You are on page 1of 18

UNIVERZITET U SARAJEVU

GRAĐEVINSKI FAKULTET
Šk. 2013/2014. godina
Semestar II
Nastavni predmet: INŽENJERSKA GEOLOGIJA

SEMINARSKI RAD
Hidrogeološka istraživanja
hidrotehničkih objekata, visokih brana i
vještačkih akumulacija
Tema:

Vrijeme izrade: Maj, 2014. godine.
Student: Dženis Sarajlić
Smjer studija: HIDROTEHNIKA
Predmetni nastavnik: Doc.dr. Đenari Ćerimagić

Bodovi:
Ocjena:

SADRŽAJ:

.....................................1............................................................. LITERATURA..................................................... ZAKLJUČAK.................................................................5 5.................. ........... ZADATAK............. .....Seminarski rad istraživanja 1........................... CILJ............................................................................................... Hidrogeološka istraživanja vještačkih akumulacija................ 3 2..... REZIME.4 3.........................3. HIDROGEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U GRAĐEVINARSTVU..................................................... ............................7 5.................................................... KLJUČNE RIJEČI........ ...............................................................6 5................................. Hidrogeološka istraživanja visokih brana...............................14 6................ ....2............................................................................ UVOD.......................................................5 4.....6 5............................17 17 ......Hidrogeologija ........... Hidrotehničke građevine....................................................................................16 7.......................................... .................................................................

- KLJUČNE RIJEČI hidrotehničke građevine – objekti namjenjeni za upravljanje i iskorištenje vodnih resursa hidrogeološka istraživanja – skup aktivnosti koje obuhvataju definisanje hidrogeoloških odnosa.Hidrogeologija . sufozija. Rezultati hidrogeoloških istraživanja istovremeno predstavljaju i polazne podatke za projektovanje mjera za konsolidaciju akumulacijskog bazena i brane. primjenjuje se u čvrstim stijenskim masama i zbog pogodnosti hidrogeološko kartiranje sistematsko praćenje i analiza pijezometarske slike područja akumulacije i izdašnosti okolnih izvora. ispucalih pješčara ili općenito. Primjena velikog broja metoda je prisutna. Uporedo sa crpljenjem bunara ili okana. Najznačajnije je napraviti pravilan pristup rješavanju problema. moraju odrediti koeficijenti filtracije. primjenjuje se i „in situ“ opitno utiskivanje vode u bušotine ili ispitivanje vodopropusnosti (VDP) metodom Lugeona (Ližon). Za rješavanje problema vezanih uz filtraciju vode iz akumulacija. Do gubljenja voda iz akumulacija dolazi u slučajevima kada su obale izgrađene od vodopropusnih stijena (karsitificiranih krečnjaka. Rade se istražne bušotine i ispitivanje pomoću pijezometara. Jedni od najvažnijih objekata su svakako visoke brane i vještačke akumulacije.Seminarski rad istraživanja 1. koji mogu dovesti do rušenja brana metoda Lugeona . utvrđivanje veze među vodonosnim horizontima i agresivnost voda na beton protufiltracijske (injekcione) zavjese – mjere za spriječavanje niza neželjenih procesa i pojava (podzemna erozija. REZIME Hidrotehničke građevine predstavljaju jedne od najvažnijih objekata za odvijanje ljudskih aktivnosti i osnovnih životnih funkcija. ispucalih stijena).metoda za ispitivanje vodopropusnosti. Za te svrhe koriste se istražni bunari sa pijezometrima. Pravilo je da se za sve propusne stijene u osnovi brane. pojavljivanje podzemnih voda. jednom riječju hidrogeološka istraživanja su ključna u njihovom funkionisanju. ispitivanja vodopropusnosti stijena. Geološka i hidrološka. pojava uzgona). neophodna su hidrogeološka istraživanja teritorije akumulacije i susjednih dolina. 17 .

