101 Ideja Za Inovativne Nastavnike Bosanski

Zahvale
Autorima:
Mnika Burgetti
Erzsebet Csibi
Sndor Demjen
Blint Farkas
Csaba Farkas
Jzsef Holczer
Zsuzsa Horvth
Beta Jarosievitz
Jedlik Oktatsi Stdi
Ferenc Pter Lak
Andrs Mrton
Csaba Mura-Mszros
Lszl Obuch
Balzs Peth
Sulinet Agency
Marcell Szab
Zsuzsa Szalayn Tahy
Attila Takcs
Andrea Telek
Poglavlje Efikasne tehnike za organizaciju uenja uredio je Gyngyvr Vitz.
Naslovna strana: Csaba Sarkadi, 2005.
Iako su uloeni svi napori da se uvide eventualne greke u izradi ove knjige, u sluaju bilo
kakvog nenamjernog previda izdavai pozdravljaju vae komentare i unijee potrebne
izmjene prvom prilikom.
Uvod
Potovani edukatori,
Tehnologija ima potencijal da ukloni prepreke za uenike i edukatore svuda u svijetu.
Dobar software i internet mijenjaju na pristup znanju. Inovativni naini poduke i uenja
nanovo definiraju iskustvo uenja i poduavanja. A i prema uenicima postoje nova
oekivanja: pored osnovnog znanja, potrebno je da poznaju saradnju, komuniciranje,
koritenje informacija sve su to oblasti tipine za 21. vijek te pristup instrumentima za
uenje koji im pribliavaju navedene oblasti.
Cilj programa Partneri u uenju je da osposobi kole da poboljaju proces uenja
tako to e nastavnom osoblju omoguiti da se razvija i preuzme vodeu ulogu. Zajedno sa
naim partnerima, Microsoftov tim za edukaciju eli da vam se zahvali za angaovanost u
radu sa uenicima i u odnosu prema kontinuiranom usavravanju. Nadamo se da e vam ova
knjiga pomoi da napravite pozitivne promjene i svim uenicima pomognete da ostvare svoj
puni potencijal.
S potovanjem,
Daniel Maly
Vii menader programa edukacije
Microsoft
Sadraj
UVOD
SADRAJ
I. EFIKASNE TEHNIKE ZA ORGANIZACIJU UENJA
Tradicionalna organizacija uenja
Frontalni rad sa razredom
Samostalni rad
Efikasne tehnike za organizaciju uenja: Konstruktivna pedagogija
Diferencijacija u razredu
Izvori razlika izmeu uenika
Osnovni principi diferencirane organizacije uenja
Razliiti nivoi diferencirane organizacije uenja
Osnovni principi diferencijacije
Organizacioni oblici uenja
Grupni rad
Rad u parovima
Individualni rad
Diferencirana obrada materijala sa tabelama
Pripremanje zadataka koji e zaposliti uenike
Faze konstruktivnog obrazovanja
Preporueni tipovi lekcija
Tipovi zadataka
Organizacija kooperativnog uenja
Uenje koje se zasniva na problemu
Kooperativna diskusija
Drama kao nastavna tehnika
Kooperativno uenje prema Kaganu
Pedagoki projekat
Poreenje tradicionalne pedagogije i konstruktivne pedagogije
Lini uslovi
Stanovite nastavnika
Stanovite uenika
Pitanje ispitivanja i ocjene
II. ZADACI
Geografija
Fotografiranje zvjezdanog neba (da se pokae kretanje neba)
Prikazivanje promjene vodostaja na rijeci ili potoku
Mjerenje dnevnih promjena temperature zraka
Koritenje sopstvenih fotografija za izradu prezentacije o nekoj zemlji, regiji ili
nekim lokacijama koja ste posjetili tokom ljetnog raspusta
Izrada internet stranice za geografski prikaz lokalnog okruenja
Izrada panoa ili postera o vulkanima
Prikupljanje informacija o najrazornijim zemljotresima u posljednjih nekoliko
godina
Prikaz vertikalne promjene temperature zraka uz pomo raunanja i grafikog
prikaza
Izrada kalendara uz koritenje fotografija napravljenih tokom kolske ekskurzije
Izraivanje karte kolskog okolia
Ilustracija stijenja uz pomo webcama i projektora
Izrada karata
Pogled iz ptije perspektive
Virtualna posjeta zoolokom vrtu
Moj zooloki vrt
Pomraenje sunca
Gdje ii na odmor
Vodostaj
Atmosfera
Dom
Geoloki periodi
Album temperatura
Sunani sati
Kini dan u
Izvjetaj o vremenu
Biologija
Koritenje slajdova za ilustraciju faza klijanja
Predstavljanje biljnih vrsta koje rastu u vaem bliem okruenju
Mjerenje pulsa nakon vjebanja i pravljenje dijagrama
Snimanje zvuka ptica
Izrada ema lanaca ishrane
Pisanje sastava o ivotu i radu slavnog naunika
Zelenilo
Sastavljanje testa iz morfologije biljaka sa slikama
Dopunjavanje znanja o evoluciji ovjeka
Snimanje kratkog filma o jednom biolokom eksperimentu
Izrada naljepnice za vjebanku iz biologije
Evolucijski razvoj biljaka i ivotinja
Puenje ubija
Knjievnost
Obavezna lektira
Pismeni sastav za domai rad
Literarno putovanje
Umjetnika galerija Uffizi
Poreenje renesansnog i baroknog stila
Igra iz knjievnosti
Umjetniko predstavljanje
ivot slavnog pjesnika
Istraivanje motiva
Pisanje fusnota za neki stari klasik
Foto pria/mini film/blog
Jezik
anrovi novinarstva
Dnevne novine
Matematika
Minesweeper za razvijanje matematikih sposobnosti
Grafiko rjeavanje problema u obraunskim tabelama (npr. dolazei saobraaj)
Konstruisanje putem alata za crtanje
Transformacija funkcije sa animacijom.
Pojednostavljenje algebarskih jednaina Microsoft jednaine
Obrada trigonometrijskih funkcija na kompjuteru
Dokazivanje geometrijskih postavki u formi prezentacije
Budet za kolsku zakusku
Koritenje formula generalno (izraunavanje elemenata pravouglog trougla)
Vjerovatnoa analiza prosjeka, disperzije i distribucije koritenjem RAND()
formule
Analiziranje kompletne indukcije uporeivanje rekurzivnih i eksplicitnih formula
Transformacija funkcija
Prosti brojevi
Unoenje formula
Rate
Fizika
Prezentacija konveksnog soiva
Prelamanje svjetlosti na soivu i refleksija od ogledala
Zadatak: udaljenost i vrijeme
Evaluacija rezultata mjerenja (npr. mjerenje gratitacijskog ubrzanja uz pomo
aparata za isputanje predmeta)
Demontracija konstantnog ubrzanja sa aproksimacijom konstantnog kretanja
Dinamika kretanja talasa
Lissajouseovi obrasci
Demonstracija strujnih kola
Analiza kombiniranih kola
Izrada ematskog dijagrama stvarnog strujnog kola
Pie generiko rjeenje problema u termodinamici
Mjerenje temperature vode u razliitim posudama, pokrivenim i nepokrivenim, i na
razliitim vrstama grijaa
Obrada radioaktivnosti
Obrada radioaktivnih raspadnih nizova
Obrada rezonancije (prisilna vibracija)
Obrada kretanja sa konstantnim ubrzanjem

Obrada matematikog klatna
Obrada Brownovog kretanja
Obrada praktine upotrebe lananih reakcija
Newtonovi zakoni gravitacije i kretanje planeta
Historija
Izrada posjetnica za historijske linosti
Izrada historijskih novena
Strani jezik
Biografije
Vocabulaire de la cuisine
Les curiosits de Paris
Plastina operacija
Moj hipermarket
iji je ovo horoskop?
Praznici
Praznini obiaji, podizanje meukulturalne svijesti
Lokalni festival
Igra
Hemija
Aditivi u hrani
Modeli molekula
Informacione tehnologije
Uvodni video za Dan roditelja
EFIKASNE TEHNIKE ZA ORGANIZACIJU UENJA

Tradicionalna organizacija uenja
Frontalni rad u razredu
Ovo je najee koriteni nain poduavanja u dananjem obrazovanju u BiH.
Funkcionalan je ponajvie u otkrivanju novih koncepata ili prezentiranju novih materijala
uenicima. Takvi asovi pruaju malo prilike za ukljuivanje uenika. Nadalje, zadravanje
panje razreda 40-45 minuta takoer predstavlja teak zadatak za nastavnika. Nastavnik je
izvor informacija a uenici, kao strana koja prima informacije, prihvataju materijal.
Komunikacija je obino verbalna i jednosmjerna, i cilj joj je da se prue (i prime) informacije.
Interakcije izmeu poduke i uenja su malobrojne.
Samostalni rad
U ovom sluaju rad se moe obavljati samostalno, u parovima ili u grupama. Poenta je
da uenici rade samostalno. Zadaci se ne prave prema potrebama pojedinaca, svi rade isti
zadatak. Razlike u karakteru i sposobnostima uenika se ne uzimaju u obzir pri izboru
zadataka.
Efikasne tehnike za organizaciju uenja:

Konstruktivna pedagogija
Konstruktivna pedagogija je generiki termin. Nije rije o metodi nego o pristupu koji
se zasniva na pretpostavci da pojedinac razvija (izgrauje) znanje aktivnim ueem u
kognitivnom procesu. Ovaj proces razmiljanja takoer zahtijeva od uenika da sarauje sa
drugima. Pojednostavljen i strukturiran nastavni plan ne moe dati uenicima takvo iskustvo
ali stvarne situacije mogu.
Stvaranje kompleksnog okruenja za uenje je od sutinske vanosti. Izvor
informacija vie nisu knjige i nastavnici, nego stvarni ivot. Uenici imaju priliku da trae
rjeenja za stvarne probleme u situacijama poput ivotnih na razne naine sa razliitim
tehnikama u grupama. Konstruktivna pedagogija zahtijeva posebne uslove za uenje u kojima
je uenicima dozvoljeno da meusobno sarauju i pomau jedni drugima. Mogu koristiti cijeli
niz instrumenata i izvora informacija za rjeenje svojih problema i postizanje ciljeva.
Nekoliko pedagokih metoda i tehnika uenja (kao to je uenje fokusirano na
problem ili uenje zasnovano na projektu) mogu se primjenjivati u uionicama u kojima
postoje lini kompjuteri. Uionice koje su opremljene kompjuterima mnogo su prikladnije za
primjenu modernih tehnika od tradicionalnih, ak i ako nema dovoljno kompjutera za svakog
uenika. Pod adekvatno organiziranim uslovima za uenje i rad jedan ili dva kompjutera su
dovoljno da se pokrene kooperativni kognitivni proces. Tipina soba sa IT opremom, sa
kompaktnim prostorom i neflaksibilno postavljenim stolovima ne omoguava integraciju
moderne informatike i komunikacijske opreme u obrazovni proces.
Diferencijacija u razredu
Frontalni rad ne daje nastavniku priliku da uzme u obzir razlike izmeu pojedininih
uenika.
Izvor razlika meu uenicima

-
Razlike u postojeem znanju uvjetovano porodicom (rjenik, sistem vrijednosti,

znanje)
Razlike u kognitivnim sposobnostima:
- Percepcija (emu se moe poduavati uenik sa bilo kakvim invaliditetom, npr.
sljepoom ili oteenjem sluha)
- Panja
- Pamenje
- Razmiljanje i jezik 7 vrsta inteligencije
Jeziko-verbalna
Logiko-matematika
Vizuelna
Motorna/kinetika
Muzika
Interpersonalna
Intrapersonalna
Uenici sa razliitim karakterima imaju razliit:
- stil uenja
- motivaciju
- stav
- interesovanja
- dominantnu polovinu mozga
Spol
Nacionalno porijeklo.
Osnovni principi diferencirane organizacije uenja

Zbog ovih gore pomenutih razlika neizbjeno je da nastavnici usvoje nov pristup u
metodologiji i uvedu nove metode i tehnike u svoj repertoar.
Najvanija pitanja o kojima treba razmisliti:
o Kako mogu poduavati efikasnije?
o Kako mogu pruiti pomo?
o Kako mogu doprinijeti da stav mojih uenika prema koli bude pozitivniji?
Razliiti nivoi diferencirane organizacije uenja

Formiranje grupa prema interesovanjima uenika
Grupe se organiziraju homogeno i u okviru grupe svaki uenik ima isti zadatak.
lanovi grupe ne moraju neminovno saraivati; mogu im se dati zadaci koje vre
pojedinano, nezavisno jedni od drugih. U tom sluaju mogu se praviti vee grupe.
Meutim, ako zadatak zahtijeva od lanova grupe da sarauju, u grupama ne bi trebalo
biti vie od 3 do 5 uenika. Ovaj organizacioni oblik je osobito prikladan za rad sa
talentovanom djecom ili u situacijama kada neki uenici treba tek da sustignu ostatak
razreda.
Diferencijacija prema sadraju

Djeca se dijele u homogene grupe prema sposobnostima. Budui da lanovi grupa
rade pojedinano, nema potrebe imati male grupe (3-5 lanova). Svaki uenik radi svoj
zadatak samostalno, na djelimino personaliziran nain.
Organizacione grupe
- Saradnja meu lanovima
- Grupe od 3 do 5 lanova mogu biti organizirane homogeno ili heterogeno
- lanovi grupe rade isti zadatak
- Rad lanova grupe sa razliitim sposobnostima razlikuje se sadrajno
Diferencijacija u zahtjevima koji se oekuju od uenja
Ovaj oblik diferencijacije omoguava integraciju uenika sa tekoama u uenju ili
drugim disfunkcijama. Uenici su podijeljeni u grupe prema svojim sposobnostima.
Zahtjevi iz nastavnog plana za ove uenike su drugaiji od optih zahtjeva za ostatak
razreda. Ovi uenici rade zadatke samostalno ili u saradnji sa drugovima iz grupe.
Osnovni principi diferencijacije

Poznavanje razliitih metoda
Kako bi se ovi razliiti oblici ogranizacije pokazali efikasnima, nastavnik mora biti
upoznat sa pomenutim konceptima, mora znati kako da ih koristi, mora biti svjestan
prednosti koje donosi njihova primjena, i mora biti u stanju rijeiti probleme do kojih
moe doi u toku procesa poduke.
Pristup
Ovaj nain poduavanja moe biti zaista uspjean ako nastavnik ima pod kontrolom
proces uenja na vie nivoa i dobro ga vodi.
Aspekti diferencijacije
Organizacione oblike uvijek odreuje sljedee:
- Sadraj predmeta
- Obrazovne potrebe i metode poduke
- Individualne potrebe uenika
Fleksibilnost
Diferencijacija ne smije biti razlog za etiketiranje ili selekciju. Svako treba da dobije
onoliko zadataka koliko je optimalno za njega u odreenom momentu.
Organizacioni oblici u uenju

Grupni rad
Uloga veliine grupa
Najmanja grupa mora sadravati barem 3 lana jer bi manji broj podrazumijevao rad u
parovima ili individualni rad. Idealno, grupa ima 4 lana, jer na taj nain svaki lan moe
imati svoj manji zadatak; nadalje, grupa se lako moe podijeliti u parove, ako bi se javila
potreba. Grupe od vie od 6 lanova veoma je teko voditi, i zato bi neki od uenika mogli
odluiti da se ne ukljuuju u rad grupe, ili ak da smetaju drugima.
Aspekti ureenja homogeno i heterogeno organiziranih grupa

Homogeno organizirane grupe karakterizira sljedee:
-
U datom predmetu uenici su gotovo na istom nivou to se tie njihovih sposobnosti i

interesovanja.
Heterogeno organizirane grupe karakterizira sljedee:

-
Razlike izmeu interesovanja i sposobnosti uenika u datom predmetu su izraenije.
U ovom drugom sluaju moglo bi biti korisno dodijeliti uloge da bi se osiguralo da svaki lan
bude ukljuen u rad, prema sopstvenim sposobnostima. Ta vrsta grupnog rada opravdava
teoriju da uenici jedni od drugih najefikasnije ue.
Uloge unutar grupe
Efikasna saradnja zasniva se na jednakoj podjeli rada i meusobne odgovornosti. To se
moe postii tako to e se pojedinim lanovima grupe dodjeljivati odreene uloge odnosno
zadaci.
Dodjeljivanje zadataka i odgovornosti u grupi moe imati dvostruki efekat:
S jedne strane to jaa postojee socijalne sposobnosti, s druge strane stvara i
poboljava nove.
Poto se od uenika ne moe oekivati da na poetku mogu samostalno organizirati
grupni rad, korisno je da uloge (voe time, zapisniara, crtaa i izvjestioca) dodjeljuje
nastavnik. Na taj nain s jedne strane tedite vrijeme, a s druge strane osiguravate da se
svakom djetetu dodijeli posao koji najvie odgovara njegovim sposobnostima. Meutim,
uenici treba da dobiju priliku da se okuaju i u novim ulogama. (Npr. uenik koji obino
preuzima vodeu ulogu mora nauiti da iskae potovanje i sarauje kada je neko drugi
glavni, a stidljivi uenici treba da probaju javno se obraati).
Iako odreene uloge nisu tako vane za uenike u viim razredima, ipak moe biti
korisno dodijeliti uloge koje su specifine za predmet kako bi se razvila odgovornost.
Naini formiranja grupe
Grupa se moe formirati nasumice, prema linom izboru uenika, ili svjesno prema
izboru nastavnika. Oigledno e vam ovaj posljednji nain omoguiti da na najbolji nain
ispuniti svoje didaktike ciljeve, jer u tom sluaju postoje svi uslovi za uspjenu saradnju:
-
Sposobnost i znanje
Lini afinitet
Spolna ravnotea
Nacionalna zastupljenost.
Prednosti grupnog rada

Dobro organiziran grupni rad duboko utie na karakter i sistem vrijednosti uenika:
-
Zajedniko razmiljanje
Sposobnost prilagoavanja
Saradnja
Argumentacija/uvjeravanje
Potovanje prema drugima, toleriranje razliitih miljenja
Iskustvo pripadnosti grupi
Rad u parovima
Koncepti rada u parovima i parova koji zajedno ue
- U toku rada u parovima, dva uenika sa slinim sposobnostima obavljaju zadatak u
saradnji. To je homogeni par.
- U sluaju parova koji zajedno ue, jedno dijete je slabijih sposobnosti od drugog.
Uenik boljih sposobnosti djeluje kao nastavnik (poduava dok ui). To je
heterogeni par.
ta treba uzeti u obzir pri formiranju parova
U idealnom sluaju uenici su naklonjeni jedan drugom i pomau se.
Tipovi parova
Kooperativni parovi mogu vriti nekoliko funkcija (itanje, pisanje, brojanje,
razmiljanje).
Naini formiranja parova
Paru se moe dodijeliti da zajedno radi stalno ili privremeno, ili pak samo na jednom
predmetu (npr. matematiki parovi).
Rad u parovima ili grupni rad?
Iskustvo pokazuje da uenici u dobi izmeu 6 i 10 godina najefikasnije rade u dobro
organiziranim parovima (vidi gore navedeno) u kojima dva lana jednako sarauju.
Individualni rad
Koncept individualnog rada
Svaki uenik ima razliite sposobnosti i individualan stil uenja. Ova injenica se
mora uzeti u obzir, osobito u sluaju uenika sa osobito slabim ili osobito razvijenim
sposobnostima. Plan koji se pravi da bi se razvile sposobnosti pojedinih uenika zove se
individualizacija. Ovo je posebno korisno za rad sa nadarenom djecom ili u situacijama kada
neki uenici treba da sustignu ostatak razreda.
Razlike izmeu samostalnog i individualiziranog rada:
Samostalni rad moe se izvoditi individualno, u parovima i u grupama. Glavno je da
uenici rade samostalno. U sluaju individualizacije zadatak je osmiljen tako da odgovara
potrebama pojedinca.
Djelimino individualizirani rad
- Svi uenici koji su na slinom nivou rade isti zadatak samostalno.
- Razlike izmeu djelimino individualiziranog rada i grupnog rada: djelimino
individualiziran rad se izvodi samostalno, bez saradnje; dok grupni rad karakterizira
saradnja.
Diferencirana obrada materijala sa tabelama

