You are on page 1of 6

1260.

Na osnovu lana 95 taka 3 Ustava Crne Gore donosim


UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O AUTOPUTU
BAR - BOLJARE
Proglaavam Zakon o autoputu Bar - Boljare, koji je donijela Skuptina Crne Gore 25.
saziva, na etvrtoj sjednici drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2014. godini, dana 8.
decembra 2014. godine.
Broj: 01-1214/2
Podgorica, 12.12.2014. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.

Na osnovu lana 82 taka 2 Ustava Crne Gore i Amandmana IV stav 1 na Ustav Crne
Gore, Skuptina Crne Gore 25. saziva, na etvrtoj ednici drugog redovnog (jesenjeg)
zasijedanja u 2014. godini, dana 8. decembra 2014. godine, donijela je
ZAKON
O AUTOPUTU BAR-BOLJARE
Predmet
lan 1
Radi realizacije projekta izgradnje autoputa Bar-Boljare (u daljem tekstu: autoput) ovim
zakonom ureuje se poseban postupak eksproprijacije, nain izrade i revizije tehnike
dokumentacije, nain izdavanja graevinske dozvole, izvoenje pripremnih radova, poreske,
carinske i druge obaveze.
Znaaj autoputa
lan 2
Autoput kao javno dobro od interesa je za Crnu Goru.
Na autoputu tree lice ne moe stei pravo svojine, niti drugo stvarno pravo po bilo kom
osnovu.
Predlog za eksproprijaciju
lan 3
Korisnik eksproprijacije uz predlog za eksproprijaciju, pored odluke o utvrivanju javnog
interesa i potvrde o obezbjeenju finansijskih sredstava, podnosi i:
-zapisnik o obezbjeenju dokaza, koji sadri podatke o: granicama eksproprijacije,
povrini zemljita za eksproprijaciju, objektima i zasadima, kao i konstataciju da je vlasnik
nepokretnosti upoznat sa pravima i obavezama u odnosu na postupak eksproprijacije u skladu
sa elaboratom o eksproprijaciji;
- predlog sporazuma o pravinoj naknadi.

Obezbjeenje dokaza sprovodi se na osnovu elaborata o eksproprijaciji u postupku izrade


procjene vrijednosti nepokretnosti.
Zapisnik o obezbjeenju dokaza sainjava komisija organa uprave nadlenog za poslove
katastra u prisustvu vlasnika nepokretnosti.
Zapisnik o obezbjeenju dokaza u upravnom postupku predstavlja dokaz o upoznavanju
vlasnika nepokretnosti sa predmetom eksproprijacije.
Sporazum o pravinoj naknadi
lan 4
Sporazum o pravinoj naknadi moe biti djelimian ili konaan.
Bivi vlasnik nakon zakljuenja djeliminog sporazuma i isplate ponuenog iznosa
naknade, moe preostala druga prava ostvarivati u skladu sa zakonom.
Djelimini sporazum za postupak eksproprijacije proizvodi isto pravno dejstvo kao
konaan.
Stupanje u posjed nepokretnosti i poetak radova
lan 5
Korisnik eksproprijacije na osnovu konanog rjeenja o eksproprijaciji stie pravo na
ulazak u posjed nepokretnosti, kad ispuni uslove i podnese dokaze iz lana 3 ovog zakona.
Konano rjeenje o eksproprijaciji je dokaz u postupku za dobijanje saglasnosti i dozvola
za pripremne i radove na osnovu glavnog projekta.
Naknada tete
lan 6
Ako je korisnik eksproprijacije stupio u posjed u skladu sa lanom 5 ovog zakona, a
predlog za eksproprijaciju bude u daljem postupku pravosnano odbijen, korisnik
eksproprijacije je duan da bivem vlasniku nepokretnosti nadoknadi tetu.
Skraeni postupak
lan 7
O predlogu za eksproprijaciju, organ uprave nadlean za poslove katastra rjeava po
pravilima skraenog upravnog postupka.
Izrada tehnike dokumentacije
lan 8
Tehnika dokumentacija za autoput moe se izraivati primjenom principa segmentacije
na nivou idejnih i glavnih projekata za pojedine dionice, djelove dionica i objekte na autoputu
koji predstavljaju jednu graevinsku i funkcionalnu cjelinu i po principu faznosti u izradi
idejnih i glavnih projekata.
Revizija tehnike dokumentacije
lan 9
Reviziju tehnike dokumentacije vri Dravna komisija za reviziju.
lan Dravne komisije za reviziju moe biti odgovorni projektant iz oblasti putne
infrastrukture i pripadajuih objekata i sistema, koji ima najmanje deset godina iskustva na
tim poslovima u svojstvu odgovornog projektanta.
Dravnu Komisiju iz stava 1 ovog lana, imenuje Vlada Crne Gore (u daljem tekstu:
Vlada), na predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove saobraaja.

