Professional Documents
Culture Documents
1. Poglavlje
U ovom poglavlju
Osnovno o AutoCAD-u LT
l
Pokretanje AutoCAD-a LT
Padaju}i izbornici
Alatni okviri
Pokretanje AutoCAD-a LT
Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakom
pokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95.
Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start.
Slika 1.1
Pokretanje
AutoCAD-a LT.
Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opciju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ na
podizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozor
AutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up.
Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }ete
zapo~eti crtati va{ crte`:
Wizard AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enom
broju koraka podesite crte`.
Template nudi popis datoteka koje mo`ete koristiti kao podloge za
crtanje.
Start from Scratch po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjerni
sustav.
I. DIO
Slika 1.2
Okvir za dijalog
Start Up.
Naslovna traka
Traka
padaju}ih
izbornika
Standardni
alatni okvir
Okvir sa
zna~ajkama
objekta
Povr{ina
za crtanje
Naredbeni redak
Slika 1.3
Osnovni
AutoCAD-ov
ekran.
Statusna traka
Slika 1.4
Izgled grafi~kog
pokaziva~a ovisno
o funkciji koju
obavlja.
Standardni
grafi~ki
pokaziva~
Grafi~ki
pokaziva~
kada AutoCad LT
o~ekuje unos to~ke
Grafi~ki
pokaziva~
kada AutoCad LT
o~ekuje odabir
objekata
I. DIO
Slika 1.5
Nakon ozna~avanja
naredbe njen kratki
opis ispisuje se u
statusnoj traci.
U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu
/User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordinatnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crte`a. U
dnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`no
obratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putem
retka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira.
Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u naredbu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, iz
padaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itati
poruke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne podatke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete naredbu AutoCAD LT:
w Otvara podizbornike
Padaju}i izbornici
Padaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-a
LT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornik
Draw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis naredbi koje nam omogu}uju crtanje.
Slika 1.6
Otvoreni padaju}i
izbornik Draw.
Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju na
opis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu.
Taj opis vam poma`e pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicu
na desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.
Slika 1.7
Naredba Arc s
otvorenim
podizbornikom.
I. DIO
Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omogu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postoje
naredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir za
dijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio,
a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog podru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine
{rafure i njezinu prilagodbu va{em crte`u. Kliknite na gumb Cancel
i zatvorite okvir za dijalog.
Slika 1.8
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch.
Command:line
From point:
AutoCAD LT tra`i da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Esc
na tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat
}ete kasnije u 2. poglavlju.
Alatni okviri
Alatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranju
novih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju.
Primjerice, alatni okvir Modify sadr`i naredbe koje mijenjaju postoje}e
objekte u crte`u, dok alatni okvir Draw sadr`i naredbe koje omogu}uju
kreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvire
Draw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View i
na dnu popisa kliknite na Toolbars...
Slika 1.9
Odabir naredbe
Toolbars; padaju}i
izbornik View.
10
Slika 1.10
Okvir za dijalog
Toolbars.
I. DIO
Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokaziva~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored
gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njen
kratki opis.
Slika 1.11
Ozna~eni gumb
naredbe Move s
ispisanim nazivom i
opisom u statusnoj
traci.
Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ i
dodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnom
kutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izbornika sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite na
gumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`ite
pritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude razne
na~ine konstrukcije kru`nice.
Slika 1.12
Otvoreni dodatni
gumbi naredbe
Circle.
11
I dalje dr`ite pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od dodatnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i kratki opis u statusnoj traci.
Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja.
Mo`emo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini za
crtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{a
na rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Dr`ite tipku mi{a pritisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na isti
na~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvira Draw kao na slici 1.13.
Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovne
trake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako `elimo
da alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom
x u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvan
povr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i onda
zatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ih
opet trebate (ViewToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars,
slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.
12
I. DIO
Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir smanjuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite dr`ite isklju~ene dok vam ne zatrebaju.
Slika 1.13
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirima Draw i
Modify.
Slika 1.14
Alatni okvir
Draw.
Slika 1.15
Alatni okvir
Modify.
13
Slika 1.16
Alatni okvir
Dimensioning.
Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji poma`u pri odabiru specifi~nih
to~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka.
Slika 1.17
Alatni okvir Object
Snap.
Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadr`i naj~e{}e kori{tene naredbe. Usidrena je ispod trake izbornika.
Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanje
raznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog okvira.
Slika 1.18
Usidreni alatni
okviri Standard
Toolbars i Object
Properties.
14
I. DIO
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-a
LT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnih
okvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremiti
za crtanje.
II DIO
2. Poglavlje
Pripreme za crtanje
l
U ovom poglavlju
l
l
l
l
l
l
l
l
info
info
Koordinatni sustav
Relativne koordinate
Apsolutne koordinate
Mjerne jedinice
Kako pohraniti crte`
Kako nacrtati kru`nicu
Zumiranje
Odabir objekata
Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata
U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je najva`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.
17
Pripreme za crtanje
Da biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnim
sustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbi
za crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabrani objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovih
jedinica i na{ih mjernih jedinica za du`inu. Isto tako, vrlo je va`no da nau~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crte`a, njihovo imenovanje i ponovno u~itavanje starih, te otvaranje novih crte`a.
Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne mo`ete zapo~eti
ozbiljnije crtanje na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabira
specifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/.
Koordinatni sustav
Moglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednako
udaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zove
se x, a okomita y. Svaku to~ku mo`ete izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y
= 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5
jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta x,y = 0,0
donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definirali
to~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , mo`ete koristiti:
Polarne koordinate polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u od
ishodi{ta i kutom u odnosu na x os.
Pravokutne koordinate polo`aj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u
od ishodi{ta po x osi i po y osi koordinate x,y.
Slika 2.1
Pravokutne i
polarne
koordinate.
(x,y)
(r< )
y
r
x
Pravokutne koordinate
x
Polarne koordinate
18
II. DIO
Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objektu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika
ili putem alatnog okvira Draw.
Slika 2.2
Odabir naredbe
Line; padaju}i
izbornik Draw.
To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Naredba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.
Relativne koordinate
Sada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativne
koordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas tra`i da
unesete prvu to~ku crte.
Command:line
From point:
Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvu
to~ku crte neposrednim odabirom na ekranu.
Sada AutoCAD LT od vas tra`i drugu to~ku, a vi `elite 30 jedinica dugu
crtu i to desno od ve} odabrane to~ke.
To point:@30<0
19
Slika 2.3
Odabrana po~etna
to~ka crtanja.
@30,0
Slika 2.4
Nacrtana prva
crta.
20
II. DIO
Slika 2.5
Sustav vrijednosti
kuteva.
To point:@0,30
@0,30
Slika 2.6
Nacrtana druga
crta.
21
@-30,0
Slika 2.7
Kvadrat nacrtan
zadavanjem
relativnih
koordinata to~aka.
22
II. DIO
Apsolutne koordinate
Sada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinate
to~aka.
To point:60,60
To point:30,60
To point:C
Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo je
mo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutne
koordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativne
koordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje.
Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me|usobni polo`aj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka.
30,60
60,60
30,30
60,30
23
Slika 2.8
Drugi kvadrat
nacrtan zadavanjem
apsolutnih
kordinata to~aka.
Mjerne jedinice
Bilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT prikazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format.
Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units osnovni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati.
Slika 2.9
Odabir naredbe Units;
padaju}i izbornik
Format.
24
Slika 2.10
Okvir za dijalog
Units Control.
II. DIO
Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljenosti, nismo koristili mjerne jedinice za du`inu, nego smo govorili op}enito
o jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim jedinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedinica. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivo
metre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere du`ina. Da biste
mogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morate
odlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crte`a i
onda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom od
izabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica je
jednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednom
centimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre 1
AutoCAD jedinica = 1 cm.
Vrlo je va`no kada jednom u crte`u izaberete mjernu jedinicu da je se i dosljedno pridr`avate. Sve mjere moraju biti
uniformne.
Sada mo`ete re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm.
To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.
25
U okvir za ime crte`a, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crte`a, a
onda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATI
kao ime va{eg cre`a i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, a
vi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVADRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime.
Slika 2.11
Odabir naredbe
Save As; padaju}i
izbornik File.
Slika 2.12
Okvir za dijalog
Save Drawing As.
Naredbu Save As mo`ete koristiti i kada `elite ve} pohranjeni i imenovani crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` mo`e se pohraniti i zadavanjem naredbe Save.
26
II. DIO
Naredbu Save mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa standardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File.
Ako `elite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File.
Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li `elite
pohraniti promjene na va{em crte`u, Save Changes to, i ponudit }e vam
tri gumba: Yes , No i Cancel.
Slika 2.13
Odabir naredbe Save;
padaju}i izbornik
File.
Slika 2.14
Odabir naredbe Exit;
padaju}i izbornik
File.
Slika 2.15
Okvir za dijalog
AutoCAD LT.
27
Slika 2.16
Okvir za dijalog Start
Up s odabranom
opcijom Open a
Drawing.
Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb New
na alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite naredbu New.
Slika 2.17
Odabir naredbe New;
padaju}i izbornik File.
Slika 2.18
Okvir za dijalog
Create New
Drawing.
