju da se postigne stabilno stanje. • β zračenja predstavljaju zračenje oslobođenih intranuklearni • elektron: e¯.Radioaktivni raspad • Ako hemijski element ima jednak broj protona u jezgru i elektrona u • omotaču.

neutrona • (iste hemijske karakteristike hemijskog elementa od koga nastaju – • • • • isti redni br. ß. H-3) Uran -238.protona. 234. različit br. Tricij (H-1. Deuterij. 235.Vodik. Ra-226 (Uranova porodica prirodnih izotopa) Dezintegracija jezgra – radioaktivnost – zračenje .  8 . H-2.Dezintegracija jedra • Izotopi = jednak br. različit maseni br ) Primjer izotopa .

Iako alfa čestice posjeduju znatnu enegriju. one ne odlaze daleko od jezgra i odmah reagiraju sa elektronima mase kroz koju prolaze. Veliko nestabilno jezgo Manje stabilnije jezgro + Alpha čestice 9 .Alfa(α) raspad • Alfa čestice se sastoje od 2 protona i 2 neutrona (jezgra helijuma. pošto imaju veliku masu (teške čestice). 24He) i emituju se iz jezgara koja imaju višak protona i neutrona.

Beta (β-) raspad (1) • Beta raspad: postoje 3 tipa beta raspada. Pri tome elektron brzo odlazi iz nukleusa. transformira jedan neutron u proton i elektron da bi reducirao količinu energije u nukleusu. 10 . Ovaj brzi elektron je zvani  čestica ili negatro. a on se mijenja u slijedeći elemenat u periodičnom sistemu. a ovaj proces beta raspad. a proton ostaje. Ako je radionuklid • • (radioaktivni element) nestabilan radi viška broja neutrona. Pri tome se atomski broj radionuklida poveća za jedan (povećani broj protona. maseni broj ostaje isti).

u procesu zvanom beta (β+) raspad. Neutron ostaje u nukleusu dok pozitron “odleprša” iz jezgra. 11 .Beta (β+) raspad (2) • Ako je radionuklid nestabilan zbog viška protona ili manjka neutrona. • • • jedan od protona se transformira u neutron i malu pozitivno nabijenu česticu zvanu pozitron. Atomski broj radionuklida koji emituje pozitron smanjuje se za jedan. i stoga se mijenja u prethodni elemenat u periodičnom sistemu. Ponovo treba naglasiti da se maseni broj elementa ne mijenja.

Ovaj process se zove hvatanje (capture) elektrona. da se pri tome nijedna čestiča ne emituje iz jezgra. biva uhvaćen u jezgro. dajući 1 neutron i 1 neutrino. ali atomski broj se smanjuje za jedan.Beta raspad . jedan od elektrona koji je • • • • blizu atomskog nukleusa. Prostor u unutarnjoj orbiti se popunjava elektronom iz vanjske orbite. pri čemu se emituju karakteristični x-zraci. kao što je elektron u K i L orbiti. Zapažamo.fenomen hvatanja elektrona (3) • Ako je nucleus nestabilan radi viška broja protona. a maseni se ne mijenja. Taj elektron se potom sjedini s protonom. 12 .

13 . emisija nekih čestica bez mase.Beta raspad . • Čak šta više. dok se broj protona i neutrona mijenja za jednu jedinicu. • Kod svih. • Postojanje ovih čestica prvi put je spomenuo Pauli 1930. maseni broj nukleusa ostaje konstantan tokom raspada. nenabijenih čestica zvanih neutrino i antineutrino zapažena je kod svakog beta raspada.zaključak • Tri su tipa beta raspada. iako ih je Fermi nazvao “neutrino”.

• Gama zraci imaju dobro definisanu energiju. pa se ovaj raspad zove “izomerički”.Gama (γ) zraci • Gama emisija – elektromagnetno zračenje • Nukleus nije uvijek potpuno stabilan nakon raspada. 14 . • Pri tome se ne mijenja ni atomski ni maseni broj . • Višak energije koju tada ima nukleus emituje se kao gama zračenje. ponekad je u semi-stabilnom stanju.

• nakon emisije beta zraka energije 0. prelazi u radioaktivni Co-60.33 MV. Tokom tog procesa Co-60 se transformira do svojeg stabilnog finalnog produkta N 60. 15 .Primjer Gama zračenja Co . a koji kada se bombarduje neutronima u nuklearnom reaktoru. emituju se 2 gama zraka energije 1.60 raspad • Na pr. što je ustvari stabilna forma prirodnog Co-59.25 MV i 1.31 MV. tokom raspada Co-60.

