You are on page 1of 14

Korozija – pitanja

1. Koje vrste degradacije svojstava materijala poznajete?
- kemijska degradacija – najčešći oblik je oksidacija (reakcija između tvari i kisika iz
atmosfere ili općenito reakcija davanja elektrona).
- elektrokemijska degradacija - različiti elektrokemijski procesi u u vodenom okolišu
(elektrolitu) - elektrokemijska korozija
- mehanička degradacija materijala – trošenje (progresivni gubitak materijala s radnih
površina tijela, uslijed dinamičkog kontakta s
drugim tijelom ili fluidom - abrazija, adhezija,
tribokorozija, umor površine, erozija, kavitacija, ...).
- oštećenje materijala zračenjem - oštećenje materijala elektromagnetskim valovima s
valnim duljinama kraćim od vidljive svjetlosti.

2. Što je kemijska degradacija materijala?
- Oksidacija je najčešći oblik kemijske degradacije. To je reakcija između tvari i kisika iz
atmosfere ili općenito reakcija davanja elektrona. Za neke metale sloj oksida pruža zaštitu od
daljnjeg okolišnog utjecaja; kod ostalih metala oksidna prevlaka puca i ljušti se pa nije
zaštitna. Slične posljedice može izazvati kemijska reakcija metala s dušikom ili sumporom iz
atmosfere.
U određenim uvjetima keramike i polimeri sudjeluju u kemijskim reakcijama s okolišem:
- kemijska reakcija silikata s vodom dovodi do pojave statičkog zamora materijala,
- kemijska reakcija najlona s atmosferskom vlagom,
- polimeri sudjeluju u kemijskim reakcijama s različitim organskim otapalima.

3. Što je elektrokemijska degradacija materijala?
- Obuhvaća različite elektrokemijske procese u u vodenom okolišu (elektrolitu) –
elektrokemijska korozija. Galvanska korozija nastaje kada metal u dodiru s plemenitijim
metalom u vodenom okolišu (otopini) gubi elektrone (anoda), postaje ion metala i prelazi u
otopinu (korodira). U odsutnosti galvanskog para ili razlike u koncentraciji iona jednog metala
u vodenom okolišu korozija može nastati redukcijom plina. Koroziju može ubrzati postojanje
izvana narinutog ili unutarnjeg mikrostrukturnog naprezanja u materijalu.

4. Što je mehanička degradacija materijala?
- Mehanička degradacija materijala je trošenje - progresivni gubitak materijala s radnih
površina tijela, uslijed dinamičkog kontakta s drugim tijelom ili fluidom - u osnovi je fizikalni,
a ne kemijski proces. Postoje razni oblici trošenja kao posljedica raznovrsnosti uvjeta
kontakata, kao što su: abrazija, adhezija, umor površine, tribokorozija, kavitacija, erozija, ...,
tako da otpornost trošenju ne predstavlja jedinstveno svojstvo već naziv za grupu svojstava.

1

uzroci korozije su: .Utjecaj geometrije . .koeficijenti oblika. Za neke metale sloj oksida pruža zaštitu od daljnjeg okolišnog utjecaja.definicije naprezanja. a uobičajeno se dijele prema procesu difuzije kroz nastalu prevlaku. kod ostalih metala oksidna prevlaka puca i ljušti se pa nije zaštita (kemijska korozija). mehaničkim i biološkim djelovanjem okoliša koji u konačnici mogu dovesti do bitnog oštećenja konstrukcije.Utjecaj trajanja djelovanja – vremenom se korozija širi . Različiti su mehanizmi nastajanja oksidne prevlake na metalima. zračenje. odgovarajućom obradom.Korozija – pitanja 5. stanje površina . . galvanskom zaštitom i kemijskim inhibitorima.Oksidacija je izravna kemijska reakcija između metala i kisika iz atmosfere ili općenito reakcija davanja elektrona.Kemijski sastav materijala. U određenim uvjetima keramike i polimeri sudjeluju u kemijskim reakcijama s okolišem. zaobljenost kutova. čiji rezultat su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi k slabljenju nosivosti i funkcionalnosti konstrukcije.oksidacija je najčešći oblik kemijske degradacije (kemijska korozija). trošenje. .Utjecaj okoliša – kemijski. . Praktični primjeri ovakvog procesa su hrđanje i korozija ispod prevlake ili površinskog onečišćenja.Utjecaj naprezanja .Podrazumijeva nenamjerno trošenje konstrukcijskih materijala pod različitim kemijskim. . pa tako i korozije.. 7.Utjecaj temperature – povećanjem temperature povećava se brzina gotovo svih kemijskih reakcija. zaštitnim prevlakama. izvor naprezanja .. 2 . .Koroziju je moguće spriječiti pažljivim izborom materijala. Kako nastaje galvanska korozija? .Utjecaj materijala . kristalna rešetka. U slučaju elektrokemijske korozije metala govorimo o oksidaciji metala. kao donora elektrona u slobodni kation Pri elektrokemijskoj koroziji atom metala oksidira u slobodni kation i prelazi u elektrolit oslobađajući elektrone koji u prvom trenutku kao višak naboja zaostaju u metalu. 6. elektrokemijski. Što je oksidacija i koji su uzroci stvaranja oksidnog sloja? . mikrostruktura.Galvanska korozija nastaje kad je aktivniji metal u dodiru s plemenitijim metalom u vodenom okolišu. Aktivniji metal je anodni i korodira. Što je korozija? Koji su uzroci korozije i kako je spriječiti? . U odsutnosti galvanskog para ili razlike u koncentraciji iona jednog metala u vodenom okolišu korozija još uvijek može nastati redukcijom plina. sastav na granici faza čestica. Opisani proces nazivamo ionizacijom metala. nagibi.Korozija je fizikalno kemijska interakcija između materijala i okoliša. prikladnom konstrukcijom.