koje imaju primarni cilj upravljanje. Ustvari. možemo pronaći razloge zašto je potrebno malo više staviti akcenat na proučavanje i približavanje ovih objekata. jer je dosta interesantna i raznovrsna. A pored navedenih postoji još veliki broj objekata manjeg ili većeg značaja čije nabrajanje se u ovom trenutku čini nepraktičnim. održavanje i iskorištenje vodnih resursa na planeti Zemlji. Neki od hidrotehničkih objekata za koje smo svi manje – više čuli su recimo brane.. Voda nas okružuje u svakom smislu. te njihova efikasnost i primjena. hidrotehnički tuneli. sa upoznavanjem osnovnih pojmova i tehnika istih. Danas poznajemo veliki broj vodnih aktivnosti kao i načine iskorištenja vode. odabrana je ova tema. podzemna ili u vidu vodene pare. bilo kao površinska. UVOD U današnjem svijetu skoro da je nemoguće zamisliti aktivnosti i odvijanje životnih aktivnosti bez sveopće prisutnosti raznih objekata kojima smo okruženi. 1.Seminarski rad istraživanja organizovano i sistematsko prikupljanje hidrogeoloških činjenica neposredno na terenu i njihovo registrovanje na topografske karte odgovarajuće razmere.Hidrogeologija . a koji imaju primarnu svrhu da omoguće ili olakšaju našu svakodnevnicu. a čija je svrha i namjena u potpunosti vezana za aktivnosti oko vode koja je jedan od osnovnih izvora života. Neki od objekata koji svakako nisu sa pravom u određenoj mjeri zapostavljeni i bačeni u drugi plan su i grupa objekata i građevina koje nazivamo hidrotehničkim. Također. Za 17 . a sve u cilju pravilnog iskorištenja i obezbjeđenja njihove pravilne upotrebe. u radu će se govoriti prvenstveno o raznim hidrogeološkim istraživanjima hidrotehničkih objekata gdje će se posebno akcenat staviti na istraživanja visokih brana i vještačkih akumulacija. Izučavanje hidrogeoloških uvjeta izgradnje ostvaruje se u sferi međusobnog utjecaja projektovane građevine sa okolnom sredinom. Zato je današnji život u velikoj mjeri oslonjen na vodu i vodne resurse. manipulisanje. U tu svrhu projektuju se. sa istim ciljem. Upravo u toj jednoj blagoj dezinformiranosti o ovim objektima kod mnogih osoba još i danas.. kao i međusobne odnose vode sa ostalom prirodom i proučavanjem zakonitosti koje vladaju. planiraju i grade hidrotehnički objekti ili građevine. bunari. vodovodi.

ocijeniti moguće gubitke vode iz akumulacijskog prostora ili osnove brane itd. CILJ Hidrogeološka istraživanja za potrebe izgradnje novih ili proširivanje i rekonstrukciju postojećih građevinskih objekata. filtracijske odlike vodonosnih horizonata i karakter veze sa površinskim vodama. kao osnovni cilj izbora ove teme uzeto je da se približe. približiti utjecaj tih istraživanja kao i pokazati njihov cilj i efekat. daljinska detekcija itd. Zadatak je da se upoznamo sa nekim najznačajnijim metodama i konkretnim postupcima i primjenom kao i rezultatima istraživanja. sa akcentom na velike brane i vještačke akumulacije. proučavanje i prognoza režima podzemnih voda. režim i hemijski sastav. 3. stacionarna osmatranja nivoa podzemnih i površinskih voda. Osnovna zadaća ovog seminarskog rada je pokazati osnove hidrogeoloških istraživanja hidrotehničkih objekata. te. traserska ispitivanja. opitno – filtracijski radovi. hidrohemijska ispitivanja. visoke brane i vještačke akumulacije. 2. horizontalni istražni objekti (potkopi. potrebno je uraditi hidrogeološke podloge projektu. galerije. ZADATAK Pri izgradnji hidrotehničkih objekata. odnosno sagledati hidrogeološke elemente značajne za izbor mjesta i tipa brane. drenažni rovovi). hidrogeološko istražno bušenje. opišu i ukratko pojasne razna hidrogeološka istraživanja vezana za hidrotehničke objekte. Cilj je da se čitaocu ovog seminarskog rada daju na uvid neki osnovni podaci i uputa u jednu izuzetno zanimljivu i široku aktivnost koja je 17 . između ostalog. Vodeći se time.Seminarski rad istraživanja kraj našeg uvodnog dijela bilo bi korisno nabrojati neke od najprimjenjivanijih metoda hidrogeoloških istraživanja u građevinarstvu: hidrogeološko kartiranje (rekognosciranje). modeliranje. imaju za cilj definisati uvjete zalijeganja i rasprostranjenja podzemnih voda.Hidrogeologija .