Kako napraviti tabelu za proces uenja koji se odvija na 3 razliita nivoa?
(*, **, ***)
Nivo 1
-
Nivo 2
lake
jednostavnije
manje informacija
vie slika i prikaza
zabavnije
vea veliina slova
ako je potrebno ili
pak rijei mogu biti
podijeljene u slogove
Tabela koja se vodi za

prosjenog uenika (u
skladu sa didaktikim
ciljevima konkretne lekcije
moe se koristiti za
prezentaciju, ispravku,
vjebanje, sumiranje, itd.)
Koristi je cijeli razred u
frontalnom radu.
Nivo 3
-
tee
kompleksnije
vie informacija
(uglavnom verbalno)
tei, sofisticiraniji
rjenik
moda manja
veliina slova
Pripremanje zadataka koji e zaposliti uenike

Uenici koji rade razliite zadatke u razliitim organizacionim oblicima naravno
nikada nee zavriti posao u isto vrijeme. Prazni hod do koga u tom sluaju dolazi je neto
od ega mnogi nastavnici zaziru. Cilj ovog modula je da vam prui neke primjere za kratke
zadatke i pokae kako da napravite sline zadatke, da biste mogli sprijeiti takav prazan hod i
iskoristiti ove pauze za razvoj uenikih sposobnosti ili pak pomoi im da nadoknade
zaostatke u radu.
Tipovi vjebi da se zaposle uenici
- Interesantne vjebe, igre kao dodatak novim materijalima briga za talente
- Zabavne vjebe za dodatnu praksu sustizanje ostatka razreda
- Jednostavne, kratke vjebe za prosjene uenike za obradu datog materijala
Vjebe kojima se zapoljavaju uenici trebale bi biti
- Kratke (da ne zahtijevaju puno vremena)
- Sa jasnim stepenom teine (tako da daju stvarni osjeaj postignua)
- Zabavne i interesantne (motivirajue za uenike)
Faze konstruktivnog obazovanja

-
Pobuivanje interesa: Biranjem teme koja pobuuje interes uenika, pa ak i one

moe izazvati suprotna miljenja.
Formiranje grupa: Stvaranje raznolikosti unutar grupa (sposobnosti, spol i nacionalno
porijeklo)
Razvoj tima: Iznalaenje zajednikih osobina i stavova koji jaaju koheziju u grupi
Biranje teme: Razred dijeli datu temu na manje dijelove i svaka grupa ima sopstvenu
'podtemu' tako da je potreban rad svih kako bi se dolo do rezultata
Dalja podjela date teme: Grupa dalje dijeli podteme tako da je svaki lan odgovoran
za svoju 'mini temu'.
Elaboriranje podteme: Uenici samostalno prikupljaju i elaboriraju materijal
sopstvenih mini tema. Dozvoljeno im je da jedan drugom pomau tako da svako ima
pravi osjeaj postignua.
lanovi razgovaraju o svojoj podtemi u grupi.
Priprema zajednikog izvjetaja u grupi: lanovi grupe raspravljaju, uvjeravaju i
pomau jedan drugom u toku zajednikog rada.
Izvjetaj grupe o podtemi: Grupe izvjetavaju razred o rezultatima svoga rada.
Ocjena:
o
o
o
o
Grupe ocjenjuju izvjetaje o mini temama

Razred ocjenjuje izvjetaj
Nastavnik ocjenjuje izvjetaje i projekte grupe
Pregled rezultata rada:
Kako su pojedini uenici doprinijeli procesu uenja u grupi?
Preporueni tipovi asova

-
Obrada novog materijala

Praksa
Ispravke, ocjena, dijagnostiko mjerenje
Tipovi zadataka
-
Zadaci rjeavanja problema za grupe

Kreativni zadaci
Zadaci praenja i istraivanja
Argumentacija, diskusija
Provjera, ocjena
Organizacija kooperativnog uenja

Cilj kooperativne pedagogije je da koristi metode kojima proces uenja postaje
socijalna aktivnost. Poenta je u saradnji uenika kao grupe jednakih. Postoje brojne
kooperativne metode obrazovanja i uenja (metoda projekata, diskusije, uenje zasnovano na
problemu ili opservaciji, itd.). Moete nai manju ili veu kolekciju kooperativnih tehnika,
vjebi i preporuka za svaku od ovih metoda. Nema jedne ispravne kooperativne metode nego
nekoliko kooperativnih tehnika; tavie, postoje stotine vjebi i tehnika koje su ovih dana
dostupne. Tako da se ne morate odluiti za jedan ili drugi metod zauvijek, moete izabrati
rjeenje koje je prikladno u datoj pedagokoj situaciji, te primijeniti drugu tehniku u drugoj
situaciji.
Uenje zasnovano na problemu

Osim prenoenja znanja, cilj ove tehnike je razvijanje sposobnosti uenika u pogledu
rjeavanje problema i saraivanja. Uenje zasnovano na problemima trai od uenika
samostalno istraivanje, sposobnost da uvide sutinu stvari, te odreeno poznavanje
informacione tehnologije; cilj je istovremeno da se te sposobnosti dalje razviju. Nastavnik
igra ulogu koordinatora ili savjetnika. Uenje zasnovano na problemu poduava uenike kako
da ue. Uenici ue kooperativno u grupama, traei rjeenja za probleme stvarnog svijeta.
Istovremeno ue kako da najefikasnije koordiniraju sopstveni proces uenja. Glavna poenta
ove metode je da se sopstvene vjetine koriste za sticanje znanja umjesto da slue kao
prijemnik za gotovo znanje. U razredima u kojima uenici koriste taj metod, uenici shvataju
da uenje postaje proces potrage za znanjem. Uenici razvijaju kritian nain razmiljanja, to
im omoguava da poveu informacije o kojima su itali sa svrhom u koju ih mogu iskoristiti.
Uspjenost rjeavanja problema i uspjenost procesa uenja zavisi od efikasne aktivnosti
uenika u koli i van nje. Raenje zadataka u grupi tedi vrijeme a i razvija drutvene i
verbalne sposobnosti lanova grupe.
Uenje zasnovano na problemu je nova tehnika koja koristi konstruktivne pedagoke

metode za prezentiranje novih materijala u obliku problema koji zahtijeva rjeenje.
Osnovni koraci za primjenu ove metode:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
Definicija zadatka
Strategije za traenje informacija
Definicija pristupa podacima i informacijama (gdje)
Upotreba informacija i rjeavanje problema
Sinteza
Ocjena
Kooperativna diskusija
Ovo je dobar nain za razvoj komunikacionih i retorikih sposobnosti uenika.
U toku diskusije svi uesnici imaju priliku da govore (pod uslovom da se potuju
pravila).
Faze tehnike su sljedee:
a) Moderator diskusije daje kontroverzne izjave vezane za temu.
b) Reenice se pokazuju u prostoriji.
c) Svaki uenik stoji ispod jedne od izjava, u skladu sa sopstvenim miljenjem
odnosno osjeajem.
d) Nakon organiziranja grupa za diskusiju, moderator odreuje vremenski rok za
prikupljanje argumenata za.
e) Nakon prikupljanja argumenata, svaka grupa bira svog glasnogovornika.
f) Glasnogovornici sjede za stolom i dobijaju tzv. etone za diskusiju (3-6 komada,
zavisno od vremena i broja uesnika).
g) lanovi grupe stoje iza svojih glasnogovornika i takoer dobijaju etone. Funkcija
ovih etona je da uenicima u pozadini omogui da se ukljue u diskusiju.
Alternativno, lanovi grupe mogu dati svoje etone glasnogovorniku ako je njemu
ponestalo njegovih a ima jo argumenata da iznese.
h) Ako glasnogovornik iznese jedan od svojih argumenata, mora staviti eton na
sredinu stola. etoni odreuju broj izjava. Jedan argument nosi jedan eton.
Koristei ovu tehniku nastavnik ne samo da kontrolira duinu diskusije nego i ui
uenike da svoje argumente formuliraju precizno i koncizno.
Drama kao tehnika poduavanja

Kreativna drama je pokuaj personalizacije znanja.
Kljuni koncepti su uloga i identifikacija. To znai da uenici igraju uloge i da
pokuavaju zamisliti ta bi radili u odreenoj ulozi ili situaciji. Zavisno od zadatka mogu biti
oni lino u odreenoj situaciji ili moraju igrati neki lik sa odreenim osobinama. Ali ak i u
ovom drugom sluaju, uenikova linost ulazi u interakciju sa likom sa kojim treba da se
identificira. Tako, u idealnom sluaju, mogu razumjeti problem kroz sopstveno iskustvo.
Razliite situacione vjebe trae razliite nivoe empatije. Npr.:
a) Jednostavne vjebe za poboljanje empatije
b) Dileme, odluivanje
c) Zajednike odluke
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
Izrada scene
Dramatizacija poznatih pria
Igre situacije
Simulacija
Slika scene/grupa fotografija
Suenje
Spor
Mjesto drame u procesu uenja

Javlja se pitanje ne samo u vezi sa dramom nego bilo kojom tehnikom zasnovanoj na
aktivnosti: da li treba da prethodi ili radije da slijedi prezentaciju nove teme od strane
nastavnika (pod uslovom da u okviru asa uopte dolazi do prezentacije)? Prema
tradicionalnom gledanju, drama je samo igra koja treba da pone tek nakon to se zavri
ozbiljni posao; tavie, nemogue je neto odglumiti prije nego to uenici ne naue injenice.
Nekad je to tano, nekad nije. U mnogim sluajevima gluma vie nije interesantna kada
uenici tano znaju kako se oekuje da glume.
S druge strane, ako uenici odglume odreenu situaciju, mogu stei lino iskustvo o
novosteenom znanju.
Kooperativno uenje prema Kaganu

