You are on page 1of 3

STEHIOMETRIJA

Mihael Erakovi´c
April 16, 2014

1

Kako rjeˇ
savati stehiometriju

Recimo da je u zadatku zadana kemijska jednadˇzba:
A(s) + 2 B(g) + 3 C(aq) −−→ 4 D(s)
i imamo zadanu masu tvari A, volumen plina B te mnoˇzinsku koncentraciju
otopine tvari C i njen volumen.
U zadatku se traˇzi da odredimo mjerodavni reaktant, mase tvari u suviˇsku i
masu produkta koji nastaje.
Kako to rijeˇsiti?
1. korak
Pretvoriti sve veliˇcine kojima su zadane koliˇcine tvari u mnoˇzinu pomo´cu formula
m(X)
(1)
n(X) =
M (X)
V (X)
V 0 (X)

n(X) =

(2)

pV (X) = n(X)RT

(3)

n(X) = c(X) · V (X)

(4)

Pri ˇcemu se formula (2) koristi ako imamo plin pri normalnim uvjetima (p =
101325 P a, T = 273.15K).
2. korak
Odredimo jednu vrlo korisnu veliˇcinu koja se zove maksimalan doseg reakcije za
neki reaktant. Raˇcuna se po formuli:
ξ(X) =

n(X)
| ν(X) |

(5)

Gdje je broj u nazivniku stehiometrijski koeficijent (broj koji stoji uz tvar X u
jednadˇzbi, za B bi bio 2, za C 3 itd.)
Mjerodavni reaktant je onaj koji moˇze napraviti najmanji broj reakcija, to jest
onaj za koji je maksimalni doseg reakcije najmanji.

1

korak Dobivene mnoˇzine pretvorimo u traˇzene veliˇcine (volumen. itd. suv) = n(x) − n(X. izreagirano) | ν(bilo koji) | (6) A suviˇsak raˇcunamo po formuli: n(X. izreagirano) (7) Mnoˇzina produkta se takoder raˇcuna po formuli (6).) pomo´cu formula (1)-(4) 2 Molarna masa Raˇcuna se po formulama: Za elementarne tvari: M (X) = Ar (X) g/mol (8) M (X) = Mr (X) g/mol (9) Za spojeve: 2 .3. masu. 4. korak Pomo´cu mnoˇzine mjerodavnog reaktanta raˇcunamo mnoˇzinu reaktanata koji su izreagirali po omjeru: | ν(mjerodavni) | n(mjerodavni) = n(bilo koji.

nakon mijeˇsanja razvio se plin G lakˇsi od zraka koji se koristio u koncentracijskim logorima i koji sadrˇzi ugljik i joˇs dva elementa. a otopina je poprimila ˇzutu boju koju uzrokuje ion C. se dosadivao pa je odluˇcio pomijeˇsati otopinu D s klorovodiˇcnom kiselinom. Raspadom 104. Uzeo je sivi prah elementa A ˇcija oksidna ruda u kojoj se on nalazi u oksidacijskom stanju +3 ima maseni udio kisika 30. Sre´com.0kg kromovog(III) oksida? Koji je reaktant mjerodavan? Nagradni zadatak Nepromiˇsljeni uˇcenik radio je vjeˇzbu u praktikumu iz kemije. nakon ˇcega se praktikumom poˇceo ˇsiriti miris gorkih badema. plavi talog spoja F. Nakon ˇsto je zavrˇsio vjeˇzbu N.00g kalcijeva hidroksida u vodi dulje vrijeme uvodi ugljikov dioksid. Navedene promjene prikaˇzi jednadˇzbama te izraˇcunaj volumen potroˇsenog plina u metrima kubnim ako je tlak 101. a temperatura 273. Naime. Na kraju je dodao u smjesu otopinu trovalentne soli elementa A pri ˇcemu je nastao predivan.0kg aluminija i 20. nastaje bijeli talog kalcijeva karbonata.1g fosforova(V) klorida nastalo je 30.G te napiˇsi jednadˇzbe svih kemijskih reakcija spomenutih u tekstu.1 posto. Ako se u vapnenu vodu priredenu otapanjem 50. (naputak: ako je plin lakˇsi od zraka ima relativnu molekulsku masu manju od prosjeˇcne relativne molekulske mase zraka) 3 . Odredi spojeve/ione A .3 Maseni udio elementa u spoju Za neki spoj Ax By maseni udio elementa A je: w(A) = 4 x · Ar (A) Mr (Ax By ) (10) Zadaci 1.3kPa.0g klora. PCl5 −−→ PCl3 + Cl2 2. Iako je teˇsko topljiv. a na dotiˇcnog uˇcenika se dobro izderala. Kolika je masa kroma koji se moˇze dobiti redukcijom 5.15K. Odredi mnoˇzinu i masu fosforova(V) klorida koji nije izreagirao. 3. kalcijev karbonat otopit ´ce se u suviˇsku ugljikova dioksida. Zatim je u smjesu dokapao otopinu soli D koja sadrˇzi ione kalija pri ˇcemu je otopina poprimila drugaˇciju nijansu ˇzute koja potjeˇce od iona E. U prah je dodao klorovodiˇcnu kiselinu pri ˇcemu su se razvili mjehuri´ci plina B. Redukcijom kromovog(III) oksida aluminijem dobiva se krom i aluminijev(III) oksid.U. profesorica je to primjetila te brzo poslala uˇcenike van uˇcionice.