28
II. DIO
Slika 2.19
Odabir naredbe Circle;
padaju}i izbornik
Draw.
po
lum
jer
to~ka
tangiranja
Slika 2.20
Primjeri na~ina
crtanja kru`nica.
polumjer
Sredi{te
Center, Radius
Sredi{te
prva
to~ka
tre}a
to~ka
druga
to~ka
Center, Diameter
29
Slika 2.21
Kru`i} polumjera
1 cm nacrtan u
donjem lijevom
uglu kvadrata.
kliknite lijevo
30
II. DIO
Zumiranje
Nacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izbliza
pogledali taj dio cte`a. Tu vam poma`e naredba Zoom s opcijom Window.
Naredbu Zoom mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika View ili putem alatne trake Standard.
Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crte`a. Mo`ete dobiti pogled
izbliza zumiranjem prema crte`u i mo`ete dobiti sveobuhvatni pogled na
crte` zumiranjem od crte`a. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbornika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristiti
opcije:
Window zumira prema crte`u dio crte`a koji odre|ujete postavljanjem prozora oko podru~ja koje `elite izbliza pogledati.
Slika 2.22
Odabir naredbe
Zoom; padaju}i
izbornik View.
Slika 2.23
Odabir prozora
pogleda.
Slika 2.24
Uve}ani pogled na
odabrano podru~je
crte`a.
31
32
II. DIO
Odabir objekata
@elite li bilo koji element crte`a promijeniti ili od njega ne{to konstruirati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti naredbu. Sve naredbe Modify od vas tra`e da odaberete objekt ili objekte na
kojima `elite primijeniti naredbu.
Command:erase
Select object:
Slika 2.25
Odabir naredbe Erase;
gumb s alatnog okvira
Modify.
Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedina~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata i
kliknite.
Slika 2.26
Stranica kvadrata
odabrana
za brisanje.
33
Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~i
da je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako mo`ete
birati koliko god `elite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir.
Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u.
Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednostavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritisnite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Standard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu.
Slika 2.27
Odabir naredbe
Undo; gumb sa
standardnog
alatnog okvira.
Pojedina~ni odabir mo`e biti dugotrajan ako `elite odabrati puno objekata nekog slo`enijeg crte`a. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabira prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir.
Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}a
smjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retku
ispisao se upit:
Command:erase
Select object:
Other corner:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete drugi ugao prozora za odabir.
Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prvi
ugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozor
za odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je `elite obuhvatiti, toliko pove}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kvadrata prozorom i kliknite.
34
II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.28
Otvaranje prozora
za odabir Window.
Slika 2.29
Odabrani
objekti prozorom
Window.
35
Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano
{to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT obavje{tava o tome koliko ste objekata odabrali.
Other corner: 2 found
Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr{ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo da
bi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase.
Slika 2.30
Odabir naredbe
Redraw; padaju}i
izbornik View.
36
II. DIO
Drugi klik
Prvi klik
Slika 2.31
Otvaranje
prozora za odabir
Crossing.
Slika 2.32
Odabrani objekti
prozorom
Crossing.
37
pritisnite ESC.
Slika 2.33
AutoCAD-ov ekran s
usidrenim alatnim
okvirom Object Snap
desno od podru~ja za
crtanje i otvorenim
dodatnim gumbima
gumba Snap sa
standardnog
alatnog okvira.
38
II. DIO
39
Slika 2.34
Crte` linija unutar
kvadrata nacrtanih
naredbom Line uz
pomo} alata
Object Snap.
40
II. DIO
Slika 2.35
Ozna~avanje objekata
kod odabira to~aka
alatima
Object Snap.
Slika 2.36
Po~etak crtanja crte
uhva}en
za zavr{nu to~ku
ozna~ene crte.
41
Slika 2.37
To~ka odabrana
alatom Snap to
Midpoint to~no u
polovi{tu
ozna~ene crte.
Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugao
kvadrata i kliknite.
To point:int of
Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica.
Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku
mi{a. Pohranite crte`.
42
II. DIO
Slika 2.38
Crta zavr{ava
to~no u sjeci{tu
odabranih crta.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ine
za pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom
}ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.
3. Poglavlje
Naredbe za crtanje
l
Naredbe za crtanje
info
info
U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe za
crtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.
45
Naredbe za crtanje
Upoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saznati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat
}ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata Object
Snap. Naredbe za crtanje mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas tra`e da zadate neke
odre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima Object
Snap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u naredbeni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a da
bi AutoCAD LT registrirao upisano.
Slika 3.1
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim padaju}im
izbornikom
Draw.
46
II. DIO
47
Slika 3.2
Skica kru`nog luka
koji treba
nacrtati.
Arc
3
U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /Draw
Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alate
Object Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji pregled
Window i zumirajte ponad onim {to radite odaberite naredbu Zoom
dru~je oko kvadrata.
Slika 3.3
Uve}an pogled na
lijevi kvadrat
naredbom Zoom
Window.
48
II. DIO
Command:arc
Center/<Start point>:int of
Object SnapIntersection of i
ozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata.
Center/End/<Second point>:mid of
of i ozna~ite desnu stranicu kvadrata .
End point:int of
donji ugao kvadrata.
Midpoint
Object Snap
Slika 3.4
Nacrtani kru`ni luk
pomo}u naredbe
Arc3point.
Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposredPreno s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu Zoom
vious da biste opet vidjeli cijeli crte`.
49
Slika 3.5
Skica elipse koju
treba nacrtati.
Slika 3.6
Uve}an pogled na
desni kvadrat
naredbom Zoom
Window.
Command:ellipse
Arc/Center/<Axis endpoint1>:c
Midpoint of i
Center of ellipse:mid of Object Snap-
odaberite desnu stranicu kvadrata
Axis endpoint:mid of
lijevu stranicu kvadrata
Midpoint of i odaberite
Object Snap
50
Slika 3.7
Nacrtana elipsa
pomo}u naredbe
EllipseCenter.
II. DIO
Slika 3.8
Skica kru`nice koju
treba nacrtati.
51
Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapa
Circle/ i na
pod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /Draw
Snap
upit o polo`aju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object Snap
From.
Command:circle
3P/TTR/<center point>:_from
AutoCAD LT sada tra`i od vas da odredite baznu to~ku pomaka, mo`ete
upisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi `elite zapo~eti
crtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da biste
Midpoint of.
je odabrali upotrijebit }ete Object Snap
<offset>:@50,0
Slika 3.9
Ostvareni pomak
sredi{ta kru`nice
za 50 cm od
polovi{ta desne
stranice lijevog
kvadrata pomo}u
alata Object
SnapSnap
From.
52
II. DIO
Diameter/<Radius>:int of
odaberite ugao kvadrata.
Intersection of i
Object Snap
Slika 3.10
Nacrtana kru`nica
koja prolazi lijevim
donjim uglom
desnog kvadrata.
Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotrebljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao na
slici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant.
Command:line
From point:qua of
To point:qua of
To point:qua of
To point:qua of
To point:C
Slika 3.11
Kvadrat ucrtan u
kru`nicu pomo}u
alata Object
SnapSnap to
Quadrant.
53
Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kvadrat pomo}u alata Snap to Midpoint.
Slika 3.12
Kvadrat ucrtan u
kvadrat pomo}u alata
Object Snap
Snap to Midpoint.
54
II. DIO
Command:line
From point:mid of
To point:mid of
To point:mid of
To point:mid of
To point:C
Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilo
gdje na kru`nicu.
Slika 3.13
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapSnap to
Center i Object
SnapSnap to
Nearest.
Command:line
From point:cen of
To point:nea to
naredbu.
Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugla
desnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.
55
Slika 3.14
Crta nacrtana pomo}u
alata Object
SnapSnap to
Intersection i Object
SnapSnap to
Perpendicular.
Command:line
From point:int of
To point:per to
naredbu.
Pohranite crte`.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao i
upotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kako
biste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u daljnjem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.
III DIO
4. Poglavlje
U ovom poglavlju
Crtanje tlocrta
info
info
Pripreme
Crtanje
U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokom
crtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.
59
Pripreme
Sada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na kraju
i iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami napraviti sve potrebne oznake vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku.
Slika 4.1
Skica tlocrta koji
}ete crtati.
Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo,
crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCAD
LT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start from
Scratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK.
Granice crte`a
Kada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LT
prikazivati jedinice (2. poglavlje, dio Mjerne jedinice). Zatim trebate
odrediti granice crte`a, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crte`a predstavljaju rub papira na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada su
uklju~ene, crtanje izvan papira.
U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je velika prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru ne
morate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtavanje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte`
smanjiti prilikom iscrtavanja.
Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne mo`ete unositi u crte`
u njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji
}ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo na primjer, nacrt
}ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {to
zna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crte`a moraju biti
20 puta ve}e.
60
III. DIO
Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscrtavanje. Prilikom zadavanja granica crte`a treba znati mjerilo u kojem
}ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lom
poglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i ne
smijete to zaboraviti morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stoga
i dimenzije papira morate izraziti u centimetrima.
Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crte`a ovisno o mjerilu i papiru.
MJERILO
1:10
1:20
1:50
1:100
1:200
1:500
1:1000
vodoravno A4
297,210
594,420
1485,1050
2970,2100
5940,4200
14850,10500
29700,21000
okomito A4
210,297
2100,2970
4200,5940
10500,14850
21000,29700
vodoravno A3
420,297
840,594
2100,1485
4200,2970
8400,5940
21000,14850
42000,29700
okomito A3
297,420
594,840
1485,2100
2970,4200
5940,8400
14850,21000
29700,42000
Slika 4.2
Odabir naredbe
Drawing Limits;
padaju}i izbornik
Format.
Command:limits
Reset model space limits:
ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:
61
62
III. DIO
pritisnite
Slika 4.3
Ovakve tri crte
poku{ajte nacrtati
crtu br.3 ne}ete
uspjeti nacrtati.
Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka:
**Outside limits
Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabrali
to~ku izvan granica crte`a, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan
papira. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e stati
na papir.
63
Slojevi
Slojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratati
sa nekim djelovima crte`a i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shvatiti kao prozirne folije koje sadr`e dijelove crte`a. Na jednoj se nalaze pomo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata,
na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridru`uju
boje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisa
pridru`ila debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e ime
trenutno va`e}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru`ena sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja.
Slika 4.4
Dio okvira sa
zna~ajkama objekata
koji slu`i za
kontrolu slojeva.
Slojeve se mo`e tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }ete
nau~iti ~emu slu`i koja opcija.
Definiranje slojeva
Kada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), koji
je ujedno i trenutno va`e}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sami. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers.
Slika 4.5
Odabir naredbe
Layers; padaju}i
izbornik Format.
64
III. DIO
U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su natpisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne mo`ete upotrebljavati.
Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru za
dijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje slojeva desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisa
koji `elite definirati.
Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti.
Slika 4.6
Okvir za dijalog Layer
Control s ozna~enim
slojem
u popisu.
65
Slika 4.7
Okvir za dijalog
Select Color.
66
III. DIO
Sloju PROZOR pridru`ite plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a sloju
OPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridru`ili boje, kliknite na gumb OK.
Slika 4.8
Okvir za dijalog
Layer Control
s definiranim
bojama slojeva.
Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crte`a i htjeli biste po~eti crtati zidove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete
da je jo{ uvijek va`e}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0.
Slika 4.9
AutoCAD-ov ekran s
otvorenim popisom
imena definiranih
slojeva.
67
Crtanje
Sve ste podesili i definirali i mo`ete zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacrtati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /DrawLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako da
kliknete lijevo u podru~ju za crtanje.
Slika 4.10
Odabrana
po~etna to~ka.
To point:@0,220
To point:@-220,0
68
III. DIO
To point:C
Nacrtali ste unutarnje konture kupaone.
Slika 4.11
Nacrtane unutarnje
konture zidova
kupaone.
Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Postoji vi{e na~ina na koji to mo`ete nacrtati. Najbr`e i najlak{e }ete to u~initi koriste}i naredbu Offset. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u
naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Slika 4.12
Odabir naredbe Offset;
padaju}i izbornik
Modify.
Command:offset
Offset distance of Through<Through>:
Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopirati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
69
Slika 4.13
Primjeri djelovanja
naredbe Offset.
Paralelno
kopirana crta
za 25
Paralelno kopirani
kru`ni luk za 20
Slika 4.14
Naredba Offset
primijenjena na
pregradne
zidove.
70
III. DIO
pritisnite Enter
Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovno
otvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajte
vanjski zid.
Command:_offset
Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ili
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
Slika 4.15
Naredba Offset
primijenjena na
vanjski zid
kupaone.
71
Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crte
u uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbu
mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Slika 4.16
Odabir naredbe
Fillet; padaju}i
izbornik Modify.
AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno va`e}em polumjeru, a u zagradama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umetnutog luka.
72
III. DIO
Naredba
pritisnite
ozna~ite
73
Slika 4.17
Primjena naredbe
Fillet na prvom
uglu kupaone.
Select second object:
Slika 4.18
Zidovi nakon
primjene naredbe
Fillet na
svakom uglu.
ozna~ite stranicu.
74
III. DIO
Slika 4.19
Skica otvora
prozora.
Slika 4.20
Pomaknuti po~etak
crtanja nakon
primjene alata
Snap From.
75
Base point:int of
na lijevi gornji ugao.
Slika 4.21
Nacrtana prva
stranica otvora
prozora primjenom
alata Snap to
Perpendicular.
Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacrtati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}i
Offset/ i naprase naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /Modify
vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od
90 cm.
Command:_offset
Offset distance of Through<30.0>:90
kliknite na desnu tipku mi{a.
76
III. DIO
Slika 4.22
Nacrtana druga
strana otvora
pomo}u naredbe
Offset.
Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ih
odstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadati
upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Modify.
Naredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sjeci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja mo`e biti tako|er crta,
luk, kru`nica ili polilinija.
Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim:
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
77
Granice odsijecanja
Granica odsijecanja
Slika 4.24
Primjeri djelovanja
naredbe Trim.
Rezultat
Granica
odsijecanja
Rezultat
Rezultat
Rezultat
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijecanja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica
odsijecanja ne}e produ`avati.
Select object: N found
Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome
koliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ili
kliknuti na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
Naredba nudi ~etiri opcije:
Select object to trim osnovno postavljena opcija omogu}uje odabir
objekta koji }e se skratiti.
Project koristi se kod 3D modeliranja.
Edge nudi dvije dodatne opcije Extend/No extend:
Extend omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se ne
sije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra}uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja.
No extend skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivo
sije~e s granicom odsijecanja.
Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta.
Sada znate kako radi naredba Trim i mo`ete je primijeniti na va{em primjeru.
Trim/ i odstranite dijelove zida u otvoOdaberite naredbu Trim /Modify
ru za prozor.
Command:trim
78
III. DIO
Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:
gornji dio zida koji `elite da se odsije~e.
kliknite na
kliknite na
Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata.
Slika 4.25
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru prozora.
Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je
71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim.
Offset/ i napravite paralelnu kopiju
Odaberite naredbu Offset /Modify
vanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm.
Command:offset
Offset distance of Through<90.0>:91
kliknite na desnu tipku mi{a.
79
Slika 4.26
Skica otvora
vrata.
Slika 4.27
Rezultat primjene
naredbe Offset na
vanjski zid.
80
III. DIO
Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno paralelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm.
Command:offset
Offset distance of Through<91.0>:71
kliknite na desnu tipku mi{a
Select object to offset:
dobili.
Side to offset?
Slika 4.28
Rezultat primjene
naredbe Offset na
maloprije paralelno
kopiranu liniju.
Trim/ i odsijecite sve vi{kove crta da
Odaberite naredbu Trim /Modify
biste dobili otvor za vrata.
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select objects:1 found
crtu.
81
Slika 4.29
Rezultat primjene
naredbe Trim na
otvoru za vrata.
Select objects:1 found
Slika 4.30
Skica oznake za
vrata.
82
III. DIO
Zoom
Window/.
Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /View
Slika 4.31
Uve}ani pogled na
otvor za vrata.
Line/ i nacrtajte crtu od lijevog do
Odaberite naredbu Line /Draw
desnog gornjeg ugla otvora.
Command:line
Snap to Intersection i
From point:int of Object Snap
odaberite gornji lijevi ugao otvora.
Snap to Intersection i odaberite
To point:int of Object Snap
desni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu.
Offset/ i napravite paralelnu kopiju
Odaberite naredbu Offset /Modify
upravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm.
Command:offset
Offset distance of Through<71.0>:12
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
nacrtali.
Side to offset?
83
Slika 4.32
Nacrtane crte
praga.
84
Slika 4.33
Nacrtane crte
okvira vrata.
III. DIO
Slika 4.34
Rezultat odsijecanja
vi{kova linija
pomo}u naredbe
Trim.
85
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select objects:1 found
odaberite
Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtati
kru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uz
pomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desni
okvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /DrawCircle
Center,Radius/.
Command:circle
Snap to Inter3P/TTR/<Center point>:int of Object Snap
section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom.
Slika 4.35
Nacrtana kru`nica
~ija ~etvrtina }e
predstavljati liniju
otvaranja vrata.
86
III. DIO
Snap to Intersection i
Diametar/<Radius>:int of Object Snap
da biste odredili du`inu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sa
pragom.
Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Modify.
Granica
produljenja
Slika 4.37
Primjeri djelovanja
naredbe
Extend.
Granice
produljenja
Rezultati
Granica
produljenja
Granice
produljenja
Rezultati
AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ`enja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granica produ`enja ne}e produ`avati.
Select object: N found
Odabirete granice produ`enja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tome
koliko ste ih izabrali. Mo`ete birati kolko god vam granica produ`enja
treba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknuti
na desnu tipku mi{a.
<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:
87
Slika 4.38
Produ`ena desna
linija okvira vrata do
kru`nice pomo}u
naredbe Extend
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
88
III. DIO
Slika 4.39
Odrezan vi{ak
kru`nice pomo}u
naredbe Trim.
Command:trim
Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=No
extend)
Select object:1found
ozna~ite
89
Slika 4.40
Odabir naredbe
Properties; padaju}i
izbornik Edit.
Slika 4.41
Okvir za dijalog
Modify Line.
90
III. DIO
Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalog
Change Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira o
svim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu.
Slika 4.42
Okvir za dijalog
Change
Properties.
Slika 4.43
Odabir svih objekata
pomo}u prozora
za odabir
Crossing.
91
Slika 4.44
Okvir za dijalog
Change
Properties.
92
Slika 4.45
Okvir za dijalog
Select Layer.
III. DIO
Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li va`e}i sloj odgovara onome {to namjeravate crtati.
Slika 4.46
Skica oznake
za prozor.
Ako je va`e}i sloj PROZOR, mo`ete po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ciZoom
Previous ili All, a zatim
jeli tlocrt, odaberite naredbu View
Zoom
pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za prozor naredbom View
Window.
93
Slika 4.47
Uve}ani pogled na
otvor za prozor.
Line/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju paraOdaberite naredbu Line /Draw
peta.
Command:line
From point:int of
gornji desni ugao.
