You are on page 1of 39

BIOLOKI IMBENICI U OKOLIU

ukljuuju interakcije izmeu organizama i prilagodbe


koje su rezultat tih interakcija
Interakcije izmeu organizama su najee povezane s
prehranom, potrebama za ivotnim prostorom i
razmnoavanjem.

Interakcije mogu biti:


Intraspecijske i interspecijske
Pozitivne, negativne i neutralne
Obavezne (obligatne) i neobavezne (fakultativne)

Intraspecijske interakcije:
Odnosi meu jedinkama iste vrste
Odnosi meu spolovima:
razmnoavanje, svadbeno ruho, pijev, ljubavne igre, borbe
- Osbito izraeno kod ptica

Mujaci brzana samo u vrijeme


parenja nadimaju svoju grlenu
vreicu kao svadbeno ruho

Sive guske, slino kao dralovi, imaju vrlo kompleksan


svadbeni ples koji ne slui samo uspostavljanju nego i
uvrivanju meusobnog odnosa para

Brane zejednice monogamne, poligamne, poligine,


poliandre
Monogamija uzrok izumiranja ivotinjskih vrsta
Raspon rasprostranjenja enki veliki monogamija (mujak
moe braniti samo podruje u kojem obitava jedna enka).
Roditeljsku brigu mogu pokazivati oba partnera (npr. vorak);
samo enke (npr. kouta); ili samo mujak (npr. morski konji)
Poligamija Jedan ili oba spola se pare s vie partnera.
Razlikujemo prema spolu poliandriju gdje enka moe imati
vie mujaka, te poliginiju u kojoj mujak posjeduje ili ima
vie enki
Raspon rasprostranjenja enki/mujaka mali
poliginija/poliandrija

Kod 79% kotunjaa nema brige za pozomstvo; kada je ima,


ovisi o tipu oplodnje
Kod riba i vodozemaca je utvrena jasna povezanost
izmeu vanjske oplodnje i brige mujaka za potomstvo

Kod unutranje je oplodnje enka bliskije povezana s


embrijem. Vanjska oplodnja se obino dogaa na
mujakovom teritoriju (postoji jasna korelacija izmeu
teritorijalnog ponaanja i vanjske oplodnje) to mujaka ini
bliskije vezanim za mlade (obrana jaja i mladih kroz obranu
teritorija)

Lekovi i horovi
Lekovi su skupine mujaka (sisavci i ptice) unutar kojih svaki
mujak brani mali teritorij (esto nekoliko metara) i raznim
signalima pokuava privui enku. enke esto posjeuju vie
mujaka prije nego se odlue na parenje s nekim od njih. Ove
se skupine kod aba i kukaca zovu horovi.
Primjer: Uspjeh u parenju
mujaka jarebice: Veinu
parenja u leku ostvare 3-4
mujaka (najbolje
rangirani mujak ostvario
je oko 50% svih parenja)

RAZLOZI:
1.Mujaci se skupljaju u vruim tokama: Okupljanje na
mjestima na kojima je stopa susretanja enki velika
2.Skupljanje radi smanjenja predacije (efekt razrjeenja)
3.Skupljanje radi vee uspjenosti u privlaenju enki
4.Skupljanje zbog toga to enke preferiraju odreena mjesta
ili skupine mujaka za parenje. Lekovi predstavljaju izloge u
kojima se mujaci pokazuju enkama koje imaju priliku
paljivog biranja (genetika korist za enke);

MONOGAMIJA
Monogamija je predominatni tip parenja kod morskih ptica.
Svaki mujak i enka e ostaviti najvie potomaka ukoliko
oba partnera podjele brigu oko potomstva
Obligatna monogamija (esta kod morskih ptica)
ugibanje jednog od partnera dovodi do potpunog neuspjeha
gnijezda

Bjeloglavi orli e ostati vjerni jedan drugom sve do smrti mujaka


ili enke.

Pingvini se esto navode kao uzor za monogamiju. Ipak, oni


nisu vjerni do kraja ivota, nego su vjerni dok su s jednom
partnericom, ali sljedee sezone ve mogu izabrati novu i biti
njoj vjerni.

Dabrovi - cijeli ivot s jednim partnerom

Ptice pjevice:
Monogamija ovdje nije rezultat maksimalnog reproduktivnog
uspjeha za oba partnera (kao kod morskih ptica), ve je rezultat
malih ansi za ostvarivanje poliginije iz dva razloga (1) jaka
kompeticija meu mujacima; (2) agresivnost enke prema
drugim enkama
enka moe podii mlade i bez pomoi mujaka. Mujak e
rado dezertirati ako mu se prui prilika za ekstra parenje
(povremena poliginija je utvrena kod 39% vrsta pjevica).

Ekstra parenje kod


enki opisano je kod
prugaste zebe
(Taeniopygia
guttata)

3. POLOGINIJA
Zato enke pristaju na poliginiju?
1. Slabiji reproduktivni uspjeh (jer nije imala pomo
mujaka) druga enka moe nadoknaditi time to e
imati sinove koji e od oca naslijediti sposobnost da
budu poligini (dakle, imat e puno unuka).
2. enka ne moe znati da se mujak ve pario, a kada
mujak dezertira za enku je ve kasno da zapone s
novim gnijezdom
3. Slobodne mujake je teko nai.