Aktom o obrazovanju komisije iz stava 1 ovog lana, ureuje se sastav, zadaci i druga
pitanja od znaaja za njen rad.
Pripremni radovi
lan 10
Pripremni radovi za izgradnju autoputa, pored radova utvrenih zakonom kojim je
ureeno graenje objekata, ukljuuju i sljedee vrste i obim radova:
- geodetske radove, a posebno: iskolavanje trase i ostalih objekata, sva mjerenja i
obiljeavanja radi prenoenja podataka iz tehnike dokumentacije, i izradu geodetskih
podloga za potrebe izrade glavnog projekta;
- geoloke radove, a posebno: dodatna inenjersko-geoloka istraivanja terena za potrebe
izrade glavnog projekta i za potrebe utvrivanja lokacija pozajmita za proizvodnju tehnikograevinskog kamena;
- organizaciju gradilita, a posebno: izgradnju novih i rekonstrukciju postojeih pristupnih
puteva, izmjetanje postojeih lokalnih puteva, izvoenje gradilinih puteva, izmjetanje
postojeih infrastrukturnih vodova, izvoenje elektro, vodovodnih i drugih infrastrukturnih
gradilinih prikljuaka, pripremu lokacija i montau opreme za drobilina postrojenja, fabrike
betona i asfaltnu bazu, ureenje lokacija i izradu privremenih objekata za smjetaj radnika i
nadzornog organa, materijala i opreme;
- pripremne zemljane i druge radove na trasi, a posebno: ienje terena, zatitu i skretanje
vodotoka, pripremu lokacija i instalaciju opreme na portalima tunela i pripremu lokacija za
deponovanje graevinskog otpada i pozajmita materijala.
Graevinska dozvola
lan 11
Graevinska dozvola za izgradnju autoputa moe se izdati na osnovu podnijetog zahtjeva
za pojedine dionice, djelove dionica i pojedine objekte autoputa, ukoliko oni predstavljaju
jednu fazu radova i jednu graevinsku cjelinu, u skladu sa principima faznosti i segmentacije
radova u skladu sa lanom 8 ovog zakona.
Tehniki pregled
lan 12
Tehniki pregled vri Dravna komisija za tehniki pregled, koju imenuje Vlada, na
predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove ureenja prostora i izgradnje objekata.
lan Dravne komisije za tehniki pregled moe biti odgovorni projektant, odnosno
odgovorni inenjer, u oblasti putne infrastrukture i pripadajuih objekata i sistema i koji ima
najmanje deset godina iskustva na tim poslovima u svojstvu odgovornog projektanta, odnosno
odgovornog inenjera.
Vrenje tehnikog pregleda
lan 13
Tehniki pregled se saglasno izdatoj graevinskoj dozvoli obavlja nakon zavretka
odreene dionice, djelova dionice i pojedinog objekta na autoputu.
Uporedni tehniki pregled se vri za radove koji se pokrivaju, ili se iz drugih projektnih ili
tehnolokih razloga ne mogu kontrolisati po zavretku izgradnje.

