You are on page 1of 47

UVOD

1. Razlika izmeu troila i potroaa? Karakteristike i primjeri?


Troilo - ureaj koji elektrinu energiju pretvara u neki korisni oblik energije (npr. toster)
Potroa (kupac) - pravna ili fizika osoba spojena na elektrinu mreu (npr. Fakultet)
Neke vrste potroaa
kuanstva (rezidencijalni)
trgovine/usluge (komercijalni)
javna potronja (rasvjeta)
industrija
Prema prikljuku
jednofazna troila
veina troila u kuanstvima i uredima
viefazna troila
veliki motori
Podjela prema vrsti
omska troila
toster, arulja
elektroniki ureaji
raunalo, televizor
motori
pumpa, builica, hladnjak, klima ureaj
2. Stacionarni i prijelazni oblici energije? Karakteristike i primjeri?
Stacionarni oblici energije
gravitacijska potencijalna energija
elektrina (elektromagnetska) potencijalna energija
nuklearna energija (fuzije i fisije)
kinetika energija
energija mirovanja (mc2)
unutranja kalorika energija
Prijelazni
mehaniki rad
toplinska energija
elektrina energija
rad trenja
3. to je to nazivni napon? Osnovne naponske razine za javne mree u HR?
Nazivni napon je ime naponske razine.
napon koji se pridjeljuje elektrinoj opremi i dijelovima sustava za oznaavanje njihove naponske klase
nazivni naponi definirani su normama, a primjeri nazivnih napona danas u primjeni u Hrvatskoj su:
400 V (niski napon)
10, 20, 35 kV (srednji napon)
110, 220, 400 kV (visoki napon)
elektrina oprema dimenzionirana je tako da u trajnom pogonu moe podnijeti napon neto vei od
nazivnog (npr. 10% na prijenosnim vodovima)
4. Koja je razlika izmeu prijenosa i razdijele elektrine energije? Zbog ega se prijenos odvija
na viim naponskim razinama?
Prijenos
transport velikih koliina elektrine energije od centara proizvodnje (elektrane) do centara potronje
(gradovi, regije)
pri visokom naponu
na velike udaljenosti
Razdjela
razdioba elektrine energije unutar centara potronje (gradovi, regije) do krajnjih potroaa
srednji i niski napon
manje udaljenosti
Prijenos se odvija na viim naponskim razinama jer su tako smanjeni ukupni gubitci pri prijenosu. Gubici u
prijenosu, P = I^2 * R, se smanjuju poveanjem naponske razine (smanjenjem struje) ili poveanjem
presjeka voda (smanjenje R).

5. to je elektrina energija? (definicija, mogunosti pretvorbe, skladitenja)


elektrina energija je tranzijent u procesu pretvaranja elektrine potencijalne energije u neki drugi oblik
energije: mehaniki rad, potencijalnu, kinetiku, unutranju kaloriku energiju,
elektrina energija je eksergija - moe se u potpunosti pretvoriti u korisne oblike energije
elektrina energija je prijelazni oblik energije - ne moe se uskladititi
6. Ukratko objasnite EES, njegove funkcije, svojstva i nabrojite neke najvanije dijelove?
sustav koji obuhvaa proizvodnju, prijenos, raspodjelu i potronju elektrine energije
osnovni zadatak - pouzdana, kvalitetna i ekonomina opskrba potroaa elektrinom energijom
sustav ine:
elektrane
potroai
rasklopna postrojenja
transformatori
prijenosni vodovi
distribucijski vodovi
sustavi za upravljanje, zatitu, mjerenja, komunikacije, itd.
proizvodnja = potronja + gubici (u svakom trenutku rada)
velika brzina odvijanja prijelaznih procesa
proizvodnju i potronju radne elektrine energije izmjenine struje prati proizvodnja i potronja jalove
elektrine energije i snage
postojanje stalne i velike neravnomjernosti potranje elektrine energije tijekom godine, mjeseca,
tjedna, dana pa i sata
stalna i velika neravnomjernost proizvodnje hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana ovisna o
promjenljivosti dotoka vode, vjetra i Suneva zraenja (oblanosti) tijekom godine, mjeseca, tjedna,
dana, pa ak i sata
povezanost s svim granama gospodarstva - oteava izradbu plana razvoja EES-a
7. to nazivamo proizvodnjom, a to potronjom elektrine energije? to su gubici elektrine
energije?
proizvodnja elektrine energije - pretvorba drugih oblika energije u elektrinu
potronja elektrine energije - pretvorba elektrine u druge oblike energije koji nam koriste
gubitci elektrine energije - pretvorba elektrine u druge oblike energije koji nam ne koriste
8. Kako neravnotee proizvodnje i potronje u EES-u utjeu na glavne parametre EES-a (napon
i frekvencija)?
tijekom normalnog rada EES-a, u svakom trenutku, ukupna proizvedena snaga jednaka je zbroju
ukupne snage svih potroaa i ukupnih gubitaka snage u sustavu
proizvodnja = potronja + gubitci
neravnotea izmeu proizvodnje i potronje
mogua samo u malim iznosima (znaajno manjim od ukupne snage)
neravnotea djelatne snage - odstupanje frekvencije
neravnotea jalove snage - odstupanje napona
9. Kako se optereenje mijenja u vremenu (danu, mjesecu, sezoni, godini)? Prikaite neke
karakteristike P=f(t).
godinje (osim u sluaju ratova, velikih prirodnih katastrofa i sl.) optereenje uglavnom raste zbog
poveanja broja stanovnika i porasta ivotnog standarda
mjeseno zbog godinjih doba i drugih ciklusa (npr. sezona odmora i sl.)
dnevno ovisno o danu u tjednu (radni dan, subota, nedjelja) i
trenutno elektrina energija ne koristi se jednoliko tijekom dana

10. to je to faktor istodobnosti? Kako se mijenja s porastom broja promatranih potroaa?


Koliko otprilike iznosi faktor istodobnosti za neizmjeran broj potroaa?
vjerojatnost da e se maksimalno optereenje pojedinog potroaa dogoditi istovremeno kada i
maksimalno optereenje sustava odnosno grupe potroaa (0<g<1)
vrijednost faktora istodobnosti opada s brojem promatranih potroaa pogotovo ako
pripadaju razliitim kategorijama, za neizmjeran broj potroaa tei u 0
faktor istodobnosti ima velik utjecaj na dimenzioniranje elemenata elektroenergetskog sustava
11. Koji je osnovni cilj Kyotskog protokola? Nabrojite neke staklenike plinove. Gdje je odran
posljednji COP?
U nekoliko posljednjih desetljea, poveale su se koncentracije staklenikih plinova u atmosferi to je
pridonijelo globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama.
Potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljinog dioksida i drugih staklenikih plinova.
est plinova (ugljini dioksid, metan, diduikov oksid, fluorirani ugljikovodici, perfluorirani
ugljikovodici i heksafluorid) tako da se smanjenje svakog pojedinog plina prevede u ekvivalentni
CO2.
posljednji COP, je odran u Limi, 2014. godine (COP20)
12. Objasnite pojmove restrukturiranje, liberalizacija i deregulacija.
Restrukturiranjepromjena organizacije i ekonomskih odnosa u cilju poveanja uinkovitosti poslovanja
i smanjenja trokova
Liberalizacija poticanje konkurencije i poveanja energetske uinkovitosti a pretpostavlja mogunost
izbora dobavljaa od strane potroaa i dostupnost elektroenergetske mree
Deregulacijapostupak uklanjanja elemenata dravne regulacije i nadzora nad nacionalnom
ekonomijom a posebno nad tritem. Usko je vezana uz liberalizaciju.
13. Koristei U/I dijagram, prikaite strujno naponske prilike na djelomino kapacitivnoj
djelomino induktivnoj i isto djelatnoj impedanciji.

Djelomino induktivna, struja


zaostaje za naponom

Djelomino kapacitivna,
struja prednjai naponu

Djelatno optereenje,
struja i napon u fazi

14. to je jalova, a to radna snaga i energija? U kojim se izvorima proizvode?

Induktivitet

Kapacitet

u oba prethodna sluaja cos = 0, ali u jednom sluaju struja kasni, a u drugom prethodi naponu
trenutne vrijednosti snaga kreu se izmeu +/- Pmax
troilo u intervalima pozitivnog predznaka snage uzima energiju iz mree i ta energija se pretvara u
energiju magnetskog polja
u intervalima negativnog predznaka snage, energija se vraa u mreu
srednja snaga tijekom jedne periode je nula
snaga oscilira unutar kruga generator - troilo
ne vri koristan rad i od tuda naziv jalova ili reaktivna snaga proizvodi se u sinkronim
generatorima, sinkronim kompenzatorima, sinkronim motorima i kondenzatorskim baterijama
radna snaga je snaga koja vri koristan rad proizvodi se u generatorima

15. Opiite prilike u simetrinom trofaznom sustavu. Koji/kakvi potroai unose nesimetriju?
Navedite primjere.
generatori induciraju elektromotorne sile (napone) svih triju faza po iznosu jednake i meusobno
kutnopomaknute 120
u normalnom pogonu optereenja svih triju faza su jednaka
u sve tri faze teku jednake struje po iznosu, meusobno pomaknute za 120
kod prorauna prilika (napona, struja,...) u trofaznoj mrei u normalnom pogonu, proraune radimo za
jednu fazu, pri emu znamo da se druge dvije faze odvija isto, uz odgovarajui fazni pomak (120, 240)
Nesimetrini potroai:
Mali potroai
veina malih troila u sustavu prikljuena je na jednu fazu
ukoliko optereenje nije dobro raspodijeljeno neke faze mogu biti jae optereene od drugih
Veliki nesimetrini potroai
velika industrijska postrojenja sa elektrolunim peima (jednofazni potroa)
eljeznica (dvofazni potroa)
16. Nacrtajte fazore napona simetrinog i nekog proizvoljnog nesimetrinog sustava.
Komentirajte razlike meu njima. Koji su kvarovi simetrini, a koji nesimetrini?

Nesimetrini kvarovi svi kvarovi osim onih koji se na isti nain dogaaju u sve tri faze dakle kvarovi u
jednoj ili dvije faze, npr.:
kontakt faze (ili dviju faza) s drugim elementima iz sustava ili okolice (koji su na razliitom
potencijalu)
- meusobni kontakt dviju faza
Simetrini kvarovi na isti nain se dogaaju u sve tri faze, npr. trofazni kratki spoj

SIMETRINE

KOMPONENTE I NADOMJESNE REAKTANCIJE


17. to su simetrine komponente?
Simetrine komponente su komponente koje se upotrebljavaju za prikaz trofazne struje koja se
sastoji od 3 izmjenine struje koje su meusobno vremenski fazno pomaknute za jednu treinu periode,
to odgovara faznom pomaku od 120. Ako su amplitude svih triju struja jednake takav sustav se naziva
simetrian sustav.

18. Opiite sustave simetrinih komponenti (direktni, inverzni i nulti sustav).


Prema metodi simetrinih komponenti mogue je svaki nesimetrian sustav rastaviti na tri
simetrina sustava koji se redom nazivaju direktni, inverzni i nulti sustav. Odnosno, 3 kakva god vektora
meusobno razliita po fazi ili kutu (struje, napona) koji prezentiraju prilike u nekom dijelu nesimetrinog
sustava, mogue je zamijeniti sa 3 sustava od po 3 vektora, od kojih svaki predstavlja komponentu
originalnog vektora. Meusobno zbrojene komponente vektora u direktnom, inverznom i nultom sustavu
daju originalan vektor. Pri tome vrijedi za vektore jednog od tih simetrinih sustava da su sve komponente
jednake po iznosu i meusobno fazno pomaknute za jedan kut. Direktni sustav izgleda kao i simetrini
trofazni sustav. Inverzni sustav takoer izgleda kao simetrini trofazni sustav, ali sa zamijenjenim
redoslijedom faza (faze S i T su zamijenjene). Nulti sustav izgleda kao trofazni sustav u kojem se u svim
fazama dogaa isto (i po iznosu i po kutu), tj. kao da su sve tri faze zajedno spojene.

19. Objasnite pretvorbe iz 3f sustava u sustav simetrinih


komponenti.
Pretvorbu iz trofaznog sustava u sustav simetrinih komponenti mogue je
izvriti grafiki i analitiki. Zbrajanjem tri komponente struje jedne faze, u
direktnom, inverznom i nultom sustavu dobivamo stvarnu veliinu struje u
jednoj fazi. Ako se relacije meusobno kombiniraju, mogue je iz stvarnih
vektora struja dobiti komponente vektora struje faze R, u direktnom,
inverznom i nultom sustavu time, naravno, dalje i komponente struja
ostale dvije faze S i T.
20. Jednim primjerom objasnite grafiko odreivanje simetrinih
komponenti.
Ovo moe doi samo zadatak tak da to isto
pogledajte u zbirku Auditorne_vjezbe_v_0.8
stranice od 6 pa nadalje.
Komentar crtanje se radi po izvodu formula.