Prodornost radioaktivnih korpuskula i elektromagnetnih zraka Epidermis Dermis Subkutano tkivo Alpha čestice Beta čestice Gamma zraci 1 mm 16 .

Prodornost u odnosu na zaštitu 17 .

Brzina doze – Dose Rate ICRU 38 • To je doza isporučena po jedinici vremena. • Ako se doza zračenja koja uzrokuje ireparabilne štete u kratkom vremenu. isporuči u dužem periodu. ćelija odnosno organizam može preživjeti. • Prema brzini doze brahiterapija se dijeli u pet grupa: 18 . tj količine zračenja koje određeni izvor isporučuje u jedinici vremena. • U radioterapiji je veoma važna kod brahiterapije. • Dužina zračenja u brahiterapiji zavisi o brzini doze.

30 Gy/h za permanentne implantate zrnca 125 I. Na ovaj način imitira LDR BT. pulsnog isporučivanja doze obično jedan puls/sat i ukupno traje najviše do 24 sata. 103Pd PLD (pulse dose rate): brzina doze kao HDR Radi na principu kratkog.01 do 0.• LDR ( low dose rate): 40-200 cGy/h (tretman 24-144 h) • • • • • • niska brzina doze HDR (high dose rate): >200 Gy/min (12 Gy/h) (tretman nekoliko min) visoka brzina doze MDR ( medium dose rate): između LDR i HDR ( tretman od 15-48 sati) srednja brzina doze ULD (ultra low dose rate): 0. 19 .

20 .8 MV Spada u žive izvore zračenja Koristi se u obliku igala (za mulaže) i tuba za intrakavitarnu BT Pripada LDR BT U većini centara u svijetu izbačen je iz upotrebe radi teškoća sa zaštitom Sva iskustva u brahiterapiji ginekološkog karcinoma stečena su sa radiumom. a novi izvori i tehnike su komparirane s njim.Radioizotopi u radioterapiji • • • • • • • • • Radium (Ra-226) Prvi korišteni prirodni izotop u radioterapiji – 1903 – cerviks Ca vrijeme poluraspada je 1620 godina energija γ zraka 0.

U intrakavitarnoj terapiji koristi HDR izvore koji su u obliku zrnaca-peleta.17 i 1. iridija i čelika za endokavitarno HDR zračenje. U BT se koristi u obliku žice inkapsulirane u košuljicu od platine.33 MV.26 godina. • Danas se rijetko koristi. • U MDR endocavitarnoj BT izvori su u obliku zrnaca. Emituje 2 γ zraka energije 1. Vrijeme poluživota je 5.• • • • • Kobalt 60 (Co-60) Vještački radioizotop dobijen u nuklearnom reaktoru iz Co-59. Ekonomičan je zbog poluživota od 30 godina. U intersticijalnoj LDR BT izvori su smješteni u tanke katetere različitih dužina. • • • • • Cezium (Cs-137) Niske energije γ zraka. 0.66 MV. 21 .

pluća.027 MV • Vrijeme poluraspada mu je 17 dana podobniji od I-125 za permanentnu intersticijalnu BT. • Paladium 103 (Pd-103) • Y emiter energije 0. Vrijeme poluraspada je 74 dana Energija γ zraka 0.38 MV Primjenjuje se u obliku žica.028 MV Vrijeme poluraspada 60 dana Koristi se u obliku zrnaca za permanentnu implantaciju kod tumora koji su nepristupačni i zahtijevaju opsežan hirurški tretman kao tumori prostate. Vještački izotop dobijen aktivacijom Ir-191.• • • • Jod 125 (I-125) Proizvodi y zrake energije 0.9 cm i maksimalne jačine do 10 Ci. 22 . legure iridija i platine koja služi za apsorpciju rasipnog β zračenja. pankreasa. Koristi se u intersticijalnoj i endokavitarnoj BT izvorima LDR. • Koristi se u obliku zrnaca • • • • • • • Iridium (Ir-192). HDR i PDR Na našoj HDR brahiterapiji Ir 192 ima veličinu 0.

Energija β zraka 0.93 MeV Vrijeme poluraspada 64.546 MeV.• Stroncium (Sr-90) • Koristi se kao HDR izvor u obliku plaka za zračenje površnih tumora • • konjunktive.0 sata Primjena u vaskularnoj BT 23 . • • • • Ytrium (Yt-90) Enerigja β zraka 0. Vrijeme poluraspada je 29 dana.