zbog udara mjehurića isparene tekućine u površinu. Slabe lužine ne utječu ako su inhibirane.željezo .nastaje pri klizanju dviju površina u korozivnom okolišu. Aluminij je otporan u hladnoj sumpornoj kiselini. uronjenog utekućinu.Postoje četiri osnovna mehanizma trošenja: abrazija. . Hrđanje pospješuju veća količina oborina. neutralnim elektrolitima koji sadrže kisik. Osim četiri osnovna imamo još: .otpornost aluminija prema koroziji . i tako je oštećuju. zatim u dušičnoj. . u vlažnoj atmosferi.nije otporno prema utjecaju atmosfere jer se pretvara u hidratirani feri-hidroksid koji se naziva hrđa. . viša temperatura i relativna vlažnost zraka. octenoj i drugim organskim kiselinama. u slatkoj i destiliranoj vodi. a čestice jedne površine se odvajaju i prianjaju uz drugu površinu.nastaje kad hrapava površina tvrđeg materijala kliže po površini mekšeg materijala. umor površine i tribokorozija. fosfornoj. adhezija. a kako aluminij. . . čiji rezultat su promjene u svojstvima materijala koja mogu voditi k slabljenju nosivosti i funkcionalnosti konstrukcije Podrazumijeva nenamjerno trošenje konstrukcijskih materijala pod različitim kemijskim.Trošenje zbog zamora površine .Kavitacija . u solnoj kiselini i lužinama jer je izrazito amfoteran metal.nastaje kad dvije glatke površine klize jedna preko druge. u morskoj vodi jer nastaje lokalna korozija. sadržaj agresivnih plinova i drugih agresivnih tvari te prašine. tj. pa se trošenju pridodaje i kemijska degradacija svojstava materijala. Aluminij nije otporan prema živi ili u otopinama njenih soli.Tribokorozija .Abrazivno trošenje . Stvaraju se pritom brazde na površini i odvojene čestice mekšeg materijala. Što je korozija? Kako će se željezo ponašati u korozivnim uvjetima.je interdisciplinarna znanost o trenju i trošenju. a nemaju otopljene aktivne anione. slatkoj vodi i oksidacionim anionskim otopinama stvara tanki sloj/ film oksida na svojoj površini. . Postojan je prema nafti i njenim derivatima kao i prema raznim suhim plinovima. . a proces se naziva pasivacija.nastaje pri ponavljajućem klizanju ili kotrljanju po istom tragu površina dvaju materijala. 8. 3 . Objasnite. Brzina korozije željeza ovisi o elektrolitima o koncentraciji vodikovih iona.aluminij u kontaktu sa zrakom. .nastaje mlazom oštrih čestica – verzija abrazivnog trošenja.je fizikalno kemijska interakcija između materijala i okoliša.Erozija . kao što su kloridi. pH-vrijednosti. Površinske ili unutarnje pukotine materijala uzrokuju odvajanje dijelova površine. mehaničkim i biološkim djelovanjem okoliša koji u konačnici mogu dovesti do bitnog oštećenja konstrukcije.uključuje oštećenje površine materijala.Adhezivno trošenje .Korozija – pitanja Što je tribologija? Koji su osnovni mehanizmi trošenja materijala? Što je abrazija? Adhezijijsko trošenje? Trošenje zbog zamora površine? Tribokorozija? Erozija? Kavitacija? . Nastali sloj oksida je kompaktan i štiti metal od daljnje korozije Korozija aluminija ovisi o zaštitnom oksidacionom filmu pa je zato otporan prema atmosferskoj koroziji.korozija .Tribologija . .

