You are on page 1of 10

Povij. pril.

2 8 7 - 2 9 6

Zagreb, 1998.

'
,

V
. .
'
, '
" '';V'

U D K 949.75 "1077/1102"
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 22. 12. 1998.

Hrvatska i Slavonija U kraljevstvu Arpadovia


Attila Zsoldos
Maarska akademija znanosti i umjetnosti, Budimpeta, Republika Maarska

'

U g a r s k i k r a l j L a d i s l a v I. ( 1 0 7 7 . - 1 0 9 5 . ) p o v e o j e 1 0 9 1 . v o j n i p o h o d n a H r v a t s k u , z a u z e o j e
te na njezino elo za kralja postavio svoga neaka A l m o s a . N a k o n Ladislavove smrti
A l m o s i n j e g o v brat K o l o m a n n a d m e t a l i s u se za h r v a t s k u k r u n u , a tu j e p o v o l j n u priliku
Iskoristila H r v a t s k a d a bi povratila s v o j u n e o v i s n o s t B o r b a za u g a r s k o prijestolje z a v r a
v a 1 0 9 6 . u korist K o l o m a n a ( 1 0 9 6 . - 1 1 1 6 ) , koji n a k o n t o g a p o n o v n o u s p o s t a v l j a u g a r s k u
kraljevsku vlast u Hrvatskoj: 1097. pobijedio je posljednjega hrvatskoga vladara, Petra, te
se 1102. okrunio za hrvatskoga kralja. Time je sudbina Hrvatske za iduih o s a m s t o godi
na povezana s Ugarskom.

Ti su dogaaji znaci korjenitog zaokreta u povijesti razdoblja Arpadovia. Kransko kraljev


stvo, kojeg je utemeljio prvi ugarski kralj. Sveti Stjepan (997./1001.-1038.), nakon smrti svoga
utemeljitelja proivljavalo je duboku krizu. Odluka o prestolonasljedniku u svakoj je generaciji
kraljevske dinastije redovito zavravala oruanim sukobom, a krizu je produbljavalo i stalno
uplitanje, na strani jednih ili drugih, njemakih vladara, koji su Ugarsko Kraljevstvo kanili
podvrgnuti u vazalni odnos prema svome carstvu. Krizu, koja je ugroavala neovisnost maar
ske drave, razrijeili su Ladislav I., kasnije proglaen svecem, i njegov nasljednik Koloman.
Stvaranje unutarnje stabilnosti omoguilo je Ugarskom Kraljevstvu, koje se u prethodnim de
setljeima borilo za opstanak, da za vrijeme vladavine te dvojice kraljeva postane i sila sposobna
i za ekspanziju. Maarska je drava u kasnijim stoljeima srednjega vijeka igrala ulogu - kori
stimo li se modernim izrazom - regionalne velesile u istonom dijelu srednje Europe: s njezinim
su se ekspanzionistikim tenjama prije ili kasnije morale suoiti gotovo sve susjedne drave.
Prvo manifestiranje te ekspanzionistike vanjske politike bilo je pripajanje Hrvatske kraljevstvu
Arpadovia na prijelazu 11. u 12. stoljee.'
Kroz rezultate maarske historiografije pokuao bih okarakterizirati poloaj koji su u kraljev
stvu Arpadovia zauzimala podruja juno od rijeke Drave. Izlaganje moe dati samo svojevr
snu skicu zadanog pitanja, tovie veim svojim dijelom nee se baviti srednjovjekovnom Hr
vatskom, nego Slavonijom. O povijesti srednjovjekovne Hrvatske, koja se prostirala izmeu J a -

' R a n u fazu maarskih vanjskopolitikih veza rezimira Ferenc M A K K : Magyar kiilpolitika (896.-1196.)

[Vanjska

politika U g a r s k e ( 8 9 6 - 1 1 9 6 ) ] , Szege, 1 9 9 3 . , 1 0 8 - 1 1 5 , 1 2 5 .

287

A. ZSOLDOS, Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 (1998)

drana i gorja u srednjem vijeku zvanog Gozd, a danas Kapela, maarska historiografija jedva
da ima to rei: to se podruje, praktino, nalazi izvan njezina vidokruga. Razlog tomu se sam
po sebi moe pronai u injenici da se vlast ugarskih kraljeva, s izuzetkom nekih kraih ili duIjih intervala, ostvarivala i na podruju Hrvatske, ali nekad samostalna drava i nadalje je ou
vala visoki stupanj samostojnosti.
Ugarski su kraljevi, pretpostavlja se, ve od vremena Kolomana, svoju vlast provodili uz pomo
bana {banus) postavljenog na elo drave. Ta fiinkcija postojala je i u neovisnoj Hrvatskoj, ozna
avajui upravitelja sjevernoga gorja. U novoj je situaciji njegova jurisdikcija proirena na teri
torij cijele drave, a nositelji te poasti su, razumljivo, postali ugledni pouzdanici ugarskih kra
ljeva. Do utapanja Hrvatske u Ugarsko Kraljevstvo preko ove mjere nije dolo; redom su nedo
stajale sve one institucije koje su mogle svjedoiti o zavrenim - ili makar zapoetim - integra
cijskim procesima Hrvatske. Na njezinom teritoriju nisu uspostavljeni niti upanijski gradovi
{comitatus castri) niti upanije {comitatus): nisu, dakle, bile nazone karakteristine institucije
ugarske kraljevske vlasti. Ostale su stare upanije; osobe koje su se nalazile na njihovom elu
redovito su pak izostajale s popisa velikodostojnika {series dignitatum) uivatelja privilegija ugar
skih kraljeva. Jedinu iznimku ini Gacka: postolnik kralja Stjepana V ( 1 2 7 0 . - 1 2 7 2 . ) , Petar iz
roda ak bio je i gataki upan {comes de Guechke),- a i Nikola iz roda Gutkeled, koji je bio su
dac ( 1 2 7 3 . - 1 2 7 4 . ) , te dalmatinski ban (1275.), takoer je obnaao dunost gatakog upana.'
Slino teritorijalnoj upravi, i crkvena je uprava u Hrvatskoj i Dalmaciji zadrala samostojnost:
sveze s Ugarskim Kraljevstvom vide se tek toliko da je na popisima dostojanstvenika kancela
rije Stjepana V i Ladislava IV (1272.-1290.) redovito istaknut i splitski nadbiskup. Znakovito
je ipak da je egerski kaptol, koji je u svojim ispravama sveane forme koristio kancelariji slian
popis osoba, koje oznaavaju odreeno razdoblje, uz ime kralja i egerskog biskupa imenovao
samo dvije osobe, ostrogonskog i kalokog nadbiskupa. Glede drutva nema nikakvih znakova
intenzivnog ugarskog utjecaja, hrvatski uglednici skupa sa svojim posjedima zadrali su i tradi
cionalne elne poloaje. Hrvatska se vojska smatrala posebnim dijelom ugarske kraljevske voj
ske te su svakodnevicu ureivale institucije lokalnog pravnog i obiajnog sustava.
Sve te okolnosti upozoravaju da je Hrvatska relativno labavim svezama - i bez postojanja neka
kvoga konkretnoga ugovora - bila vezana uz Ugarsku, iako je tekst poznat pod nazivom Pacta
conventa, koji izvjeuje o navodnom dogovoru izmeu ugarskoga kralja Kolomana i hrvatskih
plemia iz godine 1102., bez sumnje falsifikat iz nekog kasnijeg stoljea. Te su veze slabile u
posljednjoj etvrtini 13. stoljea, kad je vlast ugarskih kraljeva na podrujima sjeverno od Dra
ve potisnule samovlae velikaa, poznatih u maarskoj historiografiji pod imenom pokrajinski
vlastodrci, a slinu su vlast u Hrvatskoj imali Frankopani i Subii. Snaga pokrajinskih vlastodr
aca bila je slomljena do 1323., a ponovna uspostava pune kraljevske vlasti u Hrvatskoj tek je
1345. godine pola za rukom Ludoviku I. (1342.-1382.), sinu Karla 1. ( 1 3 0 1 . - 1 3 4 2 . ) (Anuvinca)," koji je stvorio red u Ugarskoj.
^ Prvi podatal< 2 7 . kolovoza 1 2 7 0 . : Az Arpad-hazi kiralyok okleveleinek kritikai jegyzeke [Kritike zabiljeke
isprava kraljeva A r p a d o v i a ] , Regata regiim itirpis Arpadianae

