You are on page 1of 6

PITANJA IZ PSIHOLOGIJE

1. 3 VRSTE IMBENIKA ZA NASTANAK BOLI


- FIZIOLOKI
- PSIHOLOKI
- SOCIOLOKI
2. RAZLIKE IZMEU TJELESNE I PSIHOGENE BOLI
TJELESNA BOL: DOBRO LOCIRANA, POVEAVA SE KOD PRITISKA, ESTO
PRISUTNA NOU, UESTALA U CIJELOM TIJELU
PSIHOGENA BOL: SLABO LOCIRANA, SLABO REAGIRA NA DODATNE
PODRAAJE (PRITISAK), RIJETKO PRISUTNA NOU, UESTALIJA U GLAVI
3. PRAG BOLI- JAINA PODRAAJA KOJA IZAZIVA BOL
4. TOLERANCIJA NA BOL- NAJJAA BOL KOJU POJEDINAC MOE PODNIJETI.
RAZLIKUJE SE KOD SVAKOG POJEDINCA.
5. LIMBIKI SUSTAV-nalazi se u sredinjem dijelu mozga. Veliine je oraha.
Odgovoran je za emocije, uenje (dugorono pamenje) i miris.
ODGOVORAN JE ZA EMOTIVNU REAKCIJU NA BOL
6. PSIHOGENA BOL-gdje se javlja, stanja gdje se javlja
- Najee su psihogene glavobolje. (bol u donjem dijelu lea, bol u licu,
trbuhu, zdjelici)
- Psihogena bol se javlja kod konverzivnih stanja, kod hipohondara,
depresije, a rjee kod psihoze
7. OBILJEJA PSIHOLOKE BOLI
- LOKACIJA BOLI SE ESTO MIJENJA
- JAVLJA SE NA ATIPINIM MJESTIMA
- MIJENJA SE SA PROMJENOM RASPOLOENJA

Bol je neugodan osjet koji ukazuje da je tijelo oteeno ili mu prijeti ozljeda.
Bol poinje na posebnim receptorima za bol koji se nalaze svuda po tijelu.
VRSTE BOLI
Neuropatska bol-neka nenormalnost na nervnom putu
Fantomska bol-bol u ekstremitetima koji nedostaju
Bol nakon operativnog zahvata
Bol kod karcinoma
Psihogena bol-bol uzrokovana psihikim poremeajima. To ne znai da ta bol
nije stvarna. Najee se psihiki stvorena bol oituje glavoboljom, boli u
donjem dijelu lea, boli u licu, boli u trbuhu ili zdjelici.
Druge vrste boli-AIDS
8. FAKTORI KOJI UTJEU NA ISHOD REAKCIJE NA BOLEST
-

LINOST BOLESNIKA

VRSTA BOLESTI

TEINA BOLESTI

DOB BOLESNIKA

VANJSKE OKOLNOSTI U KOJIMA BOLESNIK IVI

9. VRSTE REAKCIJA NA BOLEST


-

DEPRESIVNA-osjeaj straha, naroito od smrti

PROJEKTIVNA-vjeruje da je bolest nametnuta od drugih-urok

NEGIRAJUA-bijeg od stvarnosti

10. KAKO REAGIRA BOLESNIK S TEKIM (MALIGNIM) BOLESTIMA?


1. FAZA FAZA NEPRIZNAVANJA I OSAMLJIVANJA (nevjerica i odbacivanje
injenice o moguoj smrti- porie bolest)
2. FAZA FAZA GNJEVA (bolesnika obuzima gnjev i bijes zbog
poremeenih ivotnih planova. Bolesnik ispoljava negativne emocije na
sve strane.
3. FAZA FAZA CJENKANJA (faza u kojoj bolesnik eli odgoditi neizbjean
kraj ivota)
4. FAZA FAZA DEPRESIJE (bolesnik ne moe vie poricati svoju bolest
zbog teine simptoma)
5. FAZA FAZA PRIHVAANJA (kod bolesnika koji preive dovoljno dugo)
11. VRSTE MOBINGA
-