21. Osnovnim matrinim izrazima opiite rastav 3f nesimetrinog sustava na simetrine


komponente.

22. to je to magnetska tromost? Objasnite pojam na opem sluaju jednog


elektromagnetskog sustava. Napiite izraz za magnetsku tromost u realnom sustavu.
Magnetska tromost je pojava koja se javlja kada prstenasti vodi (R0) naglo uklonimo iz polja magneta.
Tada poetna vrijednost struje vodia (i0) nastoji odrati ukupni tok ulanan tim prstenastim vodiem
nepromijenjen. Pokuava ga odrati na onoj vrijednosti koju je imao prije promjene poloaja vodia, dakle
tok ne moe trenutno pasti na vrijednost nula. Magnetska tromost krae traje to je otpor vei. Kada bi
otpor prstenastog vodia bio 0 struja i0 bi teoretski beskonano dugo ostala te poetne vrijednosti. Ova
pojava je izraena u krugovima sa relativno malim djelatnim otporima (namot sinkronog generatora).

i R+

L di
=0
dt

i = i0 e t R / L

23. Ukratko objasnite pokus praznog hoda transformatora.

24. Ukratko objasnite pokus kratkog spoja transformatora.

25. Kako se i zbog ega mijenja direktna nadomjesna reaktancija sinkronog generatora od
trenutka nastanka kratkog spoja?

Direktna nadomjesna reaktancija od trenutka kratkog spoja poinje kontinuirano rasti zato to se
izmjenine komponente struja KS u rotorskim namotima priguuju na stacionarnu vrijednost kada
istosmjerne komponente struje KS u statorskom namotu iezavaju.
Komentar smanjenje struje k.s. uzrokovano je poveanjem impedancije.
26. Kakav je odnos poetne i stacionarne struje KS ukoliko je radni otpor statorskog namota
generatora jednak nuli?
Zbog magnetske tromosti magnetski tok e se htjeti odrati konstantnim te e potei struja kratkog spoja
koja se sastoji od istosmjerne i izmjenine komponente. Kako je otpor R = 0, ta struja se nee priguavati
(eksponencijalni zakon), ve e se odravati cijelo vrijeme konstantnom.
27. to se deava s iznosom inverzne nadomjesne reaktancije sinkronog generatora za vrijeme
trajanja kratkog spoja?
Za vrijeme trajanja kratkog spoja inverzna nadomjesna reaktancija kratkog spoja ostaje nepromijenjena.
28. to se deava s iznosom nulte nadomjesne reaktancije sinkronog
generatora za vrijeme trajanja kratkog spoja?
ako je zvijezdite generatora nije uzemljeno:
X 0 = besk.
ako je zvijezdite generatora uzemljeno: X 0 = (L0 2M0)
L0 konstantna komponenta induktiviteta statorskog namota
M0 - konstantna komponenta meuinduktiviteta izmeu dvije faze
statorskog namota
za vrijeme trajanja kratkog spoja ostaje ne promjenjena
29. to se opisuje Fradayevim zakonom? Objasnite na jednom primjeru.
Princip elektromagnetske indukcije po kojem se u faznim namotima generira napon.
Glasi: elektromotorna sila odnosno napon U induciran u zavojnici s N zavoja proporcionalan je broju
zavoja i brzini promjene magnetskog toka kroz zavojnicu:

30. to se opisuje Lentzovim zakonom? Objasnite na jednom primjeru.


Inducirana EMS takvog je smjera da se struja koju proizvodi protivi promjeni magnetskog toka.
31. Prikaite barem tri primjera nadomjesnih shema dvonamotnih transformatora razliitih
grupa spoja.

32. Prikaite barem tri primjera nadomjesnih shema tronamotnih transformatora razliitih
grupa spoja.

33. Prikaite primjer nadomjesne sheme aktivne mree s i bez uzemljenja.

34. Kako utjee vrsta jezgre transformatora (peterostupna, trostupna, tri jednostupne) na
vrijednost nulte komponente struje kratkog spoja?

35. O emu sve ovise vrijednosti direktne i nulte nadomjesne reaktancije zranih vodova?
direktna/inverzna reaktancija:
geometrijski raspored faznih vodia
promjer vodia
preplet faza
nulta reaktancija:
geometrijski raspored faznih vodia
promjer vodia
preplet faza
vodljivost tla
zatitni vodi
36. Kako pasivna troila (pretpostavljeno) utjeu na proraun prilika u kratkom spoju?
U proraunima kratkog spoja (IEC 60 909) pretpostavlja se da je mrea u praznom hodu (ne uzimaju se u
obzir pasivna troila).
37. Navedite osnovne izraze metode reduciranih impedancija
u nadomjestim shemama komponentnih sustava transformatore zamjenjujemo reaktancijama
(impedancijama) uz pretpostavku da je njihov prijenosni omjer 1:1
da bi se odrali jednaki odnosi koji vrijede u stvarnosti
potrebno je preraunati
sve impedancije na isti (bazni) napon
odabir UB je proizvoljan, ali se najede odabire kao:
- nazivni napon dijela mree u kojem se nalazi mjesto
kratkog spoja
- naponska razina koja se u mrei najede pojavljuje
pri tome za stvarne vrijednosti napona i struja vrijedi:
38. Navedite osnovne izraze metode jedininih
vrijednosti.
sve veliine izraavaju se u odnosu na osnovne (nazivne)
veliine i nemaju mjernu jedinicu
odabire se jedna osnovna (bazna) snaga za itavu mreu
naponi se izraavaju relativno u odnosu na nazivni napon
dijelu mree)

39. Kakav je doprinos asinkronog motora strujama kratkog spoja (3f, 2f, 1f)?
asinkroni motor poinje napajati mjesto kratkog spoja (mala impedancija) to znai da prelazi u
generatorski reim rada pri emu se rotor i dalje vrti neko vrijeme zbog inercije
teret na osovini rotora zaustavlja vrtnju asinkronog motora pa on prestaje doprinositi aktivno struju
kratkog spoja:
- u sluaju trofaznog kratkog spoja bliskog asinkronom motoru on doprinosi poetnoj i prijelaznoj
komponenti struje kratkog spoja
- u sluaju dvofaznog kratkog spoja bliskog asinkronom motoru on doprinosi i trajnoj komponenti
struje kratkog spoja
- doprinos struji jednofaznog kratkog spoja je zanemariv s obzirom da je redovito X0M=

(u

KRATKI SPOJ
40. Koje sve vrste kratkih spojeva postoje? Navedite poetne pretpostavke iz kojih se izvode
izrazi za proraun simetrinih komponenti.
a) trofazni
b) dvofazni
c) dvofazni sa zemljom
d) jednofazni
e) dvostruki jednofazni
Pretpostavke:
-Svi su aktivni elementi (generatori, aktivna mrea, asinkroni motori, ...) simetrini
-Mrea je u trenutku nastanka kratkog spoja neoptereena (u praznom hodu)
41. to je zemljospoj, a to jednofazni kratki spoj? Koja je razlika??
Zemljospoj je elektrina vodljiva veza izmeu zemlje odnosno uzemljena predmeta i vodia ili dijela
postrojenja koji je u redovitom radu izoliran i pod naponom prema zemlji. Jednofazni kratki spoj je kvar
kod kojeg u redovnom radu dio postrojenja nije spojen sa zemljom, nego je neeljeno dolo do spoja sa
zemljom.

42. Skicirajte primjere simetrinih i nesimetrinih kvarova. Koja je razlika u nadomjesnim


shemama?
Prostor za upisivanje (npr. simetrini je trofazni k.s., a nesimetrini su ostala 4: 2-fazni, 2-fazni sa
zemljom, 1-fazni i 1-fazni s zemljom)
Nesimetrini-jednofazni KS:

Simetrini trofazni KS:

43. Koje struje kratkog spoja uzimamo kao mjerodavne za odabir opreme u EES-u? Koje vrsta
naprezanja uzrokuju te struje kratkog spoja?
tri su vrijednosti struje kratkog spoja mjerodavne za izbor opreme u EES-u neovisno koja je vrsta kratkog
spoja najnepovoljnija:
udarna struja KS
rasklopna struja KS
struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
(termika struja KS)
44. to je udarna struja kratkog spoja? Za koja je naprezanja mjerodavna? Koji izraz za
izraunavanje koristimo?
Iu najvea vrijednost struje kratkog spoja od trenutka njenog nastanka
Utjee na odreivanje najveih dinamikih naprezanja elemenata mree za vrijeme trajanja kratkog
spoja

45. to je i zato je bitna rasklopna struja KS? Koji se izraz koristi za izraunavanje?
Rasklopna struja - efektivna vrijednost one struje kratkog spoja koja protjee kroz prekida u trenutku
odvajanja njegovih kontakata.

gdje je Ik izmjenina komponenta (najnepovoljnije vrste) struje kratkog spoja,a Ia istosmjerna


komponenta struje kratkog spoja.
Izbor prekidaa prema rasklopnoj snazi: Sr = 3 Ur Ir
Izbor mjesta za dimenzioniranje prekidaa (odreivanje rasklopne snage) prekida mora prekinuti
najveu struju koja se moe pojaviti na njegovim kontaktima, pretpostavka da su najvee struje pri k.s.
sabirnice i u odvodu u kojem je prekida ako je k.s. odmah iza prekidaa, mjerodavna struja je najvea
od svih struja.
46. Objasnite utjecaj istosmjerne i izmjenine komponente struje kratkog spoja na udarnu
struju kratkog spoja. Kako utjee udaljenost od generatora na iznose tih struja?
Istosmjerna struja utjee na trenutak nastanka maksimalne udarne struje (nastaje prije ako je omjer R/X
vei). Opadanje opisuje faktor
k = 1.02 + 0.98 e 3 R / X = 1.8 * 2
Maksimalan iznos istosmjerne komponente struje je kada k.s. nastane u trenutku kad je napon 0 (tok
maksimalan).
Izmjenina komponenta struje po amplitudi ne ovisi o trenutku nastanka k.s....

47. Na primjeru generatora objasnite utjecaj obuhvaenog magnetskog toka u trenutku


nastanka kratkog spoja na iznos struje kratkog spoja.
Obuhvaeni magnetski tok utjee na iznos istosmjerne komponente struje k.s., tako da je njen iznos
najvei kad je obuhvaeni tok maksimalan, a najmanji kad je tok 0.
48. Kako djelatni otpor utjee na iznos i vrijeme nastanka udarne struje KS? Zato?
maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja u strujnom krugu bez djelatnog otpora pojaviti e
se polovinu periode nakon nastanka kratkog spoja (tu=0.01 sek) a u krugu sa djelatnim otporom pojavit
e se ranije ovisno o veliini omjera R/X, eksponencijalni zakon e^-(R/X * t)
49. to je i o emu ovisi struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme KS? Prikaite izrazom i
objasnite parametre.
Efektivna vrijednost struje kratkog spoja u vremenu od nastanka kratkog spoja do trenutka prekida
kratkog spoja,
=

1
i 2 dt
t

Ik efektivna vrijednost izmjenine komponente struje za najnepovoljniji KS, ovisi o izmjeninoj i


istosmjernoj komponenti struje ks

50. Opiite prilike na mjestu jednofaznog kratkog spoja (K1) (slika,fazne vrijednosti, iznos
struje KS, simetrine komponente).Nacrtajte nadomjesnu shemu.