critoco-diplomatica, l . - l l . , ured.: Imre S Z E N T P E T E

R V Ivan B O R S A , B u d i m p e t a , 1 9 2 3 . - 1 9 8 7 . (dalje RA), b r 1 9 5 9 , posljednji iz 1 2 7 2 . g. (bez nadnevka): RA, br.


2225.
' Prvi podatak od 2 3 . sijenja 1 2 7 4 . : RA, b r 2 4 4 6 . , a posljednji iz 1 2 7 5 . (izmeu 17. lipnja i 3. rujna): RA, br.
2 6 0 6 . J e d n o m jedinom prilikom Nikola se spominje i kao senjski upan, vidi RA, b r 2 5 3 5 .
' Pal E N G E L : Az orszag ujraegyesitese. I. Karoly kiizdelmei az oligarchak ellen ( 1 3 1 0 . - 1 3 2 3 . ) [ O b n o v a drave.
B o r b e K a r l a I. protiv velikaa ( 1 3 1 0 . - 1 3 2 3 . ) ] , 52Wo-fe, 1 2 2 . , 1 9 8 8 . , 8 9 - 1 4 6 .

288

A. Z S O L D O S , Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 ( 1 9 9 8 )

Povijesna pitanja teritorija koji se prostirao izmeu Drave i Gvozda, tj, srednjovjekovne Slavo
nije, danas sve vie interesiraju maarsku historiografiju, iako se ne moe tvrditi da istraivanje
prolosd srednjovjekovne Slavonije pripada u omiljene ili pomodne teme. U pozadini ogranie
nog interesiranja za Slavoniju ista je ona okolnost, nedostatak koje objanjava uzdrani stav
prema Hrvatskoj: u Slavoniji su, naime, za razliku od srednjovjekovne Hrvatske, vdo oito na
zone ugarske institucije, iako specifian poloaj pokrajine svjedoi o postojanju nekakve samo
svojnosti. N e raunajui pojedine radove, koji su se bavili maarskim povijesnim dogaajima
vezanim i uz Slavoniju, u posljednjim su desetljeima u Maarskoj objavljene dvije rasprave ko
je se bave iskljuivo s povijeu Slavonije, stavljajui u prvi plan povijest uprave. Gy6rgy Gy6rfy 1970. objavio je jednu studiju o pitanjima stvaranja Slavonije,'a glavne teze te ove radnje :
ponovio je u poglavljima koja je napisao za do danas nedovreni ciklus pod naslovom Magyarorszdg tdrtdneta tiz kotetben [Povijest Maarske u deset svezaka} u izdanju Maarske akademije
znanosti." Gyula Kristo pak svoje je opaske glede povijesti Slavonije iznio 1979. tijekom svojih
istraivanja tendencija razvoja drave s usmjerenjem protiv centralne vlasti'. Stajalita dvojice
doista uglednih predstavnika suvremene maarske historiografije u nekim se pitanjima - a to e
se ovdje vidjed - znatno razlikuju.
Miljenje Gy6rffyja ukratko se moe saeti ovako: Podruje izmeu Drave i Gvozda nakon za
uzimanja Panonije, istonog dijela franake drave, 9 0 0 . godine dospjelo je pod vlast Maara
kao podruje nastanjeno lokalnim slavenskim stanovnitvom, koje razdvaja izvorno naseljena
maarska podruja od susjednih drava. Teritoriji ugarskih upanija nastalih na lijevoj obali
Drave djekom formiranja maarske drave (Zala, Somo, Baranja) prostirali su se i na desnoj
obali. N a tom je podruju kralj Ladislav 1. utemeljio i zagrebaku biskupiju negdje oko 1090.
godine, ali svakako prije 1091., dakle prije pohoda na Hrvatsku. U skladu s tim isprava iz
1134." u kojoj se detaljno opisuje utemeljenje zagrebake biskupije niti jednom djeju ne spo
minje da je biskupija osnovana na novoosvojenomu teritoriju, a isprava izdana u ime Andije II.
( 1 2 0 5 . - 1 2 3 5 . ) - datirana 1217-om godinom,'^ prema kojoj je Ladislav osvojio Slavoniju, gdje je
potom osnovao biskupiju - falsifikat je iz vremena prije 1227. godine.'"Naziv "Slavonija" (Sclavonia) - dodaje Gy6rffy - tijekom 11. i 12. stoljea nije se odnosio na podruja izmeu Drave i
Gvozda, nego na podruje Hrvatske, koja se prosdrala izmeu Gvozda i Jadrana. Zbog toga je
Sv. Ladislav nakon pohoda na Hrvatsku pisao opatu iz Montecassina: "Zauzeo sam skoro itavu
Slavoniju" (Sclavoniam iam fere totam acquisivi)V