. temperature i brzine kretanja..atmosferska korozija – razaranje metala i legura koje nastaje pod kemijskim ili elektrokemijskim djelovanjem atmosfere. hladnoćom. odnosno Pilling-Bedworthov omjer? . Pošto različiti materijali imaju različitu otpornost prema pojedinim utjecajima potrebno je poduzeti adekvatne mjere zaštite koje uvelike ovise o vrsti materijala i uvjetima u kojim se nalaze. količine kisika.. Objasnite mehaničku degradaciju materijala! . je praktična mjera za sklonost metala tvorbi zaštitne oksidne prevlake: R=Md/amD gdje je M relativna molekulska masa oksida metala gustoće D. erozija. toplina. toplinom. .progresivni gubitak materijala s radnih površina tijela. Usljed okolišnih utjecaja može doći do mehaničkih oštećenja i raznih hemiskih reakcija izazvanih vlagom. . Rezultirajuća oksidna prevlaka bit će porozna i nezaštitna. umor površine. .Parametar R. Najrašireniji oblik korozije. Postoje razni oblici trošenja kao posljedica raznovrsnosti uvjeta kontakata. klima. dok je m relativna atomna masa metala Me gustoće d. Objasnite degradaciju svojstava materijala a koju uzrokuju okolišni utjecaji. . kao što su: abrazija. Treba naglasiti da kompaktnost oksidnog sloja nije jedino mjerilo zaštitnih osobina oksida jer brzina oksidacije.. Velika je razlika u brzini korozije kod toplih i hladnih mora. Svi ovi utjecaji znatno utječu na degradaciju i radni vijek materijala. uslijed dinamičkog kontakta s drugim tijelom ili fluidom . tako da otpornost trošenju ne predstavlja jedinstveno svojstvo već naziv za grupu svojstava..u osnovi je fizikalni. tribokorozija. zračenje. 4 .. . 10 . Što objašnjava parametar R . kavitacija. hladnoća.Mehanička degradacija materijala je trošenje . adhezija.korozija metala u morskoj vodi – posljedica djelovanja: saliniteta.Korozija – pitanja 9. . a ne kemijski proces. zračenjem. .između ostalog i okolišni utjecaji uzrokuju degradaciju materijala kao što su kisele kiše geofrafski položaj. poznat kao Pilling-Bedworthov omjer. Ako je vrijednost parametra R manja od jedan obujam stvorenog oksida metala je nedostatan za potpuno prekrivanje površine metala. odnosno difuzija reaktanta kroz oksidni sloj uvelike ovisi I o njegovoj kristalnoj strukturi i električnim osobinama. Pod djelovanjem produkata bakterija u tlu ili anaerobnim uvjetima s malo kisika ili pri njegovom potpunom nestanku dolazi do korozije metala. bioloških organizama.. Klasifikaciju korozije prema okolišnim utjecajima možemo podjeliti na: . 11. Parametar R je omjer obujma oksidacijom stvorenog oksida metala i obujma pritom utrošenog metala.korozija u tlu – jedan vid elektrokemijske korozije metala.

kemijska reakcija silikata s vodom dovodi do pojave statičkog zamora materijala. Za neke metale sloj oksida pruža zaštitu od daljnjeg okolišnog utjecaja. jer fotoni imaju dostatnu energiju za prekid C-C veze u mnogim linijski ulančanim polimerima. To je reakcija između tvari i kisika iz atmosfere ili općenito reakcija davanja elektrona. ona se ne može koristiti za određivanje kada će metal korodirati i koliko će jaka biti ta korozija. Što je veća slobodna energija sustav je manje stabilan. Termodinamaika u osnovi određuje kemijsku stabilnost sustava u odnosu na Gibbsovu slobodnu energiju. daje tendenciju nastajanja korozije i može se koristiti za predviđanje kada metal neće korodirati. Za zaštitu od ultraljubičastog zračenja dodaje im se čađa.Korozija – pitanja 12.polimeri sudjeluju u kemijskim reakcijama s različitim organskim otapalima. . Iznos Gibbsove slobodne energije u sustavu predstavlja približavanje sustava ravnoteži. Povećavanjem temperature. Polimeri su posebno osjetljivi na ultraljubičasto zračenje. U odsutnosti galvanskog para ili razlike u koncentraciji iona jednog metala u vodenom okolišu korozija može nastati redukcijom plina. Međutim.kemijska reakcija najlona s atmosferskom vlagom.zračenje izaziva pomak atoma pa su nužne energije veće od energije vezanja atoma. Objasnite elektrokemijsku degradaciju materijala. . kod ostalih metala oksidna prevlaka puca i ljušti se pa nije zaštitna. Objasnite degradaciju materijala zračenjem! .Materijale mogu oštetiti elektromagnetski valovi s valnim duljinama kraćim od vidljive svjetlosti. 14.Termodinamika. 15. Galvanska korozija nastaje kada metal u dodiru s plemenitijim metalom u vodenom okolišu (otopini) gubi elektrone (anoda). Koroziju može ubrzati postojanje izvana narinutog ili unutarnjeg mikrostrukturnog naprezanja u materijalu. električna i magnetska svojstva materijala. Oštećenje određenog materijala ovisi o vrsti zračenja . . postaje ion metala i prelazi u otopinu (korodira). primarno matematički. što je niža slobodna energija to je sustav bliži ravnoteži i obratno. . Zračenje može znatno utjecati na mehanička. Objasnite kemijsku degradaciju materijala. povećava se brzina gotovo svih kemijskih reakcija. U određenim uvjetima keramike i polimeri sudjeluju u kemijskim reakcijama s okolišem: .Oksidacija je najčešći oblik kemijske degradacije. To znači. 5 .Obuhvaća različite elektrokemijske procese u u vodenom okolišu (elektrolitu) – elektrokemijska korozija. Slične posljedice može izazvati kemijska reakcija metala s dušikom ili sumporom iz atmosfere. pa tako i korozije. Opišite termodinamički uzrok nastajanja korozije. 13.