51. Opiite prilike na mjestu dvofaznog kratkog spoja (K2).Nacrtajte nadomjesnu shemu.

52. Opiite prilike na mjestu dvofaznog kratkog spoja uz istovremeni spoj sa zemljom (K2Z).
Nadomjesna shema.

53. K2Z u neuzemljenoj mrei

54. Opiite prilike na mjestu trofaznog kratkog spoja (K3).Nacrtajte nadomjesnu shemu.

ELEMENTI

55.-56. Navedite
karakteristine veliine
kojima se opisuju energetski
transformatori.
prijenosni omjer - omjer broja zavoja primarne i sekundarne strane transformatora
priblino je jednak omjeru primanog i sekundarnog napona za transformator u praznom hodu
esto se prijenosni omjer navodi kao omjer nazivnih napona primarne i sekundarne strane
transformatora (za trofazni transformator to su linijske vrijednosti)

pri tome se pod sekundarnom stranom podrazumijeva on strana na koju se transformira energija
nazivna snaga -za dvonamotni transformator to je prividna snaga za koju je dimenzioniran
transformator, a dobiva se iz izraza:
Sn = 3 U2n I2n ,
definira se kao izlazna snaga pa formula nije u skladu s definicijom jer je potreban napon U2 pri
nazivnoj sekundarnoj struji I2n (ne U2n, napon praznog hoda), transformatori se standardiziraju prema
nazivnoj snazi, za tronamotne transformatore potrebno znati snagu svakog namota zasebno (npr.
60/40/20 MVA)
grupa spoja- grupa spoja transformatora ovisi o zahtjevima mree (npr. da li se u mrei uzemljuje
nultoka) povezivanje VN mrea najee koritene grupe spoja su: Yy0 (kod transformatora manjih
snaga), Yd5 (spoj generatora na mreu, spaja se u trokut i spreava prelaz treeg harmonika u mreu),
Dy5;
tronamotni transformatori Yy0d5 (spoj namota najvieg i srednjeg napona u zvijezdu ili
prikljuak sinkronog kompenzatora), Yd5y0 (prikljuak vlastitog troila u elektrani), Yd5d5 spoj dva
generatora preko jednog transformatora
relativni napon kratkog spoja -prirodna karakteristika svakog transformatora koja proizlazi iz
njegove izvedbe (geometrije)
- to se tie normalnog pogona povoljniji je manji uk, dok u uvjetima kratkog spoja vei, normalno
se kree izmeu 3 i 20%; nie vrijednosti se odnose na transformatore manjih snaga
regulacija -promjena prijenosnog omjera (regulacija):radi mogunosti regulacije napona
transformatori se izvode s odreenim brojem zavoja koji se mogu iskljuiti ili ukljuiti iz prijenosnog
omjera
razlikujemo :transformatore s odcijepima
regulacijske transformatore
- nain hlaenja
57. to je prijenosni omjer kod NMT i SMT? Kako se iskazuje?
Prijenosni omjer kod NMT je omjer nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona (nazivni primarni
napon je linijski napon kod dvofaznih, odnosno fazni kod jednofaznih), a kod SMT to je omjer primarne i
sekundarne nazivne struje (ne odgovara omjeru broja zavoja zbog I0 struje magnetiziranja).
58. Na koje se naine moe regulirati napon transformatora? Zato to inimo?
Regulacija se izvodi dodavanjem mogunosti uklapanja/isklapanja odreenog broja zavoja transformatora
po izvedbi razlikujemo transformatore sa odcijepima i regulacijske transformatore.
Transformator s odcijepima moe mijenjati prijenosni omjer samo u beznaponskom stanju, obino se
izvode sa 3 ili 5 poloaja preklopke.
primjer s 3 poloaja: 30+-5%/10 kV = 31,5/10, 30/10 i 28.5/10 kV
primjer s 5 poloaja 30 +- 2*5% /10 kV
uobiajeni odcijepi su +- 4 ili +- 5 % ( a moe i +-2.5 i +-7.5 %)
Zbog konstrukcije transformatora, izvedba odcijepa je nepovoljna (aksijalne sile meu namotima zbog
nesimetrije namota, refleksija vala prenapona na otvorenim odcijepima) pa odcijepe treba izbjegavati!

59. Objasnite regulacijski transformator. emu slui?

izvedbe kao jedna jedinica (transformator + regulacijska sklopka), kao dvije jedinice (1transformator s fiksnim prijenosnim omjerom + 2-autotransformator s mogunou regulacije)
primjena HE regulacija napona na generatoru, nema potrebe za regul. transf.
TE generator nema mogunost regulacije napona, ona se vri regulacijskim transformatorom
s irokim opsegom

60. to odreuje grupu spoja transformatora? Navedite karakteristine primjene nekih grupa
spoja. emu slui spoj u trokut?
Grupa spoja transformatora ovisi o zahtjevima mree (npr. da li se u mrei uzemljuje nultoka)
Za povezivanje VN mrea najee koritene grupe spoja su: Yy0 (kod transformatora manjih snaga), Yd5
(spoj generatora na mreu, spaja se u trokut i spreava prelaz treeg harmonika u mreu), Dy5;
- tronamotni transformatori Yy0d5 (spoj namota najvieg i srednjeg napona u
zvijezdu ili prikljuak sinkronog kompenzatora), Yd5y0 (prikljuak vlastitog troila u elektrani), Yd5d5
spoj dva generatora preko jednog transformatora
61. Hlaenje transformatora. Nabrojite vrste i pripadne oznake.
Dvije razine hlaenja unutranje i vanjsko
Ovisno o vrsti, izolacijsko rashladno sredstvo moe biti ulje, zrak ili kruto sredstvo.
Oznaka naina hlaenja transformatora sastoji se od 4 slova:
1. Rashladno sredstvo namota
2. Nain hlaenja namota
3. Rashladno sredstvo vanjskog hlaenja
4. Nain hlaenja za vanjsko hlaenje
Rashladno sredstvo:
Nain hlaenja:
O mineralno ulje
N prirodno,
L sintetsko ulje,
F prisilno,
G plin,
D dirigirano.
W voda,
A zrak,
S kruti materijali
Primjeri: ONAF ulje-prirodno, zrak prisilno, ONAN, OFAN...
62. Nabrojite uvjete paralelnog rada transformatora. to ako nisu zadovoljeni
Uvjeti paralelnog rada:
- priblino jednaki prijenosni omjeri
- priblino jednaki nazivni naponi
- iste grupe spoja
- priblino jednaki naponi kratkog spoja
- omjeri nazivnih snaga ne vei (3 : 1)

63. Nabrojite uvijete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet jednakih
prijenosnih omjera?
Ako su prijenosni omjeri razliiti (npr 30/10 i 30/10.5 kV) transformator s veim sekundarnim naponom
protjerat e struju izjednaenja kroz oba transformatora.
Optereenje na sekundaru povea optereenje jednog, a smanji
optereenje drugog transformatora mogunost optereenja
oba transformatora manja je od zbroja njihovih nazivnih snaga
pojanjenje sheme oba transformatora imaju istu impedanciju
Z i kroz njih tee ista struja Ia i -Ia struja izjednaenja. Javlja
se jer na sekundarnoj strani postoji razlika potencijala (10,5 i
10 kV). Spajanjem optereenja na njih potee struja I koja se
dijeli ravnomjerno na svaki transformator. Ucrtavanjem te
struje na graf vidimo da je jedan transformator nazivno
optereen, dok je drugi optereen sa manjom snagom.
64. Nabrojite uvijete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet priblino
istih nazivnih napona?
Nazivni naponi ne moraju biti potpuno
jednaki, glavno da su isti prijenosni
omjeri (npr 30/10 i 31.5/10.5 kV).
Ako je pogonski napon vienaponske
strane jednak viem nazivnom
naponu (31.5 kV) tei e neto vea
struja magnetiziranja kroz prvi
transformator.
Transformator moe izdrati pogon sa
5% veim naponom od nazivnog!!!

65. Nabrojite uvijete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet jednakih
grupa spoja?
Ako bi bili razliitih grupa spoja paralelnim spajanjem zbog razlike u kutovima potekla bi velika struja
izjednaenja. (Npr za 30 fazni pomak struja izjednaenja iznosi 2.5 * Inazivno, problem se rjeava
zamjenom stezaljki transformatora-trafo se ponaa kao da je druge grupe spoja.
66. Nabrojite uvijete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet jednakih
napona kratkog spoja?
Optereenje meu transformatorima s jednakim relativnim naponom kratkog spoja
(uk1=...=ukn) dijeli se proporcionalno nazivnim snagama transformatora, zbog ega je transformatore
mogue opteretiti snagom koja odgovara zbroju nazivnih snaga pojedinih transformatora.
. Za razliku veu od 10% aritmetike sredine paralelno spajanje nije ekonomski opravdano jer nije
mogue nazivno opteretiti transformatore i potpuno ih iskoristiti.

67. Nabrojite uvijete paralelnog rada transformatora. to ako nije zadovoljen uvjet jednakih
nazivnih snaga?
Transformatori priblino jednakih nazivnih snaga imaju jednak omjer
R/X (osigurava jednakost padova napona po iznosu i fazi u svim
transformatorima). Razlika u tom omjeru uzrokuje pojavu struje
izjednaenja.
Prikaz (na slici) transformatori iste nazivne snage, isti relativni
naponi kratkog spoja, razliit omjer R/X
->javljaju se razliiti naponi na sekundaru V21 i V22 koji potjeraju
struju izjednaenja.
68. emu slue mjerni transformatori. Koje su standardne
nazivne vrijednosti primara, a koje sekundara SMT i NMT?
Pruaju mogunost mjerenja pogonskih napona i struja (direktno
mjerenje pogonskih vrijednosti poskupljuje instrumente zbog visokih
napona izolacija i struja presjeci vodia i sile). Smanjuju
vrijednosti pogonskih napona i struja na standardne vrijednosti za
mjerenje napone do 100 V, a struje do 5 A, odnosno 1 A ako je
instrument daleko od transformatora kako bi se smanjili gubici u
vodovima: P = I 2 R , pa je potreban manji presjek vodova u
sekundarnom krugu.
69. Definirajte strujnu i naponsku pogreku te klasu tonosti SMT i NMT i napiite izraze prema
kojima se raunaju.
SMT:
- odgovara najveoj doputenoj strujnoj pogreci pri nazivnoj struji i nazivnom optereenju

i=

KI2I1
, K = prijenosni omjer, I2 i I1 apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne struje
I1

Razlikujemo klase tonosti: 0,1


0,2
0,5
1
3
5
klasa tonosti znai strujnu pogreku i 0.1 pri In i Zn
Kad bi K bio jednak prijenosnom omjeru N2 / N1, tad bi strujna pogreka bila stalno negativna (jer se I1
smanjuje za I0 struju magnetiziranja), stoga K je vei od N1/N2 sekundar ima manje zavoja, i moe
se postii pogreka 0!
NMT:
Klasa tonosti je maksimalna naponska pogreka kad je primarni napon u granicama 0.8 1.1 Unazivno.
Definirane klase tonosti, sa dozvoljenim kutnim pogrekama:
0.1 / 5'
0.2 / 10'
0.5 / 20'
1 / 40'
3 / bez definirane kut.p.
70. Kojim se osnovnim podacima opisuju SMT.

71. Objasnite pojmove: klasa tonosti i strujni viekratnik.


KLASA TONOSTI odgovara maksimalnoj doputenoj strujnoj pogreci SMT pri nazivnoj struju i
nazivnom teretu (postoji i klasa tonosti za NMT maksimalna dozvoljena naponska pogreka kad je
primarni napon u granicama 0,8 1,2 Un)
klase tonosti 0,1
0,2
0,5
1
3
5
(kod naponskih su 0,1
0,2
0,5
1
3)
Klasa tonosti kl=0,1 znai da je dozvoljena strujna pogreka i0,1% pri In i Zn
STRUJNI VIEKRATNIK
- viekratnik nazivne primarne struje pri kojem je strujna pogreka 10%, uz nazivnu prikljuenu
impedanciju na sekundaru (naz. optereenje) Definira ga apscisa toke u kojoj nadstrujna karakteristika
sijee pravac i= 10%

72. Kako se prikljuuju SMT? Koliko nam minimalno SMT-a treba za odreivanje svih struja u
EES-u?. Objasnite.
primarni se namot spaja u seriju s potroaima pa je na taj nain struja kroz taj namot gotovo neovisna o
teretu na sekundarnoj strani. Mogui spojevi SMT za mjerenje su u jednoj fazi, u dvije faze ili u sve tri
faze. U svim sluajevima jedna od sekundarnih stezaljki, kao i metalno kuite spojena je na uzemljenje
radi zatite osoblja u sluaju spoja izmeu primarnog i sekundarnog namota.

73. Opiite to se deava kada je SMT u praznom hodu, a to kada u kratkom spoju.
Kako se primar SMT spaja u seriju s potroaima kroz njega tee velika struja primara, koja, kad je on u
praznom hodu, slui samo za magnetiziranje jezgre. Velika struja magnetiziranja ima za posljedicu veliku
indukciju to uzrokuje velike gubitke u eljezu (zagrijavanje jezgre, oteenje limova i izolacije) te
povienje napona na stezaljkama (moe ugroziti izolaciju transformatora i predstavlja opasnost za
osoblje)
Kod energetskih transformatora struja magnetiziranja sadri i vie harmonike pa su napon e i tok fi
sinusni, dok kod SMT struja magnetiziranja je sinusna te zbog petlje histereze u dijelu nagle promjene

toka dolazi do velikih promjena napona: e= dt

i zbog toga sekundar ne smije biti u praznom hodu.