Krulj

Bela III. je oko 1190. i podruja uz rijeku

Savu prikljuio prijestolonasljedniku, princu Emeriku, koji je upravljao Hrvatskom i Dalmaci-

' G y 6 r g y G Y 6 R F F Y , Szlavonia Kialakulasanak oklevelkvitikai viszgalata [Istraivanje stvaranja Slavonije kriti


k o m analizom isprava], Ijvettdri
' Magyarorszag

Kozlemenyek, 4 1 , , 1 9 7 0 , , 2 2 3 - 2 4 0 .

tortenete tiz kotetben I. Elozmenyek es magyar tortenet 1242,-ig

[Povijest Maarske u deset svezaka I.

Prethodnica i m a a r s k a povijest do 1 2 4 2 , g , ] , ured.: G y 6 r g y Szekely, B u d i m p e t a , 1 9 8 4 . , I./2., 9 3 0 - 9 3 7 , 9 4 8 949


' G y u l a K R I S T O , A feuddtis szettagotodis

Magjarorszigon

[Feudalna rascjepkanost u U g a s r k o j ] , B u d i m p e t a ,

1979., 84-138.
" Diptomata Hungariae

antiquissima,

I. (ah anno 1000 usque adannum

1131),

E d e n d o operi praefuit Georgius

Gy6rffy (dalje D H A ) , B u d i m p e t a , 1 9 9 2 . , 2 6 1 .
' Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, I I . - X V , ured.: Tadija S M I I K L A S , Z a g r e b , 1 9 0 4 . 1934. (dalje C D C r ) III., 1 4 7 - 1 4 9 .
" ' G y . G Y 6 R F F Y : o p . cit. ( 1 9 7 0 . ) , 2 3 1 - 2 3 4
"DHA,L272.

,,

"v. .

,,
-. .

K.

;.

289

A. Z S O L D O S , Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 (1998)

jom. Od tada su cijelo podruje izmeu Drave i Jadrana nazivali "cijelom Slavonijom" {tota
Sdavonia), a njezinom je sklopu Hrvatskom i Dalmacijom na Jadranskoj obali do kraja 13. sto
ljea upravljaopartium maritimarum banus ili vicebanus, koji je podreen banu.'^
Njemu nasuprot Gyula Kristo smatra da teritorij izmeu Drave i Gvozda tijekom 10. i 11. sto
ljea nije pripadao niti Hrvatskoj niti Ugarskoj, odnosno a niti jedna drava nije uspjela njime
ovladati sigurno i na dulje vrijeme. Ugarski je kralj Koloman nakon osvajanja Hrvatske na elo
drave postavio bana, a njegove su se ovlasti protezale iskljuivo na teritoriju Hrvatske (i Dal
macije). Prema njegovoj je procjeni proirenje banske vlasti i na podruje du rijeke Save u sve
zi s dospijeem znaajnog dijela Hrvatske i Dalmacije pod vlast Bizantskog Carstva od 60-ih
godine 12. stoljea. Pripojenje podruja do rijeke Drave banovini izvedeno je kao protutea gu
bitka teritorija te se u skladu s tim od prijelaza 12. na 13. stoljee javljaju i podaci koji svjedoe
o nazonosti pravnih ovlasti bana i na teritoriju uz rijeku Savu. Kristo istodobno kategoriki
odbacuje ideju prema kojoj bi naziv "Slavonija" izvorno trebao oznaavati Hrvatsku uz jadran
sku obalu. On, nasuprot podacima koji govore u korist te teze, istie da su se tijekom 12. sto
ljea i ugarski kraljevi ba kao i prinevi ili banovi, koji su upravljali tim podrujem, u svojim
titulama koristili nazivom "Dalmacija" i " Hrvatska". Poetkom 13. stoljea, nakon pripajanja
teritorija uz rijeku Savu banovini, naziv "Slavonija", dotad jedva koriten, probio se - kako pie
Kristo - "munjevitom brzinom", te se od 10-ih godina 13. stoljea uz bansku titulu pojavljuje i
teritorijalni naziv "Slavonija"." Kristo svoje izlaganje zavrava ovim rijeima: "Konano je od
kraja 20-ih godina 13. stoljea ... naziv cijela Slavonija istisnuo iz prinevske i banske titulature
imena Dalmacije i Hrvatske, te se rabi i za oznaavanje teritorija trpimirovike Hrvatske".'"
Na obje iznesene teorije mogu se staviti ozbiljne zamjerke. U Gy6rffyjevoj rekonstrukciji kriti
nom se tokom bez svake sumnje moe smatrati teza prema kojoj naziv "Slavonija" obuhvaa
teritorij Hrvatske. Argumentacija Gyule Kristoa protiv te teze - prema mojemu miljenju potpuno je prihvatljiva. Da su tijekom 11. i 12. stoljea Hrvatsku doista oznaavali imenom
"Slavonija", s pravom bi se dalo oekivati - a na to upuuje i Kristo - da se ova specifina pojava
manifestira i u titulaturi ugarskih kraljeva. Naelno se ne moe iskljuiti mogunost a se naziv
nekoga teritorija u latintini arpadovike Ugarske ukorijenio u neispravnom obliku: za to vrlo
je karakteristian primjer Bosna. Poznato je a su ugarski kraljevi od Bele II. ( 1 1 3 1 . - 1 1 4 1 . ) no
sili i titulu kralja Rame {rex Rame), dajui time na znanje svoju aspiraciju na vrhovnu vlast nad
Bosnom. Naziv "Rama" ustalio se za Bosnu, a naziv "Sdavonia" koriten u pismu Sv Ladislava
opatu iz Montecassina umjesto naziva "Hrvatska" ubrzo je prepustio svoje mjesto nazivu "Hr
vatska (i Dalmacija) ". U skladu s tim niti se ugarski kraljevi u 12. stoljeu, a niti kasnije nisu
koristili titulom "kralja Slavonije", a, nasuprot tomu, jo od vremena Kolomana koristili su ti
tulu rex Chroatie et Dalmatie, i to u prvo vrijeme iskljuivo na ispravama izdanim u svezi s odlu
kama vezanim za Hrvatsku i Dalmaciju," to ostavlja mogunost zakljuivanja a je u pitanju

" G y G Y 6 R F F Y op. cit. ( 1 9 7 0 . ) passim.