Povećavanjem temperature. Koji su glavni uzročnici korozijskih procesa? . Glavni uzročnici tog procesa su: -atmosferski uzročnici poput vlage. Ona ovisi o brzini strujanja i slanosti.koncentracija otopljenog kisika je temeljni čimbenik korozijske aktivnosti morske vode. Odlučujući elementi intenziteta su toplina morske vode i brzina strujanja vodenog sloja uz brodsku oplatu. magle. To pospješuje koroziju. Često se događa da morski organizmi (zbog vlastite težine) skidaju zaštitne premaze. U takvim slučajevima manje plemeniti materijal poprima ulogu anode i dolazi do njegovog otapanja i trošenja. povećava se brzina gotovo svih kemijskih reakcija.. Tako na primjer u toplim morima.od električnih čimbenika najveći značaj treba posvetiti pojavama stvaranja galvanskih struja i njihovom utjecaj na brzinu korozije. olovnih halogenida.Korozija – pitanja 16.Raznorazni čimbenici utječu na pojavu i intenzitet degradacijskih procesa.. Čimbenici koji uvjetuju degradaciju mogu se podjeliti na: Kemijski čimbenici . Električni čimbenici . -ispušni plinovi i čestice iz motora koje sadrže kemijske aktivne tvari poput bromovodične kiseline. ugljične kiseline. a djelovanje drugih može se umanjiti i svesti na podnošljivu razinu. snijega. -nepropisna tremička obrada aluminijevih legura -nedovoljna i nepropisna zaštita premazima -nedovoljno i nepropisno čiščenje metalnih djelova -primjena vode za pranje koja sadrži nedozvoljenu količinu klorida -nepravilno spajanje različitih metala zbog čega se uspostavlja galvanski elementi -otpaci hrane. morski organizmi se brzo razmnožavaju. Biološki čimbenici . Navedite i objasnike čimbenike koji uzrokuju degradaciju! . pa tako i korozije. pri maloj brzini. razni vočni sokovi i druge tekučine koje potječu od posade i putnika 6 .većina kovina podložna je obraštanju. Ravnoteža karbonata u morskoj vodi ima velikog utjecaja na intenzitet korozije. mehanička. biološka ili neka druga pokretačka sila.utjecaj brzine strujanja na brzinu korozije materijala je složen i ovisi o karakteristikama materijala i okolini kojoj je materijal izložen. sulfitne kiseline i sl. jer moguće taloženje karbonata na katodnim djelovima površine koja korodira može poslužiti kao izolator od daljnjeg djelovanja agresivnog medija. U praksi je gotovo nemoguće izbjeći kontakt različitih materijala. 17. Fizikalni čimbenici .Da bi došlo do pojave oštećivanja konstrukcijskog materijala. mora u promatranom sustavu postojati određena kemijska. Neke se može prethodno izbjeći pravilnim pristupom projektiranju i održavanju.

od električnih čimbenika najveći značaj treba posvetiti pojavama stvaranja galvanskih struja i njihovom utjecaj na brzinu korozije.mehanička degradacija materijala – trošenje (progresivni gubitak materijala s radnih površina tijela.elektrokemijska degradacija .Korozija – pitanja 18. . biološka ili neka druga pokretačka sila. Biološki čimbenici . odnosno iz prirodnih i stabilnih spojeva s malo energije (taljenjem) proizvedu se čisti metali koji su u nestabilnom stanju. Često se događa da morski organizmi (zbog vlastite težine) skidaju zaštitne premaze. morski organizmi se brzo razmnožavaju. . 7 . pri maloj brzini. prilikom kojih se energija oslobađa. povećava se brzina gotovo svih kemijskih reakcija.oštećenje materijala elektromagnetskim valovima s valnim duljinama kraćim od vidljive svjetlosti. To pospješuje koroziju.utjecaj brzine strujanja na brzinu korozije materijala je složen i ovisi o karakteristikama materijala i okolini kojoj je materijal izložen.kemijska degradacija – najčešći oblik je oksidacija (reakcija između tvari i kisika iz atmosfere ili općenito reakcija davanja elektrona).većina kovina podložna je obraštanju. Povećavanjem temperature. 19..različiti elektrokemijski procesi u u vodenom okolišu (elektrolitu) . . Tako na primjer u toplim morima. mehanička.prirodno prvotno stanje. a korozijski produkt je sličan početnoj rudači. takvo stanje se postiže korozijskim procesima. uslijed dinamičkog kontakta s drugim tijelom ili fluidom). Zašto dolazi do korozije metala? Konstrukcijski metali se dobivaju iz rudače uz upotrebu energije. pa tako i korozije. U takvim slučajevima manje plemeniti materijal poprima ulogu anode i dolazi do njegovog otapanja i trošenja. Električni čimbenici . Prema zakonima termodinamike tako proizvedeni metali teže se vratiti u stabilno . Fizikalni čimbenici . Koji su mehanizmi degradacije metala? . Ravnoteža karbonata u morskoj vodi ima velikog utjecaja na intenzitet korozije. jer moguće taloženje karbonata na katodnim djelovima površine koja korodira može poslužiti kao izolator od daljnjeg djelovanja agresivnog medija. mora u promatranom sustavu postojati određena kemijska.Da bi došlo do pojave oštećivanja konstrukcijskog materijala. .koncentracija otopljenog kisika je temeljni čimbenik korozijske aktivnosti morske vode. Odlučujući elementi intenziteta su toplina morske vode i brzina strujanja vodenog sloja uz brodsku oplatu. Ona ovisi o brzini strujanja i slanosti.oštećenje materijala zračenjem .elektrokemijska korozija. U praksi je gotovo nemoguće izbjeći kontakt različitih materijala. Čimbenici koji uvjetuju koroziji: Kemijski čimbenici .