već i objekata na površini zemlje. raspolaže raznim metodama i tehnikama primijenjenim u geologiji. tako i geofizike. trebali bi biti savladani neki osnovni pojmovi i da se razumije svrha ovih istraživanja kao i njihova efikasnost u rješavanju mnogih hidrogeoloških izazova koji se postavljaju ispred nas u današnjem vremenu. nekada adekvatne. Istraživačke bušotine te geofizička mjerenja raznih fizičkih parametara odavno su korištene u naftnoj industriji. geohemiji. konstantno se zamjenjuju novim znanstvenim tehnikama i novom mjernom instrumentacijom. u bušenju. Taj nedostatak se često odražavao u previsokoj cijeni objekata ili nepouzdanoj izgradnji i projektovanju. matematičkom modeliranju i naravno. Nakon sagledavanja ovog rada.1. dok je primjena u hidrotehnici bila manje zastupljena. geofizici. Geološka i geofizička istraživanja. hidrogeologije.Hidrogeologija . 17 . Tradicionalne metode istraživanja podzemlja. Građevinski inžinjer dužan je uspostaviti tu koordinaciju i samim tim mora biti upoznat s osnovnim principima kako geologije. Istraživački radovi u podzemlju postaju osnova i temelj kvalitetnom projektovanju i izvođenju hidrotehničkih građevina. 4. discipline su koje se međusobno isprepliću kako u nauci tako i u praksi. količina te njezin hemijski sastav imaju direktan utjecaj na projektovanje i način izvođenja ne samo podzemnih hidrotehničkih objekata. zajedno s inžinjerskim projektovanjem i izvođenjem građevinskih objekata. Hidrotehničke građevine Položaj vode u podzemlju.Seminarski rad istraživanja jako primjenjena u hidrogeologiji. Inženjer u praksi. HIDROGEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U GRAĐEVINARSTVU 4. danas. Vodama upravljamo izgradnjom hidrotehničke infrastrukture.