Korienje tehniko-graevinskog kamena


lan 14
Izvoa radova koji je angaovan na izgradnji autoputa (u daljem tekstu: izvoa radova)
moe koristiti tehniko-graevinski kamen do kojeg doe u postupku izvoenja radova na
izgradnji autoputa i vriti proizvodnju tehniko-graevinskog kamena iskljuivo za potrebe
izgradnje autoputa, bez naknade.
Potrebne koliine tehniko-graevinskog kamena i pozajmita sa kojih e se vriti
proizvodnja iz stava 1 ovog lana, utvrdie se glavnim projektom izgradnje autoputa.
Izuzeci od primjene
lan 15
Na postupak korienja i proizvodnje tehniko-graevinskog kamena iz lana 14 ovog
zakona, a koji je u dravnoj svojini, ne primjenjuju se odredbe zakona kojim su ureene
koncesije.
Stopa poreza na dodatu vrijednost
lan 16
Porez na dodatu vrijednost plaa se po stopi od 0% na promet prozvoda i usluga
namijenjenih za izgradnju autoputa koje realizuje izvoa radova, ili se ta realizacija realizuje
za raun izvoaa radova na izgradnji autoputa.
Porez na dohodak fizikih lica
lan 17
Porez na dohodak fizikih lica koji je ostvaren u Crnoj Gori, ne plaaju lica zaposlena kod
izvoaa radova, a koja nijesu dravljani Crne Gore, ili nemaju prebivalite u Crnoj Gori, a
koja dohodak ostvaruju radom na izgradnji autoputa.
Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje
lan 18
Strani dravljanin zaposlen kod izvoaa radova, a koji je angaovan na izgradnji
autoputa, oslobaa se plaanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Porez na dobit
lan 19
Pravnom licu iji je osniva i stoprocentni vlasnik izvoa radova, osnovanom u Crnoj
Gori, obraunati porez na dobit ostvaren iz prihoda od izgradnje autoputa za period od est
godina, od poetka izgradnje autoputa, umanjuje se u iznosu od 100%.
Ostvarivanje prava
lan 20
Nain ostvarivanja prava na oslobaanja iz l. 16 do 19 ovog zakona, utvruje se
propisima Ministarstva.
Plaanje carine
lan 21
Osloboeni su od plaanja carine:

1) graevinski materijal namijenjen za izgradnju autoputa;


2) oprema namijenjena za ugradnju u objekte autoputa i za izgradnju autoputa;
3) postrojenja namijenjena za ugradnju u objekte autoputa i za izgradnju autoputa.
Oslobaanje iz stava 1 ovog lana, odnosi se na robu, opremu i postrojenja koje uvozi u
Crnu Goru izvoa radova na izgradnji autoputa.
Zabrana otuenja
lan 22
Roba, oprema i postrojenja iz lana 21 ovog zakona, ne smije se otuiti, bez prethodnog
obavjetavanja carinskog organa i plaanja carine i poreza na dodatu vrijednost.
Nain oslobaanja od plaanja carine
lan 23
Postupak ostvarivanja prava iz l. 21 i 22 ovog zakona, propisuje Ministarstvo.
Shodna primjena
lan 24
Na odnose koji nijesu ureeni ovim zakonom shodno e se primjenjivati odredbe zakona
kojim su ureene eksproprijacija, dravni premjer i katastar nepokretnosti, ureenje prostora i
izgradnja objekata, putevi, rudarstvo, geoloka istraivanja, carine, porez na dodatu
vrijednost, dobit pravnih lica i na dohodak fizikih lica i doprinosi za obavezno socijalno
osiguranje.
Primjena odredaba
lan 25
Odredbe l. 16 do 23 ovog zakona primjenjuju se samo u sluaju ako se projekat autoputa
realizuje na osnovu meudravnog sporazuma i kreditnog aranmana po osnovu tog
sporazuma, ukoliko je korisnik kredita i investitor drava Crna Gora.
Nadzor
lan 26
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vri organ dravne uprave nadlean za poslove
saobraaja, Ministarstvo i organ dravne uprave nadlean za poslove ureenja prostora i
izgradnje objekata.
Donoenje propisa
lan 27
Podzakonski akti za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od 15 dana, od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Prestanak vaenja
lan 28
Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da vai Zakon o koncesiji za autoput BarBoljare (Slubeni list CG, broj 64/08).

Stupanje na snagu
lan 29
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.
Broj 14-1/14-4/23
EPA 607 XXV
Podgorica, 8. decembra 2014. godine
Skuptina Crne Gore 25. saziva
Predednik,
Ranko Krivokapi, s.r.