već se Fe otapa u elektrolitu i ioni plivaju u njemu. Koja je razlika između kemijske i elektrokemijske korozije? . Kiselina je vodena otopina neke tvari koja daje H+ ione. U kiselini postoji afinitet. Taj se proces naziva depolarizacija. Plemeniti plinovi ne mogu korodirati u kiselinama uz vodikovu depolarizaciju jer nemaju afinitet. To je zapravo gubitak mase tzv.kemijska korozija . .. 21. Nastali spojevi omogućuju difuziju. Proces se sastoji u tome da bar jedna komponenta materijala teži kemijskom spajanju sa barem jednom komponentom okoline. Što je elektrokemijska korozija? . ali to vrijedi samo za potpuno čiste plemenite metale. a pošto nastaje H2 naziva se vodikova depolarizacija. plinovi nastali izgaranjem. a Fe ima afinitet prema kiselini. koje djeluju kao elektrolit. a – . Taj se proces naziva depolarizacija. pri čemu se odvijaju reakcije oksidacije i redukcije. Kasnije se ustanovilo da plemeniti metali ne mogu niti oksidirati. već se Fe otapa u elektrolitu i ioni plivaju u njemu.. vlažnome zraku ili vlažnoj atmosferi. a Fe ima afinitet prema kiselini. lužina i soli.).je korozija koja se zbiva u elektrolitima.Korozija – pitanja 20. kiselina je vodena otopina neke tvari koja daje H+ ione. Korozija se povećava porastom onečišćenja. Kod elektrokemijske korozije najvažniji tehnički elektroliti su vodene otopine ( morska voda i razne otopine kiselina i lužina ). ionizacija metala. ali nakon nekog vremena slojevi počinju pucati. vodik nije dovoljno "jak" da oduzme elektrone tim metalima.je korozija gdje je osnovno da postoji težnja ka koroziji ( afinitet ).javlja se na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao što su voda i vodene otopine kiselina. kasnije se ustanovilo da plemeniti metali ne mogu niti oksidirati. Kod elektrokemijske korozije najvažniji tehnički elektroliti su vodene otopine ( morska voda i razne otopine kiselina i lužina ). ali to vrijedi samo za potpuno čiste plemenite metale. ako imamo sumporne spojeve nastaju sulfidi tipa MeSy) ( Cu2S. Kemijsku koroziju izazivaju vrući zrak.ionizacija metala. Plemeniti plinovi ne mogu korodirati u kiselinama uz vodikovu depolarizaciju jer nemaju afinitet. CuS.elektrokemijska korozija . Nema direktnog spajanja Fe i kiseline. strojeva i postrojenje izloženo vodi ili vodenim otopinama. nema direktnog spajanja Fe i kiseline. U kiselini postoji afinitet. Vodik nije dovoljno "jak" da oduzme elektrone tim metalima. 8 . a pošto nastaje H2 naziva se vodikova depolarizacija. to je zapravo gubitak mase tzv.vrlo je raširena jer je veliki broj metalnih predmeta.

pri čemu se odvijaju reakcije oksidacije i redukcije. lužina i soli. Kasnije se ustanovilo da plemeniti metali ne mogu niti oksidirati. Tako se npr. a Fe ima afinitet prema kiselini. Plemeniti plinovi ne mogu korodirati u kiselinama uz vodikovu depolarizaciju jer nemaju afinitet. Kod elektrokemijske korozije najvažniji tehnički elektroliti su vodene otopine ( morska voda i razne otopine kiselina i lužina ). ali to vrijedi samo za potpuno čiste plemenite metale.vrlo je raširena jer je veliki broj metalnih predmeta. U kiselini postoji afinitet. vodik nije dovoljno "jak" da oduzme elektrone tim metalima. . koje djeluju kao elektrolit. To je zapravo gubitak mase tzv. strojeva i postrojenje izloženo vodi ili vodenim otopinama.javlja se na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao što su voda i vodene otopine kiselina. a pošto nastaje H2 naziva se vodikova depolarizacija. Objasnite klasifikaciju korozije prema geometrijskom obliku korozijskog razaranja. kiselina je vodena otopina neke tvari koja daje H+ ione. već se Fe otapa u elektrolitu i ioni plivaju u njemu. Što je elektrokemijska korozija? . Osobite pojave korozije zapažaju se ispod zaštitnih prevlaka ili na mjestima njihova oštećenja.ionizacija metala. nema direktnog spajanja Fe i kiseline. 23. vlažnome zraku ili vlažnoj atmosferi. U praksi se više oblika korozije može pojaviti istodobno. 9 .Korozija – pitanja 22. uz pitting pod određenim okolnostima pojavljuju opća i/ili pjegasta korozija. Taj se proces naziva depolarizacija.