speleološke. U fazama idejnih i glavnih projekata. Izvode se laboratorijska ispitivanja vodopropusnosti stijena. rješavanje hidrogeoloških zadataka za ciljeve hidrotehničkog građenja. promjene hemijskog sastava i temperature vode i slično. potrebno dati i pouzdanu prognozu izmjena hidrogeoloških parmetara u periodu izgradnje i eksploatacije objekata. vodomjernih profila. Vrši se obrada satelitskih i avionskih snimaka. izotropske i traserske metode. hidrohemijska i druga ispitivanja. Zbog toga je. te odnosima površinskih i podzemnih voda. opitno crpljenje. usložnjava se i time što se podizanjem brane i akumulacije u osnovi mijanjaju hidrogeološke prilike u području objekata. U oblastima krša ili oblastima sa značajnom zastupljenosti propusnih stijena.Seminarski rad istraživanja Rezultati hidrogeoloških istraživanja istovremeno predstavljaju i polazne podatke za projektovanje mjera za konsolidaciju akumulacijskog bazena i brane. sufozije. sektori objekata za transport vode. petrografske. U toj etapi dobiva se opća predstava o važnosti pojedinih hidrogeoloških faktora za izgradnju i eksploataciju hidrotehničkih objekata i akumulcije. a zatim i hidrauličkih modela. Istraživanjima se obuhvataju svi hidrogeološki horizonti (vodonosne sredine) značajni za uvjete izvođenja radova na objektima. te izdvajaju sve važnije pojave voda. pored ocjene prirodnih hidrogeoloških uvjeta u području gradnje. prate hidrohemijski procesi. paleontološke. a posebno onima koji bi u periodu ekploatacije mogli utjecati na stabilnost. rasčlanjuju se slivovi i hidrogeološke jedinice. proračuni hidrodinamičkih pritisaka. Istraživanjima se obuhvata profil brane. Međutim. utvrđuju veze među vodonosnim horizontima i agresivnost voda na beton.).Hidrogeologija . 17 . sektori strojara i pomoćnih građevinskih objekata itd. te rade potrebni proračuni (određivanje filtracijskih gubitaka. određivanja stvarnih brzina filtracije. Osnovu za takve prognoze daju rezultati prethodnih istraživanja. opitno utiskivanje vode ili zraka. Hidrogeološka i hidrološka istraživanja trebaju omogućiti ulazne podatke za izradu hidrodinamičkih. prostor akumulacijskog bazena. filtracijske gubitke i sl. sedimentološke. Između ostalog. stacionarna osmatranja nivoa podzemnih voda. uz eventualno potrebne protufiltracijske mjere. vodnih pojava i pijezometara. derivacijskih tunela. izrađuju se posebne hidrogeološke karte slivnih područja. dotjecaja u temeljne jame itd. koriste se površinska geofizika sa ispitivanjima u bušotinama. nalivanja u okna i bušotine. Posebna se pažnja posvećuje pijezometarskoj slici u predjelu akumulacijskog prostora i brane. detaljnim istraživanjima realizuju se radovi za odabranu varijantu i položaje objekata. Tada se rade kompleksna hidrogeološka i inžinjerskogeološka kartiranja u mjerilima 1:25 000 – 1:10 000.

predavanje 17 . 4.Temeljni ispust (pražnjenje vode i ispiranje nanosa) i osigurati vododrživost. Hidrotehničke građevine . Na slici su prikazani neki osnovni tipovi oblika brana.3. 2009 .Hidrogeologija . nasuta brana (1) b) lučna brana c) Sveučilište u Zagrebu. Slika 1.Tijelo brane . odlaganja jalovine i drugo. Svaka brana mora osigurati osnovnu namjenu te omogućiti siguran prolaz voda kroz pregradni profil te mora sadržavati slijedeće dijelove: . dio. zadržavanja nanosa. Građevinski fakultet.Evakuacijski organ (preljev) . Različiti tipovi brana a) betonska (gravitaciona).2.Seminarski rad istraživanja U fazi gradnje i eksploatacije objekata. Hidrogeološka istraživanja visokih brana Brana (pregrada) je građevina kojom se pregrađuje riječna dolina ili korito rijeke radi zadržavanja ili zahvaćanja vode. hidrogeološka istraživanja se vrše u cilju provjere datih prognoza i poboljšanja tehničkih rješenja. (1) Brane predstavljaju najstarije hidrotehničke građevine.