NATALITET I MORTALITET
NATALITET je poveanje broja jedinki okotom, valjenjem
(ptice), klijanjem, dijeljenjem ili na drugi nain. To je
pozitivni imbenik rasta populacije. Mogunost stvaranja
novih jedinki specifian je za pojedinu vrstu, a ovisi i o
uvjetima u okoliu. Neke vrste imaju podmladak jednom
godinje, druge vie puta, a neke se razmnoavaju u
povoljnim uvjetima neprekidno (npr. bakterije).
MORTALITET -imbenik nazatka svake populacije

Interspecijski odnosi:
Odnosi meu jedinkama razliitih vrsta
KOMPETICIJA (znaajna za itra- i inter-specijske odnose) odnos negativana za oba organizma
MUTUALIZAM - uzajamno koristan odnos koji moe biti
obavezan (obligatan) ili proizvoljan (fakultativan)
KOMENZALIZAM - jednostran odnos pozitivan za jedan, a
neutralan za drugi organizam
AMENZALIZAM - jednostran odnos negativan za jedan, a
neutralan za drugi organizam
PREDACIJA - uzajaman odnos pozitivan za predatora
(grabeljivca), a negativan za plijen. Predator
trenutano ubija svoj plijen
PARAZITIZAM - uzajaman odnos pozitivan za parazita, a
negativan za domaina.

KOMPETICIJA ILI TAKMIENJE


Odnosi izmeu jedinki iste ili razliitih vrsta. Nastaju usljed
tenje da se zadovolje potrebe za hranom, stanitem ili
sklonitem. Odnos je negativan za obe kompetitivne jedinke.
Razlikuje se: direktna i indirektna kompeticija.
Direktna kompeticija je rijetka u prirodi i podrazumjeva
sukobljavanje kroz fiziki kontakt jedinki. Indirektna kompeticija
proizlazi kao posljedica smanjenja zajednikih izvora hrane ili
prostora za dvije jedinke.

Kod ivotinja je poznata pojava izbjegavanja kompetitivnih


odnosa. Tako, u afrkim savanama tri razliite vrste se hrane
istom vrstom biljke, ali razliitim djelovima: zebra se hrani
vrnim delovima, antilopa sredinjim, dok gazele koriste donje
djelove biljke.

Direktna kompeticija

Interspecijska kompeticija moe uzrokovati eliminaciju jedne


od kompetitorskih populacija ili uzrokovati smanjenje nosivog
kapaciteta njihovog okolia
Interakcije izmeu dviju vrsta su reciprone, tj. rezultiraju
smanjenjem preivljavanja, rasta ili fekunditeta kod obaju vrsta
Ograniavajui resursi. ak i u sluaju kada se dvije vrste u
potpunosti preklapaju u koritenju nekog resursa, do
kompeticije nee doi ukoliko taj resurs nije ograniavajui za
dane populacije
Jaina kompeticije je ovisna o gustoi populacija

Gepardi i lavovi su u kompeticiji za iplijen. Obje vrste utjeu


na koliinu raspoloive hrane.

Kompeticija za prostor kod rakova vitiara

U gornjem dijelu zone plime i


oseke gustoa populacije je
manja i kompeticija nije jaka.
Mlade jedinke imaju dovoljno
prostora.

U niem dijelu zone plime i


oseke, populacija je vrlo gusta i
kompeticija za prostor je vrlo
snana. Mlade jedinke se
privruju na starije.

Odgovori organizama na kompeticijske odnose su razliiti.


Npr. Samoprorjeivanje (self-thinning) je fenomen kod
biljaka koji se javlja kao rezultat intraspecijske kompeticije
Stopa proizvodnje novih grana drvea je obrnuto
proporcionalna s gustoom stabala
Kako se gustoa populacije nekih kukaca poveava tako se
smanjuje stopa preivljavanja, usporava razvitak i smanjuje
veliina organizama.

Princip kompeticijskog iskljuenja (Gausovo


pravilo ili Volterra-Gausovo pravilo) glasi:
Dvije ili vie vrsta ne mogu koegzistirati na istom
ograniavajuem resursu (resursu ija je koliina manja
od potreba organizama).
Kada dvije vrste koegzistiraju u odreenom stanitu to
znai da koriste razliite resurse ili iste resurse koriste na
razliiti nain (zauzimaju razliite ekoloke nie)

Kada su papuice
Paramecium aurelia i P.
caudatum uzgajane
odvojeno, obje su vrste
pokazivale dobar rast
Kada su uzgajane
zajedno, vrsta P.
Caudatum je bila
eliminirana. Iako je vrsta
P. aurelia bila pobjednik i
ona je pokazivala slabiji
rast u odnosu na
eksperiment u kojem je
rasla sama.