. čija se brzina općenito povećava sa rastom temperature. • kontaktnu koroziju . najraširenija je na valjanim metalima u dodiru s morskom vodom i s kiselinama. vrlo opasan oblik korozije. 25. To je vrlo opasan oblik korozije. • rupičastu ili pitting koroziju .relativne površine jednog i drugog metala koji čine galvanski par (anode i katode).lokalna korozija nastaje na mikroskopskoj razini (najčešće na granici zrna materijala) i djeluje ubrzano na samo malom lokalnom području. 26. Zrna materijala predstavljaju katodu.korozija gdje se žarište pittinga širi u dubinu materijala raslojavajući ga.potencijal mora prijeći kritičnu vrijednost – kritični pitting potencijal ili potencijal inicijacije rupičaste korozije. Lokalna korozija može se podijeliti na: • pjegastu koroziju . 4. 10 . Zbog nedostatka kisika u području korozije.kinetički činilac .prisutnost agresivnih iona u otopini – najuobičajenije vrste su Cl i . 3. • potpovršinsku koroziju . I i perkloratni ioni ( ).postojanje oksidnog filma na površini metala – materijal je s termodinamičkog stajališta u pasivnom stanju. a puno manjoj mjeri ioni Br .vanjska ili unutrašnja pokretačka sila moraju biti prisutne. korozija prodire dublje u metal stvarajući tako rupice u materijalu. čija se brzina općenito povećava sa rastom temperature.korozijski potencijali metala koji čine galvanski par. Koji su uvjeti uspostavljanja rupičaste korozije? . .rupičasta ili pitting korozija je korozija kod koje nastaju rupičasta oštećenja tj.anodna polarizacija (neki metali koji su u galvanskom paru anode mogu se pasivirati). koje se protežu od površine u metal. Većina korozijskih oštećenja nehrđajućeg čelika nastaje u neutralnim do kiselim otopinama koje sadrže kloridne ione ili ione koji sadrže klor.termodinamički činilac .korozija kod koje nastaju rupičasta oštećenja.dijeli se na galvansku koroziju i koroziju u procjepu. Takvi su uvjeti od najveće važnosti moru i procesnoj industriji.Korozija – pitanja 24. Kad nastaje lokalna korozija i kako se dijeli? . Uvjeti uspostavljanja rupčaste korozije su: 1. 2. a granice zrna anodu.najraširenija pojava lokalne korozije i napada samo neke djelove izložene površine materijela. Veliki utjecaj na odvijanje korozivnih procesa ima provodljivost elektrolita pri čemu je kontaktna korozija intenzivnija ukoliko je provodljivost veća. Koji su glavni činioci koji utječu na galvansku koroziju? Glavni činioci koji utječu na galvansku koroziju su: .geometrijski činilac .

potpovršinsku koroziju i kontaktnu koroziju.U morskoj vodi metalni kalup korodira. i grafitizacija sivog lijeva . Ova grafitizacija lijevanog željeza može stimulirati koroziju metala koje je ljevano željezo kao žrtvovana anoda trebalo zaštititi (najčešće su to bronca i mjed). Interkristalne pukotine mogu nastati i kao posljedica napetosne korozije i pritom pukotine ponekad napreduju i trankristalno. Zrna materijala predstavljaju katodu. a može biti: ravnomjerna i neravnomjerna. usljed čega je rastvaranje metala približno jednako po cijeloj površini metala. Objasnite selektivnu koroziju i navedite primjere selektivnog otapanja. izlučivnje precipitata po granicama zrna. on korodira ostavljajući šupljikavu masu bakra nalik spužvi. Ova vrsta korozije je najopasniji oblik korozije jer može dugo ostati neprimijećena.Korozija – pitanja 27. Lokalna korozija . . a komponentna u višekomponentnim materijalima (bronca.smanjuje čvrstoću i žilavost materijala. Uvjeti nastjanja interkristalne korozije: materijal u senzibiliziranom stanju (toplinskom obradom. Objasnite interkristalnu koroziju? Interkristalna korozija .kako je cink anodan prema bakru u morskoj vodi. Ona zahvaća čitavu izloženu površinu materijala. Interkristalna korozija se najčešće javlja kod nerđajućih čelika.. vrućim oblikovanjem. Ovaj oblik korozije je znatno manje opasan od lokalnih vidova korozije jer omogućava lako predviđanje vijeka trajanja konstrukcije. Očito je da selektivna korozija može biti fazna samo na višefaznim materijalima (grafitizacija sivog lijeva). jer je grafit plemenitiji materijal. Konačna posljedica interkristalne korozije je lom ili čak raspad materijala u zrna. 29.). kristalita) šireći se na taj način u dubinu. legura na bazi aluminija i nikla. Koja je razlika između opće i lokalne korozije? Opća korozija .nastaje na mikroskopskoj razini (najčešće na granici zrna materijala) i djeluje ubrzano na samo malom lokalnom području. Najvažniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacija mjedi . Brzina odvijanja ovog vida korozije se predstavlja dubinom prodiranja procesa korozije u metal u određenom vremenskom periodu. a naglo dovodi do velikog pogoršanja mehaničkih karakteristika metala . Zbog nedostatka kisika u području korozije nastaju oksidacijskokoncentracijske ćelije.karakterizira se kao korozija s ravnomijernim smanjenjem debljine metala. mesing). 11 . Lokalna korozija može se podijeliti na:pjegastu koroziju. a granice zrna anodu. 28. Tijekom odvijanja ovog vida korozije dolazi do zamijene anodnih i katodnih mjesta..selektivna korozija predstavlja vid korozije pri čemu dolazi do selektivnog rastvaranja manje plemenite komponente ili faze legure. zavarivanjem. Do opće korozije dolazi kada je čitava površina materijala izložena agresivnoj sredini pod približno jednakim uvjetima s obzirom na unutrašnje i vanjske faktore korozije.je vid lokalne korozije koja razara materijal na granicama zrna (granula. Selektivna korozija napada samo jednu od faza ili komponenti višefaznog ili višekomponentnog materijala.rupičastu ili pitting koroziju. dovodi do velikog pogoršanja mehaničkih svojstava materijala.Ova vrsta korozije najčešća je na velikim plohama (limovima). pa korozija prodire dublje u metal stvarajući tako rupice u materijalu.