" Prvi je Kristov p o d a t a k iz godine 1 2 1 5 . ( C D C r , III., 1 3 9 . ) , a p r e m a podacima koje sam osobno prikupio ve
se 1 2 1 2 . javlja oblik "banus Sclavoniae": Hazai o k m a n y t a r , Codex diplomaticus patrius, I.-VIII, Izdavai; I m r e
N A G Y , Ivan P A U R , Karoly R A T H i Dezso V E G H E L Y G y 6 r - B u d i m p e t a , 1 8 6 5 , - 1 8 9 1 . (dalje H O ) , V I I I , , 1 5 .
S a m o je po sebi razumljivo da razlika od tri godine n e m a osobite vanosti.
" ' G y K R I S T 6 : o p . cit. ( 1 9 7 9 . ) , 8 4 - 9 4 (citat: 9 3 . ) .
'
'
,
" Laszl F E J E R P A T A K V : Oklevelek U. Istvin [Isprave II. Iz razdoblja Stjepana], B u d i m p e t a , 1 8 9 5 . , 2 7 .

290

A. ZSOLDOS, Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 (1998)

neka vrsta svjesne uporabe titulature. Moe se sa sigurnou smatrati, kako se niti prije kraja
12. stoljea za Hrvatsku nije u svakodnevnoj uporabi kodsdo naziv "Slavonija". Svi oni podaci
koji ukazuju na to da se naziv "Slavonija" odnosi na hrvatski teritorij mogu sluid jedino kao
potvrda da je Hrvatska u pojedinim sluajevima nazivana imenom "Sclavonia", tj. 'slavenska dr
ava','" ba kao to je to bio sluaj i sa Poljskom." Takva je praksa - makar to bilo pojednosta
vljeno uopenje - zapravo odgovarala stvarnosti.
Za najvei nedostatak Kristve teorije smatram nepostojanje objanjenja zato je naziv za teri
torij "Slavonija" tako rijetko u uporabi u 11. i 12. stoljeu, te zato se nakon takvih preduvjeta
ipak vrlo brzo proirio u 13. stoljeu. To pitanje trai odgovor i stoga to je, nakon prikljuenja
teritorija uz rijeku Savu (hrvatskoj) banovini, logian slijed dogaaja pojava nove titule tipa
"banu totius Croatie", jer se zapravo proirivala teritorijalna jurisdikcija (hrvatskoga) bana. Pa
iako se na prijelazu 12. u 13. stoljee pojavila titula duxI gubernator totius Dalmatie atque Chroa
tie,'^^ usprkos tomu njezino mjesto vrlo brzo preuzima oblik dux totius Sdavonie, stvarajui pri
tom dojam da se teritorijalno proirila Slavonija. To je paradoks i bez njegova rjeenja teko da
emo dobiti jasnu sliku stvaranja slavonske banovine u 13. stoljeu.
Kao ishodite u traenju rjeenja samo po sebi nudi se - prema mojoj procjeni ispravan - zaklju
ak da je teritorij od Drave do Gvozda ve u l i . stoljeu bio pod upravom Ugarske. U suvre
menoj maarskoj histriografiji ovo stajalite, kako je ve pomenuto, najodlunije zastupa Gy6rgy Gy6rffy. Uz argumente,''^ koje je on nabrojio, jo nekoliko injenica prua potporu ovom
stajalitu. Prije svega treba napomenuti da nepostojenje titule "kralj Slavonije" ne samo da
ostavlja neodrivom objanjenje da se pod imenom Sdavonia zapravo treba podrazumijevati
Hrvatska nego i da dospijee Slavonije pod upravu Ugarske nije rezultat osvajanja nakon uspo
stave Ugarskog Kraljevstva. Da su ugarski kraljevi svoju vlast proirili na Slavoniju na isti na
in kao na Hrvatsku i Dalmaciju, tada bi se ime Slavonije nalo u njihovoj tituli jednako kao
to se nalo Hrvatske i Dalmacije. Budui da se to, kao to je poznato nije dogodilo, poloaj se
Slavonije s razlogom moe usporediti s poloajem Erdelja. Oba ta pudruja izdvojila su se iz
Maarske u uem smislu s pomou prirodnih granica, isto tako stvorena je posebna uprava s
karakteristikama pokrajine, a njihov zasebni poloaj dokazuju i mnoge drutvene, institucional
ne i pravno-povijesne pojave. Usprkos svemu tomu Erelj i Slavonija su bili u okvirima pojma
Ugarskoga Kraljevstva {regnum Hungarie).
Rjeenje koje zastupa Gy6rffy prihvatljivo je tim prije jer nudi objanjenje ve spomenute inje
nice da su se u Slavoniji vrsto ukorijenile neke insdtucije izrazito ugarskog obiljeja, a da su
pak u Hrvatskoj nedostajale. Kad bi smo pretpostavili da je Slavonija prije 1091. godine bila u
sastavu Hrvatskoga Kraljevstva - to neki i ine temeljei to na jednom napisu Tome Arhiako-

Karakteristino je iz toga aspekta da je papa G r g u r I X . "Sclavonia"-om skupno nazivao sve junoslavenske


drave i pokrajine, kada je jednu svoju ispravu iz 1 2 3 4 . uputio "venerabilibus fratribus archiepiscopis et episcopis et dilectis filiis abbatibus et aliis ecclesiarum prelatis ac universis Christi fidelibus per Carneolam, Istriam,
D a l m a t i a m , B o s n a m , C r o a t i a m , Serviam e t

alias

partes

S d a v o n i e

constitutis", vidi: C D C r , III.,

396.
" Usporedi s D H A , I., 1 3 6 .
'CDCr, I I , 259., 265., 293.
" Pored ve citirane studije vidi jo G y 6 r g y G Y O R F F Y : J o b esztergoni ersek kapesolata III. Bela kirallyal es szerepe a m a g y a r egyhazi muvelodesben [Veze ostrogonskog nadbiskupa J o b a s kraljem B e l o m III., te njegova ulo
g a u maarskoj crkvenoj kulturi], Aetas, 1 9 9 4 . , 1 . , 5 8 - 6 3 .