izvan zona turbulentnih tečenja vode oko crpnog objekta. po završetku bušenja. Brana u Jablanici Filtracija u ispucalim čvrstim stijenama može izazvati niz neželjenih procesa i pojava (podzemna erozija.Seminarski rad istraživanja Slika 2.Hidrogeologija . Podaci opitnog crpljenja bunara služe za određivanje osnovnih hidrogeoloških parametara vodonosne sredine. koji mogu dovesti do rušenja brana. Razlikuju se dva načina određivanje specifične vodopropusnosti tzv. Testovi nalivanja bunara se vrše po istim kriterijima. sa istovremenim napredovanjem bušenja. mjeri se količina utisnute vode. Pijezometri se raspoređuju u više „krakova“. Uporedo sa crpljenjem bunara ili okana. a voda se utiskuje u ispitivani interval pod određenim pritiskom. i „uzlazni“. pojava uzgona). Nizovi bunara također se koriste za zaštitu priobalja akumulacije od uspora vode. filtera itd. Pri biranju metoda za proračun koeficijenata filtracije. Kvalitet bunara (linearni i kvadratni član bunarskih gubitaka) određuje se na osnovu tri stepena sniženja nivoa. 17 . treba imatu u vidu da je određivanje filtracije u pukotinskim čvrstim stijenama povezano sa teškoćama principijelnog karaktera. Bušotina se zatvara gumenim tamponom. „silazni“. prije svih opitno crpljenje vodonosnih naslaga i opitno nalivanje i utiskivanje vode ili zraka u suhe i slabopropusne stijene. Za spriječavanje tih procesa. Te se mjere ne mogu projektovati. U procesu opita. moraju odrediti koeficijenti filtracije. Za te svrhe koriste se istražni bunari sa pijezometrima. ali je dužina testa u pravilu kraća. ako se ne izvede kompleks istražnih radova. sufozija. kada se crpljenje vrši jednim konstantnim kapacitetom u trajanju 2-3 dana (u slobodnom vodonosniku izuzetno 5-10 dana). u trajanju po 5-8 sati. primjenjuje se i „in situ“ opitno utiskivanje vode u bušotine ili ispitivanje vodopropusnosti (VDP) metodom Lugeona (Ližon). primjenjuju se odgovarajuće mjere kao što su svaranje protufiltracijskih (injekcionih) zavjesa. P – pritisak pod kojim se voda utiskuje u ispitivanu zonu (Δt). a odatle određuje specifična vodopopusnost q: q=Q/ h ∙ P . gdje je: Q – količina vode istekle iz ispitivanog intervala bušotine kroz poroznu sredinu (l/min). h – dužina ispitivanog intervala bušotine (m). Pravilo je da se za sve propusne stijene u osnovi brane. odnosno pojava. drenaža.

gumeno tijelo pakera u normalnom položaju. 7. pakerska cijev. Pod specifičnom vodopropusnosti podrazumijeva se količina vode koja se gubi na intervalu dužine 1 metar pod pritiskom od 0. u praksi se zadržala duže od šest decenija (slika 3. interval koji se ispituje. Zavisnost između Lugeonovih jedinica i specifične vodopropusnosti može se izraziti kao: 100 ∙ Lu=1 l/min ¿ m' / 0. pakerska brtva. 4. Lugeonova jedinica predstavlja količinu vode koju primi stijena na dužnom metru bušotine pod pritiskom od 10 bara u vremenskom intervalu od jedne minute. bušaća šipka. tijelo pakera u položaju brtvljenja. 5.Seminarski rad istraživanja Metoda Lugeona primjenjuje se u čvrstim stijenskim masama i zbog pogodnosti. Ispitivanje vodopropusnosti metodom Lugeona. 17 . 2. 6.1 bar. 3. 8. tj.).1 ¯¿ Slika 3. utiskivanjem vode u bušotinu 1. pravac tečenja vode pod pritiskom. zid bušotine.Hidrogeologija . Vodopropusnost (VDP) se najčešće izražava preko specifične vodopropusnosti ili preko Lugeonove jedinice (Lu). 9. perforirana cijev kroz koju izlazi voda pod pritiskom u izolirani dio bušotine (cijev „nosi“ paker i oslanja se na dno bušotine).