vanjska ili unutrašnja pokretačka sila moraju biti prisutne. dok je pri većoj provodljivosti kontaktna korozija moguća i na većim rastojanjima između različitih metala. • potpovršinsku koroziju .Korozija – pitanja 30. zbog čega je jačina napada anode velika. korozijom zbog soli. Razlike u potencijalu mogu biti uzrokovane mehaničkom korozijom. .dijeli se na galvansku koroziju i koroziju u procjepu. Koja je osnovna razlika galvanske korozije i korozije u procjepu? . kiselim džepovima vode. • rupičastu ili pitting koroziju . Kada nastane galvanski članak.korozija gdje se žarište pittinga širi u dubinu materijala raslojavajući ga. samo što umjesto rupica ima procjepe Između dva konstrukcijska elementa nastaje razlika u koncentraciji elektrolita (najčešće kisika u elektrolitu). rupica ili pukotina. a drugi postaje pretežno katoda i korodira manjom brzinom nego da nije spojen u galvanski članak. a to je depolarizator. 32. pri čemu je kontaktna korozija intenzivnija ukoliko je provodljivost veća. . a puno 2. Za koroziju u procijepu nužan je oksidans.korozija kod koje nastaju rupičasta oštećenja. I i perkloratni ioni. Objasnite zašto dolazi do pitting korozije! . 12 . tankom prevlakom oksida.je srodna rupičastoj koroziji. 3. Rupice koje nastaju na površini obično su skrivene slojem korozijskih produkata koji ne štite metal podloge od korozije. Uvjeti uspostavljanja rupčaste korozije su: 1.korozija u procjepu . 31. jedan od metala postaje pretežno anoda i korodira brzinom većom od one kojom bi korodirao da nije spojen u galvanski članak.rupičasta korozija uzrokovana je kada postoji velika katodna i mala anodna površina.postojanje oksidnog filma na površini metala – materijal je s termodinamičkog stajališta u pasivnom stanju. 4. čija se brzina općenito povećava sa rastom temperature. • kontaktnu koroziju .potencijal mora prijeći kritičnu vrijednost – kritični pitting potencijal ili potencijal inicijacije rupičaste korozije. Veliki utjecaj na odvijanje korozivnih procesa ima provodljivost elektrolita. uz prisutnost elektrolita nastaje galvanski članak.nastaje kada se dva različita metala dovedu u električni kontakt.najraširenija pojava lokalne korozije i napada samo neke djelove izložene površine materijela. vrlo opasan oblik korozije. korozija je ograničena na oblasti metala koje su u kontaktu. plinova i djelomične uronjenosti metala. ulja. Pri maloj provodljivosti elektrolita. To je vrlo opasan oblik korozije. Zato rupičasta korozija obično ostaje neotkrivena sve dok ne dođe do perforacije stjenke. Koje vrste lokalne korozije poznajete? Lokalna korozija može se podijeliti na: • pjegastu koroziju .galvanska korozija . najraširenija je na valjanim metalima u dodiru s morskom vodom i s kiselinama. čija se brzina općenito povećava sa rastom temperature.prisutnost agresivnih iona u otopini – najuobičajenije vrste su Cl i manjoj mjeri ioni Br .