Kooperativno uenje od dr. Spencera Kagana objavljeno je 1985. godine (San
Clemente, CA: Kagan Publishing). Ova knjiga je najkompletnija i najnovija kolekcija
kooperativnih tehnika. Knjiga se odnosi ni na jednu drugu metodu; poznata je kao Kaganova
metoda. Rije je o kolekciji zasnovanoj na metodi a sortiranoj uglavnom prema
sposobnostima. Kaganova metoda zasniva se na kooperaciji i podrazumijeva pokuaj da se
individualne razlike uzmu u obzir.
Proces poduavanja i uenja ima dvostruki cilj:
-
Cilj datog predmeta: razviti kognitivne sposobnosti zasnovane na nastavnom

materijalu.
Socijalni cilj: Prvo, uenici dobijaju obaveze. Drugo, nastavni materijal se ui u
razliitim organizacionim oblicima, koje se zasnivaju na saradnji, tako da se razvijaju i
socialne sposobnosti uenika.
Uenje zasnovano na saradnji je najvii nivo uenja u grupi. U ovom organizacionom

obliku lanovi grupe u velikoj mjeri se oslanjaju jedno na drugo, a kao posljedica toga
uenici takoer usavravaju i socijalne sposobnosti, dok savladavaju materijale koji su
povezani striktno sa predmetom koji je u pitanju. Nastavnik ne oekuje (odnosno ne trai)
od uenika da posjeduju te sposobnosti; umjesto toga, nastavnik omoguava njihov
razvoj, koristei razliite kooperativne tehnike.
Za razliku od Kagana, tradicionalni grupni rad zahtijeva manje tijesnu saradnju, a
uspjeh ne zavisi neminovno od doprinosa svih uesnika.
Organizacija procesa uenja ima 6 kljunih elemenata.
Grupa
- Kooperativna grupa sastoji se od 3-6 stalnih lanova. Postoji jaka koherentnost meu
lanovima; oni znaju, prihvataju i podravaju jedan drugog.
Rije je o heterogeno ureenoj grupi: prema sposobnostima, spolu, bliskosti i

nacionalnom porijeklu
Naini formiranja grupa: nasumini ili namjerni
Odgovornosti u grupi, npr.
- Zapisniar je odgovoran za ispravnost govora.
- Osoba koja prati vrijeme zaduena je da se zadatak zavri u roku.
- Osoba koja je zaduena za rad osigurava da svaki lan svoj posao uradi
dobro, i odrava efikasnu komunikaciju unutar grupe.
- Glasnogovornik je odgovoran za kontakt sa nastavnikom, izvjetava o radu
koji je grupa obavila te prezentira zavreni zadatak.
Podjela zadataka unutar grupe, organizacija rada, definicija tehnike koja e se koristiti
(npr. okrugli sto, rotacija rijei, mozaik, itd.)
Upravljanje razredom
- Uionica se mora urediti tako da uenici mogu lako kontaktirati lanove grupe.
Trebalo bi imati konvencionalni znak ili simbol (o kojem se razred prethodno
dogovorio) za kontrolu buke u toku rada grupe.
- Kako bi postojali uslovi za nesmetan i uspjean rad, mjesto za instrumente i lokacija
za rad nikad se ne bi trebali mijenjati.
Namjera saradnje
Tri su naina da se razvije i sauva namjera uenika da sarauju:
-
Razvijanje zajednice (grupa, razred)

Kooperativni zadaci
Upotreba sistema nagraivanja i evaluacije
Spremnost za saradnju
Nekoliko aktivnosti moe se iskoristiti za razvoj drutvenih sposobnosti:
-
Sluiti kao uzor

Zajednika interpretacija
Preuzimanje razliitih uloga
Opservacije
Davanje podrke drugima
Utvrivanje odnosno dodjeljivanje dunosti
Osnovni principi uenja zasnovanog na saradnji

Ako se ne ispotuju svi sljedei principi, ne dolazi do kooperativnog uenja. etiri su
osnovna principa (prema Spenceru Kaganu):
a) Paralelne interakcije: Meu uenicima postoji viestruka interakcija u toku procesa
uenja. Tako je vrijeme aktivnog uea svakog pojedinog uenika due no to bi bilo
u toku tradicionalnog asa.
b) Lina odgovornost: Svaki uenik mora zavriti svoj dio posla kako bi doprinio radu
grupe. Pojedinac je odgovoran grupi. lanovi grupe znaju koliko je ko doprinio, a
svaki pojedinac je odgovoran za odreeni dio zadatka.
c) Konstruktivna samostalnost: Pojedinani razvoj i razvoj grupe pozitivno e uticati
jedan na drugog, ako razvoj jednog uenika trai od drugih da se razviju, ukoliko
uspjeh jedne grupe znai uspjeh druge grupe u isto vrijeme.
d) Jednako uee: Uenici uestvuju u radu prema svojim sposobnostima. Taj cilj moe
se postii podjelom rada ili dodjelom zadataka.
Tehnike
Svaka od kooperativnih tehnika ima svoje mjesto, jer je svaka od njih prikladna za
drugaiju situaciju.
Stvari koje treba imati na umu pri izboru tehnike:
-
Vrijeme odreeno za rad

Obilk aktivnosti
Tip lekcije
Sadraj
Mjera meusobne povezanosti
U skladu s gore navedenim, evo nekih primjera kooperativnih tehnika namjenjenih za

upotrebu za razliite aktivnosti:
a) Tehnika za formiranje grupe
Ljudski mozaik: nasumina tehnika za formiranje grupe. Slike se izrezuju u onoliko
komada koliko je lanova u grupi. Svako dobija komad slike. Uenici moraju meusobno
zamjeniti slike. Svako se mora zamijeniti barem jednom. Onda moraju nai jedno drugo da
kompletiraju sliku. Na taj nain grupe se formiraju nasumino, ali ako zapiete imena uenika
na poleini komada sluike, ova tehnika se moe koristiti i za svrsishodno formiranje grupe.
b) Tehnika koja treba da pomogne obradi nove teme
Intervju u 3 koraka
Nastavnik daje lanovima karte sa slovima A, B, C, D. Svako dobija razliit tekst i
vjebu.
Svaki lan grupe ita svoju vjebu i svoj tekst, i pravi biljeke.
4. Uenik A govori ueniku B o svom tekstu, dok uenik C govori ueniku
D o svom tekstu.
5. B govori A a D govori C o emu su itali.
6. Ogovaranje: A govori C i D ta je uo od B, onda B govori ta je uo
od A. Zatim C ponavlja ta je uo od D a D ponavlja ta je uo od C.
lanovi grupe prave biljeke ili sluaju druge tako da se svo etvoro upoznaju sa
svakim od odlomaka.
c) Tehnika za sumiranje i sistematizaciju
Okrugli sto
Ova tehnika je dobra za:
- pripremu prezentacija
- provjeravanje da li su uenici razumjeli odreene informacije
- razmjenu miljenja
- provjeru uenika
- vjebanje
lanovi grupe koriste list papira i olovku. Jedan od njih neto napie i dodaje papir i
olovku osobi sa svoje lijeve strane. Papir i olovka se dalje jednostavno dodaju, zato se tehnika
zove okrugli sto.
d) Tehnike za ocjenu i evaluaciju
Slanje vjebe kontrola kvaliteta i evaluacija u grupi
Svaka grupa alje pitanje drugima (prema dogovoru) a nakon nekog vremena alje i
taan odgovor. Grupe same sebe provjeravaju.
Prema Kaganu moemo govoriti o kooperativnoj pedagogiji samo pod uslovom da su
sva etiri principa prisutna u tehnici.
Pedagoki projekat
Sloeno, obino pitanje iz svakodnevnog ivota; definiranje ciljeva i zadataka
povezanih sa obradom tog pitanja; planiranje radnog procesa i rezultata; prezentiranje
rezultata.
Metoda projekta je posebna jedinica uenja koja se usredsreuje oko problema.
Zadatak nije samo da se rijei ili izabere problem, nego da se otkriju najvie mogui
aspekti koji su organski povezani sa datim problemom u stvarnom ivotu. Svaki projekat je
jedinstven i beskrajan, jer problemi nisu apstraktni koncepti nego dolaze iz stvarnosti.
Nema dva identina projekta jer uenici koji uestvuju u njima, nastavnici i okolnosti
su razliiti.
Metoda projekta zahtijeva svjesno planiranje aktivnosti uenika. Planiranje mora biti
na dva razliita nivoa. Prvi nivo tie se cijelog procesa, u toku kojeg namjeravamo prenijeti
odreeno znanje i razviti odreene sposobnosti. Drugi nivo znai planiranje individualnih
projekata, to zahtijeva motivaciju i pomo od nastavnika.
Vano je da verbalne sposobnosti ovdje nisu dominantne, i da uenici sa razliitim
sposobnostima jednako uestvuju u rjeenju problema koji su zajedno izabrali.
Iako se razlike izmeu uloga nastavnika i uenika zadravaju, kooperativni karakter
ove metode osigurava se injenicom da je vodea uloga nastavnika krajnje nenametljiva, i da
nastavnik djeluje samo iz pozadine, a da se projekat izvodi kroz zajedniko planiranje,
djelovanje i evaluaciju.
Veliko obilje zadataka daje uenicima priliku da uestvuju u radu na mnogo razliitih
naina. Uenici mogu izabrati svoj dio posla prema svom ranijem iskustvu, talentima i
ambicijama, bez posebnog metodolokog uplitanja nastavnika.
Metoda projekta prevazilazi okvire tradicionalnog obrazovanja i kole. Fokusira se na
problemima svakodnevnog ivota i oslanja se na iskustvo uesnika.
Radni proces projekta:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
Biranje tema i razgovor o njima