291

A. ZSOLDOS, Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 ( 1 9 9 8 )

na^" ta bi razlika bila neobjanjiva. S jedne je strane oito da je onih nekoliko godina proteklih
od osvajanja Slavonije za vrijeme sv. Ladislava do Kolomanove krunidbe za hrvatskoga kralja
1102. godine - tj. do zavretka procesa osvajanja Hrvatske - nije dostatno za stvaranje, pa ma
kar i za utemeljenje razlika, koje su u toliko iroke i imaju tako veliko znarnje. S druge pak
strane, ako se neutapanje netom osvojenog podruja u institucionalni sustav Ugarskog Kraljev
stva u sluaju Hrvatske moe smatrati rezultatom nagodbe tipa Pacta convmta, tada je nerazu
mljivo zato se ta nagodba nije primjenjivala i na podruju Slavonije.
Kao odluujua potvrda da je teritorij Slavonije ve prije pohoda sv. Ladislava na Hrvatsku pri
padao Ugarskoj, osim dosada iznesenoga, slui i spor izmeu zagrebake biskupije i pannonhalmske opatovine iz prve treine 13. stoljea. Kao to je ve poznato spor je voen oko deseti
ne {decimas omnium frugum et aliarum
ceterorum animalium,

apum et tributorum

rerum terre culte ac inculte, silvarum,

marturinorum,

porcorum et

ac vectigalium partis comitatus Simigiensis, que est ultra

fluvi

um Drauumf^
s podruja upanije Somod s druge strane rijeke D r a v e . " Te je desetine sv. Stje
pan dodijelio pannonhalmskoj opatovini.^' Kako pretpostavka da je pannonhalmska opatovina
svoja prava u Slavoniji stekla nakon osnutka zagrebake biskupije nema nikakve osnove, jasno
je, dakle, da je Ugarska svoju vlast na podruja s druge strane Drave, na Slavoniju proirila jo
oko prijelaza tisuljea.
Podruja juno od Drave, dakle, nakon ustrojavanja ugarske drave pripadala su upanijama
Somo, Zala i Baranja.^'' Kao potvrda ovoj tvrdnji slui ne samo to da su na podruju tih upa
nija gradovi s vlastitim upanima raspolagali zemljom i ljudima juno od Drave, ve i injeni
ca, kako mjesta i podruja u Slavoniji i nai izvori smjetaju teritorijalno u upanije omod,
odn. Z a l a . " Na isti zakljuak ukazuje i okolnost, kako se o pojedinim gradovima s vlastitim u
panima (npr. Cari) moe dokazati - a o drugima se pak moe pretpostaviti - a su izvorno pot
padali pod jurisdikciju omoskog (odn. zalanskog) upana." Ovaj povijesno-upravni poloaj
daje objanjenje pojave da se tijekom 11. i 12. stoljea u naim izvorima izraz "Slavonija" ne
javlja kao naziv za samostalnu upravnu cjelinu jednostavno stoga, to ona ne postoji, tj. njezin
teritorij pripada upanijama omo i Zala. Ne iskljuuje se naravno mogunost da je u tada
njem svakodnevnom ivotu postojao zemljopisni pojam, koji je podruja nastanjena lokalnim
Slavenima oznaavao imenom
, .
,
.
,

D o c u m e n t a historiae Chroatiae periodum a n t i q u a m illustrantia. Coliegit, digessit, explicuit D r . F r R A K I , . :


Zagrabiae, 1 8 7 7 . , 2 0 0 .
C D C r , III., 1 8 8 .
Usporedi jo s C D C r , III., 2 5 7 - 2 5 8 , 3 6 2 - 3 6 4 .
^'DHA, 1,39-40
B u d u i da su dijelovi upanije Baranja juno od D r a v e tijekom 1 3 . stoljea bili izvan politikih granica Slavo
nije, njihovom se povijeu u daljnjim dijelovima ovoga rada neu baviti
^' 1 2 3 9 . : A r p a d k o r i lij o k m a n y t a r . C o d e x diplomaticus Arpadianus continuatus I . - X I I . Izdaje G u s z t a v W E N Z E L . Peta - B u d i m p e t a , 1 8 6 0 . - 1 8 7 4 . (dalje A U O ) V I I . , 7 4 . , 1 2 4 8 . : A U O , V I I . , 2 5 5 . , 1 2 5 6 . : A U O , X I . , 4 1 2 4 1 7 . , 1 2 7 3 . : H O , V I I . , 1 4 4 . , itd.
"

1 2 4 4 . : C D C r , I V , 2 5 0 . , 1 2 5 2 . : C D C r , I V , 4 8 5 . , 1 2 6 1 . : C D C r , V , 1 9 7 . , itd., te usporedi jo s J o z s e f H O L U B :

Zala me^e tortenete a kozepkorhan


K R I S T O : A udrmgyek

kialakulisa

[Povijest upanije Zala u srednjem vijeku]. I., Peuh, 1 9 2 9 . , 8 9 - 9 2 i s G y u l a


Magyarorszigon

[Ustrojavanje upanija u U g a r s k o j ] , B u d i m p e t a , 1 9 8 8 . ,

249-250., 259-260.
"

1 2 5 6 : H O , V I I I , 5 3 , 1 2 7 3 . : RA, I I . / 2 . - 3 . , 5 3 . , itd.