Kompeticija izmeu dviju vrsta rakova vitiara Chthamalus


i Balanus u razliitim dijelovima zone plime i oseke

U odsustvu Balanusa,
Chthamalus ivi u vrlo
irokom pojasu zone
plime i oseke (od
gornjeg do srednjeg
pojasa ove zone).
U prisustvu Balanusa,
Chthamalus je ogranien
na gornji pojas u kojem
je Balanus inhibiran
zbog manje tolerancije
na isuivanje.
U srednjem pojasu,
Balanus kao uspjeniji
kompetitor eliminira
Chthamalusa

Vrsta Lymnea elodes je bolji kompetitor i on znaajno smanjuje


fekunditet druge vrste Physa gyrina. Meutim, Physa se razmnoava
ranije i proizvodi jaja koja su tolerantna na suu, tako da je Physa
jedina vrsta koja je u stanju preivjeti u baricama koje presuuju
tijekom ljeta. Na taj nain u cijelom podruju koegzistiraju obje vrste

Ukoliko dvije kompetitorske vrste koegzistiraju u stabilnom


okoliu , to znai da su se njihove nie postepeno sve vie
razlikovale i konano dostigle kritinu razinu razliitosti koja
omoguava njihovu koegzistenciju. Taj se proces naziva
diferencijacija nia.

Diferencijacija nia
prehrane kod
Galapagoskih zeba

Veliina tijela (kljuna)


proporcionalna je veliini
sjemenja s kojim se pojedina
vrsta hrani.
Jedinke koje imaju manje i slabije
kljunove hrane se mekim
sjemenkama, dok se jedinke s
veim i snanijim kljunom hrane
tvrim sjemenkama

Razliite vrste ptica koje ive u istom stanitu hrane se svaka


s drugom vrstom hrane (oblik kljuna prilagoen je nainu
hranjenja).

Diferencijacija nia prehrane

Vrste ili populacije vrsta iji se geografski rasponi preklapaju


nazivaju se simpatrike; dok se one kod kojih se
geografski rasponi ne preklapaju nazivaju alopatrike.

Populacije vrsta 1 i 2 su u podruju B simpatrike,


dok su u podrujima A i C alopatrike

U onom dijelu okolia u kojem se vrste preklapaju,


kompeticija je jaa to rezultira time da se vrste poinju vie
razlikovati po svojim znaajkama (poinju vie divergirati)

Da li se kompeticija dogaa u prirodi? Ako se


dogaa koliki je njen znaaj?
Kompeticija nema tako oite efekte kao to to na primjer ima
predacija. Nijedna vrsta, niti jedinka, ne mora biti eliminirana
zbog kompeticije. Kompeticija je daleko finiji i istananiji
odnos koji nije lako uoiti.
Eliminacija vrsta nakon uvoenja kompetitora:
Najblia prirodna analogija laboratorijskom eksperimentu
je sluajno ili namjerno unoenje vrsta od strane ovjeka.
Brojni su takvi primjeri potvrdili injenicu da uvoenje novih
vrsta moe eliminirati druge vrste.
Uklanjanje ili dodavanje vrsta omoguava
eksperimentalnu demonstraciju kompeticije u prirodnim
okoliima

Caulerpa taxifolia

Unoenje nilskog grgea u Viktorijino jezero


decimiralo je autohtonu riblju faunu jezera i u
konanici dovelo do ekonomske i socijalne
nesree lokalnog stanovnitva
Prije unosa nilskog grgea u jezero je obitavalo
vie od 400 vrsta riba. Sada u lovinama
dominira samo tri vrste.

Riba iz porodice Cichlidae, autohtona u


Viktorijinom jezeru

Uneeni nilski grge

Balastne vode
Mnemiopsis leidyi (15-30 mm)
izvor opasnosti: predator zooplanktona
- Porijeklo transporta u vodenom balastu: umjereni
estuariji sjeverozapadne Amerike
- Prvi nalaz: Studeni 1982: Zaljev Sudak, Crno more
- Do jeseni 1988 nalazi posvuda u Crnom moru,
prosjena biomasa oko 1 kg ww/m2
- Pad pelagikog ribarstva u Crnom moru: vie od 80%
- Do srpnja 2000 nalazi posvuda u junom i sredinjem
Kaspijskom moru (Volgodonsk navigable systems)
- 2007. nalazi u Sredozemnom moru i u sjevernom
Jadranu

MEHANIZMI KOMPETICIJE
Konzumacijska (potroaka) kompeticija temelji se na
zajednikom koritenju nekog obnovljivog resursa
Kompeticija zaposijedanja (zauzimanja) temelji se na
zauzimanju otvorenog prostora
Kompeticija prerastanja dogaa se kada jedna vrsta raste
iznad ili preko druge te joj na taj nain oduzima svjetlo, hranjiva
ili neki drugi resurs
Kemijska kompeticija dogaa se preko proizvodnje toksina
koji mogu djelovati i izdaleka (bez direktnog kontakta) nakon to
difundiraju u okoli
Teritorijalna kompeticija odvija se kroz obranu teritorija ili
prostora
Kompeticija zbog susreta (sukoba) ukljuuje prolaznu
interakciju koja moe rezultirati fizikim ozljedama, gubitkom
vremena i energije, te kraom hrane