94
Slika 4.48
Nacrtane crte
parapeta.
III. DIO
Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozoOffset / i nacrtane crte parara. Odaberite sada naredbu Offset /Modify
lelno kopirajte za 6.5 cm.
Slika 4.49
Paralelno kopirane
stranice
parapeta.
95
Command:offset
Offset distance of Through<20.0>:6.5
Select object to offset:
Side to offset?
dolje.
Snap From.
Object Snap
Slika 4.50
Nacrtane obje
strane okvira
prozora
96
III. DIO
Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede i
prozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Razne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako `elite koristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT .
Slika 4.51
Odabir naredbe
Linetype; padaju}i
izbornik Format.
Slika 4.52
Okvir za dijalog
Select Linetype.
Slika 4.53
Okvir za dijalog
Load and Reload
Linetype.
97
Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit
}e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadr`e
definicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknite
na gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvira Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svih
vrsta linija koje odabrana datoteka sadr`i. Mo`ete pojedina~no birati
vrste linija koje `elite koristiti ili mo`ete klikom na gumb Select All
u~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK.
AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sada
u popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke.
Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutar
kojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije.
Slika 4.54
Okvir za dijlog Select
Linetype File s
u~itanim vrstama
linija.
ISO Pen Width gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardima, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovaj
okvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.
98
III. DIO
Slika 4.55
Okvir za dijalog Select
Linetype s ozna~enom
linijom definiranom
po ISO
standardima.
Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisu
Loaded Linetypes, kliknite na gumb OK.
Slika 4.56
Dio okvira sa
zna~ajkama objekata
za kontrolu vrsta
linija.
Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno va`e}i sloj u
okviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutno
va`e}u vrstu linije.
Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenutno va`e}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg mo`ete birati
kojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednu
iscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate va`e}u vrstu linije.
Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}u
naredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbu
Line/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede.
Line /Draw
Command:line
Snap to Intersection i ozna~ite
From point:int of Object Snap
desni unutarnji ugao prozora.
Snap to Intersection i ozna~ite lijeTo point:int of Object Snap
vi unutarnji ugao i prekinite naredbu.
Slika 4.57
Nacrtana crta
ruba grede.
99
Properties/ i odaberite
Odaberite sada naredbu Change Properties /Edit
zadnje nacrtanu crtu.
Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line.
Slika 4.58
Okvir za dijalog
Modify Line.
100
Slika 4.59
Okvir za dijalog
Select Linetype.
III. DIO
Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crta
je sada iscrtkana.
Slika 4.60
Iscrtkana linija
ruba grede.
Zoom
All.
Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu View
Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvojiExtend/ i
ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/Modify
produ`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.
101
Slika 4.61
Produ`ene unutarnje
linije vanjskog
zida.
Command:extend
Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=No
extend)
Select object:
102
III. DIO
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscrtavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`e
i jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no ste
nacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.
5. Poglavlje
U ovom poglavlju
info
info
Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati i
pojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definirati
blok.
105
Slika 5.1
Skica oznake
kade.
Slika 5.2
Nacrtan vanjski
rub kade.
106
III. DIO
Command:line
From point:
To point:@65,0
To point:@0,160
To point:@-65,0
To point:C
Offset/ i paralelno kopirajte tri straOdaberite naredbu Offset /Modify
nice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije du`e i gornju kra}u) uz odmak
od 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra.
Command:offset
Offset distance of Through<76.0>:5
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
Slika 5.3
Tri paralelno
kopirane stranice
ruba kade.
lijevo.
desno.
107
Slika 5.4
Paralelno iskopirana
~etvrta stranica
kade.
108
III. DIO
pritisnite
odaberite
Slika 5.5
Zaobljeni gornji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet.
odaberite
109
pritisnite
Slika 5.6
Zaobljeni donji
unutarnji uglovi kade
pomo}u naredbe
Fillet.
Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako da
je mo`ete koristiti kad god vam zatreba u crte`u. To }e vam omogu}iti
naredba Make Block. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika ili
alatnog okvira Draw.
Slika 5.7
Odabir naredbe Make
Block; padaju}i
izbornik Draw.
110
III. DIO
Slika 5.8
Okvir za dijalog
Block
Definition.
Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:,
upisati ime budu}eg bloka.
111
Slika 5.9
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka KADA.
Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumb
Select Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberite
cijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir.
Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite na
gumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u Object
Snap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade.
Snap
Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opciju
Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte`
kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.
112
III. DIO
Slika 5.10
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
KADA.
Slika 5.11
Odabir bazne
to~ke.
113
Slika 5.12
Skica oznake
umivaonika.
To point:@60,0
To point:@0,45
To point:@-60,0
To point:C
Slika 5.13
Nacrtan vanjski
rub umivaonika.
114
III. DIO
dolje.
Slika 5.14
Paralelno iskopirana
dulja stranica
ruba
umivaonika
115
Side to offset?
lijevo.
Slika 5.15
Paralelno iskopirane
dvije kra}e
stranice
umivaonika.
Donja strana umivaonika je zaobljena i da biste to nacrtali odaberite naArc>3 points/ te nacrtajte kru`ni luk s po~etnom
redbu Arc /Draw
to~kom u polovi{tu lijeve stranice, s jednom to~kom u polovi{tu donje
stranice i krajnjom to~kom u polovi{tu desne stranice pravokutnika.
Command:arc
Center/<Start point>:mid of
Midpoint i ozna~ite lijevu stranu.
Snap to
Object Snap
Center/End/<Second point>:mid of
Midpoint i ozna~ite donju stranu.
End point:mid of
desnu stranu.
Snap to
Object Snap
116
III. DIO
Slika 5.16
Nacrtana zaobljena
stranica umivaonika
pomo}u naredbe
Arc3 Points.
Nacrtali ste luk i sada ga paralelno kopirajte za 5 cm prema gore. OdabeOfsett /.
rite naredbu Offset/Modify
Command:offset
Offset distance of Through<5.0>:
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
Side to offset?
odaberite luk.
Sada }ete upotrijebiti naredbu Fillet da biste uredili uglove i spojeve crta
Fillet/ i zaoblite spojeve
i lukova. Odaberite naredbu Fillet /Modify
unutarnjeg luka i okomitih unutarnjh stranica, kru`nim lukom polumjera
20 cm. Prvo promijenite polumjer.
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius=25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R
snite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
Enter fillet radius<0.0>: 20
desnu tipku mi{a.
priti-
117
Slika 5.17
Paralelno iskopirana
zaobljena stranica
umivaonika.
ozna~ite
ozna~ite
118
III. DIO
Slika 5.18
Spojevi unutarnjh
stranica i unutarnjeg
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=20.
pritis-
ozna~ite
119
Command:fillet
(TRIM mode) Curent fillet radius= 25.0
Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:
desni kraj luka.
Select second object:
ozna~ite
Slika 5.19
Spojevi vanjskih
stranica i vanjskog
kru`nog luka
obra|eni
naredbom
Fillet, r=25.
pritisnite
120
III. DIO
ozna~ite
ozna~ite
Slika 5.20
Gorni unutarnji uglovi
umivaonika obra|eni
naredbom
Fillet, r=0.
121
Slika 5.21
Izgled okvira za dijalog Block Definition
prilikom
definiranja
bloka UMIV.
Slika 5.22
Odabir objekata od
kojih }e se
formirati blok
UMIV.
122
Slika 5.23
Odabir bazne
to~ke.
III. DIO
Slika 5.24
Skica oznake
wc {koljke.
To point:@45,0
To point:@0,15
To point:@-45,0
123
To point:C
Slika 5.25
Nacrtane konture
kotli}a.
Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donju
stranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da je
promjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbu
Ellipse
Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke.
Ellipse /Draw
Command:ellipse
From
Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object Snap
Midpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika.
Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osi
elipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Other axis distance>/Rotationi@17.5,0 upi{ite koordinatu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknite
na desnu tipku mi{a.
124
III. DIO
Slika 5.26
Elipsa koja }e predstavljati rub {koljke
nacrtana pomo}u
naredbe
EllipseAxis,
End.
Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici
5.24. Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a.
Offset/ i paralelno iskopirajte
Prvo odaberite naredbu Offset /Modify
donju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje.
Command:offset
Offset distance of Through<5.0>:
kliknite na desnu tipku mi{a.
Select object to offset:
ka.
Side to offset?
odaberite elipsu.
Slika 5.27
Kona~ni izgled
oznake wc
{koljke.
125
Slika 5.28
Izgled okvira za
dijalog Block
Definition prilikom
definiranja
bloka WC.
ozna~ite
ozna~ite
ozna~ite
126
III. DIO
Upi{ite ime, Block name: WC, kliknite na gumb Select Objects<, prozorom odaberite cijelu wc {koljku i potvrdite odabir, kliknite na gumb
Snap to Midpoint i odaberite stranicu koja
Select Point< Object Snap
se pola`e uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK.
Definirali ste blok WC, a crte` WC {koljke je nestao sa ekrana.
Slika 5.29
Odabir naredbe
Insert Block; padaju}i
izbornik Draw.
Sada }ete opremiti va{u kupaonu sanitarijama tako da }ete umetnuti blokove, KADA, UMIV i WC, u tlocrt. To }ete u~initi pomo}u naredbe Insert
Block.Naredbu mo`ete na}i u padaju}em izborniku ili alatnom okviru Draw.
Slika 5.30
Okvir za dijalog
Insert.
Slika 5.31
Okvir za dijalog
Defined Blocks.
127
Slika 5.32
Okvir za dijalog
Select Drawing
File.
Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crte`a ili iz popisa
datoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retka
zadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`.
Insertion point:
AutoCAD LT od vas tra`i da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok.
Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ci
umetanja za koju je vezan blok.
X scale factor <1>/Corner/XYZ:
AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, a
osnovno postavljena vrijednost je 1.
Y scale factor(default=X):
128
III. DIO
Mo`ete pove}ati ili smanjiti blok i po y osi, a osnovno postavljena vrijednost je jednaka izabranoj x vrijednosti.
Rotation angle<0>:
Na kraju mo`ete jo{ i zarotirati blok oko to~ke umetanja za `eljeni kut.
Slika 5.33
Tlocrt kupaone s
umetnutim
oznakama
sanitarija.
Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove u
tlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici
5.33. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i u
okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK.
Slika 5.34
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok KADA.
129
Slika 5.35
Okvir za dijalog Insert
nakon odabira
bloka KADA.
Slika 5.36
Izgled bloka KADA
odmah nakon
u~itavanja prije
odabira to~ke
umetanja.
130
III. DIO
Slika 5.37
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar kojeg
odabiremo blok
UMIV
Snap to Nearest i
Object Snap
131
Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da ga
zaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na
gumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, te
kliknite na gumb OK.
Slika 5.38
Okvir za dijalog
Defined Blocks s
popisom definiranih
blokova unutar
kojeg odabiremo
blok WC.
Snap to Nearest i
Object Snap
X scale factor<1>/Corner/XYZ:
desnu tipku mi{a.
Y scale factor(default=X):
desnu tipku mi{a.
Rotation angle<0>:90
mi{a.
Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umetnuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku nacrtali ste pet crta i elipsu ali ako sada probate obrisati samo jednu od
njih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/MoErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipse
dify
odabrali ste cijeli blok.
Budu}i da ne `elite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici da
biste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabranih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzima
manje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga `elite mijenjati umetnuti
blok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbe
Explode.
132
III. DIO
Slika 5.39
Rezultat poku{aja
brisanja elipse
wc {koljke - ozna~ila
se cijela wc
{koljka.
Slika 5.40
Odabir naredbe
Explode; padaju}i
izbornik Modify.
Odabirete jedan ili vi{e blokova, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo`ete birati koliko god `elite blokova, ali kada ste gotovi s
odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a naredba se odmah izvr{ava.
Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite na
va{em bloku WC.
Command:explode
Select objects:
na desnu tipku mi{a.
133
Slika 5.41
Rezultat poku{aja
brisanja elipse wc
{koljke nakon {to ste
primjenili naredbu
Explode na bloku
WC - ozna~ila se
samo elipsa.
Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj mo`ete
vr{iti `eljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Erase, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da biste
poni{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali naredbom Make Block dostupni su vam, na `alost, samo u ovom crte`u, a bilo
bi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crte`ima.
Blokove mo`ete definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam biti
dostupni i u drugim crte`ima. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju.
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati blok
i kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnje
koje se odnose na promjene postoje}ih crte`a.
IV DIO
6. Poglavlje
U ovom poglavlju
info
info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crte`a i
kako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.
137
Slika 6.1
Skica nove
kupaone.
Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`,
a u AutoCAD-u LT sve to mo`ete napraviti jednostavno i brzo upotrebom
pravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga pod
Save As /. Sve promjene koje }ete
novim imenom KUPAONA1 /File
odsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KUPAONA ostat }e nepromijenjen.
Slika 6.2
Odadbir naredbe
Move; padaju}i
izbornik Modify.
Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve simbole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, pa
onda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iz
tlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u
naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira
Modify.
138
IV. DIO
Slika 6.3
Primjer djelovanja
naredbe Move.
Zamislite da preslikavate baznu to~ku u drugu to~ku pomicanja. Baznu to~ku birate zapravo ovisno o novom polo`aju
objekata. Prvo dobro sagledajte mjesto gdje }ete premjestiti
objekt i unaprijed odlu~ite o to~ci na koju }ete ga pomaknuti, a tek onda, ovisno o njoj, izaberite baznu to~ku.
139
Slika 6.4
Oznake sanitarija
pomaknute izvan
tlocrta.
Command:move
Select objects:1 found
Select objects: 1 found
Select objects:1 found
Select objects:
Slika 6.5
Odabir naredbe
Stretch; padaju}i
izbornik Modify.
odaberite wc.
odaberite umivaonik.
odaberite kadu.
Midpoint
Base point or displacement:mid of Object Snap
of i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i
umivaonik.
Second point of displacement: odaberite to~ku tako da
kliknete desno od tlocrta , kao na slici 6.4.
140
IV. DIO
Sada }ete, jednostavno i brzo, uz pomo} naredbe Stretch promijeniti dimenzije tlocrta. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.
Po~etni oblik
Slika 6.6
Primjer djelovanja
naredbe
Stretch.
141
Nemojte zaboraviti, ako upisujete koordinate, da nakon upisa morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.
Sada odaberite naredbu Stretch i prvo rastegnite tlocrt za 40 cm udesno,
a zatim ponovno pozovite naredbu i stisnite tlocrt za 40 cm prema gore.
Slika 6.7
Odabir Crossing
prozora.
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing window or
polygon...
142
IV. DIO
Slika 6.8
Odabir Crossing
prozora
Command:stretch
Select objects to stretch by crossing window or
polygon...
Select objects:Other corner:15 found otvorite prozor
Crossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
Base point or displacement:int of Object
Intersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.
Snap
143
Second point of displacement:@0,40 upi{ite relativnu koordinatu to~ke do koje `elite stisnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite na
desnu tipku mi{a.
Slika 6.9
Tlocrt kupaone
promijenjenih
dimenzija.
Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se sigurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Mo`ete prolistati knjigu i
prona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije,
ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da mo`ete mjeriti du`ine
neposredno na ekranu. Udaljenost izme|u dvije to~ke mo`ete izmjeriti
pomo}u naredbe Distance. Naredbu mo`ete odabrati iz okvira sa zna~ajkama objekata.
Slika 6.10
Odabir naredbe
Distance; gumb s
okvira sa
zna~ajkama
objekata.
144
IV. DIO
Angle in XY Plane:NN
Angle from XY Plane:NN
udaljenost po
First point:int of
vi unutarnji ugao.
Second point:int of
desni unutarnji ugao.
Intersection of i odaberite
Object Snap
Second point:int of
gornji lijevi unutarnji ugao.
Intersection of i odaberite
Object Snap
145
Slika 6.11
Premje{tena
oznaka kade u
tlocrt.
146
IV. DIO
Slika 6.12
Odabir naredbe Rotate;
padaju}i izbornik
Modify.
Slika 6.13
Primjeri
djelovanja naredbe
Rotate.
Bazna to~ka
45
90
135
180
225
270
315
147
Slika 6.14
Zakrenuta
oznaka
wc {koljke.
148
IV. DIO
Midpoint of i odaberite
Base point or displacement:mid of Object Snap
stranicu kotli}a koja se pola`e uza zid.
Second point of displacement:mid of
point of i odaberite zid desno od vrata.
MidObject Snap
Slika 6.15
Premje{tena
oznaka wc {koljke
u tlocrt.
Ovu novu kupaonu odlu~ili ste opremiti s dvostrukim umivaonikom. Simbol koji vam je na raspolaganju prevelik je da biste jednostavno postavili dva simbola umivaonika jedan kraj drugoga i rije{ili pitanje dvostrukog umivaonika. Morali biste prvo na neki na~in smanjiti simbol umivaonika i onda od dva smanjena napraviti dvostruki umivaonik. Da biste
smanjili simbol umivaonika, upotrijebit }ete naredbu Scale. Naredbu
mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg
izbornika ili alatnog okvira Modify.
Slika 6.16
Odabir naredbe Scale;
padaju}i izbornik
Modify.
149
Faktor skaliranja
2
Odabrani objekt
Faktor skaliranja
0.5
Slika 6.17
Primjeri djelovanja
naredbe
Scale.
Uvijek izaberite baznu to~ku na samom objektu koji smanjujete ili pove}avate i to to~ku za koju `elite da ostane na
mjestu.
<Scale factor>/Reference:
Ovdje upisujete faktor skaliranja brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od
1 pove}avaju objekt .
150
IV. DIO
<Scale factor>/Reference:0.9
desnu tipku mi{a.
Slika 6.18
Smanjena oznaka
umivaonika.
151
Slika 6.19
Zakrenuta oznaka
umivaonika.
Slika 6.20
Odabir naredbe
Copy; padaju}i
izbornik Modify.
Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takav
umivaonik. Mo`ete napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}u
naredbe Copy. Naredbu mo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak,
odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenom
Duplicate.
152
IV. DIO
Rezultat
Slika 6.21
Primjeri djelovanja
naredbe Copy.
To~ka iz koje
kopiramo
Opcija Mutiple
Rezultat
153
Slika 6.22
Dvostruki umivaonik
dobiven
kopiranjem.
154
IV. DIO
Command:copy
Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enter
ili kliknite na desnu tipku mi{a.
<Base point or displacement>/Multiple:int of Object
Intersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika.
Snap
Second point of displacement:int of Object
Intersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika.
Snap
Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbu
Move/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1.
Move /Modify
Command:move
Select objects:1 found
Object Snap
Save/ .
Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /File
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje
(Modify) mo`ete brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crte`u i
time zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure|ivanje va{ih crte`a.
V DIO
7. Poglavlje
U ovom poglavlju
Pisanje
info
info
Mjerenje povr{ine
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kako
upisati tekst u crte`.