Đenari Čerimagić.001 – 0.G. Za proračun koeficijenta filtracije (m/s) u kraškim sredinama. 4. i 1963.001 vodonepropusne 0. Milanović (1979) preporučuje odnos: −5 K=1. 4.sc.1 ba) Prema specifičnoj vodopropusnosti. Kategorije specifične vodopropusnosti 1. U prilogu su prikazani rezultati opita vodopropusnosti i korelirani su preko Lugeona. Primjer istraživanja na brani HE Jablanica: U razdoblju 1962.1000 stijene sa izuzetno velikom VDP Tabela 1. hidrogeološke i tektonske metodike i analiza.Seminarski rad istraživanja U oblastima krša ispitivanja vodopropusnosti se obavljaju tokom bušenja.M. Lociranje zona velike vodopropusnosti je naročito značajno za projektovanje i formiranje injekcionih zavjesa i izvođenje drugih konsolidacijskih radova.ing.01 slabopropusne 0./2013 17 . (2) _________________________________________________________________________________________________________________ (2) Klasifikacija i kategorizacija geoloških parametara nakon provedenog istraživanja i ispitivanja stjenske mase na HE Jablanica. 1979. N. a ukoliko se ni tada ne uspije. gdje je: q – specifična vodopropusnost (l/min/m'/0.geol.1 vodopropusne 0. Ispitivanje se obavlja pod pritiskom od 2.dr. 5. 4 i 6 bara (ili 1. U ovu grupu spada određivanje relativno vodopropustljivijih zona pomoću geološke.). a svaki pritisak održava 15 min. 2012. 2.7 ∙ 10 ∙ q . Građevinski fakultet Mostar. 8 i 10 bara. 2. a dvije su kose pod kutom od 30º . Sedam bušotina su vertikalne. doc. Trupak je stijene podijelio u sedam kategorija: Specifična VDP (l/min) Kategorija stijena < 0. godine izvedena su ispitivanja i istraživanja vodopropusnosti na devet istražnih bušotina. 3. 6. P.Hidrogeologija . 7. Ukoliko se na nekoj etaži ne mogu postići potrebni pritisci. isti se smanjuju na 2. etaža se skraćuje i izdvaja zona nedefinisano velike vodopropusnosti. 3 bar). dipl. uključujući i razmatranja oscilacija razina podzemnih voda kao i geofizička istraživanja (Milanović.01 – 0. obično u etažama dužine 5 m'. 6.1 – 1 srednje vodopropusne 1 – 10 stijene sa velikom VDP 10 – 100 stijene sa veoma velikom VDP 100 .

Seminarski rad istraživanja 17 .Hidrogeologija .

Slika 4. širina i dubina (gabarit) injekcione zavjese određuje se na temelju podataka ispitivanja VDP-a i amplitude oscilacija NPV-a (slika 5. izvode se probna injekciona polja. Realizacija injekcionih zavjesa u karstificiranim stijenama često je praćena teškoćama. Trebinje 17 . vk – vrijednost VDP u kontrolnoj bušotini. injekcione zavjese bitno mijenjaju uvjete filtracije.Seminarski rad istraživanja Injekcione zavjese imaju za cilj promjenu hidrogeoloških karakteristika stijenskih masa u osnovi brane ili boku akumulacije. Tip.Hidrogeologija . U cilju određivanja potrebnih parametara za definisanje injekcionih radova. režima injektiranja. završnih pritisaka injektiranja svake dionice i određivanje najprikladnije smjese. efektivnost cementacije (η) može se odrediti iz relacije: v −v η= i k ∙ 100 vi gdje su: vi – srednja vrijednost vodopropusnosti u jednakim intervalima cementacijskih bušotina. Istraživački postupak služi za određivanje razmaka između injekcionih bušotina. Optimalno rastojanje između cementacijskih bušotina može se utvrditi pomoću raznih metoda. Brana Grančarevo.). jer nije moguće precizno odrediti položaj otvorenih kaverni (privilegiranih vodoprovodnika) i zato što je povećanje gubitaka vode posljedica ispiranja ispune glinovitih materijala crvenice u kraškim šupljinama i pukotinama. Drugim riječima. Tako naprimjer.