Biranje i dodjeljivanje podtema
Biranje kanala komunikacije (e-mail, forum)
Planiranje strategije komunikacije (uestalost prenoenja informacija, rokovi za
izvjetaje o mini-temama)
Razgovor i prezentacija o mini-temama u grupama
Priprema prezentacija u grupama: zaivanje izvjetaja o mini-temama
Prezentacije grupa
Komentari, evaluacija:
- Evaluacija u grupama: mini-teme
- Evaluacija u razredu: evaluacija grupnih prezentacija
Poreenje tradicionalne pedagogije sa konstruktivnom

pedagogijom
Lini uslovi
Stanovite nastavnika
Od sutinske je vanosti da nastavnik zna vanost saradnje i diferencijacije.
- Poznavanje sadraja organizacionih oblika
Ove razliite metode mogu uspjeno koristiti samo oni nastavnici koji su upoznati sa
konceptima, pravilima koritenja, prednostima i eventualnim tekoama, i koji su spremni
rjeavati probleme koji se mogu pojaviti u toku procesa poduke.
- Stav
Nastavnik ne bi trebao da se postavi kao izvor svih informacija i znanja; nastavnik
bi trebao biti u pozadini i indirektno kontrolirati aktivnosti uenika.
Kooperativni i diferencirani nain rada ne bi trebao biti teak ili iscrpljujui zadatak za
nastavnika. Ovaj nain poduke moe biti efikasan samo ako nastavnik dobro kontrolira
stvari i u stanju je voditi proces poduke na vie nivoa.
- Iskustvo poduke
Prilagoavanje znanja sposobnostima vaih uenika trai od nastavnika puno iskustva
i teoretskog znanja.
Osnova ove metode je aktivno uee uenika u toku procesa poduke i uenja, stoga se
rad nastavnika sastoji uglavnom od planiranja lekcije, organizacije i obezbjeivanja
potrebnih instrumenata.
- Stvari koje treba imati na umu kada razmatrate kooperativnu metodu
Organizacione oblike treba birati prema sadraju i metodolokim potrebama
obrazovanja kao i potrebama uenika.
- Fleksibilnost
Diferencijacija ne smije biti razlog za etiketiranje ili selektivnost. Svako treba da obavi
onu koliinu rada koja je najoptimalnija za njega u datom momentu.
Tipovi pedagokih zadataka u procesu uenja
Aspekti
Frontalni as
Stil pripreme
Razmotriti temu:
- Logiki plan asa
- (Audio) vizuelna pomagala
- Pitanja, mogui odgovori
- Provjera logike strukture
asa
- Planiranje jednosmjerne
interakcije
Vrijeme pripreme
Mogunost dalje
Kooperativni as
Razmotriti temu kako je
obraditi kooperativnom
metodom:
- Podjela u etiri dijela
- Koji dijelovi mogu da se
obrade individualno?
- Pisanje tektova
- Pravljenje vizuelnih
pomagala
- Priprema sredstava
(kupovina papira za
zamotavanje, markera)
- Fotokopiranje
- Planiranje multilateralnih
interakcija
- Provjeriti da li plan asa
ispunjava etiri osnovna
principa
Vjerovatno manje
Vjerovatno vie
Vjerovatno e se u potpunosti Vjerovatno e se samo neki
primjene
moi ponovo iskoristiti
Poetak asa
Motivacija: na neki nain

pobuditi interes uenika
Pomo u toku asa
Objanjenje, pitanje, odgovor

frontalno, zajednika
diskusija
Malo kretanja, moe biti
stacioniran na upadljivom
mjestu pored table
Kretanje nastavnika
Glas
Udaljenost
Najpotrebnije osobine
Evaluacija
Svako bi trebalo da moe da

ga uje, tako da mora biti
glasan
Formalna
-Dobre retorike sposobnosti
-Efikasna komunikacija da
zadri panju uenika
-Biti dobar u odravanju
discipline
-Biti brz i duhovit na
odgovoru
-Tanost
-Sposobnost da daje
objanjenja
-Pokazuje nadarenost da
glumi
-Stalna koncentracija (ne
smije rei nita netano)
-Evaluacija postignua
pojedinaca (usmeni testovi,
pisani testovi)
- Evaluacija ponaanja
cijelog razreda
elementi moi ponovo

iskoristiti (tekstovi,
pomagala)
Pregrupisati namjetaj, ako je
potrebno (ako soba nije
ureena za kooperativno
uenje)
Formiranje grupa
Motivacija: zasniva se na
ranijem znanju uenika
Podjela zadataka, dodjela
dunosti: ko je zaduen za
ta?
Pomo malim grupama i
pojedincima (lini stil)
Nastavnik eta meu
grupama, saginje se prema
uenicima, mogu zajedno i
raditi
Govori tiho; lini ton
Neformalna
-Dobre organizacione
sposobnosti
-vrstoa
-Dobar osjeaj za vrijeme
-Dobre sposobnosti
komunikacije
-Mogunost da se prilagodi
porukama koje dobija od
uenika
-Osoba otvorenog uma
-Kreativnost osobito u
organizaciji i aktiviranju
uenika
Evaluacija razliitih grupa,
niz metoda za ocjenu
individualnih i grupnih
postignua
Razvoj socijalnih sposobnosti
Stanovite uenika
Osim sticanja znanja, uenici imaju priliku vjebati empatiju, samostalno razmiljanje,
strpljenje, toleranciju, odgovornost i pomaganje drugima; nadalje, poboljavaju sposobnost
komunikacije, sposobnost saradnje, organiozacione sposobnosti te usvajaju pozitivan i
kreativan stav.
- Kao posljedica toga, odgovornost nastavnika je u paljivoj pripremi i voenju asa,

te u izboru teme i najprikladnije metode poduke.
To bi se trebalo manifestovati u indirektnoj kontroli i personaliziranoj pomoi, tako da
nastavnik u svakom momentu moe posvetiti panju onim uenicima kojima je to u tom
momentu najpotrebnije. Istovremeno uenici koji rade u parovima ili grupama stalno imaju
priliku da ocjenjuju i analiziraju sopstveni rad i rad svojih kolega. Na taj nain je takoer
mogue vriti diferencijaciju unutar grupa.
Dva razliita naina uenja trae uenike sa razliitim karakterima
Frontalna poduka
Ne smeta mu da ga kontroliraju
Ima sklonost ka natjecanju
Tih
Obraa panju na samog sebe
Ima samokontrolu
Konformist
Strpljiv, moe posvetiti panju nastavniku
Stvari prihvata rezignirano
Osoba kojoj nedostau ideje
Odgovoran za sebe
Ambiciozan
Kooperativno uenje
Samostalan
Ima sklonost da sarauje s drugima
Ima dobru sposobnost komunikacije
Dobar organizator
Zna se suzdrati
Kreativan
Strpljiv, moe posvetiti panju kolegama
Tolerantan
Ima inicijativu
Odgovoran za druge
eli pomoi
Razlike izmeu tradicionalne i konstruktivne pedagogije:

Nastavnik
Uenik
Sadraj
Evaluacija
Okruenje za uenje
Didaktiki
Tradicionalna
Sudija, govornik, ekspert
Pasivan, slualac, onaj koji
reprodukuje
Podijeljen na teme,
apstraktan, sveobuhvatan
Selektivno kvalificiranje
Veliki koraci, malo
interakcije, malo izvora
informacija, mnogo
instrukcija
Didaktiki trougao:
nastavnik, uenik i tema
Konstruktivna
Trener, instruktor, ekspert,
onaj koji ui
Aktivni uesnik,
konstruktivan
Integriran, interdisciplinaran,
autentian
Dijagnostika, zasnovana na
portfoliju
Mali koraci, puno interakcije
Didaktiki poligon
nastavnik, kolege iz razreda,
mediji, disciplina
Pitanje testiranja i ocjenjivanja

U sluaju konstruktivnih metoda uenja, ocjenjivanje od strane nastavnika kao i
samoocjenjivanje uenika karakterizira isticanje pozitivnih strana, naglaavanje postignua.
Deferenciran, izvodiv zadatak, koji uzima u obzir individualne sposobnosti i vjetine,

omoguava ueniku da ui bez neuspjeha. U isto vrijeme ne trebamo zaboraviti konkretni
kapacitet svakog od uenika. Naime, do koje je mjere iskoristio svoje sposobnosti da izvri taj
zadatak?
Greke se razmatraju i ispravljaju zajedno. Pravljenje greke smatra se dijelom
procesa uenja. To djeci daje neku vrstu sigurnosti a uenike oslobaa stresa.
U toku procesa ocjenjivanja, nastavnik treba:
-
Ne samo da ocjenjuje nego da evidentira fazu razvoja

Ocijeni poboljanje uenika u poreenju sa njegovim ranijim postignuima
Istakne do koje mjere je uenik iskoristio svoje sposobnosti
Aspekti ocjenjivanja su kompleksni i fokusiraju se na razvoj linosti uenika a ne

toliko na predmet.
Ti aspekti ukljuuju ocjenjivanje:
- Faktora koji utiu na proces uenja
- Nivoe razliitih tehnika uenja
- Sposobnosti komunikacije i itanja
- Sposobnosti raunanja i matematike sposobnosti
- Umjetnike i kinetike sposobnosti
I najvanije karakteristike uenikovog
- emocionalnog ivota
- i drutvenih odnosa.
II. ZADACI
Geografija
Fotografiranje zvjezdanog neba
Ako vai uenici fotografiraju zvjezdano nebo sa fotoaparatom postavljenim na stalak,
a vrijeme ekspoziture je postavljeno na 1-2 sata, onda se ono to izgleda kao kretanje
zvijezda moe divno ilustrirati. Dobro je u sredinu pozicionirati zvijezdu Sjevernjau , da
se pokae da ova zvijezda ostaje nepokretna, to znai da je Zemljina osa trenutno
okrenuta ka ovoj dalekoj zvijezdi. Ono to izgleda kao kretanje zvijezda na slici e se
pokazati u obliku malih koncentrinih krugova. Ova vrsta slike najbolje se moe napraviti
u oblastima koje su daleko od svjetala grada: tokom nonog putovanja ili tokom kolskih
ekskurzija. Ljeti se kasnije smrkava ali su vremenski uslovi bolji nego zimi, kada se
ovakve fotografije mogu napraviti ve u 5 ili 6 sati popodne. Fotografije se mogu
isprintati ili pokazati u projekciji u razredu.
Preporueni software:
Za forografiranje u odreenim vremenskim intervalima sa webcamom: Webcam Timershot
http://download.microsoft.com/download/whistler/Install/2/WXP/EN-US/TimershotPowertoySetup.exe
Za ureivanje fotografija i pravljenje slajdova: Photo Story 3
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyID=92755126-a008-49b3-b3f46f33852af9cl&DisplayLang=en),
Za izradu filmova od fotografija i video materijala: Movie Maker 2
(Windows Movie Maker 2.1 dio je Windows XP Service Packa 2)
Za izradu prezentacija: PowerPoint
Prikazivanje promjene vodostaja na rijeci ili potoku