292

A. ZSOLDOS, Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 (1998)

Bitnu je promjenu u teritorijalnoj upravi, kako su to Gy6rffy i Kristo jednako zakljuili, donije
la reorganizacija koja je i na teritonj uz Savu proirila jurisdikciju bana koji je upravljao priobal
nom Hrvatskom (i Dalmacijom). Uoena nesigurnost glede odreivanja tone godine i razloga
reformi moe se prvenstveno pripisati nedovoljnom broju izvora. ak i bez potpunog uvida u
tu problematiku, moe se sa sigurnou rei da se uprava podruja juno od Drave razvijala na
specifian nain. Dotad nije bilo zabiljeeno da je jedan crkveni velikodostojnik, konkretno peuki biskup Kalan, postavljen za upravitelja podruja, i to s jednako neuobiajenom dtulom
gubernatora ('guvernera').^" Neuobiajeni naziv njegove asti jasno ukazuje da njegov poloaj ni
u kom sluaju nije bio istovjetan s poloajem prijanjih (hrvatskih) banova. U sluaju specifi
nih rjeenja uvijek se javlja sumnja da se ona primjenjuju radi otklanjanja nekih nepravilnosti
u radu; pitanje je dakle: u emu je bit te nepravilnosti.
Poznavajui prethodna dogaanja odgovor je oit: proirivanje upravne jurisdikcije (hrvatskog)
bana i na podruje uz Savu moglo se odigrati tako da istodobno nije dokinuta jurisdikcija omoskoga i zalanskoga upana, koji su izvorno upravljali tim podrujem. Preklapanje podruja
jurisdikcije dotinih dunosnika vjerojatno je dovodilo do velike zbrke, a kako su je pokuavali
prevladati nakon prisiljavanja Kalana na odstup, moemo doznad iz podataka o ostalim asti
ma koje su obnaali banovi. U skladu s prijanjom praksom banovi su osim te asti istodobno
obnaali i druge dunosd: sredinom su 12. stoljea primjedce Belo i Ampudinus istodobno
obnaali dunosd palatina i bana,^' to im je osiguravalo vdo velike ovlasd. U pravilu su ipak
banovi dobivali ast upana u nekoj od upanija. Izmeu 1183. i 1224. godine od 11 poznatih
sluajeva uz bansku ast tri je puta bila vezana upanska ast u upaniji Somo te isto tako td
puta upanska ast u upaniji Zala.'" Uzimajui u obzir mogunosti, koje su na raspolaganju ne smijemo zaboraviti da je teoretski ban mogao obnaati ast upana u bilo kojoj od vie dese
taka upanija u Ugarskoj - ovaj omjer toliko je visok, da se takva pojava s razlogom moe sma
trati svjesnom nakanom. Sjedinjenje banske s au upana upanije omo ili Zala u jednoj
osobi nudilo je jednu vrstu rjeenja glede pitanja upravljanja "Prekodravljem" (ultra
Draivam):
ako bi jedna osoba obnaala obje asti, imalo bi to oitu prednost da se ne mogu javljati nesu- ^
glasie glede jurisdikcije. Vjerojatnost da je rije upravo o tome jo vie potvruje uoena inje
nica prema kojoj se istodobno obnaanje banske asti s au omoskoga odn. zalanskoga u
pana moe iskazati upravo u etvrtstoljetnom razdoblju izmeu 1199. i 1224. godine, a nakon
toga - temeljem popisa velikodostojnika s kraljevskih isprava - banovi osim banske nisu obna
ali nikakvu drugu a s t , " usprkos injenici to im je tu mogunost ostavila i Zlatna bula iz

"

1 1 9 3 . : C D C r , II., 2 6 2 . , 2 6 5 . , 2 5 9 . , 2 8 3 . , itd. Naziv asti kojom se sluio Kalan uzet je od njegova

prethodnika, bana D e n e s a ( 1 1 8 3 . : C D C r , II., 1 8 4 . ) , koji se koristio titulom gubernatora ( 1 1 8 3 . : RA, br. 1 3 6 . )


"

1 1 4 6 . : RA, br. 7 2 . , 1 1 6 9 . : RA, br. 1 1 3 .

^ 1 1 9 9 . : RA, br. 1 8 3 . , 1 8 4 . , 1 1 9 9 . : RA, br. 1 8 5 . , 1 2 0 0 , : RA, br. 1 8 8 . , 1 2 0 5 . : RA, br. 2 1 7 . , 2 1 8 . , 2 1 9 . , 2 2 2 . ,

...

1 2 0 7 . : RA, br. 2 2 8 . , 2 2 9 . , 2 3 0 . , I 2 I 4 . : RA, br. 2 8 9 . , 2 9 0 . , 2 9 1 . , 1 2 2 2 . : RA, br. 3 8 3 . , 3 8 6 . , (ovaj je potonji

:.

laan) 1 2 2 4 . : R A , br. 4 0 7 . , 4 0 8 .
Isprava iz 1 2 2 8 . , koja banu Gyuli pripisuje i ast sopronskoga upana lana je (RA, br. 4 4 9 ) , a injenica da je
ban D e n e s 1 2 4 1 . g. bio i upravitelj konjunica, a ban Mojs pak 1 2 7 2 . g. sopronski upan (RA, br. 7 0 9 - , 7 1 0 . , ova potonja lana je - , odn. R A br. 2 2 2 5 ) m o e se objasniti iznimnim politikim okolnostima, tj. provalom Ta
tara, odn. u svezi je s nastalom situacijom nakon o t m i c e prestolonasljednika Laislava.

293

A. Z S O L D O S , Hrvatska i Slavonija u...

. .

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 (1998)

1222. godine," koja je inae zabranjivala gomilanje asti. Nesumnjivo je da je malo vjerojatna
sluajnost to prestanak s praksom istodobnog obnaanja banske i asti upana neke - a kao to
smo vidjeli prvenstveno omodske i zalanske - upanije pada u isto razdoblje: rije je, naime, o
drugoj polovici 20-ih godina 13. stoljea, kad se ustalila uporaba naziva asti banus totius Sclavonie, koja je zamijenila raniji naziv obnaatelja dunosti upravitelja Prekodravlja.
Ujedinjenje uprave nad teritorijem uz Savu i Hrvatske pod jurisdikcijom bana razumljivo je po
vlailo za sobom slabljenje onih sveza koje su Prekodravlje povezivale sa upanijama Somo i
Zala. Rezultat toga je bio da je zemljopisno ve od ranije spominjani pojam Sdavonia dobio politiko-upravnu ulogu te se oznaka "slavonski" pojavila kao atribut uz bansku ast (banus Sclavonie). Moe se uzeti sa sigurnou a su od gradova s pravom izbora upana stvorenih ve tije
kom 11. i 12. stoljea Zagreb i Koros prvi dobili status upanija s cjelovitim teritorijem." Iako
su upanije Somo i Zala zadrale neke posjede na teritoriju Slavonije, posljedica tih dogaanja
bila je da su granice tih upanija pomaknute do Drave te je time zavreno formiranje Slavonije
kao specifine teritorijalne cjeline. Pridjev "cijele" vezan uz pojam slavonskoga bana ne vezuje
se, dakle, uz skupno upravljanje Hrvatskom i Slavonijom - kao to se dosada mislilo - nego uz
a ban nije prisiljen dijeliti svoju ast u politikom smislu ni s kim na teritoriju Slavonije: ban je
postao doista " ban cijele Slavonije" (banus totius Sdavonie).
Na specifian nain potvruje tijek misli i injenica da je i pri privremenoj podijeli uprave nad ,
Hrvatskom i Slavonijom 1275. godine slavonski ban i tada oslovljavan s titulom bana "cijele
Slavonije". Ladislav IV postavio je, naime, Ivana (Kisekog) iz roda Heder i Nikolu iz roda
Gutkeled zajedniki na ast "bana cijele Slavonije",'" a nakon toga njih su dvojica uzajamno po
dijelili pokrajinu: Ivan je upravljao Slavonijom kao banus totius Sdavonie, a Nikola je svoju ast
obavljao as kao banus maritimus,
vali i s banus totius