157
Pisanje 7. POGLAVLJE
Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crte`u i
u kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebate
prvo smjestiti crte` na papira zatim upisati tekst kojim }ete opisati
nacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam to
omogu}iti.
Open ili alatna traka Standard,
U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / File
Layers/ i definirajte nove
gumb Open/, otvorite naredbu Layers /Format
slojeve: OKVIR (bijelo-white) ,TEKST (`uto-yellow), UZORAK (ljubi~astomagenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite va`e}i sloj u sloj OKVIR,
Line/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koorotvorite naredbu Line /Draw
dinate to~aka, rub papira kako biste imali uvid u polo`aj crte`a na
papiru.
Da biste upisali to~ne apsolutne koordinate papira, koristite se tablicom s koordinatama granica crte`a u 2. poglavlju.
Command:_line
From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla i
pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg ugla
i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjeg
ugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.
To point:0,420
To point:C
158
Slika 7.1
Crte`
s ucrtanim
rubom papira.
V. DIO
Slika 7.2
Odabir naredbe Text
Style; padaju}i
izbornik
Format.
Styles u tom podru~ju upisujete ime novog stila ili iz popisa ve}
definiranih stilova odabirete `eljeni stil teksta.
Character Preview u tom podru~ju je okvir u kojem je ispisan
primjer odabranog pisma.
Pisanje 7. POGLAVLJE
Slika 7.3
Okvir za dijalog
Text Style.
159
Font u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stil
teksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog Select
Font File te iz popisa datoteka pisama odabirete `eljeno temeljno
pismo.
Slika 7.4
Okvir za dijalog
Select Font
File.
Effects u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti vezane za `eljeni izgled budu}eg stila teksta.
Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatim
kliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno od
okvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select Font
File ozna~ite `eljeno pismo i kliknite na gumb Open.
160
V. DIO
Slika 7.5
Primjeri teksta
pisanog naopako,
unazad, okomito
i nako{eno.
Pisanje 7. POGLAVLJE
161
[irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgledaju s faktorom {irine 0.8. @elite li da va{a slova budu nako{ena, upisujete
vrijednost kuta za koji `elite da va{a slova odstupaju od okomice /slika
7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumb
Apply, a onda na gumb Close.
Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koristiti za pisanje u ovom crte`u. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljni
font Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi{ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite na
gumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File odaberite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcije
Upside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>,
a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Definirali ste stil teksta i sad mo`ete upisati `eljeni tekst u crte`.
Slika 7.6
Odabir naredbi za
pisanje; padaju}i
izbornik Draw,
podizbornik Text.
Justify/Style/<Start point>:
AutoCAD LT vam nudi tri opcije:
Start point osnovno postavljena opcija, tra`i da odaberete to~ku od koje
}e se ispisati tekst. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinate u naredbeni redak.
162
Slika 7.7
Okvir za dijalog
Edit MText.
V. DIO
Slika 7.8
Primjeri ispisa
teksta.
Pisanje 7. POGLAVLJE
163
Fit tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta te da odredite visinu slova i onda AutoCAD LT ispisuje va{ tekst tako da ovisno
o razmaku odabranih to~aka pove}ava ili smanjuje faktor {irine slova.
Center AutoCAD LT smje{ta upisani tekst centralno u vodoravnom
smjeru u odnosu na odabranu to~ku.
Middle odabrana to~ka postaje centralna to~ka ispisanog teksta u
vodoravnom i okomitom smjeru.
Right AutoCAD LT smje{ta ispisani tekst tako da odabrana to~ka
predstavlja zavr{nu to~ku teksta.
Style omogu}ava vam da mijenjate stil teksta u kojem }ete pisati.
Upisujete ime prethodno definiranog stila teksta.
Nakon odabira po~etne to~ke, ako prilikom definiranja stila teksta koji
upravo koristite niste zadali visinu slova, u naredbenom retku se ispisuje upit:
Height<>:
Upi{ite `eljenu visinu slova i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a.
164
V. DIO
Recimo da `elite da vam na iscrtanom nacrtu slova budu visine 7 mm. Prvo pretvorite milimetre u centimetre (7 mm
=0.7 cm), a zatim tu vrijednost uve}ajte za faktor za koji }ete
smanjiti crte` prilikom iscrtavanja. Budu}i da `elimo crte` u
MJ 1:20, faktor smanjenja }e biti 20. Rezultat je 0.7 x 20 = 14.
Slika 7.9
Izgled ispisanog
teksta, TLOCRT
KUPAONE
MJ 1:20,
u crte`u.
165
Pisanje 7. POGLAVLJE
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:
neposredno na ekranu kao na slici 7.9.
Height<>:14
Slika 7.10
Odabir naredbe Edit
Text; padaju}i
izbornik Modify,
podizbornik
Objects.
Select an annontation object osnovno postavljena opcija omogu}uje vam da odaberete redak teksta u ~ijem sadr`aju `elite vr{iti promjene. Nakon odabira retka teksta otvara se okvir za dijalog Edit
Text.
U okviru Text ispisan je sadr`aj ozna~enog retka teksta i unutar njega
mo`ete izvr{iti sve `eljene promjene. Kada zavr{ite s ispravkom, kliknite
na gumb OK.
Odabrani redak teksta }e se ispisati na ekranu promijenjena sadr`aja.
166
Slika 7.11
Okvir za dijalog
Edit Text.
V. DIO
Ako `elite promijeniti ne samo sadr`aj retka teksta nego i neke njegove
zna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4.
poglavlju, u dijelu Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima.
Slika 7.12
Okvir za dijalog
Modify Text.
U okviru za dijalog Modify Text mo`ete promijeniti sve njegove zna~ajke, sadr`aj teksta u okviru Text, visinu, nako{enost i faktor {irine slova, nako{enost retka teksta, promijeniti ispis teksta u odnosu na odabranu po~etnu to~ku, promijeniti stil teksta i ispisati ga naopako i unazad. Mo`ete ~ak promijeniti i polo`aj po~etne to~ke tako da kliknete na
gumb Pick Point<, u crte`u odaberete novu po~etnu to~ku i zatim u okviru za dijalog Modify Tekst kliknete na gumb OK. Sami isprobajte djeloProperties/ na nekom tekstu u va{em
vanje naredbe Properties/Edit
crte`u.
Pisanje 7. POGLAVLJE
167
Mjerenje povr{ine
Slika 7.13
Odabir naredbe Area;
gumb okvira sa
zna~ajkama
objekata.
168
V. DIO
Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i u naredbenom retku se ispisuje:
Area=NN
Perimeter=NN
opseg.
Slika 7.14
Odabir to~aka
prilikom mjerenja
povr{ine
kupaone.
Command:area
<First point>/Object/Add/Subtract:int of
Snap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao.
Object Snap
Next point:int of
donji desni ugao.
Next point:int of
gornji desni ugao.
169
Pisanje 7. POGLAVLJE
Area=48400.0 Perimeter=880.0
Povr{ina je izra`ena u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centimetrima. Pretvorite povr{inu iz cm2 u m2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri reda
kao na slici 7.15. @elite da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm
(0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10.
Slika 7.15
Izgled ispisanog
teksta, KUPAONA
P=4.84 m2
keram.pl.,
u crte`u.
Text
LineText/.
Odaberite naredbu Line Text/Draw
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~ku
neposredno na ekranu kao na slici 7.15.
Height<16.0>:10
170
V. DIO
Text:keram.pl.
desnu tipku mi{a.
Mo`ete jo{ upisati i visinu parapeta (p=150 cm) kao na slici 7.15, a zatim
pohranite crte`.
Sa`etak
U ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst u
crte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crte`a i
u~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako|er kako, uz pomo}
AutoCAD-a LT , mo`ete izmjeriti povr{inu.
8. Poglavlje
U ovom poglavlju
info
info
Crtanje elementa
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crte`ima.
173
Crtanje elementa
Sada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok.
U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo promijenite va`e}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /Circle
Center,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm deDraw
sno izvan tlocrta.
Command:circle
3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranu
tako da kliknete desno izvan tlocrta.
Slika 8.1
Skica stavke
Diameter/<Radius>:15
mi{a.
Slika 8.2
Crte` kru`nice stavke
desno izvan
tlocrta.
174
II. DIO
From point:qua of
donju polovicu kru`nice.
To point:@0,-65
Slika 8.3
Gotov crte`
stavke.
Slika 8.4
Okvir za dijalog
Create Drawing
File.
175
U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke i
kliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retku
se ispisuje upit:
Block name:
Ako `elite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom Make
Block ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom definiranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku
mi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block,
spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalog
Create Drawing File.
Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda na
ovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jer
ste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File.
Insertion base point:
Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao i
pri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block.
(5. poglavlje, dio Kako radi naredba Make Block).
Select object:
Odaberite objekte od kojih `elite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite s
odabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti od
kojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana.
Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA od
nacrtane stavke na ekranu.
176
II. DIO
Command:wblock
U okviru za dijalog Create Drawing File u okvir za ime File Name upi{ite
STAVKA i kliknite na gumb OK.
Block name:
Snap to Midpoint i
Object Snap
Select object:1found
ozna~ite kru`nicu.
Select object:1found
na desnu tipku mi{a.
Slika 8.5
Okvir za dijalog
Insert.