Ako u blizini postoji neki vodeni tok, makar i manji potok, onda se promjena
vodostaja moe lijepo ilustrirati poreenjem fotografija napravljenih iz istog ugla. Kada
pravite slike, pazite da to bude sa istog mjesta i pod istim uglom. Zbog klime u naoj
zemlji na granici suhe i vlane kontinentalne vodostaj se stalno mijenja: moete vidjeti
nizak, srednji i visoki vodostaj, kao i poplave, zato e napravivi samo nekoliko
fotografija vai uenici ipak biti u stanju prikazati velike razlike. Ako se napravi puno
slika pod istim uslovima onda e njihovo projiciranje brzim tempom jedne iza druge
imati fascinantan efekat.
Za forografiranje u odreenim vremenskim intervalima sa webcamom: Webcam Timershot
Za ureivanje fotografija i pravljenje slajdova: Photo Story 3
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyID=92755126-a008-49b3-b3f46f33852af9cl&DisplayLang=en),
Za izradu filmova od fotografija i video materijala: Movie Maker 2
(Windows Movie Maker 2.1 dio je Windows XP Service Packa 2)
Mjerenje dnevnih promjena temperature zraka

Ako ne nadolazi nova vremenska fronta, dnevna temperatura zraka redovno se
mijenja: najhladnija je zora a najtoplije rano popodne (oko 14.00-15.00 sati). To se moe
razumjeti i pokazati ako uenici mjere temperaturu svaki sat pod istim uslovima (npr. u
sjeni). Uenici mogu prikupljati podatke dok se nalaze u kampu, na kolskoj ekskurziji ili
pak kod kue vikendom. Samo prikupljanje informacija nou moe biti problematino, ali
uenike moete zamoliti da se smjenjuju kako bi ovo radili nekoliko noi. Sa prikupljenim
podacima, mogu se napraviti dijagrami a ako su dostupni podaci iz razliitih godinjih
doba, onda bi i poreenje godinjih doba bilo pouno.
Za izradu tabela: Excel
Koritenje sopstvenih fotografija za izradu prezentacije o nekoj zemlji,

regiji ili nekim lokacijama koje ste posjetili tokom ljetnog raspusta
Danas sve vie ljudi pravi fotografije, tako da uvijek ima neki uenik koji je napravio
puno fotografija ak i ako je to uz pomo roditelja tokom raspusta. Koristei te
fotografije i skenirane karte, uenici mogu napraviti prezentaciju o poznatim mjestima ili
ak linim iskustvima. Najpounije je ako se to uradi upravo kada razred ui o odreenoj
zemlji ili regiji, ali takoer se moe uraditi i kao nagrada nakon testa...
Za izradu web stranica: FrontPage
Izrada internet stranice za geografski prikaz ueg zaviaja

Ui zaviaj moe biti okrug, mjesna zajednica ili susjedstvo, ili pak oblinja prirodna
formacija (npr. jezero, movara, planina ili uvala...). Priprema internet stranice moe se
napraviti koristei bilo koji model za to, to je danas veoma dostupno, ili pak moete
upotrijebiti sopstveni dizajn i poznavanje informacione tehnologije. Ako cijeli razred
napravi jednu internet stranicu na kojoj prezentira odreeno geografsko okruenje, onda
grupe treba da meusobno podijele aspekte njene izrade, a jedna grupa bi preuzela
standardizaciju, ali ako svaki tim pravi svoju internet stranicu ak i ako je o istom
mjestu onda svaki tim treba da imenuje jednog lana koji e biti odgovoran za zadatak
prikupljanja i snimanja materijala.
Izrada panoa ili postera o vulkanima

Pano se moe praviti individualno, ali imajui u vidu korist koju donosi saradnja i
podjela rada, moda je bolje da se radi u malim grupama; tako je i efikasnije i bre. Ova
tema je zaista iroka, tako da bi je timovi trebali ili samostalno suziti na neku manju temu,
ili mogu birati iz postavljenih podtema (npr. tipovi vulkanskih stijena, vulkanska
aktivnost, erupcija Vezuva...). Iako u knjigama, novinama i na internetu ima puno
informacija o vulkanima, moe doi do problema pri prikupljanju i prezentiranju
informacija, zvog ogranienog prostora na panou. To znai da treba napraviti selekciju
manjeg broja slika i teksta. Spektakularne slike i sopstveni grafiki prikazi i ilustracije
poveavaju vrijednost ovakvih panoa.
Za izradu karata: Word, Publisher
Prikupljanje informacija o najrazornijim zemljotresima u posljednjih

nekoliko godina
Podaci o najrazornijim zemljotresima u posljednjih nekoliko godina ne mogu se nai
samo u knjigama; sada se najaurnije informacije nalaze na internetu. Samo jedna stvar bi
mogla biti problem: razliiti izvori ponekad imaju razliite informacije... Ipak za nadati se
da nee biti previe razlika. Dok prikupljaju podatke, uenici e morati otii na dosta web
stranica, i skakati s jedne na drugu. Prikupljene informacije mogu se sortirati na vie
naina: prema teti nanesenoj imovini, broju stradalih, ili ak prema datumu ili regiji.
Mogu se izraditi dobro ureeni grafikoni i baze podataka.
Za izradu tabela i dijagrama: Excel
Prikaz vertikalne promjene temperature zraka uz pomo raunanja i

grafikog prikaza
Ova vrsta zadatka u kojoj se prati promjena temperature zraka, dok zrak moe biti
stacionaran ili se dizati, iznad take na kojoj se stvara rosa ili ispod nje ponekada
predstavlja problem za uenike. Grafiki prikaz moe rijeiti ovaj problem, budui da su
postupak raunanja i grafike ilustracije zajedno izraajniji, osobito ako postoji prilika da
se u razredu napravi projekcija i zajedno razgovara o svakom koraku.
Izrada kalendara uz koritenje fotografija napravljenih tokom kolske

ekskurzije
Koristei fotografije napravljene tokom ljetnog odmora, kolske ekskurzije ili izleta,
grupa izrauje ilustrovani kalendar. Uenici mogu nauiti da koriste programe za
ureivanje kalendara, ili pak mogu sami izraditi dizajn i cijeli kalendar, bez ovih
programa. Najboji kalendar odnosno kalendari ako ima dovoljno sredstava mogli bi se
isprintati i uvezati i onda koristiti u praksi.
Za izradu dokumenata: Word, Publisher
Izraivanje karte kolskog okolia

Uz pomo kompjuterskih programa, grupa izrauje kartu susjedstva kole. Podaci se
mogu dobiti mjerenjem, ali takoer se mogu koristiti i stare karte i fotografije napravljene
iz zraka ako su dostupne. Naravno, moraju se ispuniti uslovi za pravu kartu, npr. karta
mora biti precizna, detaljna, uredna, mora da bude naveden i omjer, itd.
Za crtanje: Paint
Ilustracija stijenja iz pomo webcama i projektora

Pri pokazivanju osobina stijena cijelom razredu, jedna opcija moe biti da se koristi
web kamera prilagoena za to. Na taj nain bilo bi sigurno da svaki uenik moe
nesmetano da vidi primjerke. Uzorci se mogu pokazati iz raznih uglova, i moete pokazati
tipine dijelove, prelomljenu povrinu, minerale i fosile. Naravno, to ne moe zamijeniti
priliku da se komad stijene uistinu dri i u ruci.
Izrada karata
Izradite kartu puta od vae kue do kole (ili dio puta, ako ivite jako daleko) koristei
Paint! Stavite uzvinike na mjesta koja su posebno opasna sa stanovita saobraaja.
Za crtanje: Paint
Pogled iz ptije perspektive

Posjetite website Terraserver!
http://www.terraserver.com
Potraite satelitske snimke vaeg grada! Pokuajte oznaiti svoju kuu, kolu, i put
kojim idete izmeu njih!
Za crtanje: Paint
Virtualna posjeta zoolokom vrtu

Pripremite etnju zoolokim vrtom uz pomo karte koja se nalazi na internet stranici
vaeg lokalnog zoolokog vrta. Izaberite habitat koji elite predstaviti! Naite livade ili
kaveze koji imaju ivotinje koje ive u habitatu koji ste izabrali. Izmijenite silku sa
Paintom, i oznaite put koji treba pratiti.
Za crtanje: Paint
Moj zooloki vrt

Izradite prezentaciju svog sopstvenog zoolokog vrta sa PowerPointom! Potraite
slike, zvuke, kratke video zapise na internetu! Koristite lokalni web pretraiva ili lokalni
web katalog, gdje ete sa samo jednim klikom pronai specijalne zvuke i video zapise.
Karte
Izradite karte o ivotinjama u Wordu! Na svakoj karti, pored slike ivotinje, napiite
njenu taksonomsku klasifikaciju, habitat, prosjenu visinu i teinu, te njenu brzinu.
Potraite podatke na internetu! Veliina karata treba da bude prikladna i za igru. Isprintajte
svoje karte!
Pomraenje sunca
Izradite model pomraenja sunca ili mjeseca sa PowerPointom! Potraite slike i
podatke na internetu! Za animaciju upotrijebite individualnu animaciju!
Gdje ii na odmor
Formirajte grupe od tri ili etiri uenika u razredu. Izaberite oblast ili turistiku
atrakciju gdje biste rado putovali. Naite informacije o tom mjestu na internetu, i
napravite 8-minutnu prezentaciju, koja ukljuuje sljedee: ta biste vidjeli, kakva je
istorijska/geografska/bioloka vanost tog mjesta, koliko bi to kotalo, kako biste doli
dotle, itd.
Vodostaj
Potraite informacije o vodostaju neke rijeke u posljednjih pet godina na internetu!
Kopirajte podatke za prvi i petnaesti dan svakog mjeseca u Excel, i napravite grafikon!
Uporedite grafikone u razredu. Zato se vodostaj razliitih rijeka mijenja razliito? Koji su
bili periodi ili godine sa najvie ili najmanje padavina? ta je uzrok toga? Napravite
prezentaciju zasnovanu na vaim grafikonima!
Atmosfera
Napravite prezentaciju sa animacijama da biste pokazali koji se proces odvija ako
tetni gasovi (npr. CFC) dospiju u gornje slojeve atmosfere. Ukljuite jednainu koja se
odnosi na tu reakciju.
Dom
Napravite fotografije i kratke video snimke vaeg doma digitalnim aparatom!
Prikupite informacije o scenama na tim fotografijama! Napravite prezentaciju od 4 do 6
minuta o svom domu, uz pomo Producera i PowerPointa! Naracija se moe napraviti uz
pomo jednostavnog mikrofona, ak i naknadno.
Za pretvaranje prezentacije u film: Producer
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyId=1B3C76D5-FC75-4F99-94BC784919468E73&displaying=en
Geoloki periodi
Napravite komparativnu tabelu ili bazu podataka iz razliitih geolokih perioda.