KOMENTAR na sekundar SMT se prikljuuje ampermetar iji otpor je poeljan to blii 0! ako sekundar
SMT kratko spojimo otpor ice je tek neznatno manji od otpora ampermetra pa je sekundarna struja
neznatno vea od normalne.
74. Kojim se osnovnim podacima opisuju NMT i koje izvedbe postoje?
NMT osnovni podaci prijenosni omjer, naponska pogreka, klasa tonosti, kutna pogreka, nazivni
teret (snaga) NMT-a
Nain rada kao normalan energetski trafo, primar se prikljuuje paralelno na gotovo konstantan
napon (neovisan o prikljuenoj impedanciji), jedina razlika to je slabo optereen radi smanjenja
naponske pogreke; struja magnetiziranja ovisi samo o primarnom naponu
IZVEDBE:
dvofazno izolirani ima dva visokonaponska prikljuka
jednofazno izolirani ima samo jedan visokonaponski prikljuak (drugi je kraj visokonaponskog namota
spojen s metalnim kuitem i uzemljen)
u prvom sluaju mogu se mjeriti samo linijski naponi, dok u drugom i linijski i fazni naponi
oba tipa mogu se upotrijebiti za mjerenje u trofaznom sustavu i to spajanjem u slog naponskih
transformatora
da bi se ostvario slog naponskih transformatora, potrebna su:
dva dvofazno izolirana NMT-a ili tri jednofazno izolirana NMT-a
IZVEDBE:
suhi do 3 kV
uljni/malouljni do 35 kV (malouljni=manja opasnost od eksplozije i zapaljenja)
s izolacijom od umjetnih smola unutarnja montaa i naponi do 35 kV
do 35 kV i jednofazno i dvofazno izolirani
iznad 35 kV uporaba sloga tri jednofazno izolirana (jeftinije, manji trokovi izolacije)

75. Prikaite shemom prikljuak jednofazno izoliranog NMT-a. Koje se vrijednosti napona mogu
mjeriti?
-mogu se mjeriti i linijski i fazni naponi

76. Prikaite shemom prikljuak dvofazno izoliranog NMT-a. Koje se vrijednosti napona mogu
mjeriti?
-mogu se mjeriti samo linijski naponi

77. to su i emu slue sabirnice? Izvedbe i profili. ime je odreen razmak meu sabirnikim
vodiima, a ime njihov presjek?
Sabirnice su vodii na koje se spajaju vodovi i transformatori.
Okosnica svakog postrojenja
Povezuju vodove koji dovode i odvode elektrinu energiju te transformatore koji povezuju mree razliitih
naponskih razina
Sabirniki vodii su najee neizolirani Cu ili Al vodii.
Profili koji se uobiajeno koriste:
srednji i niski napon: plosnati (pravokutni), okrugli i U profil
visoki napon: cijevi i uad
Razmak meu sabirnikim vodiima:
odreuju ga naponska naprezanja
za nie naponske razine povoljno je izabrati jo i vee razmake od navedenih kako bi se smanjila sila
meu vodiima
Presjek sabirnikih vodia odreuju strujna naprezanja:
maksimalna struja u normalnom pogonu, Imaxpog
struja mjerodavna za ugrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja, It
mehanikim naprezanjima u vrijeme trajanja kratkog spoja, Iu
78. Ukratko opiite postupak dimenzioniranja sabirnica.
(Razmak i presjek)
Izbor presjeka sabirnikih vodia provodi se prema:
maksimalna struja u normalnom pogonu, Imaxpog maksimalna struja koja u normalnom pogonu tee
kroz NAJOPTEREENIJI dio sabirnice, prema njoj se dimenzionira cijela sabirnica; doputeno zagrijavanje
30C iznad Tokoline
struja mjerodavna za ugrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja, It
mehanikim naprezanjima u vrijeme trajanja kratkog spoja, Iu
Kontrola presjeka sabirnikih vodia s obzirom na zagrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja, It:

povienje temperature sabirnikih vodia nastaje brzo i stoga se moe raunati da se sva energija
(Jouleova toplina) troi na povienje temperature vodia (nema odvoenja topline u okolinu)
Za bakrene je sabirnice najvea doputena temperatura koju mogu postii vodii Q2Cu=200C, a za
aluminijske vodie Q2Al=180C
ako je temperatura vodia u normalnom pogonskom stanju 30C vea od temperature okoline
Qok=35C, onda je izraz za minimalno potreban presjek sabirnikih vodia s obzirom na zagrijavanje u
vrijeme trajanja kratkog spoja:

pri emu je vrijednost od It potrebno uvrstiti u kA, a trajanje kratkog spoja t u sekundama.
Kontrola presjeka sabirnikih vodia s obzirom na mehanika naprezanja u sluaju kratkog spoja:
Sile meu paralelnim vodiima:
sabirnice su goli vodii na meusobnom razmaku a(meufazno), a nose ih potporni izolatori gdje je l
meusobni razmak dvaju potpornih izolatora

u sluaju kratkog spoja, struje koje teku vodiima su velikih vrijednosti zbog ega se javljaju velike sile
na vodie pojedinih faza koje ih nastoje mehaniki deformirati
- maksimalna sila pojavljuje se u sluaju tropolnog kratkog spoja na
srednjem
sabirnikom vodiu, bez obzira to je moda struja za neku drugu vrstu kratkog spoja vea po
vrijednosti za promatranu sabirnicu
dimenzioniranje razmaka meu sabirnicama
UN+ Iu (nazivni napon + udarna struja k.s.)
79. Nabrojite osnovne vrste izolatora i njihove uloge (potporni, visei, provodni). Koji su
kriteriji odabira?
1. Potporni Izolator
element postrojenja koji nosi sabirnice (i ostale neizolirane vodie) u postrojenjima (i vodovima)
izolira goli vodi od uzemljenih dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice
izbor potpornih izolatora:
nazivni napon sabirnica
veliina sile koja se na njih prenosi pri kratkom spoju (mjerodavna je sila Fp koja djeluje na najvie
optereeni izolator)
Podjela:
Porculanski potporni izolatori:
imaju kapu i podnoje od lijevanog eljeza
nemaju istu vrstou po cijeloj visini, stoga do pucanja moe doi (kritina mjesta glede vrstoe)
neposredno ispod kape ili neposredno iznad podnoja
Umjetno smolni potporni izolatori:
nemaju metalnu kapu niti podnoje
konstrukcija im je takva da su jednake vrstoe i u gornjem i u donjem dijelu izolatora
2. Visei (ovjesni) izolator
u postrojenjima u kojima su sabirnice izvedene od ueta, kao nosai sabirnica upotrebljavaju se visei
izolatori
izvedba:
a) kapasti
b) masivni
c) tapni
3. Provodni izolatori
Provodni izolatori izoliraju gole vodie od zidova ili metalnih dijelova
Upotrebljavaju se pri prolazu vodia iz prostorije u prostoriju, iz jednog dijela oklopljenog rasklopnog
postrojenja u drugi, ili iz rasklopnog postrojenja u slobodan prostor

Izbor provodnih izolatora:


nazivni napon
maksimalna trajna struja u normalnom pogonu
mehaniko naprezanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja
Izvedba: za nazivne struje: 200, 400, 600, 1000, 1500 i 2000 A
Kontrola provodnih izolatora s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja provodi se na
jednak nain kao i za sabirnice
Za vee struje koriste se provodni izolatori s vodiima plosnatog presjeka

SKLOPNI

UREAJ
80. Nabrojite glavne ureaje za prekidanje struje na visokom i srednjem naponu.
Ureaji za prekidanje struje
Visoki i srednji napon:
uinski osigurai
prekidai, sklopke
uinski rastavljai

81. Kako uinski osigurai prekidaju strujni krug? Usporedba s prekidaima. Obajsnite
izrazima.
Uinski osigurai rade na principu taljenja posebno dimenzioniranih vodia rastalnica. Postoji jedna
glavna rastalnica i vie pomonih koje se tale tek kad se rastali glavna. Struja svojim termikim
djelovanjem zagrijava rastalnicu tako da razlikujemo dva granina sluaja normalni pogon, kad sva
toplina odlazi u okolinu i taljenje osiguraa. Sastoji se od rastalnica, porculanske cijevi ispunjene
kremenim pijeskom, metalnih kapica kontakata, opruga i udarne igle.
Prekidai slue takoer za isklapanje struja kratkog spoja, ali ih moe i uklapati. Takoer slui za
sklapanje/isklapanje struja normalnog pogona te se od njega moe traiti i automatsko ponovno
uklapanje, sklapanje neoptereenih vodova, isklapanje neoptereenih transformatora, sklapanje
prigunica itd.
82. Objasnite ulogu stupnjevitog presjeka rastalnice u uinskim prekidaima?
Stupnjeviti se presjek izvodi da bi se smanjili opasni prenaponi koji nastaju zbog taljenja rastalnice (npr.
presjek rastalnice raste od sredine prema krajevima). To produljuje vrijeme trajanja luka (prekidanja
struje) to uzrokuje povienje energije koju je potrebno pretvoriti u toplinu. Struja opada polaganije nego
da se stvorio luk po cijeloj duljini rastalnice.
83. Nacrtajte t = f(I) karakteristiku osiguraa i objasnite vrijeme djelovanja.

84. Koja je uloga rastavljaa? Kako se vri izbor rastavljaa?


Rastavljai vidljivo odvajaju vodljive dijelove postrojenja (obino one pod naponom od onih koji nisu)
Rastavljai se normalno ne upotrebljavaju za prekidanje struja (nemaju medij za gaenja elektrinog
luka)
Isklapanje i uklapanje rastavljaa provodi se kada njima ne tee struja
Oni mogu trajno voditi nazivnu struju, a kratkotrajno i struju kratkog spoja
Iznimno se rastavljai mogu koristiti za prekidanje malih pogonskih struja:
struje praznog hoda transformatora nazivne snage (do par stotina kVA)
struje optereenja transformatora nazivne snage (do par desetaka kVA)
kapacitivne struje zranih vodova u praznom hodu (duljine do 20 km i nazivnog napona do 10 kV)
pri tome je isklapanje potrebno provesti to je mogue bre (noevi takvih rastavljaa se obino
montiraju tako da su u uklopljenom stanju okomiti na povrinu zemlje ime se pri isklapanju postie bolji
uzgon luka)
Izbor rastavljaa prema nazivnom naponu i nazivnoj struji
uz kontrolu odabranog rastavljaa s obzirom na :
mehanika naprezanja u vrijeme trajanja kratkog spoja (Iu)
zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja (It)
Izbor s obzirom na nazivnu struju:
maksimalna struja kroz rastavlja u normalnom pogonu mjerodavna je za izbor rastavljaa prema
nazivnoj struji
proizvodi se ogranien broj tipova rastavljaa s obzirom na nazivnu struju (broj tipova je to manji to je
vii nazivni napon rastavljaa)
Kontrola s obzirom na :
mehanika naprezanja koja su odreena udarnom strujom
struja mjerodavna za ugrijavanje (u tablici su navedene vrijednosti za trajanje kratkog spoja 1
sekundu ako kratki spoja traje krade/dulje od 1 sekunde onda je dozvoljena vrijednost struje
mjerodavne za ugrijavanje:
Ako se kontrolom ustanovi da odabrani rastavlja ne zadovoljava s obzirom na
mehanika i termika naprezanja odabire se rastavlja vee nazivne struje.
85. Osnovna uloga prekidaa. Koji su dodatni zahtjevi za prekidae? Navedite nekoliko vrsta
prekidaa. Po emu se razlikuju?
Osnovna uloga je uklapanje/isklapanje struja u normalnom pogonu i struja kratkog spoja. U odreenim
situacijama od njih se zahtijeva automatsko ponovno uklapanje (za prolazne kvarove), sklapanje
neoptereenih vodova, isklapanje neoptereenih transfromatora, sklapanje prigunica, visokonaponskih
asinkronih motora, kondenzatorskih baterija te sklapanje "bliskog kratkog spoja" kod kojih nastaju velika
naponska naprezanja.
Vrste: SF6, vakumski, pneumatski, uljni, malouljni, zrane sklopke
86. Objasnite razliku u gaenju luka u istosmjernim i izmjeninim krugovima?
U izmjeninim strujnim krugovima struja je sinusnog oblika pa njen iznos periodiki prolazi kroz nulu.
Elektrini luk se gasi u trenutku prolaska struje kroz nulu te je potrebno sprijeiti njegovo ponovno
paljenje (osiguravanjem velike dielektrine vrstoe izmeu kontakata).
U istosmjernim krugovima struja nikad iznosom ne prolazi kroz nulu pa je potrebno struju prisilno
natjerati da doe na vrijednost nula (npr. poveanjem otpora luka), odnosno da se smanji na vrijednost
potreban za odravanje stabilnog luka.
87. Na koje se sve naine moe poveati otpor luka u prekidaima?
Poveanjem duljine luka, smanjenjem presjeka luka, hlaenje luka i razbijanje luka na vie parcijalnih
dijelova. Takoer poveanje tlaka medija u kojem se luk nalazi utjee na njegov otpor.
88. Kako se spreava ponovno paljenje luka u prekidaima?
Ponovno paljenje luka nastaje zbog
1. termikog proboja ionizacije medija pa je potrebno provesti brzu deionizaciju, a to se radi
hlaenjem meukontaktnog prostora.
2. Dielektrinog proboja nakon uspjenog prekidanja luka povratni napon dostigne takvu vrijednost
da doe do dielektrinog proboja meu kontaktima
89. Prednosti zranih prekidaa. Gdje se preteito koriste?
Zrak je "jeftin" i dostupan medij, uz relativno dobra izolacijska svojstva. Koriste se samo na srednjem
naponu gdje se ponovno paljenje luka spreava hlaenjem. Na visokom naponu se NE koriste jer su
potrebne velike komore za gaenje zbog male dielektrine vrstoe zraka.