Ova vrsta korozije je najopasniji oblik korozije jer može dugo ostati neprimijećena. kristalita) šireći se na taj način u dubinu. vrućim oblikovanjem.predstavlja vid korozije pri čemu dolazi do selektivnog rastvaranja manje plemenite komponente legure.7 mm/g. Kako je cink anodan prema bakru u morskoj vodi. Konačna posljedica interkristalne korozije je lom ili čak raspad materijala u zrna. Visokotemperaturnoj koroziji izložene su metalne površine kotla temperature 575°C do 650°C kada gorivo sadrži vanadij. izlučivnje precipitata po granicama zrna.Korozija – pitanja 33. Moguće je da prilikom decinkacije dolazi do rastvaranja Zn. 35. Niskotemperaturna korozija: U eksploataciji kotla sumporna kiselina može izazvati intenzivni korozijski proces. Kada temperatura stjenke padne ispod točke rosišta.neke komponente legure su elektrokemijski aktivnije i anodno se otapaju u galvanskom kontaktu s plemenitijim komponentama. Što znate o interkristalnoj koroziji? Zbog čega dolazi do pucanja materijala duž granica kristala.. 34. decinkacije Mjed je legura bakra i cinka. 13 . Interkristalne pukotine mogu nastati i kao posljedica napetosne korozije i pritom pukotine ponekad napreduju i trankristalno..smanjuje čvrstoću i žilavost materijala. Visoko temperaturna korozija se manifestira kao rupičasta korozija sa rupicama i teškim oštećenjima. a posebno kod dvofaznih legura. Interkristalna korozija je vid lokalne korozije koja razara materijal na granicama zrna (granula. zavarivanjem. a naglo dovodi do velikog pogoršanja mehaničkih karakteristika metala . Objasnite visokotemperaturnu i niskotemperaturnu koroziju! Visokotemperatura korozija: Osnovni uzročnici korozijskih problema sa plameno-dimne strane kotla su komponente depozita koje su nastale sagorijevanjem mazuta. a sagorijevanje se odvija sa viškom zraka. on korodira ostavljajući šupljikavu masu bakra nalik spužvi. Interkristalna korozija se najčešće javlja kod nerđajućih čelika. Rastopljeni spojevi vanadija razaraju zaštitne oksidne slojeve metala i stvaraju uvjete za ubrzane korozijske procese. Prisustvo kloridnih iona i povećanje temperature još više ubrzava decinkaciju. Uvjeti nastjanja interkristalne korozije: materijal u senzibiliziranom stanju (toplinskom obradom. kod mjedi dolazi do tzv. legura na bazi aluminija i nikla. . Što znate o selektivnoj koroziji? Navedite primjer! Što je to decinkacija mjedi? . Ovo se ne događa s mjedi kojoj je dodan arsen i čiji sadržaj cinka je manji od 37%. kondenzirana vlaga u kombinaciji sa sumpornim depozitom snižava pH i izaziva intenzivno korozijsko razaranje i do 12. Visokotemperaturnu koroziju izazivaju rastaljeni vanadij pentaoksid i natrij sulfat. Na primjer. uz naknadno taloženje Cu. Djelovanju te korozije suprotstavljamo se dovoljno niskom temperaturom.selektivna korozija . Najvažniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacija mjedi grafitizacija sivog lijeva.). ili istovremenog rastvaranja Cu i Zn. odnosno hlađenjem dijelova kako njihova temperatura ne bi prešla 400oC. Kod mjedi sa većim sadržajem Zn decinkacija je izraženija.

Što je vodikova. a eventualno niklom i drugim elementima. Pb. Kako se može smanjiti sklonost nastajanju korozije u procjepu? Smanjenje korozije u pocijepu postiže se: izbjegavanjem uskih procijepa pri konstruiranju. katodnom zaštitom. zavisno od koncentracije SO3 i vodene pare u plinu. pH < 7 (kisele otopine) pH = 7 (neutralne otopine) pH > 7 (lužnate otopine) Korodiraju neplemeniti metali u dovoljno kiselim otopinama (Fe i Zn u otopini HCli . feritne čelike sa višim sadržajem kroma. a. kromne prevlake.Korozija – pitanja • • • • • Temperatura pri kojoj sumporna kiselina počinje kondenzirati varira od 116-166°C. 3. u atmosferi) 5. izbjegavanjem naslaga. Sn. Sadržaj kroma u nerđajućim čelicima mora biti iznad granice pasivnosti (obično>12%). izbjegavanjem stagnacije medija. Vodikova depolarizacija: -redukcija vodikovih iona iz vodenih otopina u otopinama različitih pH vrijednosti. Zn u otopini NaOH).vodikova i kisikova depolarizacije spada u procese na katodi. Neplemeniti metali u neutralnoj otopini (Mg u otopini NaCl) . Kisikova depolarizacija Kisikova depolarizacija (redukcija kisika otopljenog u vodi) u otopinama različitih pH vrijednosti pH < 7 pH = 7 pH > 7 : 4e Elektrokemijska korozija uz kisikovu depolarizaciju je vrlo česta (procesi korozije mnogih metala u slatkoj i morskoj vodi u neutralnim i lužnatim otopinama soli. Amfoterni metali u vrlo lužnatoj otopini (Al. tj. a što kisikova depolarizacija? . čelici visokolegirani kromom. Koji kemijski elementi se koriste za legiranje ugljičnog čelika i ljevanog željeza u svrhu poboljšanja korozijskog ponašanja? Najvažnije antikorozivne legure na osnovi čelika su nerđajući čelici. aditive visoke točke taljenja i uklanjati depozit sa grijanih površina. odnosno tehnoloških svojstava. DODATAK: 1. Ostale legirajuće komponente dodaju se nerđajućim čelicima radi postizanja specifičnog korozijskog ponašanja ili poboljšanja mehaničkih. omogućavanjem drenaže 14 . Za suzbijanje korozijskih procesa potrebno je koristiti: mazut sa manjim sadržajem korozijskih agensa.