a as kao banus Dalmatie

et Croatie, povremeno su ga oslovlja

Croatie?''

Izraz "cijela Slavonija" (tota Sdavonia) stoga je bio politiki a ne zemljopisni pojam, a to treba
naglasiti stoga, to je Varadin, po svemu sudei, ve u prvoj polovici 12. stoljea postao upa
nija,"* a podruje te upanije nije niti u 13. niti U 14. stoljeu bilo u sastavu Slavonije." Ostale
su slavonske upanije - a osobito zagrebaka i koroska, koje su inile veinu teritorija pokrajine
- bile pod jurisdikcijom "bana cijele Slavonije" te je i njihove upane postavljao ban, a ne
kralj.'

" C o d e x diplomaticus et epistolaris Slovaciae, I. A d edendum praeparavit Richard M A R S I N A . Bratislavae,


1971., 201.
" P r v o spominjanje zagrebakog i koroskog upana: 1 2 2 4 . : C D C r , III., 2 4 0 . i 1 2 2 5 . : C D C r , I I I . , 2 4 5 .
1 2 7 5 . : RA, b r 2 5 9 6 .
" 1 2 7 5 . : RA, b r 2 6 0 1 . , 2 6 0 5 . , 2 6 0 6 . , 2 6 1 4 . , 2 6 1 7 . , 2 6 1 8 . , 2 6 2 2 . , 2 6 2 4 . , 2 6 2 6 . , 2 6 3 1 . , 2 6 3 2 . , 2 6 4 1 . , 2 6 4 2 . ,
2649., 2651.
' " C D C r , II., 1 7 7 .
" D o k a z t o m e je injenica d a varadinski upani, za razliku od slavonskih upana, redovito imaju svoje m j e s t o
na popisima velikodostojnika kraljevskih isprava ( 1 1 9 3 . : R A , b r 1 5 5 . , prije 1 2 0 9 . : 2 4 7 - ova je isprava lana,
1 2 5 1 . : R A , br. 9 5 7 . , 9 5 8 . , 9 6 0 . , 1 2 7 0 . : RA, br. 1 9 6 3 . , 1 2 7 2 . : RA, b r 2 2 1 3 . , 2 2 2 4 . , 2 2 2 5 . , 2 3 1 4 . , 2 3 1 5 . ,
2 3 1 7 . , 2 3 1 9 - 2 3 2 1 . , 2 3 2 3 . , 2 3 2 4 . , 2 3 2 7 . ) , usporedi jo s 1 2 2 2 . : C D C r , III., 2 1 4 , i Pal E N G E L :
viligi archontologiija

1301.-1457,

Mas/arorszig

[Svjetovna arhontologija U g a r s k e od 1 3 0 1 - 1 4 5 7 ] , I . - I L , B u d i m p e t a , 1 9 9 6 . ,

I., 2 2 3 .
' 1 2 3 0 . : C D C r , I I L , 3 3 5 . , 1 2 3 4 . : C D C r , IIL 4 2 5 . , 1 2 4 9 . : C D C r , I V 3 9 7 . , 1 2 5 2 . : C D C r , I V , 4 9 1 . , 1 2 5 3 . :
C D C r , I V 5 4 3 . , 1 2 7 5 . : C D C r , V I . 1 3 5 . - 1 3 6 . itd.

294

A. ZSOLDOS, Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 (1998)

Prema netom izloenom skica procesa stvaranja slavonske banovine iminogome je slina s ra
zvojem uprave Erdelja, iako su bila potpuno razliita polazita za stvaranje posebne uprave po
krajina u Erdelju i Slavoniji. U sluaju Slavonije ban, kao upravitelj posebne uprave pokrajine,
izvorno je upravljao jednim drugim tedtorijem, tj. Hrvatskom (i Dalmacijom), a vojvoda je od
samoga poetka bio erdeljski velikodostojnik. Od upanija je stvorena, prilikom utemeljenja
ugarskoga kraljevstva elnika u upaniji Gyulafehervar, erdeljska upanija Feher, koju se ne
smije pobrkati s upanijom Fejer s obiju dunavskih obala, a koja je zauizamla veliki teritorij i
obuhvaala cjelokupni juni Erdelj, erdeljski su Slaveni nazivali na svome jeziku vojvodom
{tvajvoda). upani ostalih erdeljskih upanija stvorenih u ranoj fazi (Kolozs, Doboka, Szolnok,
te moda Torda) tijekom 11. i 12. stoljea s kraljevskom su se vlau vezivali neposredno, neo
visno o gyulafehervarskome upanu, nazivanom jo i vojvodom, te su njihova imena nazona istina relativno rijetko - na popisima velikodostojnika kraljevskih isprava iz toga d o b a . " Poev
od poetka 13. stoljea upani sjeverno-erdeljskih upanija nestaju s tih popisa velikodostojnika
te ovu pojavu maarska histriografija, poznajui kasniju situaciju, tumai - vjerojatno ispravno
- tako da su do toga doba upani tih upanija dospjeli pod jurisdikciju vojvode, to je za poslje
dicu imalo da ih je nadalje imenovao vojvoda."" Ovaj je dogaaj imenu Erdelj, koje je dotad ko
riteno kao zemljopisni i crkveno-upravni pojam dao politiko-upravni sadraj. Vrlo je karakte
ristino da su najvieg crkvenog velikodostojnika toga podruja oduvijek oslovljavali kao "ereljskog biskupa" (episcopus U Itrasilvanus ili Transsilvanusf' a vojvoda je uz svoju ast dobio pri- "
djev "erdeljski" (woyauoda Transilvanus) tek nakon to je obnaateljeva jurisdikcija proirena na '
sjeverni Erdelj. Prvi poznati podaci o uporabi novog naziva asti mogu se pronai u ispravama
prestolonasljednika, princa Bele"^ - kasnijeg kralja Bele IV (1235.-1270.) - koji je u tom svoj
stvu upravljao Ereljom izmeu 1226. i 1235. godine, a njegova je uporaba nakon stupanja
Bele na prijestolje postala sveopa pojava. Jurisdikcija vojvode nad erdeljskim upanijama po
stala je cjelovita nakon to je 1263. g. upanska ast upanije Szolnok, koja je zauzimala i sje
verni rub Erdelja prikljuena asti vojvode, te je otad - sve do 1426. g.**'- erdeljski vojvoda
istodobno bio na asti upana upanije Szolnok. Stvaranje slavonske banovine i erdeljskoga voj
vodstva glede svojih osnovnih crta provedeno je, dakle, na isti nain: upani u upanijama
odvojenima od Ugarske u uem smislu prirodnim granicama (naime Dravom, odnosno Erdelj
skim Otokim gorjem) bili su podreeni po jednom velikodostojniku. elnici pokrajinskih po
sebnih uprava, ban i vojvoda, u pravilu su imali vrlo iroke ovlasti u poslovima pravosua, go
spodarstva i vojske. Jedinu je znaajnu razliku inila dozvola kovanja novca, koju je slavonski
ban dobio oko 1255. u sklopu decentralizacije uprave novcem u kraljevstvu, te su banski dena-