90. Koja je uloga ulja u uljnim i malouljnim prekidaima (razlika)? Prednosti ulja kao medija.
Ulje se u uljnim prekidaima koristi kao izolator i kao medij za gaenje luka, dok se u malouljnim
prekidaima koristi samo za gaenje luka, dok je izolacija prema masi od nekog drugog materijala.
Prednosti ulja su velika dielektrina vrstoa (raste s porastom tlaka), velika toplinska vodljivost
(doprinosi hlaenju luka) i velika brzina difuzije (nosioci naboja prodiru okolni neutralni plin).
91. Koji se medij koristi za gaenje luka kod pneumatskih prekidaa? Koja je prednost tog
medija, a koja mana?
Za gaenje se koristi komprimirani zrak koji struji uzduno i popreno na luk te ga hladi, a ujedno i dovodi
svjei medij ime spreava ponovo paljenje. Stlaeni zrak ima bolja dielektrina i toplinska svojstva od
onog pod atmosferskih tlakom vea gustoa = bra rekombinacija iona = bra deionizacija.
Nedostaci: loa toplinska vodljivost zraka
92. Navedite osnovna svojstva SF6 plina i SF6 prekidaa.
SF6 sumpor-heksafluorid ima veliku dielektrinu vrstou zbog velike gustoe plina, loa udarna
ionizacija (ioni se ne mogu dovoljno ubrzati za daljnju ionizaciju), elektronegativnost (poveava
dielektrinu vrstou i brzinu deionizacije) i ima dobru toplinsku vodljivost.
SF6 prekida dobra dielektrina svojstva radni tlak im je manji nego kod pneumatskih, plin se (zbog
visoke cijene) ne isputa u okolinu ve se ponovo koristi.
93. Da li je mogue ugraditi prekida nazivnog napona Un u postrojenje sa niim nazivnim
naponom? Objasniti.
Nazivnim naponom dan je podatak gornje granice napona za koju je prekida dimenzioniran i on odreuje
dielektrinu vrstou izolatora koji se u prekidau koristi. Kako prekidai uklapaju i isklapaju struje svih
razina, upotreba prekidaa sa veim Un znait e samo da prekida ima bolju izolaciju nego oni
dimenzionirani za tu razinu.
94. Koja su dobra svojstva vakuuma. Koji su nositelji elektrinog luka kod vakuumskih
prekidaa? Gdje i kako nastaju?
Vakuum svaki medij sa tlakom manjim od atmosferskog; ima veliku probojnu vrstou (10x veu od
zraka i 3,5x veu od SF6); mali broj sudara molekula plina i elektrona te ne nastaje dovoljan broj nosioca
naboja. Glavni nosioci su elektroni koji nastaju isparavanjem materijala s katode zbog visoke temperature
i elektrinog polja.
95. to su to uinski rastavljai?
Uinski rastavljai po izvedbi su rastavljai a po djelovanju prekidai (mogu sklapati manje struje
sklopke). U otvorenom poloaju imaju rastavni razmak kao i rastavljai, mogu kratko vrijeme voditi i
struje kratkog spoja, ali ih ne mogu prekidati.
Sheme spoja
109. to sve obuhvaa shema spoja postrojenja?
Obuhvaa sheme spoja glavnih strujnih krugova u kojoj se prikazuju:
broj transformatora, broj generatora i broj odvoda te nain njihova meusobnog spoja
predviene aparate u svakom odvodu
predviena mjerenja i zatitu
predvienu signalizaciju i upravljanje
Obuhvaa sheme spoja glavnog strujnog kruga, strujnog kruga mjerenja i zatite i pomoni strujni krug
110. Koje strujne krugove moemo razlikovati u postrojenju?
U postrojenju razlikujemo:
glavni strujni krug protjecan strujom tereta
strujni krug mjerenja i zatite spojen na sekundar mjernih transformatora
pomodni strujni krug napajan iz posebnog (istosmjernog ili izmjeninog)
izvora

111. Jednofazna shema. Primjer.

prikazani su samo glavni


strujni krugovi
shematski su (bez
spojeva) pored svakog
odvoda prikazani mjerni
i zatitni ureaji
navedene su glavne
veliine karakteristine
za pojedine aparate iz
sheme

Primjer jednofazne sheme!

112. Principna shema. Primjer.

prikazane su samo
sabirnice, odvodi i
sklopni aparati
pojednostavljenim
simbolima
prikazuje meusobnu
povezanost odvoda

Primjer 2. principna shema

113. Shema djelovanja. Primjer.

tropolni prikaz glavnog


strujnog kruga, krugova
mjerenja i zatite te krugova
signalizacije i upravljanja
pri tome se ne vodi rauna
o stvarnom prostornom
rasporedu aparata
na slici radi preglednosti
prikaza nisu prikazani
krugovi upravljanja i
signalizacije

114. Shema vezivanja. Primjer.


Primjer 3. shema vezivanja

uzima u obzir i prostorni smjetaj


aparata
prikazane su sve stezaljke na
aparatima, redne stezaljke na koje se
spajaju
kabeli i ije oznake moraju odgovarati
oznakama u samom
rasklopnom/razvodnom postrojenju
to je izvedbena shema
rasklopnog/razvodnog postrojenja

115. Strujna shema. Primjer.


Primjer 4. strujna shema

prikaz djelovanja pomodnih


strujnih krugova zbog jednostavne i
efikasne
kontrole ispravnosti spoja
ne prikazuje prostorni raspored
aparata i kontakata

116. Nabrojite nekoliko kriterija za izbor sheme glavnih strujnih krugova?


Okolnosti koje utjeu na izbor sheme glavnih strujnih krugova:
uloga i vanost postrojenja u mrei:
potrebno je razmotriti utjecaj kvarova te radova (pregled i odravanje) na potroae koji se iz
njega napajaju
napon postrojenja:
je li je rasklopno postrojenje u elektrani, prijenosnoj ili razdjelnoj mrei ili se radi o industrijskom
postrojenju
broj i snaga transformatora
broj i snaga prikljuenih vodova
pogonski zahtjevi
mogunost odvojenog pogona dijelova postrojenja, tzv. pogonska elastinost
mogua potreba proirenja postrojenja
raspoloivost
u nekim postrojenjima moe se zahtijevati da se svi radovi (pregled,
odravanje) obavljaju bez prekida pogona ili s prekidom pogona samo u
dijelu postrojenja, odnosno samo u vrijeme nekih radova
ponekad se nastoje osigurati rezervni putovi napajanja potroaa u
uvjetima kvara
to sve utjee na spoj i tip odabranih elementa u postrojenju
prilike za vrijeme kratkog spoja
npr. u NN mreama se poradi uporabe standardnih i jeftinijih sklopnih
aparata ide na smanjivanje vrijednosti struje kratkog spoja
Kriteriji za izbor sheme glavnih strujnih krugova:
ekonominost
pouzdanost opskrbe (pojave kvarova)
raspoloivost (u izvanrednim pogonskim prilikama poput odravanja,
pregleda i kvarova u postrojenju)
pogonska elastinost
jednostavnost (radi smanjenja vjerojatnosti krivih manipulacija i
jednostavnijeg voenja pogona)
117. Vrste sabirnice (jednostruke, dvostruke, pomone).
Jednostruke sabirnice:

koriste se u postrojenjima s malo odvoda


svaki rad na sabirnicama (odravanje i pregled ienje sabirnica,
zamjena sumnjivih izolatora, pregled spojeva i sl.), kao i svaki kvar na
sabirnicama zahtjeva obustavu pogona
radovi u postrojenjima i kvarovi na sabirnicama nisu esti, stoga su jednostruke sabirnice odgovarajue
rjeenja ako se u odvodima nalaze potroai manje osjetljivi na prekide napajanja
napon svih odvoda je jednak

Jednostruke sabirnice s uzdunim rastavljaem:

mogu je odvojen pogon pojedinih grupa potroaa preko posebnih


transformatora odnosno generatora
mogu je i pogon s razliitim pogonskim naponima (koji se malo razlikuju od nazivnog sabirnice)
nedostatak: grupiranje potroaa potrebno provesti u fazi izgradnje
Kod sklapanja uzdunog rastavljaa svi odvodi barem jednog dijela postrojenja ostaju bez napajanja
(uzdunih prekida rjeava problem)
Dvostruke sabirnice:
Prva mogua izvedba
glavni razlozi uporabe dvostrukih sabirnica u
postrojenjima su:
poveana elastinost pogona
poveana pouzdanost pogona
mogu je pregled, odravanje i kvar jednog sustava
sabirnica bez prekida pogona na drugom sustavu
svaki odvod se mora modi prikljuiti na jedne i druge
sabirnice
na slici je prikazana najjednostavnija izvedba, tzv.
europska izvedba (najee se koristi u Hrvatskoj)
u sluaju kvara na prekidau nuna je obustava
pogona u odvodu

Druga mogua izvedba


amerika izvedba odvoda omoguava uporabu smo rastavljaa u odvodima
transformatora prikljuenih na sabirnice
pogon se normalno vodi sa svim prekidaima i rastavljaima uklopljenim
u sluaju kvara na jednom transformatoru zatita djeluje na isklapanje svi
prekidaa koji su spojeni na sabirnicu na koju je spojen i transformator u kvaru
ako se transformator uklapa, prvo se uklapa njegov rastavlja, a potom prekidai
koji su spojeni na sabirnicu transformatora
ova izvedba je skuplja, ali poveava pouzdanost opskrbe u sluaju kvara na
samom prekidau u odvodu
drugi rastavlja osigurava da prilikom popravka ili pregleda jednog prekidaa
on sam nije pod naponom, ako je pri tome ostvaren pogon odvoda preko drugog
prekidaa
uporaba dva prekidaa po odvodu (amerika izvedba) dovodi do znatnog
poveanja investicija to je vrlo rijetko opravdano, pogotovo ako se uzme u obzir
pouzdanost modernih prekidaa
u nekim sluajevima, pogotovo u velikim industrijskim postrojenjima gdje je radi
osjetljivosti potroaa na prekid pogona potrebno osigurati veliku pouzdanost I elastinost (odvojen
pogon, pogon u uvjetima kvara i sl.) koriste se trostruke ili etverostruke sabirnice
Pomone sabirnice:
postrojenje s jednostrukim sabirnicama:

slika a) prikazuje normalno pogonsko stanje pomone sabirnice nisu u pogonu


slika b) prikazuje izvanredno pogonsko stanje kvar na prekidau S1

pomone sabirnice se koriste za napajanje odvoda iji je prekida u kvaru


pomone sabirnice mogu se na analogan nain koristiti u sluaju kvara na prekidau bilo kojeg odvoda
postrojenje s dvostrukim sabirnicama:
ukoliko se radi o postrojenju s dvostrukim
sabirnicama koje se koriste iskljuivo za
odvojen pogon mogu se koristiti pomone
sabirnice kako bi se ostvarila rezerva za
prekidae u odvodima europske izvedbe
pomone sabirnice se preko dva
rastavljaa i rezervnog prekidaa mogu
spojiti na oba sistema glavnih sabirnica
u normalnom pogonskom stanju
pomone sabirnice nisu u pogonu