HORIZONTALNI-meu radnicima na istom hijerarhijskom nivou

VERTIKALNI pretpostavljeni zlostavlja radnike


Grupa radnika zlostavlja pretpostavljenog
Strateki mobing-rukovoditelji odlue tko treba biti udaljen i
vre mobing nad njim

12.PAMENJE I UENJE
Pamenje je sposobnost zadravanja informacija steenih iskustvom ili
uenjem.
Uenje je trajna i progresivna promjena ponaanja neke osobe koja se
temelji na prethodnoj aktivnosti ili iskustvu.
13.FAZE PAMENJA
- Zapamivanje-(unos u skladite)-unoenje novog materijala u rezervoar
pamenja
- Pamenje u uem smislu-(uvanje u skladitu)-zadravanje zapamenog
- Sjeanje (iznoenje iz skladita)-iznoenje materijala iz pamenja u
svijest
14.VRSTE PAMENJA
- Senzoriko (osjetno) pamenje sposobnost da se osjetni signali (vid,
sluh) zadre u mozgu. Ti signali traju vrlo kratko-nekoliko sekundi.
- Kratkotrajno (primarno) pamenje pamenje manjeg broja informacija
tijekom nekoliko sekundi ili minuta. Informacijama moemo odmah
raspolagati, ali kad dou nove informacije stare potiskujemo.
- Dugotrajno (fiksno, permanentno) pamenje pamenje informacija
koje moemo koristiti due vremena
15.SENZORIKO ILI OSJETNO PAMENJE

Sposobnost da se osjetni signali (vid, sluh) zadre u mozgu. Ti signali


traju vrlo kratko-nekoliko sekundi. Senzoriko pamenje ima veliki
kapacitet, ali traje vrlo kratko. Bez njega bi bili intelektualno mrtvi. Ne
bismo nita razumjeli. Do kraja reenice bi ve zaboravili poetak reenice.
Potom se ta informacija ili gubi, ili prenosi u kratkotrajno pamenje.
16.PAMENJE PREMA SADRAJU
- MOTORNO PAMENJE upamivanje i reprodukcija pokreta. Najstariji
oblik pamenja.
- EMOCIONALNO PAMENJE upamivanje i reprodukcija osjeaja.
Pojavljuje se oko 6. Mjeseca ivota.
- SLIKOVNO PAMENJE upamivanje i reprodukcija slika.
- VERBALNO-LOGIKO PAMENJE upamivanje i reprodukcija pojmova i
simbola (govora i pisanog teksta)
17.OBLICI UENJA
- UENJE KONDICIONIRANJEM (USLOVLJAVANJEM)- to je asocijacijsko
uenje Ova teorija je najjednostavniji mehanizam uenja
a) Klasino kondicioniranje (uslovljavanje) - Utemeljio ga je Pavlov,
ruski filozof, poetkom 20. stoljea. Po ovoj teoriji onaj ko ui
refleksivno reaguje na podraaje. Ova teorija je poznata po
eksperimentu sa psom: Pavlov je psa zatvorio u prostoriju, a kada
mu je donosio hranu zvonio bi zvonom. Nakon nekoliko dana pas je
poeo luiti pljuvaku na zvonjenje iako mu hrana nije bila
donesena.
b) Klasino kondicioniranje straha emocionalna uvjetovanost. Vana
je kod nastanka fobija. (prljavtina uvjetuje strah od bolesti)
c) Hiperkondicioniranje PTSP
d) Instrumentalna uvjetovanost potkrijepljenje- Potkrepljenje je
dogaaj koji poveava vjerojatnost pojavljivanja nekog ponaanja.
POZITIVNA-uenje putem nagraivanja, NEGATIVNA-uenje putem
kazne
- UENJE PO MODELU (identifikacijom) Ui se promatranjem uzora
osobe modela. Uzor ili model je osoba za koju
je pojedinac emocionalno vrsto vezan, koju voli, potuje ili oboava.
U detinjstvu, najei model je roditelj, ujak, stariji brat, uitelj.
Identifikacija moe biti primarna Edipov kompleks, i sekundarnasluajevi mukog homoseksualizma (identifikacija s majkom).
- UENJE UVIANJEM Uenje uvianjem predstavlja sloeni, najvii i
najei oblik uenja kod oveka. Ovo uenje se drugaije zove uenje
putem reavanja problema, reavanje problema miljenjem ili
inteligentno reavanje problema. To je kongitivni (spoznajni) proces.
18.STRUKTURE LINOSTI ID, EGO SUPEREGO
Freud (Frojd) je ustanovio da linost pojedinca i svakog ovjeka ine tri
strukture: id, ego i superego. Oni nisu neovisni, ve su to procesi unutar
linosti.
ID-ONO- Id je uroena komponenta linosti, nalazi se u nesvjesnom. On
sadri sve ono psiholoko kod pojedinca, sve ono naslijeeno, a to su kao
prvo instinkti ili nagoni. Ego i superego ne bi mogli funkcionirati bez ida. Id
je sredite svega animalnog, neorganiziranog.(glad, e, seksualnost)
EGO-JA to je izvrni organ linosti jer kontrolira putove prema akciji.
Prisutan je kod odraslog ovjeka. EGO je struktura koja funkcionira po

