You are on page 1of 9

UMSKA SASTOJINA

DEFINICIJA
uma nije ista na cijeloj svojoj povrini. Unutar ume nalazimo njezine
djelove koji se meusobno razlikuju po vrstama drvea, dobi, nainu
postanka, prostornom rasporedu stabala, itd.
Onaj dio ume koji je jedinstvena cjelina po svojim umskouzgojnim
osobinama nazivamo umskom sastojinom.
umska sastojina je dio ume koji se od ostalih dijelova moe
razlikovati po vrsti drvea, postanku, nainu uzgajanja, dobi, stadiju
razvitka i znaajkama stanita.
uma se sastoji od umskih sastojina.

IZLUIVANJE I OPIS UMSKE SASTOJINE


Izluivanje umske sastojine je postupak njezina razgranienja od
susjednih sastojina u okviru jedne ume. Opis umske sastojine je
postupak utvrivanja i analize njezinih strukturnih elemenata.
Najznaajniji umskouzgojni kriteriji uz pomo kojih izluujemo i
opisujemo umske sastojine su:
1) sastojinski oblik
2) uzgojni oblik
3) razvojni stadij
4) dob
5) bonitet stanita

1. SASTOJINSKI OBLIK
Sastojinski oblik otkriva vrstu, omjer i oblik smjese stabala u sastojini.
Vrsta smjese. S obzirom na vrstu drvea luimo:
a) iste sastojine
b) mjeovite sastojine.
Omjer smjese. Postotni udio vrsta drvea u sastojini iskazujemo
omjerom smjese. Omjer smjese izraunava se iz odnosa volumnoga
uea pojedinih vrsta drvea i ukupnoga volumena sastojine. U
mlaim sastojinama (pomladak, mladik) omjer smjese se moe
izraunati s obzirom na odnos broja stabala.
Oblik smjese. Njime opisujemo nain mijeanja stabala u sastojini.
Moe biti:
a) stablimian (pojedinaan raspored stabala po povrini bez vidljive
tendencije udruivanja)
b) skupinast (stabla iste vrste drvea ili slinih dimenzija se udruuju u
skupine)
c) grupimian (stabla iste vrste drvea ili slinih dimenzija se udruuju
male, srednje ili velike grupe)

2. UZGOJNI OBLIK I OPHODNJA


Sastojine se uzgajaju u tri uzgojna oblika:
- visoki
- niski
- srednji.
Sastojina visokog uzgojnog oblika nastala je generativnim nainom.
Uzgaja se u dugoj ophodnji. Sjemenjae su visokog uzgojnog oblika.
Sastojina niskog uzgojnog oblika nastala je vegetativnim nainom.
Uzgaja se u kratkoj ophodnji. Panjae su sastojine niskog uzgojnog
oblika.
Sastojina srednjeg uzgojnog oblika predstavlja kombinaciju
sjemenjae i panjae. U njoj je dio stabala nastao generativno, a dio
vegetativno. Stabla iz sjemena uzgajaju se u dugoj ophodnji, a stabla iz
panja u kratkoj ophodnji. Ophodnja stabala iz sjemena je viekratnik
ophodnje stabala iz panja.
Ophodnja sastojine je vrijeme koje protekne od nastanka jedne
sastojine pa do njene konane sjee. Ophodnja se izraava u
godinama, a duljina joj ovisi o cilju gospodarenja, umskouzgojnim
svojstvima vrsta drvea i ekolokim imbenicima.

Prema uzgojnome obliku i nainu gospodarenja, sastojine se mogu


podijeliti na regularne ili jednodobne sastojine i preborne sastojine.
Regularna sastojina je ona u kojoj su sva stabla podjednako stara,
visoka i debela (stabla su podjednake starosti, prsnoga promjera i
visine). Sa starou takva sastojina mijenja svoj vanjski izgled
(morfologiju). Gledano iz daljine, vrhovi kroanja takvih sastojina ine
manje vie ravnu crtu na horizontu.
Preborne sastojine imaju po jedinici povrine stabla razliitih visina i
prsnih promjera (starost se ne uzima u obzir pri definiciji preborne
ume!). Zbog toga je bona vizura u prebornu sastojinu ispunjena
kronjama stabala koja zbog svojih biolokih svojstava i ekolokih
zahtjeva mogu tvoriti takvu sastojinu, a to su jela, bukva i smreka.
Morfologija preborne ume se s vremenom ne mijenja.

3. RAZVOJNI STADIJ SASTOJINE


Svaka sastojina tijekom svoga ivota (ophodnje) prolazi kroz razliite
razvojne stadije. Razvojni stadiji imaju karakteristina obiljeja.
Prema dobi i stadiju razvitka sastojine se razvrstavaju na:
1. mlade sastojine, starosti do polovice ophodnje u stadiju razvitka:
a) ponik - biljice starosti do jedne godine;
b) podmladak - biljke starije od jedne godine do dobi kada se oblikuje
debalce i kronja;
c) mladik - stabalca koja imaju oblikovano deblo i kronju;
d) koljik - stabalca prosjenoga prsnog promjera od 5 do 7 cm;
e) letvik - stabalca prosjenoga prsnog promjera od 7 do 15 cm;
f) stadij odraslih stabala - stabla prosjenoga prsnog promjera veeg od
15 cm do polovice ophodnje;
2. srednjodobne sastojine, starosti iznad polovice do dvije treine
ophodnje;
3. starije sastojine, starosti vee od dvije treine ophodnje;
4. stare sastojine, starosti zadnjeg dobnog razreda;

4. DOB SASTOJINE
uma nikada nije sastavljena od sastojina iste dobi jer sve sastojine ne
nastaju istodobno. Niti sva stabla u nekoj sastojini nisu apsolutno iste
dobi. Apsolutno jednodobne sastojine u kojima su sva stabla iste dobi u
prirodi su rijetka pojava.
Apsolutno jednodobne sastojine su umska kultura, intenzivna kultura ili
umska plantaa ako se zna godina njihova osnutka.
Jednodobna je ona sastojina koju tvore stabla podjednake dobi.
Razlika izmeu dobi najmlaega i najstarijega stabla ovisi o duljini
pomladnoga razdoblja. Ne bi smjela biti vea od 20 godina.
Raznodobna je ona sastojina u kojoj su stabla razliite dobi. Razlika u
dobi najmlaega i najstarijega stabla vea je od 20 godina.

5. BONITET

Bonitet stanita (lat. Bonitas - dobrota, vrsnoa) je stupanj


vee ili manje kvalitete nekog stanita. Bonitet se odraava
kroz sposobnost neke vrste drvea (sastojine) da na nekom
tlu, pri normalnim klimatskim uvjetima i za odreeno
razdoblje postigne neku visinu i proizvede neki obujam drva
po jedinici povrine.
Usporedimo li dvije sastojine iste dobi, sastojinskog i uzgojnog oblika na
dva lokaliteta uoit e se znakovite razlike u njihovoj strukturi.

SKLOP SASTOJINE
Sklop (pokrovnost, zastor) je stupanj zastiranja tla s kronjama ili
projekcija kroanja na tlo.
Znaaj sklopa
- utjeu na oblik stabla
- utjee na formiranje kronje
- utjee na korijenski sustav
- utjee na kvalitetu drvne tvari
- utjee na tlo
- utjee na fruktifikaciju stabala
- utjee na izbojnu snagu panjeva