118. to predstavlja spojno polje i kod


kojeg se sustava sabirnica koristi?
spojno polje se koristi u postrojenjima s viestrukim
sabirnicama u kojima je
mogu zajedniki pogon (meusobno spajanje) vie sustava
sabirnica
njegova uporaba ima smisla samo u postrojenjima s
jednim prekidaem po
odvodu (europska izvedba) u postrojenjima s dva
prekidaa po odvodu ulogu
spojnog polja moe preuzeti bilo koji od njih
spojno polje se sastoji od dva rastavljaa i prekidaa (slika
a)
ukoliko su dvostruke sabirnice uzdunim rastavljaima podijeljene na dva dijela (slika b), u spojnom
polju treba predvidjeti po dva rastavljaa sa svake strane prekidaa na taj su nain mogue sve
kombinacije spajanja dijelova sabirnica

Spojno polje primjer 1

na slici a) je prikazan poloaj sklopnih aparata kada je prekida A u kvaru uz


pretpostavku da je u pogonu sabirnica I (sabirnica II nije u pogonu)

prekida A se privremeno zamjenjuje vodiem


da bi se vratilo napajanje potroaima u odvodu potrebno je spojno polje
R2 , R1 , R3
, R4 , P
odvod se napaja preko sabirnice II i spojnog polja (znai sabirnice II se ne mogu koristiti za odvojeni
pogon)
Spojno polje primjer 2
Spojni prekida slui za paralelno spajanje generatora (u elektrani) ili dijelova
elektroenergetskog sustava, koji u nekoj situaciji napajaju odvojena opskrbna
podruja (odvojeni pogon)

u poetnom stanju generatori GA i GB svaki preko svoje sabirnice napajaju svoju grupu potroaa
(prikazani kao odvodi a i b)
kada ne bi bilo spojnog polja, za uspostavu paralelnog rada generatora (npr. preko sabirnica I) morali bi
se sinkronizirati generatori GA i GB, potom isklopiti prekidai u odvodu generatora GB i potroaa b
(beznaponska pauza), odgovarajue uklopiti rastavljai, a onda i prekidai u odvodima
Prespajanje odvoda b sa sabirnice II na sabirnice I

na slici a) je prikazano poetno stanje (postignut je sinkronizam)


budui su sabirnice spojene putem spojnog polja, mogue je uklopiti i drugi rastavlja odvoda (slika b)

slika c, mogue je isklopiti prvi rastavlja odvoda b budui nee doi do prekida strujnog kruga, pa time
niti pojave luka meu kontaktima rastavljaa sada se odvod b napaja iz generatora GB putem spojnog
polja i sabirnica I
Prespajanje generatora GB sa sabirnice II na sabirnice I

na slici a) je prikazano poetno stanje (odvod b se napaja sa sabirnica I)


budui su sabirnice spojene putem spojnog polja, mogue je uklopiti I drugi rastavlja odvoda GB (slika
b)
slika c, mogue je isklopiti prvi rastavlja odvoda GB budui nee doi do prekida strujnog kruga, pa
time niti pojave luka meu kontaktima rastavljaa sada se odvod b napaja iz generatora GB putem
sabirnica I
Konano stanje: nakon prespajanja svih odvoda na sabirnice I mogue je isklopiti
prekida, a potom i rastavljae spojnog polja

119. to je to sabirniki rastavlja? Prikaite ga u transformatorskom polju.


Sabirniki rastavlja slui za spajanje naponskog mjernog tansformatora na sabirnicu. Rastavlja ugraen u
polju, a ija su prikljuna mjesta s jedne strane vezana na sabirnice."

120. Navedite barem dva primjera spajanja NMT-a u mjernom polju. ime se titimo od
prijenosa kvara NMT-a na postrojenje i na pogonsko osoblje?
za mjerenje napona na sabirnicama koriste se naponski transformatori koji se prikljuuju na sabirnice
naponski transformatori se na sabirnice redovito prikljuuju preko sabirnikih rastavljaa, a gdje postoje
osigurai za nazivni napon sabirnica i preko osiguraa
ako se radi o postrojenju
bez sabirnica, naponski se
transformatori pojavljuju
u svim odvodima tada
se radi jednostavnosti
izvedbe naponski mjerni
transformatori prikljuuju
neposredno na odvod
(bez rastavljaa)
-od prijenosa kvarova se titimo
uzemljavanjem dijela sekundara

121. Kojim sklopnim aparatima mora biti opremljeno transformatorsko polje u paralelnom radu
transformatora? Navedite dva primjera.
Spoj sa sabirnicama:
ukoliko u postrojenju postoje dva ili vie
transformatoru paralelnom radu, bez obzira
da li je napajanje mogue samo s jedne
strane ili s obje, prekidae je nuno
predvidjeti s obje strane transformatora
u sluaju kvara
na jednom
transformatoru:
a) dolazi do isklapanja samo
oteenog transformatora
b) dolazi do isklapanja cijele
transformatorske
stanice

122. Objasnite jedno vodno polje sa svim sklopnim aparatima. Objasnite koji emu slui.
rastavlja za uzemljenje
obino je izveden na istom postolju s
izlaznim rastavljaem
slui za neposredno spajanje sa zemljom
zranog voda ili kabela
odvodi naboj koji je preostao nakon
isklapanja voda ili kabela, odnosno da
odvede naboj koji bi se mogao pojaviti za
vrijeme prekida pogona kako bi se zatitilo
osoblje pri radovima
- titi ljude za vrijeme rada na vodu

123. Nacrtajte sheme spoja za smanjenje struja KS.


struje kratkog spoja mogu se smanjiti izborom prikladne sheme spoja i bez
posebnih prigunica
smanjenje struja kratkog spoja naroito je vano za postrojenja nieg napona,
jer se tako mogu smanjiti investicije za njihovu izgradnju (mogu se koristiti
sklopni aparati manje prekidne modi)

smanjenje struja kratkog spoja moe se


postidi izbjegavanjem spajanja
transformatora na strani nieg napona
u tom sluaju mogu se pojaviti problemi
vezani uz pouzdanost opskrbe to je
mogue barem djelomino rijeiti ugradnjom
uzdunog rastavljaa u sabirnice
ugradnjom prigunice u sabirnice meu transformatorske prikljunice na
strani nieg napon mogue je postidi smanjenje struje kratkog spoja pri emu
je istovremeno omoguena i opskrba potroaa na oba dijela sabirnice iz oba
transformatora
s obzirom na prilike pri kratkom spoju
povoljnije je da je relativni napon kratkog
spoja prigunice vei, a prolazna nazivna snaga
(nazivna struja) manja (Xpr~u/Sn)
s druge strane, smanjenjem nazivne struje
prigunice smanjuje se elastinost veze
izmeu dva dijela sabirnice
pri tome je struja kratkog spoja uvijek vea
nego u prethodnom primjeru odvojenih
sabirnica
openito, nije povoljno postavljati prigunice meu odvode jer tada u
kratkom spoju kroz prigunicu tee samo dio te struje

stoga se prigunica nastoji postaviti tako da


kroz nju prolazi ukupna struja kratkog spoja
kod ovog pristupa prigunica smanjuje struje kratkog spoja za
grupu odvoda
stoga je ovaj pristup povoljan kada postoji puno odvoda
uporaba prigunica za smanjenje struja kratkog
spoja ima smisla samo ukoliko je na taj nain mogude koristiti
sklopne aparate manje
prekidne modi - u suprotnom sluaju utede
su male

124. Koja je uloga pomonih sabirnica kod niskog napona?


Pomone sabirnice slue za odvajanje grupa odvoda.
uloga pomonih sabirnica u NN postrojenju se razlikuje od uloge pomonih sabirnica u VN postrojenju
slue kako bi se grupa odvoda koju karakterizira neko zajedniko obiljeje odvojila od ostalih odvoda:
vanost potroaa koje odvodi napajaju
prostorni raspored odvoda
tehnoloka uloga potroaa u odvodima
npr. na pomone sabirnice prikljuuju se manje vani potroai koji se u sluaju
potrebe (npr. ispad jednog transformatora) mogu isklopiti sklopkom S i na taj nain
omoguiti nesmetano napajanje vanijih potroaa koji su spojeni na glavne sabirnice

pomone sabirnice se mogu izvesti na dva naina:


pogonski promjenjiva
fiksna konfiguracija
prvi nain:
svaki odvod se putem sklopnih aparata moe spojiti na glavne ili pomone sabirnice
pomodne se sabirnice napajaju s glavnih sabirnica preko sklopke S
drugi nain:
za razliku od prethodnog sluaja, raspodjela odvoda na pomodne I glavne sabirnice je fiksna i ne
moe se mijenjati u pogonu

125. Nacrtajte nekoliko primjera prikljuka troila na NN sabirnice.


NISKONAPONSKOM MREOM smatraju se strujni krugovi od izvora struje do sabirnica, odnosno
prikljuka za osigura na kunom prikljunom ormariu (KPO) s nazivnim naponom do 1 kV. Dakle po
ovome zakljuujemo da je NN prikljuak vaa kua, zgrada, itd.
za industrijske mree je karakteristino:
velika gustoa optereenja (60-800 W/m2)
optereenje je vremenski jednolinije (godinje vrijeme koritenja maksimalnog optereenja
4000-7000 h/god.)
u Hrvatskoj se industrija uobiajeno napaja iz javne mree (pogotovo srednja i mala industrija),
a samo neke vee industrije raspolau i vlastitim
elektranama iz kojih se djelom (rijetko u potpunosti) opskrbljuju elektrinom
energijom i to iz razloga:
pouzdanost pogona (industrija osjetljiva na prekide opskrbe)
tehnoloke potrebe (npr. potreba za toplinskom i elektrinom energijom moe
opravdati izgradnju elektrane-toplane)
prikljuak industrije na javnu mreu:
naponska razina ovisi o:
potrebnoj snazi
zahtijevanoj pouzdanosti opskrbe elektrinom energijom
lokalnoj mrei i sl.
u Hrvatskoj dolaze u obzir sljedei naponi:
110 kV, 35 kV, 20 kV i 10 kV
samo vrlo velike industrije se prikljuuju na napon 110 i 230 kV
na niski napon (0.4 kV) prikljuuju se vrlo mali pogoni (obrtniki pogoni)
ako je srednja ili vea industrija prikljuena na 35 kV ili 110 kV javnu mreu, s obzirom da
industrijski potroai trebaju elektrinu energiju na niem naponu, koriste se 230(400) V, 500 ili
660 V, 3 kV, 6 kV, 10 kV biti e potrebno ugraditi odreeni broj transformatora
prikljuak industrije na javnu mreu:
biti de potreban to vei broj transformatora to je vee industrijsko
postrojenje odnosno ukoliko je postrojenje vie prostorno rasprostranjeno
kod manjih industrijskih postrojenja potroai trebaju samo elektrinu
energiju na niskom naponu (npr. 400(230) V ili eventualno 500 (660) V)

prikljuak industrije na javnu mreu:


u industrijskim mreama esto su potrebni motori od skroz malih snaga
(0.1 kW) do velikih (iznad 1 MW), stoga je potrebno uz to manje naponskih
razina zadovoljiti sve potrebe
za prikljuak motora najeih nazivnih snaga, ukoliko ih ima puno u
industrijskom postrojenju, optimalno je umjesto 400/230 V koristiti napon
500 ili 660 V (standardiziran od IEC)
konstrukcija i cijena motora je za te napone u principu jednaka onoj za
napon 400/230 V
vea ekonomska gornja granica snage motora
struja motora je manja pa je kabelska mrea jeftinija
struja kratkog spoja u niskonaponskoj mrei je manja
poboljano uputanje motora
prikljuak industrije na javnu mreu:
kako je za potrebe rasvjete i ostalih manjih troila potrebno raspolagati
naponskom razinom 400/230 V primjena napona 500 ili 660 V opravdana je
samo ako se radi o veem broju motora u jednom pogonu
ako se odabere napon 660 V onda se na taj napon prikljuuju motori 0.5 do 500 kW, a vei
motori na napon 10 kV
najmanji motori se mogu prikljuiti na 400/230 V trofazno ili jednofazno jer
ta naponska razina redovito postoji
postojanost napona u industrijskim mreama:
za troila u niskonaponskim mreama potrebno je odravati napon unutar +-5% nazivnog
napona (odnosi se prvenstveno na motorne pogone), a tek u
izvanrednim pogonskim prilikama dozvoljava se 10%
kako se najee radi o kraim odvodima, odgovarajuim dimenzioniranjem
presjeka i odabirom transformatora nije problem odravati napon unutar zadanih granica
problemi u industrijskim mreama mogu se pojaviti u izvanrednim pogonskim stanjima, kao to
je uputanje motora (struja motora 4-8 In)
iako struja uputanja motora traje kratko vrijeme, u tom periodu dolazi do velikih padova napona
to znatno oteava zalet motora, ali utjee i na ostala troila
promjena napona ovisi o snazi motora, ali i o samoj mrei (da li je ona dovoljno jaka u kojoj
se mjeri s promjenom optereenja mijenja napon na mjestu njegova prikljuka na mreu)
postojanost napona u industrijskim mreama:
Primjer
neka se na zadanu mreu prikljuuje motor snage SM preko transformatora snage Sn i napona kratkog
spoja uk
snaga tropolnog kratkog spoja na prikljunicama mree je SK
u trenutku uputanja motora vrijedi nadomjesna shema prema slici b)