principu realnosti. Freud kae da je ego tu da bi kontrolirao id, da bi ga


ograniio, usmjerio Ego usmjerava linost prema napretku, razlikuje
realnost i fikciju. Za razliku od IDA moe trpjeti odreen stupanj napetosti.
U svom djelovanju mora se uskladiti sa IDOM. Zahtjevi IDA nekad su toliko
jaki da se EGO poinje raspadati.
SUPEREGO-NAD JA Dio linosti koji se najkasnije razvija pod utjecajem
drutva i okoline. Da bi ivio u drutvu pojedinac mora usvojiti drutvene
norme, moral, stavove. Glavna mu je uloga da procjenjuje to je dobro, a
to loe u ponaanju. SUPEREGO ima dvije strukture: savjest i ego-ideal.
Savjest skladiti informacije o tome to je loe i kako se to kanjava. Ego
ideal skladiti informacije o tome to je dobro.
19.RAZVOJ LINOSTI-PSIHODINAMSKI PROCES
U razvoju linost prolazi kroz 4 psihoseksualna stadija. Ako se faze ne
odvijaju normalno, dijete moe ostati fiksirano na odreenu fazu.
ORALNI STADIJ 1. godina ivota i traje dok traje dojenje. Zadovoljenje
potreba vezano je za usta i jezik. Djeca koja u ovoj fazi imaju premalo ili
preveliko zadovoljenje mogu postati oralno-pasivne linosti. Uvijek bi
primale, a nita ne bi davale.
ANALNI STADIJ-2., 3. godina ivota. Stimulacija te zone izaziva ugodu.
Dijete ui kontrolirati tjelesne funkcije. Ako je taj proces stresan nastaje
analno-retentivna linost (tvrdoglavost, nepopustljivost, krtost, urednost
ili izrazita neurednost. Ako je majka previe blaga moe se razviti analnoagresivna linost (okrutnost, neprijateljstvo, destrukcija).
FALUSNI STADIJ-4.5. godina ivota- Energija se koncentrira oko seksualnih
organa ija stimulacija izaziva ugodu. Falusni stadij je vaan jer se u njemu
javlja Edipov kompleks kod mukaraca i Elektrin kompleks kod djevojica.
GENITALNI STADIJ-od puberteta do smrti. Pojaan je interes za suprotni
spol. Genitalni tip linosti ima osobine: socijalna zrelost, odgovornost, zreli
seksualni odnosi, zadovoljstvo u heteroseksualnim odnosima.
20.EDIPOV KOMPLEKS
Javlja se u falusnom stadiju ivota (4-5. godine). Dolazi do identifikacije sa
roditeljom istog spola. Dovodi do neurotskih pojava na seksualnom planu,
impotencije i frigidnosti.
21.OBRAMBENI MEHANIZMI LINOSTI ILI EGA
To su mehanizmi kojima se linost brani od svjesnog ili nesvjesnog straha
(anksioznosti). Mogu biti jednostavni i sloeni i zreli i nezreli.
REPRESIJA ILI POTISKIVANJE-najei je vid mehanizma obrane i slii na
zaboravljanje. Psiha nesvjesno u dubinu potiskuje neprijatne emocije, misli
i impulse.
PROJEKCIJA- pripisivanje drugima vlastitih neprihvatljivih stavova, miljenja,
ponaanja. Druge okrivljujemo za vlastite nedostatkeREGRESIJA-osoba koja
doivi traumu povlai se na nii stupanj razvoja linosti.
SUBLIMACIJA-jedini zdrav i koristan nain obrane od nedoputenih impulsa
IDA. Nedopustive elje se zamjenjuju sa drugim dopustivim. Sublimaciju
koriste osobe sa zrelim JA. Nepoeljne impulse kanalizira na aktivnosti koje
su drutveno poeljne.
PORICANJE ILI NEGACIJA- nesvjesno negiranje i poricanje vanjskih dogaaja
(npr.bolesti, smrti).