U~itavanje blokova pomo}u naredbe Insert Block opisano je u 5. poglavlju, u dijelu Kako umetnuti blok u crte`. Jedina je razlika da se blokovi definirani naredbom WBlock odabiru tako da se u okviru za dijalog
Insert klikne na gumb Files... nakon ~ega se otvara okvir za dijalog
Select Drawing Files gdje iz popisa datoteka odabirete `eljeni blok.
U~itani blok postaje dio va{eg crte`a, ime mu se ispisuje u okviru kraj
gumba Block... i prilikom sljede}eg u~itavanja mo}i }ete ga odabrati iz
okvira za dijalog Defined Blocks, u popisu Block u kojem se nalaze definirani blokovi.
177
Slika 8.6
Okvir za dijalog
Select Drawing
File.
Slika 8.7
Okvir za dijalog
Insert.
U~itajte blok STAVKA u crte` i umetnite ga prvo u vrata, a onda i u prozor kao na slici 8.8.
Insert Block / i otvorit }e
Odaberite sada naredbu Insert Block / Draw
se okvir za dijalog Insert. Kliknite na gumb File.., otvorit }e se okvir za
dijalog Select Drawing Files, iz popisa datoteka odaberite Stavka.dwg i
kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb
OK te na upit u naredbenom retku odgovorite:
Insertion point:mid of
ozna~ite liniju praga vrata.
Snap to Midpoint i
Object Snap
178
II. DIO
Slika 8.8
Tlocrt s umetnutim
stavkama u prozor
i vrata.
Y scale factor(default=X):
pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u prozor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insert
kliknite na gumb Block... .Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dijalog Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. U
okviru Insert tako|er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retku
odgovorite:
Snap to Midpoint i
Insertion point:mid of Object Snap
ozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8.
X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikom
na desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom na
desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku
mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.
179
Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve u
stavke. Prvo promijenite va`e}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text /
Text
Line Text / i budu}i da `elite da se brojevi ispi{u to~no u
Draw
sredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti:
Command:dtext
Justify/Style/<Start point>:J
desnu tipku mi{a.
Align//Fit/Center/Middle/Right:M
kliknite na desnu tipku mi{a.
Middle point:cen of
kru`nicu stavke vrata.
Height<10.0>:14
Slika 8.9
Upisan broj u
stavku vrata.
180
II. DIO
Align//Fit/Center/Middle/Right:M
na desnu tipku mi{a.
Middle point:cen of
kru`nicu stavke prozora.
Slika 8.10
Upisan broj u
stavku prozora.
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock mo`ete od nacrtanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje onda
mo`ete koristiti u svim crte`ima.
181
9. Poglavlje
U ovom poglavlju
info
info
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.
185
Slika 9.1
Odabir naredbe Hatch;
padaju}i izbornik Draw.
Slika 9.2
Okvir za dijalog
Boundary
Hatch.
186
V. DIO
Slika 9.3
Popis imena
uzoraka.
187
Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enter
ili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalog
Boundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advanced Options ~ijim sadr`ajem se u ovoj knjizi ne}emo baviti.
Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo koji
od dva opisana na~ina, mo`ete kliknuti na gumb Preview Hatch< i prije
nego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onako
kako vi to `elite.
Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadr`i mali
okvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom na
gumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch u
kojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, mo`ete promijeniti vrstu,
faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crte`u
mo`ete vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom,
a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`.
Sada mo`ete primijeniti naredbu Hatch na svom crte`u. U~itajte crte`
KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzorak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji
}e predstavljati plo~ice. Promijenite va`e}i sloj u sloj UZORAK, odaberite
Hatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz
naredbu Hatch /Draw
popisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<.
Slika 9.4
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom.
188
V. DIO
Slika 9.5
Okvir za dijalog
Boundary Hatch.
Slika 9.6
Pregled izgleda
uzorka.
Slika 9.7
Odabir povr{ine
za ispunu
uzorkom.
189
190
V. DIO
Slika 9.8
Okvir za dijalog
Boundary Hatch.
Slika 9.9
Pregled izgleda
uzorka.
191
Unutar okvira Hatch Edit mo`ete promijeniti Scale, Angle i Pattern. Kada
izvr{ite `eljene promjene, kliknete na gumb Apply.
Slika 9.10
Odabir naredbe Edit Hatch;
padaju}i izbornik Modify,
podizbornik Objects.
Slika 9.11
Okvir za dijalog
Hatch Edit.
192
V. DIO
Sa`etak
U ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako mo`ete u odre|enu povr{inu
ucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crte`a uzorcima u velikoj mjeri
pridonosi dobrom izgledu crte`a. U narednom }ete poglavlju saznati
vi{e o kotiranju neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crte`a.
VI DIO
10. Poglavlje
U ovom poglavlju
Kotiranje
info
info
Kotiranje
Defpoints
U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridru`iti kote nacrtanim
objektima.
195
Slika 10.1
Oznaka zavr{etka
kotne linije koja
odgovara na{im
standardima.
Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, odaZoom
Window i pove}ajte prikaz crte`a oko
berite naredbu Wiew
nacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodoravnu crtu du`ine 2 cm.
Command:line
196
VI. DIO
From point:
To point:@2,0
Ponovno odaberite naredbu Line i nacrtajte crtu du`ine 1.4 cm pod kutem od 45 stupnjeva.
Command:line
From point:
To point:@1.4<45
Slika 10.2
Tri crte koje ste
nacrtali.
197
Object Snap>Snap to
Object Snap>Snap to
Object Snap>Snap to
198
II. DIO
Nakon odabira naredbe Dimension Style otvara se okvir za dijalog Dimension Styles.
Slika 10.3
Odabir naredbe
Dimension Style;
padaju}i izbornik
Format.
Slika 10.4
Okvir za dijalog
Dimension
Styles.
Okvir sadr`i dva podru~ja s opcijama i tri gumba. Klik na svaki otvara
dodatni okvir za dijalog koji definira razli~ite dijelove kota.
199
Slika 10.5
Okvir za dijalog
Geometry.
200
VI. DIO
Kotni tekst
Oznaka zavr{etka
Slika 10.6
Glavni dijelovi
kote.
Slika 10.7
Dijelovi glavne kotne
linije koji se mogu
pode{avati.
Spacing
Glavna kotna
linija
Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu polovicu glavne kotne linije, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu polovicu glavne
kotne linije.
201
Slika 10.8
Dijelovi pomo}ne
kotne linije koji se
mogu
pode{avati.
Extension
Origin offset
Extension Origin
(Defpoint)
Suppress uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu pomo}nu kotnu liniju, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu pomo}nu kotnu liniju.
Extension definirate duljinu pomo}ne kotne linije iznad glavne
kotne linije.
Origin Offset definirate udaljenost po~etka iscrtavanja pomo}ne
kotne linije od to~ke iz koje kotirate objekt.
Color mo`ete odabrati boju pomo}nih kotnih linija.
Obje opcije Suppress uklju~ite, a Extension, Origin Offset i Color ne
morate definirati budu}i da ubacujete svoju oznaku za kraj kotne linije.
Arrowheads u ovom podru~ju definirate izgled oznake zavr{etka kotne
linije.
1st iz popisa oznaka zavr{etka kotnih linija odabirete koji `elite za
oba kraja kote. Nakon odabira u okviru iznad iscrtavaju se primjeri
odabranih oznaka zavr{etaka kotnih linija.
2nd `elite li razli~ite oznake za zavr{etke kotnih linija, ovdje iz
popisa odabirete drugi zavr{etak.
202
VI. DIO
Slika 10.9
Popis oznaka
zavr{etaka kotnih
linija.
Slika 10.10
Okvir za dijalog
User Arrow.
Slika 10.11
Primjeri kako
pojedina opcija utje~e
na ozna~avanje
sredi{ta kru`nice.
Mark uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta.
Line uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta i linije u kvadrantima kru`nice.
None uklju~ena opcija ne iscrtava nikakve oznake
Size upisujete duljinu kraka oznake centra.
203
Slika 10.12
Okvir za dijalog
Format.
Slika 10.13
Popis opcija ispisa
kotnog teksta.
Text and Arrows AutoCAD LT procjenjuje razmak izme|u pomo}nih kotnih linija, a ako nema dovoljno mjesta, tada kotni tekst i
oznake zavr{etka kotnih linija smje{ta izvan pomo}nih kotnih linija.
204
VI. DIO
Text Only ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvan
pomo}nih kotnih linija.
Arrows Only ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etka
kotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Best Fit AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nih
kotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnih
linija izvan pomo}nih kotnih linija.
Leader ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo|ena kota
od glavne kotne linije.
No Leader kotni tekst se ispisuje izme|u pomo}nih kotnih linija bez
obzira na njihov razmak.
Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Inside
uklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader.
Text u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odnosu na glavnu kotnu liniju.
Slika 10.14
Primjeri kako pojedine opcije utje~u
na ispis kotnog
teksta.
205
Slika 10.15
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na pomo}ne
kotne linije.
Slika 10.16
Popis opcija ispisa
kotnog teksta u
odnosu na glavnu
kotnu liniju.
206
Slika 10.17
Okvir za dijalog
Annotation.
VI. DIO
Primary Units i Alternate Units oba podru~ja nude iste opcije s tim
da unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, a
unutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst ako
ste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju u
zagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisan
kotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice cm [palci].
Units klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definirate
jedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision definirajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu
Mjerne jedinice.
Slika 10.18
Okvir za dijalog
Primary Units.
207
208
VI. DIO
Slika 10.19
Popis opcija metoda
ispisa dozvoljenog
odstupanja.
Slika 10.20
Metoda ispisa
dozvoljenog
odstupanja
Deviation.