Industrijske mree karakterizira vremenski predvidljiva potronja.


broj i nazivna snaga transformatora:
nazivna snaga transformatora odabire se prema stvarnom i oekivanom optereenju:
nazivna snaga transformatora mora biti vea ili jednaka od maksimalnog
optereenja koje se moe pojaviti na mjestu njegove ugradnje
redovito se ipak odabire neto vea snaga:
poradi porasta optereenja u budunosti
radi potrebne raspoloivosti u izvanrednim pogonskim prilikama
pouzdanost pogona:
bez obzira to je transformator pouzdan element (rijetko se kvari) ipak se esto umjesto jednog
transformatora koriste dva ili tri transformatora manje snage koji u pogledu snage mogu zadovoljiti
ukupne potrebe
u tom sluaju ispad jednog transformatora omoguava da se jednim (ak znatnim) dijelom
nastavi s opskrbom potroaa

broj i nazivna snaga transformatora:


pouzdanost pogona:
a) u sluaju kvara na transformatoru sva troila ostaju bez napajanja za manja industrijska
postrojenja to zadovoljava, pogotovo ako postoje rezervni
transformator kojeg je mogue u relativno kratkom vremenu ugraditi na mjesto transformatora u
kvaru
b) uporabom dva transformatora mogue je prilikom ispada jednog od
transformatora osigurati opskrbu 50-70% troila
c) uporabom tri transformatora mogue je osigurati opskrbu 66-100% troila

broj i nazivna snaga transformatora:


kratki spoj:
osim to na broj i nazivnu snagu transformatora utjee pouzdanost
opskrbe, ukupna snaga transformatora koji rade paralelno esto je
ograniena snagom kratkog spoja na niskonaponskoj strani
transformatora
snaga kratkog spoja na niskonaponskoj strani transformatora gotovo je
direktno proporcionalna s nazivnom snagom transformatora (to
pogotovo dolazi do izraaja u industrijskim mreama (tzv. jakim
mreama) kod kojih je impedancija visokonaponske strane mala u
usporedbi s impedancijom industrijske mree)

broj i nazivna snaga transformatora:


u razdjelnim mreama nazivna snaga transformatora ograniena je na
630 kVA jer se kod te snage struja kratkog spoja pribliava iznosu 15 kA
to je gornja granica rasklopne struje instalacijskih osiguraa
mogue je koristiti i vee snage ali je tada potrebno instalacijske
osiguraa zamijeniti visokouinskim osiguraima ili NN prekidaima
osim toga velike struje kratkog spoja nepovoljno djeluju na izbor
presjeka kabela u NN mreama, to je dodatni razlog za ogranienje
struje kratkog spoja, odnosno nazivne snage transformatora
broj i nazivna snaga transformatora:
u industrijskim mreama redovito je potrebno transformirati vee snage
na jednom mjestu pa je nuna uporaba veih transformatora
stoga se najee koriste visokouinski osigurai i NN prekidai kao
zatita od kratkog spoja
ipak se poradi veliine udarne struje (mehanikih naprezanja) snaga
ograniava na:
2000 MVA pri 400/230 V
4000 MVA pri 660 V
ove granine snage predstavljaju ukupnu snagu paralelno spojenih
transformatora pri tim snagama udarna struja se pribliava iznosu 100 kA to se smatra graninom
vrijednou glede mehanikih naprezanja
oblici mree:
ovise o:
veliini
rasprostranjenosti
vanosti troila u industrijskom postrojenju

u svakom industrijskom postrojenju sigurno je potrebna naponska razina


400/230V
kod manjih postrojenja to je ujedno i jedina potrebna naponska razina
za vea industrijska postrojenja potrebne su dvije ili vie naponskih razina:
vea troila s obzirom na njihovu snagu povoljnije je prikljuiti na vii
napon (3,6,10 kV)
neka troila zahtijevaju nestandardne napone
troila u industrijskom postrojenju su rasprostranjeni na veoj povrini
zbog ega se razvod do njih provodi na viem naponu
u nastavku su prikazani najei oblici industrijskih mrea stvarne mree su redovito
kombinacija prikazanih
oblici mree radijalna mrea
na sabirnice niskog napona prikljuena su
troila koji mogu biti manje ili vie prostorno
rasprostranjena
s obzirom da su duljine kabela u
industrijskim postrojenjima male, pad
napona nije dominantan kriterij pri odabiru kabela
kvar na jednom odvodu podrazumijeva
prekid opskrbe troila u odvodu sve dok se
kvar ne ukloni
s obzirom na malu uestalost kvarova, male
duljine kabela i pristupanost za uklanjanje
kvarova ovakav oblik mree se esto koristi
na slici je prikazana radijalna mree 0.4 kV
naponske razine isti oblik moe se koristiti I
na 3, 6 i 10 kV
oblici mree radijalna mrea s razdjelnicima
razdjelnici su radijalno prikljueni na
sabirnice sekundarne strane transformatora
i sa radijalnom mreom svakog pojedinog
razdjelnika
ovakav oblik mree pojavljuje se osim kod
niskog i kod srednjih napona
kvar na kabelu prema razdjelniku znai ispad cijele grupe troila koja se napaja preko razdjelnika
ovakve mree imaju manju pouzdanost ali su i jeftinije od prethodnog oblika radijalne mree
oblici mree radijalna mrea s razdjelnicima
ako se zahtjeva neto vea
pouzdanost opskrbe troila, onda se
mogu koristiti dva kabela za
napajanje razdjelnika
ovisno o eljenom stupnju
pouzdanosti opskrbe kabeli se
dimenzioniraju za 50 do 100 %
snage troila
ovakva je mrea skuplja ali dosta
pouzdana, a pri tome jo uvijek
jednostavna
oblici mree prstenasta i zamkasta mrea
pouzdanost opskrbe moe se poveati uporabom prstenaste ili zamkaste mree
u pogonu ove mree rade radijalno rezervni kabeli (prikazani crtkano) su iskljueni na jednom svom
kraju
zbog radijalne pogonske strukture jednostavnija je zatita (selektivnost)
ovisno o vanosti troila i zahtijevanoj pouzdanosti opskrbe, kao i prostornoj
rasprostranjenosti troila bolje de odgovarati jedno od prikazanih rjeenja
za sve je oblike mrea karakteristino da je mogue osigurati opskrbu svih troila u sluaju kvara na
jednom od kabela koji napajaju razdjelnike

a) zamkasta

b) prstenasta

c) zamkasta

d) radijalna

oblici mree primjer


1,2 grupa manje vanih troila
3,4,5 i 6 vana troila (prostorni raspored troila 3, 4 I 5 uvjetovao je prstenastu mreu, a u sluaju 6
radijalnu s paralelnim kabelima)

oblici mree zamkasta mrea


na slici je prikazan poseban oblik NN mree tzv. isto zamkasta mrea (mrea
ima doslovno oblik mree, manje ili vie pravilan u realnosti)
troila se prikljuuju u vorita mree kako je prikazano za vorita 1, 2, 3 i 4
sve su grane u mrei jednakog presjeka i tiene su jednakim osiguraima na oba svoja kraja
napajanje mree ostvaruje se preko transformatorskih stanica (npr. vorite 4)
u odvod transformatora na NN strani ugrauje se NN prekida koji djeluje kada je kvar u vienaponskoj
mrei ili u samom transformatoru te na taj nain sprjeava napajanje kvara s NN strane
pouzdanost opskrbe troila u ovakvoj mrei je jako velika, ali su i snage kratkog spoja velike
cijena ovakve mree nije naroito velika, ali zahtijeva znatnu panju prilikom
dimenzioniranja (prorauna)
primjenjuje se u industriji kada je potrebno pouzdano napajati velik broj troila podjednake snage koji
su prostorno blizu smjeteni
ponekad se ovakve strukture koriste I u javnim mreama (gradske NN mree), ali su tada troila
smjetena na odcijepe du grana mree

ogranienje struje kratkog spoja:


ve je pokazano prethodno da je snaga transformatora u NN mreama
ograniena poradi struja kratkog spoja

prema tome moralo bi se ukupnu potrebnu snagu zadovoljiti postavljanjem


vie manjih transformatorskih stanica
osim to je to skupo to je i nepraktino
osim toga postoji uvijek elja da transformatori rade paralelno
djelomice se to moe ostvariti na slijedee naine:
1) nain
u transformatorsku stanicu postavljaju se dva transformatora, ali oni ne rade paralelno troila se
mogu prema izboru prikljuiti na jedan od ta dva transformatora odnosno sabirnice koje oni napajaju
2) nain
transformatori rade paralelno, ali u sluaju kratkog spoja bliskog transformatorima, kada je struja kratkog
spoja velika, posebnim ureajima se provodi razdvajanje transformatora u vrlo kratkom vremenu, prije
prve amplitude struje kratkog spoja

2)nain

3)nain

3) nain
transformatori rade trajno paralelno, ali tek u nekoj udaljenoj toki u mrei kako je prikazano na slici
poveanje struje kratkog spoja uslijed paralelnog rada nije jako veliko u ovom sluaju
preglednost ovakve mree nije dobra pa se stoga rijetko upotrebljava
Zatita
126. Nabrojite podjela zatite prema izvedbi i vrsti poremeaja
Prema izvedbi:
Prema vrsti poremeaja:
elektromehanika izvedba
statika izvedba - elektronika izvedba
releja s analognom obradom informacija
digitalna (numerika) izvedba elektronika izvedba releja s digitalnom
obradom informacija

127. Navedite osnovna svojstva zatite.


zatita mora otkriti poremeaj
poremeaj se prostorno ograniava jer treba iskljuiti samo pogoeni
element sustava
poremeaj se vremenski ograniava jer je teta koja nastaje na
pogoenom elementu sustava vea, to kvar dulje traje
zatitni ureaji djeluju neispravno zbog kvarova u njima samima

128. Objasnite principe tienja nadstrujnom zatitom.

Nadstrujna zatita djeluje kada struja, na mjestu ugradnje releja, dosegne odreenu podeenu vrijednost.
Slika prikazuje smjetaj tri nadstrujna releja u radijalnoj mrei. Svaki djeluje u vlastitom vremenu kako bi
se postigla selektivnost (iskljuivanje kvarom pogoenog dijela mree). Ako je kvar na prikazanom mjestu
reagiraju relej 1 i 2, no kako su im vremena reagiranja razliita prvo reagira relej 2 i iskljuuje ostatak
mree, dok relej jedan ostaje u pogonu. Da je kvar iza R3 reagirao bi prvo taj relej jer ima najkrae
vrijeme reagiranja.
129. Objasnite principe tienja distantnom zatitom.

Distantna zatita, na mjestu ugradnje releja, djeluje kada impedancija (omjer napona i struje) dosegne
podeenu vrijednost. Kako je jedinina impedancija voda uglavnom konstantna (krivulja Z), ovi releji u
stvari odreuju udaljenost kvara od releja. Zbog nepreciznosti mjerenja pokrivaju dio voda (70-90%).
130. Kako se postie selektivnost u sustavu zatite distantnom zatitom?

131. Objasnite principe tienja diferencijalnom zatitom.


Diferencijalna zatita usporeuje iste elektrine mjerne veliine
po iznosu, smjeru i fazi na oba kraja tienog objekta.
Usporeivanje se izvodi s pomonim vodom, komunikacijskim
kabelom ili telekomunikacijskim kanalom.

132. Kako se postie selektivnost u sustavu zatite diferencijalnom zatitom?

133. to je to nadstrujna usmjerena zatita? Kada i kako se koristi?


Zatita koja djeluje kada se smjer struje (energije) kvara podudara s usmjerenjem releja, nezavisno
ili zavisno u njenom iznosu.
-U mrei s viestrukim vodovima ili mrei s viestranim napajanjem selektivno tienje postie se
koritenjem nadstrujne releje s usmjernim lanom.
-Usmjerni lan releja daje impuls za isklapanje kontakata prekidaa samo ako se smjer energije pri
kratkom spoju podudara s usmjerenjem releja (u pravilu, od sabirnica prema vodu kojeg titi nadstrujni
relej).
-Na oba kraja svakog voda, na kojem postoji mogunost napajanja kvara s dvije strane, moraju biti
smjeteni usmjereni nadstrujni releji.