REAKTIVNA FORMACIJA-EGO se prilagoava okolini. Transformira se u


suprotno koje je prihvatljivo. .(uestalo pranje ruku prikriva nesvjesnu
sklonost ka prljavtini)
RACIONALIZACIJA-linost se brani razumom da se zatiti od emocija.
IDENTIFIKACIJA ILI POISTOVJEIVANJE-poistovjeivanje s drugom osobomdjevojice s majkom, mladih ljudi sa idolima.
22.HEMODIJALIZA-4 RAZDOBLJA PRILAGODBE
1. RAZDOBLJE-umor, apatija, pospanost, smetnje koncentracije
2. RAZDOBLJE-razdoblje medenog mjeseca-osjeaj zadovoljstva,
povjerenja, nade
3. RAZDOBLJE-razvija se svjesnost o ovisnosti o aparatima. Traje od 3.
Tjedna do 3. Mjeseca.
4. RAZDOBLJE-razdoblje dugotrajne prilagodbe
23.GRUPNA TERAPIJA-KOHEZIJA-nevidljiva sila koja dri lanove grupe na
okupu
24.KARAKTERISTIKE MALE GRUPE
U grupi se nalazi 5-12 meusobno nepoznatih ljudi. Sastaju se 1 do 2 puta
tjedno u trajanju sat, sat i po. Nesvjesni sadraji-slobodno-lebdea
diskusija: pria se ono to nam padne na pamet, o obitelji, emocijama i
slino. Uimo kako se kontrolirati.
Korektivno emocionalno iskustvo-pojedinac je neto usvojio i to moe
primijeniti u svakodnevnom ivotu.
25.KARAKTERISTIKE SREDNJE GRUPE
Ne pria se samo o emocijama. Svjesni sadraji
26.POJEDINAC U GRUPNOM PROCESU
- rtveni jarac
- Novi lan
- Povjesniar
- Monopolist
- Paralelni prevoditelj-pokuavaju biti poput voditelja
- Najslabiji lan grupe-bebe grupe
27.PSIHIKE REAKCIJE NA GUBITAK TJELESNIH FUNKCIJA
28.ANKSIOZNOST
Stanje napetosti i iekivanja da e se neto strano dogoditi. Anksiozna
osoba nije svjesna odakle dolazi ova nelagoda. Moe biti normalna i
patoloka.
29.ANKSIOZNI POREMEAJI
- PANINI POREMEAJ-intezivan strah, nedostatak zraka, opa slabost,
lupanje srca
- FOBINI POREMEAJ-fokusiran, jasno definiran strah. AGORAFOBIJAstrah od javnih mjesta ili mjesta s kojih je teko pobjei.
- OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEAJ-bolesnik je opsjednut prisilnim
radnjama nakon kojih osjea poputanje napetosti-npr brojanje prozora
- POSTTRAUMATSKI I AKUTNI STRESNI POREMEAJ-ponovno
proivljavanje, izbjegavanje, smetnje u socijalnom funkcioniranju
30. FOBIJE
Fobije su pretjerani, iracionalni strahovi, a spadaju u anksiozne
poremeaje. Postoje 3 kategorije fobije:
- Agorafobija-strah od javnog mjesta
- Socijalna fobija-strah od ljudi
- Specifine fobije-strah od zatvorenog prostora, pauka..

31.VRSTE INTERVENCIJA
- Interpretativne
- Konfrotirajue
- klasificirajue