209
Kotiranje
Kotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbornika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning.
Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidrite
na njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning.
Naredbe za kotiranje su:
Linear kotira vodoravne i okomite duljine i razmake.
Aligned kotira stvarne duljine i razmake.
Radial Radius kotira polumjere.
Diameter kotira promjere.
Angular kotira kuteve.
Ordinate
Automatic kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke.
X-Datum ispisuje x koordinatu odabrane to~ke.
Y-Datum ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.
210
VI. DIO
Slika 10.21
AutoCAD-ov ekran s
alatnim okvirom
Dimensioning
usidrenim ispod
podru~ja za crtanje i
otvorenim padaju}im
izbornikom
Dimension.
Slika 10.22
Primjeri
kota.
Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u naredbenom se retku ispisuje:
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to select:
AutoCAD LT od vas tra`i da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka koji
`elite kotirati da bi znao polo`aj prve pomo}ne kotne linije ili da pritisnite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.
211
212
VI. DIO
Slika 10.23
Tlocrt kupaone s
kotom lijevog
zida.
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
Intersection of i ozna~ite donji ugao zida.
Object Snap
Second line origin:int of
ozna~ite gornji ugao zida.
Intersection of i
Object Snap
213
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@-40,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
@elite li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo od
zida koji kotirate, `eljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }ete
prilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordinata to~ke 40,0.
Dimension text<240>:
Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata.
Linear/.
Ponovno odaberite naredbu Linear /Dimension
Slika 10.24
Tlocrt kupaone s
kotama zida s
vratima.
Command>dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
Intersection of i ozna~ite lijevi ugao zida.
Snap
Second line origin:int of
ozna~ite lijevi spoj zida i vrata.
Object
Intersection of i
Object Snap
214
VI. DIO
Dimension line
location(Text/Angle/Horizontal/Vertical
/Rotated):@0,-40 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a
Dimension text<91>:
Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvor
vrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu ContinueContinue/ i u naredbenom retku se ispisuje:
/Dimension
Command:dimcontinue
Second extension line origin or RETURN to select:int
Intersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida.
of Object Snap
Dimension text<71>:
Second extension line origin or RETURN to select:int
Intersection of i ozna~ite desni ugao zida.
of Object Snap
Dimension text<82>:
Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. PonoLinear/ i kotirajte sada debljivno odaberite naredbu Linear /Dimension
nu pregradnog zida.
Slika 10.25
Odabir to~aka
prilikom kotiranja
debljine
pregradnog
zida.
Command:dimlinear
First extension line or RETURN to slect:int of
Intersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida.
Object Snap
Second line origin:int of
ozna~ite donji unutarnji ugao zida.
Intersection of i
Object Snap
215
Slika 10.26
Tlocrt kupaone s
kotom desnog
zida.
216
VI. DIO
Defpoints
Move/ i odmaknite bilo koju kotu od
Odaberite naredbu Move /Modify
tlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobom
to~ku.
Slika 10.27
Pomaknuta kota
lijevog zida i
vidljive to~ke
(defpoints).
Poku{ate li izbrisati te to~ke, izbrisat }ete i kotu. AutoCAD LT automatski, kada vi ne{to kotirate bilo kojom naredbom za kotiranje, definira te
to~ke i poseban sloj za njih. Odaberete li naredbu Layers/Format
Layers / u okviru za dijalog Layer Control u popisu od vas definiranih
slojeva na}i }ete upisan i novi sloj: DEFPOINTS.
Defpoints je sastavni i vrlo va`ni dio kota. Klinite na gumb Undo da se
kota vrati u svoj prvobitni polo`aj i sada jo{ mo`ete kotirati vanjski zid
kao na slici 10.29, a zatim uklju~iti sloj UZORAK. Odaberite naredbu
Layers ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb On i onda na gumb OK
da se uzorak u vanjskom zidu i podu bude opet vidljiv. Va{ crte` je potpun i spreman za iscrtavanje.
Slika 10.28
Okvir za dijalog
Layer Control.
217
Slika 10.29
Kompletno kotiran
tlocrt kupaone.
218
VI. DIO
Slika 10.30
Odabir naredbe
Running Object Snap;
padaju}i izbornik
Options .
Slika 10.31
Okvir za dijalog
Running Object
Snap.
Sa`etak
U ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja i
kako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakog
tehni~kog crte`a i u mnogome poma`e jasno}i ~itavog crte`a. Nakon
svega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crte`a.
VII DIO
11. Poglavlje
U ovom poglavlju
Iscrtavanje
info
info
U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripremate crte` za iscrtavanje.
221
Iscrtati crte` nacrtan u AutoCAD-u LT je vrsta umjetnosti. Zahtijeva dobro poznavanje pisa~a ili crta~a koji posjedujete i puno proba i pogre{aka
da prona|ete najbolji na~in i fino podesite iscrtavanje. Budu}i da postoji
bezbroj pisa~a i crta~a, ovdje }ete dobiti op}enite upute koje morate slijediti kada pripremate crte` za iscrtavanje.
Slika 11.1
Odabir naredbe
Print; izbornik
File.
Ako ve} nije u~itan, u~itajte crte` kupaone KUPAONA.DWG i neka vam
on slu`i kao podloga za vje`banje. Naredba Print omogu}uje vam pode{avanje crte`a za iscrtavanje. Naredbu mo`ete odabrati iz padaju}eg
izbornika, odnosno pomo}u gumba na standardnom alatnom okviru.
Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration.
Slika 11.2
Okvir za dijalog
Plot Configuration.
Okvir je podijeljen u vi{e podru~ja:
Setup and Default Information u tom podru~ju odabirete ure|aj za
iscrtavanje.
Ime trenutno odabranog ure|aja pi{e iznad gumba Print/Plot Setup and
Default Selection. Kliknete li na taj gumb, otvara se okvir za dijalog
Print/Plot Setup and Default Selection unutar kojega je u popisu Select
Device ozna~en System Printer.
222
VII. DIO
Slika 11.3
Okvir za dijalog
Print/Plot Setup and
Default Selection.
Vi ne vr{ite odabir iz tog popisa nego kliknite na gumb Print/Plot Setup...
i kada se otvori okvir za dijalog Print Setup, odaberete iz popisa Name
va{ pisa~.
Slika 11.4
Okvir za dijalog
Print Setup.
223
Slika 11.5
Okvir za dijalog Plot
Configuration s
odabranim
printerom za koji
AutoCAD LT ima
vlastiti pogonski
program.
224
VII. DIO
Slika 11.6
Okvir za dijalog
Paper Size.
Slika 11.7 SP
Okvir za dijalog
Pen Assignment.
225
Slika11.8
Okvir za dijalog
Feature Legend.
226
Slika11.9
Okvir za dijalog
Optimizing Pen
Motion.
VII. DIO
Scale, Rotation and Origin u ovom podru~ju vi poru~ujete AutoCAD-u LT mjerilo u kojem `elite da se va{ crte` iscrta i imate mogu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscrtavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir.
Rotation and Origin klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalog
Plot Rotation and Origin.
Slika 11.10
Okvir za dijalog Plot
Rotation and
Origin.
227
Slika 11.11
Faktori smanjenja
crte`a ovisno o
mjerilu i osnovno
odabranim mjernim
jedinicama.
Osnovne jedinice mm
MJ 1:100
Osnovne jedinice cm
MJ 1:100
Osnovne jedinice m
MJ 1:100
228
VII. DIO
Slika 11.12
Izgled crte`a na
ekranu.
Slika 11.13
Kako }e izgledati
iscrtano odabir
opcije Display.
Slika 11.14
Izgled crte`a na
ekranu.
229
Slika 11.15
Kako }e izgledati
iscrtano - odabir
opcije Limits.
230
Slika 11.16
Okvir za dijalog
Window
Selection.
VII. DIO
Slika 11.17
Odabir podru~ja
iscrtavanja prozorom
neposredno na
ekranu.
U njega mo`ete upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikom
na gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanje
neposrednim odabirom prozora u crte`u.
Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog Plot
Configuration se opet otvara.
Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogledate {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{to
krivo pode{eno.
Plot Preview u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crte`a na
papiru. Mo`ete izvr{iti samo djelomi~ni pregled Partial ili cjelokupni Full.
Slika 11.18
Okvir za dijalog
Preview Effective
Plotting Area.
Slika 11.19
Pregled crte`a
pripremljenog za
iscrtavanje
odabirom opcije
Full.
231
232
VII. DIO
Slika 11.20
Okvir s porukom postotka crte`a poslanog
na iscrtavanje.
Odaberete li Full i kliknete na gumb Preview, potrajat }e neko vrijeme
prije nego vam AutoCAD LT iscrta pregled va{eg crte`a na papiru, ali
zasigurno puno kra}e nego stvarno iscrtavanje. Crte` izgleda to~no onako
kako }e izgledati na papiru i ako uo~ite kakvu gre{ku prilikom pode{avanja, mo`ete je jednostavno ispraviti.
Zajedno s pregledom crte`a u~itava se i okvir za dijalog Plot Preview,
klikom na gumb End Preview zavr{avate pregled i opet se otvara okvir
za dijalog Plot Configuration.
Ako ste zadovoljni izgledom crte`a na papiru, kliknite na gumb OK, pojavljuje se okvir s porukom postotka crte`a poslanog na iscrtavanje slika
11-20.) i kada postigne 100% nestaje s ekrana i po~inje iscrtavanje.
Sa`etak
U ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, podesiti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste u
potpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.