Postoje različiti pristupi u rješavanju ovog problema i svode se na površinsko zatvaranje ponora. 11. Injekciona zavjesa brane Grančarevo A – pregradni profil sa rezultatima ispitivanja VDP. kontura jednorednog dijela zavjese. 8. 10. nekonsolidirani dio. kontrolna bušotina. 5. konsolidirani dio stijene. 17 .Hidrogeologija . 9. 4. 1. uzvodni rub temelja brane. ponorskih zona i estavela ili dubinsko zatvaranje injektiranjem i plombiranjem. voda sa ispranim materijalom iz pukotina (isplaka). ali tek poslije detaljnih speleoloških ispitivanja.Seminarski rad istraživanja Slika 5. 2. nivo podzemne vode u sušnom periodu. C – raspored injekcionih bušotina. B – šematski prikaz principa konsolidacijskog injektiranja i raspored bušotina. U dinarskom kršu. kontura dvorednog dijela zavjese. 6. 3. 7. kota uspora. komprimirani zrak. Specifičan problem pri injektiranju predstavlja zatvaranje podzemnih tokova u otvorenim podzemnim kanalima ili kavernama. veći su efekti postizani drugim pristupom. voda pod pritiskom.

. kaverne itd. sistemi pukotina. To su uglavnom one akumulacije nastale pravljenjem brana na rijekama. ispucalih pješčara ili općenito. Kada se dođe blizu graničnoj liniji. Modračko. Buško.Seminarski rad istraživanja 4. neophodna su hidrogeološka istraživanja teritorije akumulacije i susjednih 17 . Neka od najpoznatijih vještačkih jezera su Jablaničko. Pravljenjem brane nakuplja se više vode uzvodno u koritu te na taj način dobivamo novo jezero.3. Korist od izgradnje ovih jezera za čovjeka je prikupljanje električne energije.Hidrogeologija . otvorene slojne plohe. ispucalih stijena). Kao vodoprovodnici mogu se pojaviti rasjedi i rasjedne zone.. brane se jednim dijelom otvaraju i tako se otpušta višak vode koji dalje nesmetano nastavlja put ka svom ušću. Bosna i Hercegovina je jako bogata kada su u pitanju jezera. Slika 6. Za rješavanje problema vezanih uz filtraciju vode iz akumulacija. i broji ih nešto više od stotinu. Hidrogeološka istraživanja vještačkih akumulacija Vještačko jezero je jezero stvoreno od strane čovjeka. Jablaničko jezero Do gubljenja voda iz akumulacija dolazi u slučajevima kada su obale izgrađene od vodopropusnih stijena (karsitificiranih krečnjaka.

geomorfološki i hidrogeološki elementi. vrši se opitno crpljenje bušotina. Jedan od prvih zadataka je izdvajanje područja sa propusnim sredinama. pribjegava se izradi većeg broja bušotina postavljenih duž pogodno odabranih profila. što se postiže detaljnim hidrogeološkim kartiranjem. 17 . u dijelovima koji će ostvarenjem uspora biti odvodnjene. sistematskim praćenjem i analizom pijezometarske slike područja akumulacije i izdašnost okolnih izvora. kako bi se utvrdile zone koncetriranih podzemnih tokova itd. Da bi se dala opća ocjena teritorije akumulacije i okolnog terena. prvi zaključci se izvode analizom kompleksne hidrogeološke i inžinjerskogeološke karte šireg prostora (sliva). dok se za preciznije lociranje mogućeg gubljenja vode koriste detaljne hidrogeološke karte mjerila 1:5 000 ili 1:10 000. gdje su moguća gubljenja podzemnih voda. može se ukazati potreba da se preciznije prouče područja moguće filtracije. te se za ta područja radi osnova 1:1 000 – 1:2 500. Vrlo složena i specifična kraška sredina zahtijeva pažljivo postavljanje pijezometara i obavezna ispitivanja vodopropusnosti u područjima. u mnogim slučajevima ispunjenim propusnim riječnim ili fluvioglacijalnim tvorevinama koje mogu biti provodnici vode do nižih drenažnih baza. U uvjetima otkrivenog krša. Da bi se ocijenili hidrogeološki paramteri propusne sredine. Pri hidrogeološkom kartiranju pažnja se poklanja starim „pogrebanim“ dolinama. Zone aeracije. a u predjelima privilegiranih vodonosnika – poprečno na podzemni tok. U detaljnu se kartu unose svi značajniji geološki. naročito u predjelima ponorskih zona. Da bi se postigla neposredna veza između pijezometara i razbijenih vodonosnika. postizanja vodoodrživosti akumulacijskih prostora u pravilu zahtijevaju znatnije konsolidacijske radove. Zavisno od složenosti terena.Hidrogeologija .Seminarski rad istraživanja dolina. Istražne bušotine i pijezometri se lociraju u profilima uspravnim na vododjelnice. ispituju se utiskivanjem vode.