Ukljuite nekoliko aspekata (to vie to bolje). Osim lekcija, kao koristan izvor moe
posluiti Encarta Encyclopedia, koja sadri mnogo informacija o flori, fauni i onome to
se dogaalo u odreenim periodima.
Za prikupljanje podataka: Encarta http://encarta.msn.com/default.aspx
Album temperatura
Napravite album koji sadri geografske, bioloke i socijalne karakteristike odreene
klimatske zone.
Sunani sati
Zato su neki dani dui od drugih? Zato se godinja doba smjenjuju? Zato se
Amerikanci bude u razliito doba od nas?
Posjetite http://www.amnh.org/education/resources/rfl/web/antarctica/seasonal.html
kako biste pogledali ili na svom kompjuteru spasili video koji pokazuje okretanje Zemlje.
Za gledanje videa: Internet Explorer, QuickTime Player
Kini dan u...

Uenici formiraju grupe i gledaju turistike web stranice njihovog glavnog grada (ili
nekog manjeg poznatog grada u svojoj zemlji), koji nude programe i prikazuju poznate
lokacije. Prikupljaju informacije o lokacijama i moguim aktivnostima. Vjerovatno e
nai puno informacija koje bi bile prikladne za vanjske obilaske za turistike grupe po
sunanom vremenu. Ali ovoga puta njihov je zadatak da nau one koje bi ponudili
turistima po kinom danu u tom gradu.
Prave spisak lokacija i aktivnosti, prikupljaju slike, karte i druge informacije o njima.
Koristei te stvari, izrauju letak na kome se nalazi plan puta, mape, podsjetnici, slike, itd.
Letak bi trebao biti prikladan za distribuiranje pravim turistima, tako da treba da bude
informativan, jasan i atraktivan, i da nudi iroku lepezu aktivnosti.
Kada zavre, organiziraju sajam turizma u razredu, gdje pokuavaju prodati svoje
programe muterijama. Ako je prikladno, i drugi razredi se mogu pozvati na sajam da bi
bio realniji.
Dalje mogunosti:
-
Ako je mogue, grupa koja je prodala najvie karata za svoju turu organizira pravu
posjetu tom gradu, zasnovanu na sopstvenom programu.
Ako su leci dovoljno dobri, uenici e moda htjeti da ih ponesu u lokalni turistiki
ured da ih tamo pokau.
Za dobijanje informacija: Internet Explorer
Izvjetaj o vremenu
Nauiti i koristiti vokabular vezan za vrijeme.
Uenici gledaju kartu svoje zemlje ili neke zemlje u kojoj se govori engleski i (ako je
zemlja dovoljno velika) biraju regiju.
U parovima ili grupama, na internetu trae auriranu vremensku prognozu za tu regiju,
to je mogue precizniju.
http://www.weather.com/
http://weather.yahoo.com/
http://www.bbc.co.uk/weather/
http://www.cnn.com/WEATHER/
Moda e jedan par ili grupa odluiti da prikuplja informacije o stanju na putevima u toj
zemlji, druga o tome kako vreijeme koje predstoji utie na zdravlje.
Koristei prikupljene informacije prave PowerPoint prezentaciju, a onda grupe
naizmjenino predstavljaju izvjetaj o vremenu pred cijelim razredom.
Za dobijanje informacija: Internet Explorer
Biologija
Koritenje slajdova za ilustraciju faza klijanja
Uenici treba da prate klijanje biljke (na primjer graha) 10 dana, naprave dobre
fotografije od poetka klijanja do nicanja prvih pravih listova. Sjeme se treba postaviti ili na
povrinu ili ispod veoma tankog sloja zemlje. Jedna slika na dan bit e dovoljno. Ako su
podeenost fotoaparata (ugao gledanja, brzina okidaa) i svjetlosni uslovi isti svakog dana, od
ovih slika se uz pravi softver moe napraviti lijep film. Ako imate filmove raznih vrsta
biljaka, moete napraviti analizu razlika u klijanju.
Preporueni softver:
Za slikanje predmeta u odreenim vremenskim intervalima sa Webcam-om: Webcam Timershot
Za ureivanje fotografija i pravljenje slideshowa: Photo Story 3
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyID=92755126-a008-49b3-3f46f33852af9c1&DisplayLang=en)
Za pravljenje filmova od fotografija i videa: Movie Maker 2
(Windows Movie Maker 2.1 je dio Windows XP Service Pack 2)
Za prezentacije: PowerPoint
Predstavljanje biljnih vrsta koje rastu u vaem bliem okruenju

Zadatak uenika je da predstave nekoliko biljnih vrsta koje rastu u bliem okruenju
(kolsko dvorite, oblinja uma, livada). Teko je u jednoj slici predstaviti ak i jednu biljnu
vrstu, a kamo li veliko drvo! Prema tome, uenici treba da naprave seriju slika svake biljke da
bi predstavili oblik biljke, list, i po mogunosti cvijet i sjeme. Najlaki nain za prezentaciju
je projiciranjem slika na ekran.
Preporueni softver:
Za ureivanje slika i pravljenje slideshowa: Photo Story 3
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyID=92755126-a008-49b3-b3f46f33852af9c1&DisplayLang=en),
Mjerenje pulsa nakon vjebanja i pravljenje dijagrama

Nakon to uenici izmjere sebi puls nakon razliitog broja unjeva na primjer, na
poetku, u sredini i na kraju asa dobijeni podaci se mogu analizirati na nekoliko razliitih
naina. Na primjer, mogu se razvrstati i utvrditi prosjene vrijednosti prema tome da li potiu
od fiziki aktivne ili neaktivne osobe. Odnos izmeu pulsa uenika i koliine fizike vjebe
moe se predstaviti grafiki pomou kompjuterskog softvera. Ove grafikone moete tampati
ili projicirati pomou projektora.
Preporueni softver:
Za obraunske tabele i dijagrame: Excel
Snimanje zvuka ptica

Postoji samo jedna stvar koja je tea od prepoznavanja zvuka ptica: snimanje istog.
Nimalo nije lako filtrirati zvukove iz pozadine. Tehniki uslovi (oprema) mogu biti veoma
zahtjevni (na primjer specijalni mikrofon), te se stoga preporuuje da se ove ptice love kada
se uju samo njihovi zvuci. Snimci moraju biti dovoljno dugi da bi se onaj ko ih bude sluao
mogao u izvjesnoj mjeri upoznati sa melodijom i tonom, barem na nivou prepoznavanja.
Ukoliko uenici naine takvu kolekciju, postoji ansa da u dogledno vrijeme naue ne samo o
grai, ponaanju i nainu ivota odreene ptice nego da takoer prepoznaju i njen pjev.
Preporueni softver:
Za snimanje zvuka: Sound Recorder
Za presluavanje snimljenog zvuka: Windows Media Player
Izrada ema lanaca ishrane

Potrebno je prvo istraivakim radom sastaviti lanac ishrane ako se nije posudio iz
nekog udbenika a onda ga treba grafiki prikazati pomou odgovarajueg softvera. Taj
prikaz treba da bude jasan , a oznake treba koristiti na dosljedan nain. Posebno moe biti
teko rasporediti pojedinosti kada se izrauju eme mrea ishrane. Tu je mogue primjeniti
nekoliko ispravnih rjeenja. Ako emu projektujete na ekran, proces i sve veze u okviru lanca
ishrane lako se objanjavaju. Brisanjem naziva pojedinih ivotinja sa ema moete napraviti
vrlo zanimljiv zadatak da se lanac dovri.
Preporueni softver:
Za prezentaciju: PowerPoint
Pisanje sastava o ivotu i radu slavnog naunika

Tema rada mogu biti: istraivai, doktori, putnici. Najtei ali i najsigurniji nain
prikupljanja podataka je izvriti istraivanje u biblioteci, jer iako na internetu ima dosta
podataka, ti podaci esto nisu provjereni i stoga su esto neprecizni, a ponekad i pogreni.
Prema tome, sastav za ije pisanje se koriste samo izvori sa interneta ne mora biti i nuno
najbolji. Ipak, sa interneta moete preuzeti vrlo kvalitetne dijagrame i slike. Dobar sastav je
precizan, taan i lako se ita, lako je razumljiv i shvatljiv; on treba da izgleda privlano za
itaoca da bi ga mogao - ako ne ba proitati od korica do korica - a onda barem prelistati. U
procesu pisanja sastava, uenik ui kako napisati uvod, moda i pogovor, kako prirediti tanu
bibliografiju i urediti sadraj, podijeliti tekst u poglavlja, ubaciti dijagrame i slike, napraviti
korice i nai odgovarajue naine za uvezivanje.
Preporueni softver:
Za pisanje dokumenata: Word, Publisher
Zelenilo
Dati zadatak uenicima da naprave krune dijagrame koji e ilustrirati procentualni udio
prirodnog zelenila u njihovoj zemlji. Mogu se koristiti statistiki podaci. Uenici mogu birati
iz nekoliko vrsta dijagrama. Pored tanosti podataka, takoer je veoma vana i izraajnost.
Nakon kopiranja podataka u PowerPoint moete analizirati dijagrame zajedno sa uenicima.
Slajdovi se mogu animirati, ako moete postaviti zajednike kategorije.
Na primjer ume: bor, hrast, bukva, itd.
Preporueni softver:
Za tabelarne prikaze (spreadsheets): Excel
Sastavljanje testa iz morfologije biljaka sa slikama