" O k o 1 1 6 4 . : RA, br. 1 0 6 . , oko 1 1 7 7 . : RA br. 1 2 6 . , 1 1 8 3 . : RA 1 3 8 . (lana), 1 2 0 1 . : RA, br. 1 9 4 . , 1 9 5 .


* Z a razvoj erdeljske uprave vidi: E m m a I C Z K O V I T S : Az erdely: Feher megye a kozpkorban

[Erdeljska upanija

F e h e r u srednjem vijeku], B u d i m p e t a , 1 9 3 9 . , Laszlo M A K K A I : Honfoglalo m a g y a r menzetsegek Erdelyben


[Maarski doseljeniki rodovi u E r d d j u ] , Szdzadok, 7 8 . ( 1 9 4 4 . ) 1 8 6 - 1 8 8 odn. u saetku Gy. K R I S T O : op. cit.
( 1 9 7 9 ) , 9 4 - 1 1 8 . , Laszlo M A K K A I : Erdely a kozepkori M a g y a r kiralysayban ( 8 9 6 . - 1 5 2 6 . ) [Erdelj u srednjovje
kovnoj U g a r s k o j ( 8 9 6 . - I 5 2 6 . ) ] , u: Erdely tortenete [Povijest Erdelja], I.-III., ured.: Bela Kopeczi, B u d i m p e t a ,
1 9 8 6 . , I., 2 8 5 . i G y 6 r g y G Y O R F F Y : Az Arpad-kori

MagyarorszdLg tortenetifoldrajza

[Povijesni zemljopis M a a r

ske], I.-III., B u d i m p e t a , 1 9 8 7 . , 9 7 - 1 2 9 .
Usporedi s 1 1 1 1 . : D H A , I., 3 8 3 .
" ^ 2 3 1 . : RA, br. 5 9 5 . , 1 2 3 3 . : RA, br. 6 0 1 .
' ' ^ E E N G E L : o p . cit. ( 1 9 9 6 . ) I . 2 0 0 .

.:,,.,.;.:..

.,, :

295

A. Z S O L D O S , Hrvatska i Slavonija u...

Povij. pril. 17, 2 8 7 - 2 9 6 ( 1 9 9 8 )

ri {banalis), kovani tijekom vie od jednog stoljea, i tijekom reformi kovanja novca u Ugarskoj
u 14. stoljeu smatrani "dobrim novcem", koji ima stabilnu vrijednost."'*
Uoljivo je da je pokrajinska posebna uprava u Slavoniji i Erdelju nastala u vrlo krtakom ra
zmaku. Znaci poetka razvoja u smjeru stvaranja tih uprava u oba se dijela drave mogu uoiti
za vrijeme vladavine Andrije 11. Istodobno je vrijedno panje da je i u Slavoniji ( 1 2 2 0 . - 1 2 2 6 . ) i
u Erdelju ( 1 2 2 6 . - 1 2 3 5 . ) ast kraljevskog hercega obnaao kasniji kralj Bela IV upravo u razdoIju kad se moe postaviti razvoj posebne uprave. Ne gubei tu injenicu iz vida moe se pretpo
staviti, kako je upravo princ Bela bio osoba koja je pretoila u konani oblik razvoj zapoet ra
nije u obim pokrajinama.
,

Summarj
i^.
Croatia and Slavonia in the realm of the Arpads
.

,-

The Hungarian king Ladislav I ( 1 0 7 7 - 1 0 9 5 ) undertook a military raid against Croatia. He conquered Croatia and appointed his nephew Almos king. After Ladislavs death Almos and his
brother Koloman competed for the Croatian crown and Croatia used this favourable chance to
regain its independence. The struggle for the Hungarian throne ended in 1096 to the credit of
Koloman ( 1 0 9 6 - 1 1 1 6 ) . Koloman consequendy reimposed Hungarian royal rule in Croatia. In
1097 he defeated the last Croatian ruler, Peter, and was crovvned a Croatian king in 1 1 0 2 .
Thanks to these developments Croatia's fate was bound to Hungary for the next 8 0 0 years.
They also brougt about a profound change in the history of the Arpads.

',.'1

V;

: ; i v : . V . J

^ ' ;. r r:s. J y

. f

-^4'- '

i''i.ittA'

'i,' :) /.

' G y 6 r g y V. S Z E K E L Y : Slawonische B a n a l m u n z p r a g u n g , B u d i m p e t a , 1 9 8 0 .

296

im

;,

''C-^i:

i.

j.-