održavanja i gradnje visokih brana i vještačkih akumulacija. raznim hidrogeološkim istraživanjima lokacije. Za svaki važniji hidrotehnički objekat. Također ukratko je objašnjen pojam injekcionih zavjesa na branama. Kod istraživanja vještačkih akumulacija i odnosa koji u njima vladaju prikazani su osnovni problemi kao i načini njihovog prevazilaženja. kao i kroz primjer na brani HE Jablanica. ZAKLJUČAK Iz obrađene teme možemo zaključiti da se pristupanju radovima na hidrotehničkim objektima treba prići oprezno i poštivati redoslijed u realizaciji izgradnje istih.Seminarski rad istraživanja 5. Jedna od osnovnih značajki ovih objekata je da do gubljenja voda iz akumulacija dolazi u slučajevima kada su obale izgrađene od vodopropusnih stijena. Primjenjuje se i „in situ“ opitno utiskivanje vode u bušotine ili ispitivanje vodopropusnosti (VDP) metodom Lugeona (Ližon). kao i dat primjer istih. Ovo je naročito bitno kod projektovanja. Za istraživanja visokih brana imamo generalno pravilo da se za sve propusne stijene moraju odrediti koeficijenti filtracije.Hidrogeologija . prije same izgradnje moramo računati na provjeru trenutnog stanja. a u predjelima privilegiranih 17 . Postoje razni načini. Iz rada smo mogli uočiti da postoje razne metode za ispitivanja ovih vrsta hidrotehničkih objekata koje su razvijene mnogo godina ranije i vremenom se dodatno usavršavaju primjenom novih tehnologija i razvojem nauke. provjeru lokacije i sastava terena. neophodna su hidrogeološka istraživanja teritorije akumulacije i susjednih dolina. Istražne bušotine i pijezometri se lociraju u profilima uspravnim na vododjelnice. Princip rada i osnovni elementi opita dati su opisno. među kojima se najviše primjenjuju istražni bunari sa pijezometrima. Za rješavanje problema vezanih uz filtraciju vode iz akumulacija.

Hidrogeologija .geol. Sarajevo. Da bi se ocijenili hidrogeološki paramteri propusne sredine. 2007.Seminarski rad istraživanja vodonosnika – poprečno na podzemni tok. 2012.sc. LITERATURA 1) Sveučilište u Zagrebu. Univerzitet u Sarajevu – Građevinski fakultet u Sarajevu./2013 3) Hidrogeologija. doc. Građevinski fakultet Hidrotehničke građevine . Građevinski fakultet Mostar. Ferid Skopljak.3. 6. dipl. odabrana poglavlja. Đenari Čerimagić. Mirza Bašagić. dio. 2009 2) Klasifikacija i kategorizacija geoloških parametara nakon provedenog istraživanja i ispitivanja stjenske mase na HE Jablanica.ing.dr. godine 17 . vrši se opitno crpljenje bušotina.