134. to je to osjetljivost zatitnog releja? Definicija.


Relej je osjetljiv kada jo sigurno djeluje pri oekivanoj najmanjoj vrijednosti mjerne veliine
Najmanje vrijednosti mjerne veliine mogu se pojaviti na primjer pri malom uvrtenju generatora,
smanjenom broju uzemljenih toaka, u paralelnom pogonu vodova, uslijed znatne promjene konfiguracije
mree, uslijed otpora na mjestu kvara (otpora luka i prijelaznog otpora).
135. to je to selektivnost zatitnog releja? Definicija.
Relej selektivno djeluje ukoliko iskljui kvar samo na upravo pogoenom elementu mree. To znai da
relej ne smije iskljuiti kvar na susjednim elementima elektroenergetskog sustava.
Selektivnost zatite osigurava se izvedbom (diferencijalni relej je uvijek selektivan dok se kod
nadstrujnog i distantnog releja selektivnost moe postidi vremenskim stupnjevanjem).
136. Na primjeru nadstrujne i distantne zatite prikaite brzine djelovanja zatitnih releja.
Brzi releji su: diferencijalni, distantni releji (u prvom stupnju djelovanja) i nadstrujni releji s
trenutnim iskljuenjem. Ovi releji nemaju svojstvo rezerve, tj. djeluju samo pri kvarovima u
osnovnom tidenom podruju.
Spori releji su: nadstrujni releji, distantni releji (u viim stupnjevima djelovanja) i svi ostali releji
kombinirani s vremenskim relejem. Spori releji imaju svojstvo rezerve, tj. djelovanja pri kvarovima i
zatajenju osnovne zatite na susjednim elementima sustava.
137. to je to pouzdanost sustava zatite?
Relej je pouzdan ako mu je pouzdanost vea od pouzdanosti bilo kojeg ureaja ili dijela postrojenja u
tienom podruju.
Pouzdanost releja slijedi iz dvije zadae:
relej mora djelovati pri kvaru (ne smije zakazati),
relej ne smije neeljeno djelovati (neselektivno djelovati, djelovati ako nema kvara).
Matematika definicija pouzdanosti je vjerojatnost uspjenih djelovanja releja. Uspjeno djelovanje
releja ima dvije komponente:
osjetljivost otkrivanja kvarova, uz najnepovoljnije uvjete djelovanja,
sigurnost djelovanja, koja je ovisi o stupnji zamrenosti izvedbe zatite, a time uz manje ili vie
uspjeno odravanje.

ZAVRNA

POGLAVLJA
138. Koje veliine mjerimo u EES-u?
Uobiajeno mjerimo napon (fazni i linijski), frekvenciju, radnu i jalovu snagu i struju. Sloena mjerenja su
kut napona, omjer broja zavoja regulacijskih transformatora i fazni zakret regulacijskih transformatora.

139. Kako mjerimo djelatnu snagu?


U trofaznom sustavu vatmetar sa tri mjerna
sustava. Svaki spojen na jednu fazu kroz njega
tee struja te faze te je spojen na fazni iznos napona.
Struja se dovodi preko SMT, a napon preko NMT.
Ukupna snaga je zbroj snaga u pojedinim fazama.
Shema spoja lijevo.

140. Kako mjerimo jalovu snagu?


Jalovu snagu mjerimo varmetrom. To je vatmetar po
izvedbi, ali mu na naponski svitak dovodimo napon koji
je u odnosu na mjereni fazni zakrenut za 90. To je
nasuprotni linijski napon (npr. za fazu R to je napon
3 puta vea
UST itd.). Mjerena vrijednost snage je
od stvarne. Ta vrijednost se kompenzira dodavanjem
predotpora u naponske grane.

141. Mjerenje snage u Aaronovom spoju. Prikaite izrazom zato je to mogue.


To je mjerenje snage pomou DVA mjerna
sustava. Mjerenje je tono samo u
trofaznom IZOLIRANOM sustavu (ne smije
biti uzemljen ni na koji nain).

P = Ir Urs cos 30 + It Uts cos 30


nakon raspisivanja (kosinusa) dobije se:
P = 3 U I

142. Objasnite emu slue elektrina brojila (jednofazna i trofazna).


Izvedba se razlikuje u broju elektromagneta jednofazna imaju jedan par, a trofazna dva ili tri para.
Kroz svitak jednog protjee struja proporcionalna struju optereenja strujni elektromagnet, a kroz svitak
drugog struja proporcionalna naponu naponski elektromagnet. Elektromagneti su jedan nasuprot drugog
i izmeu njih je aluminijska ploa na koju djeluje moment koji uzrokuju ti elektromagneti. Takoer postoji
permanentni magnet koji djeluje suprotnim (konim) momentom. Ukupni moment koji djeluje na tu plou
uzrokuje brzinu vrtnje koja je proporcionalna djelatnoj snazi!
143. Nabrojite nekoliko troila jalove snage.
Gotovo sva troila su potroai (koriste) jalove snage. Iznosi jalove snage kreu se od 50% Sn kod
asinkronih motora pa do kabela koji (ako
su slabo optereeni) predstavljaju izvor jalove energije (dogovor: induktivno troilo, kapacitivno
izvor jalove energije)

razlikujemo:
serijska troila jalove energije (jalova snaga ovisna o struji tereta)
paralelna troila jalove energije (jalova snaga nije ovisna o struji tereta)
kombinirana troila
144. Kada kompenziramo jalovu snagu, a kada jalovu energiju? O emu to ovisi?
Osnovni razlozi kompenzacije su tehniki (snagu) smanjenje gubitaka, padova napona, doprinos
stabilnosti; i ekonomski (energiju) ako iznos preuzete jalove snage prijee neku granicu onda nam
isporuitelj struje doe doma i stavi brojilo jalove snage i kae - "e sad e plaat tu jalovinu", a vani
recesija i nema plina...
Negativne posljedice jalove snage:
pad napona na uzdunim reaktancijama
stabilnost elektroenergetskog sustava
poveani gubici na djelatnim otporima elementa u mrei
potrebno poveano dimenzioniranje proizvodnih i prijenosnih elemenata mree.
145. Nabrojite nekoliko naina proizvodnje jalove energije.
1. sinkroni generatori grade se s veim nazivnim cos(phi), kako bi se smanjila proizvodnja jalove
snage
2. sinkroni kompenzatori slino kao i generatori, neoptereeni su na osovini, iz mree uzimaju
radnu snagu kako bi se pokretali (pokrili gubitke u bakru i gubitke vrtnje), a mrei daju jalovu
snagu do nazivnog iznosa (50 do 200 Mvar)
3. sinkroni motori kompenzacija u industriji, uz mehaniku daju i jalovu snagu (kada su
naduzbueni ili u praznom hodu); mogue jedino kada problemi pokretanja i nemogunost
promjene broja okretaja ne predstavljaju potekoe
4. kondenzatorska baterija srednji i niski napon, nazivne snage nekoliko 10-aka kvar do nekoliko
10-aka Mvar
146. to je to paralelena kompenzacija? to se njome preteno postie?
Kompenzacijski ureaj ide paralelno troilu jalove snage, cilj smanjiti kosinus fi na zadovoljavajui iznos
(najee dodavanjem kondenzatora kako bi kompenzirali induktivitete).
-kompenzacija na raun smanjenja jalove komponente struje

147. to je to serijska kompenzacija? to se njome preteno postie?


Kompenzacijski ureaj se spaja serijski potroau jalove snage.
Xc= -j * 1/(wC)
Uc = -j * I / (wC)
Qc = - j * I^2 / (wC)
Kapacitivna snaga je proporcionalna kvadratu struje, doprinosi poboljanju faktora snage.
Kompenzacija na raun poboljanja naponskih prilika, odnosno smanjenja uzdune reaktancije voda.
148. Zbog ega se koristi pogonsko uzemljenje? Nacrtajte kako se izvodi.
Uzemljenje vodljivi spoj neke toke mree ili dijela postrojenja sa zemljom preko uzemljivaa.
POGONSKO UZEMLJENE - uzemljenje dijela mree (npr. nultoke transformatora) koje provodi svoju
funkciju u normalnom pogonu
Komentar, tj. prijevod ovog gore pogonsko uzemljenje je uzemljenje dijela mree koje je predvieno da
u normalnom pogonu bude uzemljeno. Primjer uzemljenje zvjezdita transformatora.
149. to je to zatitno uzemljenje? Zato ga koristimo?
uzemljenje u svrhu zatite ljudstva (npr. metalne mase, sekundarne strane mjernih transformatora),
a u funkciju dolaze za vrijeme kvara na izolaciji.
Opet komentar zatitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova (np. postrojenja, kuita i slino)
koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, a zbog kvara mogu doi. Dodir s takvim dijelovima
predstavlja opasnost za ivuu populaciju.
150. emu slui odvodnik prenapona?

Odvodnik prenapona predstavlja beskonaan otpor normalnim vrijednostima napona, a za napone vee od
zatitnog nivoa Uz predstavlja kratki spoj pa se razlika reflektira suprotnim predznakom.
151. to je to napon koraka? Razlikuje li se dozvoljena visina napona koraka unutar i van
postrojenja? Zato?
Koriste se za ispitivanje je li uzemljenjem dostignuta zadovoljavajua razina sigurnosti.
Napon koraka to je dio napona uzemljivaa (napon izmeu dvije toke) koji ovjek moe premostiti
korakom od 1 metar.
Napon dodira je dio napona uzemljivaa to ga ovjek moe premostiti dodirom.
Iz pravilnika o tehnikim normativima...
152. to je "koordinacija izolacije"?
To je skup svih mjera u postupku dimenzioniranja izolacije sa svrhom spreavanja prenapona. Utvruje
nivo (stupanj) izolacije; za svaki dio mree nekog nazivnog napona postoji standardizirana vrijednost
napona koji se moe pojaviti u normalnim pogonskim prilikama i trajati neogranieno.

PROJEKTNI ZADATAK
153. Navedite barem pet uvjeta koje je trebalo uvaiti prilikom crtanja mree u
NEPLAN-u?
a) Mrea mora imati manje od 18 vorita (sabirnica);
b) Mrea mora imati vie od 15 vorita (sabirnica);
c) Mrea mora imati barem 1 'feeder' (aktivna mrea);
d) Mrea mora imati barem 3 razliite naponske razine;
e) Mrea mora imati barem 4 voda i\ili kabela
f) Mrea mora imati barem 2 motora;
g) Mrea mora imati barem 2 generatora
154. Koje su dvije vrste sabirnica u NEPLAN-u (kako izgledaju)? Objasni njihovu
razliku kod dimenzioniranja sabirnica.

-dimenzioniraju se prema nazivnom naponu i frekvenciji


155. Nacrtajte dio mree i oznaite sabirnicu i prekida koje je prema
projektnom zadatku bilo nuno dimenzionirati (Zadatak 2 a)).

156. Koja je funkcionalna razlika izmeu transformatora oznaenih s TR


(Tablica 2) i BT (Tablica 3) u Projektnom zadatku?
-transformatori oznaeni sa TR se koriste za povezivanje mrea razliitih naponskih
razina, a BT se koriste za spajanje generatora na mreu.
157. Koji su parametri bili potrebni za definiranje generatora u NEPLAN-u?
-nazivni napon, faktor snage, prividna nazivna snaga, reaktancije nadomjesne sheme
158. to zapravo predstavlja aktivna mrea? Kojim ste parametrima nju
(aktivnu mreu) definirali u NEPLAN-u?
-aktivna mrea predstavlja ostatak mree koji se ne crta, a ima utjecaj.
-u neplanu smo AM parametrirali preko nazivnog napona, impedancija i snage kratkog
spoja

159. to predstavlja parametar Ip/In kod definiranja motora u NEPLAN-u? Koliko


su iznosili radni otpori svih ponuenih motora?
-omjer potezne struje potrebne za pokretanje motora i nazivne struje motora
160. U Projektnom zadatku je bilo potrebno:
a) Izraunati nadomjesne reaktancije svih elemenata i nacrtati nadomjesne
sheme mree.
161. Prema kojem ste naponu raunali nadomjesne rekatancije svih
elemenata? Napiite izraze za izraun direktnih nadomjesnih reaktancija svih
elemenata.
-prema naponu sabirnice koju smo dimenzionirali

162. to ste mogli zakljuiti o odnosu nulte i direktne te inverzne i direktne


impedancije vodova i kabela s obzirom na dobivene ulazne paramtere?
-nulta impednacija je otprilike 3 puta vea od direktne i inverzne.