Nakon to su uenici napravili veliki broj fotografija izvjesnih dijelova biljaka
posebno listova i cvjetova, mada su i korijenje, stabljike i sjemena takoer dobri za ovu svrhu
odtampati ili projektirati ove fotografije i napisati pitanja koja idu uz njih; uenici mogu
meusobno uporeivati svoje znanje o morfologiji biljaka. Voditi rauna da su odreeni
dijelovi biljaka jasno prikazani na fotografijama.
Preporueni softver:
Za pisanje dokumenata: Word, Publisher
Dopunjavanje znanja o evoluciji ovjeka

Istraivanja prevedena u posljednje vrijeme u ovoj oblasti ponudila su veliki broj
razliitih hipoteza i informacija, i da biste bili upoznati s njima od sutinskog je znaaja da
proirite svoje znanje i formirate miljenja, te je stoga prikupljanje najnovijih informacija
veoma edukativan zadatak za uenike. Osim naunih lanaka, njihov najvaniji izvor treba da
bude internet. Materijal koji prikupe pojedinane grupe moe biti predmet usporedbi i
diskusije.
Snimanje kratkog filma o jednom biolokom eksperimentu

Ima eksperimenata koji se ne mogu izvesti u uionici ili za vrijeme trajanja kolskog
asa. U tom sluaju se mogu napraviti kratki filmovi koji pokazuju kljune momente ovih
eksperimenata, tako da uenici mogu vidjeti sve faze odgovarajuih procesa. Takav bi,
recimo, bio eksperiment kojim se dokazuje postojanje habituacije (navikavanja), to
predstavlja najjednostavniji oblik uenja. Nakon izvjesnog vremena, ivotinje se navikavaju
na razliite podraaje i nee reagirati nepotrebno. Ovaj eksperiment se moe izvesti sa
eskargo-puem: to vie kucamo od sto pu e se manje skupljati od straha. U filmu je
dovoljno snimiti kontrakcije, uenici ne moraju ekati da se ivotinja ponovo opusti.
Preporueni softver:
Za ureivanje fotografija i slideshow prikaz: Photo Story 3
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyID=92755126-a008-49b3-b3f46f33852af9c1&DisplayLang=en
http://www.microsoft.com/downloads/details.aspx?FamilyID=92755126-a008-49b3-b3f46f33852af9c1&DisplayLang=en
Izrada naljepnice za vjebanku iz biologije

Pored okvira na udbeniku, personalizirana naljepnica je u stvari ono to odraava
linost i, naravno, kreativnost njenog vlasnika! Naljepnica koju prave uenici treba, koliko je
mogue, da na neki nain upuuje i na sadraj materijala koji se ui u tom razredu iz tog
predmeta te kolske godine.
Preporueni softver:
Za izradu naljepnica: Word Publisher
Evolucijski razvoj biljaka i ivotinja

Napraviti emu evolucije (nekih vrsta) ivotinja, prikazujui razvoj do dananjih dana,
koristei organizacijsku emu PowerPointa. emu moete obogatiti radi poveanog interesa
ilustracijama, kartama, zvucima, itd. sa Encarta enciklopedije.
Preporueni softver:
Puenje ubija
Uenici itaju i sluaju lanak o tome kako puenje ubija na adresi
http://www.cdlponline.org/index.cfm?fuseaction=activity1&topicID=3&storyID=107
Oni razgovaraju o lanku i nastoje provesti istraivanje na web stranicama i u
sopstvenom okruenju kako bi utvrdili koje tetne i negativne posljedice puenje ima po
ljudsko tijelo ili drutvo.
Nekoliko informativnih stranica:
http://www.archive.official-documents.co.uk/document/cm41/4177/contents.htm
http://library.thinkquest.org/17360/
http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3099936.stm
Oni sainjavaju prezentaciju u PowerPointu ili pripremaju stranicu na kojoj
prezentiraju svoje zakljuke uz pomo nastavnika.
Preporueni softver:
Za prikupljanje informacija: Internet Explorer
Za izradu web stranice: FrontPage
Knjievnost
Obavezna lektira
Za obaveznu lektiru uenici moraju napraviti prezentaciju slinu reklamnom traileru
za film. Prezentacija se moe snimiti video kamerom ili moe biti i u PowerPointu sa
automatskim vremenskim sekvencama i naracijom. Trailere treba prezentirati u uionici!
Preporueni softver:
Pismeni sastav za domai rad

Sve vie nastavnika podstie svoje uenike da pismene sastave predaju u tampanom
formatu, a ponekad i putem e-maila. Ako nastavnik dobije sastav u obliku doc fajla, onda se
mogu napraviti utede na tampanju. Pored toga, ispravak se moe uraditi pomou funkcije za
lektorisanje teksta koja postoji u Wordu (ona je iznenaujue multifunkcionalna i korisna), a
uenik moe dobiti ispravljen sastav kao fajl i odmah moe jasno vidjeti kakve je greke
napravio. Mnogi uenici postavljaju svoje pismene radove na internet, i mnogi ljudi se koriste
njima. Postavljanje ispravljenih i kategoriziranih sastava na internet ili moda na kolsku
internet stranicu korisno je za svakoga.
Varijacija:
Ako kola uspostavi SPTS i WSS sistem, onda se pismeni zadaci mogu predati i
ispraviti putem ovog sistema, budui da je u ovom sistemu lako doznaiti kompetencije, da je
ugodan za upotrebu, da se moe kontrolirati, da je jasan i jedinstven. Mogue je veoma lako
urediti da uenici mogu gledati pismene radove koje su napisali drugi uenici u cilju uenja iz
greaka drugih ili posuivanja ideja. (Office XP ili 2003 je pogodan za ovaj zadatak).
Preporueni softver:
Za pisanje pismenog rada: Word
Literarno putovanje
Koristiti pokretne strelice za obiljeavanje na karti najznaajnijih mjesta u ivotu
slavnog pjesnika! Kada pokretna strelica doe do jednog od oznaenih mjesta, klik miom bi
trebao otkriti prezentaciju sa sljedeim informacijama: kada je pjesnik iao tamo, ta je tu
radio, te slike u vezi sa pjesnikovim ivotom konkretno u tom mjestu.
Preporueni softver:
Za prezentaciju: PowerPoint
Umjetnika galerija Uffizi

Krenite na virtuelni obilazak umjetnike galerije Uffizi u Firenci! Nai ete mnogo
slika sa biblijskim sadrajem. Odaberite 8 slika i napravite prezentaciju u PowerPointu! Pored
svake slike treba da se nalazi i taan izvor za priu (npr. Novi zavjet, Drugo jevanelje prema
Mateju), kao i kratak sadraj same prie! Ispod slika mora da se nalazi odgovarajui kratki
citat iz Biblije.
Web stranica umjetnike galerije Uffizi na engleskom jeziku:
www.virtualuffizi.com/uffizi
Preporueni softver:
Poreenje renesansnog i baroknog stila

Skinuti sa interneta fotografiju statue Pieta od Mikelanela i Vizija svete Tereze od
Berninija! Staviti slike jednu pored druge tako da izmeu njih ima dosta prostora za
ispisivanje komentara. Napraviti internet stranicu. Klikom mia na jedan dio (glava, tijelo,
ruka, noga) tijela ena (Marije i svete Tereze), u prostoru za komentar treba da se pojave
tipine osobine stilova.
Na primjer: Pieta (glava) u pozi nagnuta prema dolje, mirna, tuno lice, itd.
Preporueni softver:
Igra iz knjievnosti
Pripremiti igru iz knjievnosti: prepoznavanje citata iz djela poznatih pjesnika! Prvo
treba da se pojavi citat, a onda nakon deset sekundi, 3 opcije. Igra moe odgovoriti klikom
mia na jednu od 3 opcije. Veselo ili tuno lice moe biti oznaka za ispravan, odnosno
pogrean odgovor. Igra treba da sadri deset citata, a na kraju treba da se prikae ukupan
rezultat igraa.
Preporueni softver:
Umjetniko predstavljanje
Nai umjetniku sliku ili statuu sljedeih likova iz grke mitologije, i napraviti
prezentaciju ili izraditi web stranicu u kojoj pored slika treba da stavite neku priu koja se
odnosi na taj lik. Ispriati prie stilom kojim se priaju mitovi! Likovi su: Kron, Posejdon,
Atena, Ahil i Odisej.
Preporueni softver:
ivot slavnog pjesnika

Napraviti prezentaciju ili web stranicu o nekom slavnom pjesniku sa slikama,
biografskim podacima i citatima iz pjesama. Citati ne treba da budu samo napisani, nego da se
mogu i uti ako se klikne miem, moda sa muzikom pozadinom.
Preporueni softver:
Istraivanje motiva
Provesti istraivanje motiva broda i vrta u knjievnosti i drugim vrstama umjetnosti!
Napraviti tabelu sa rezultatima istraivanja u kojoj e biti ukljuene slijedee stvari:
U kojim djelima (knjievnim ili drugim) se pojavljuje taj motiv? autor, taan
naziv djela i datum nastanka
Kako tumaite znaenje motiva u tom djelu, koji je osnovni sadraj motiva?
Karakteristian odlomak (citat ili slika) iz djela
Tabela mora biti ureena hronolokim redom!
Pisanje fusnota za neki stari klasik

Napisati fusnote za prvo poglavlje nekog starog knjievnog klasika! Napisati
objanjenja sa ilustracijama za pojmove za koje smatrate da se rijetko koriste ili su zastarjeli.
Te rijei treba da budu naznaene prstom, a klikom na prst pojavljuje se balon sa
objanjenjem!
Preporueni softver:
Za pisanje fusnota: Word
Foto pria/mini film/blog

Kada uenici itaju knjievna djela prilagoena raznim uzrastima, obino samo
usvajaju novi vokabular, razgovaraju o djelu ili nekad rade testove ili piu pismene sastave o
njima. Dobra ideja bi bila da se sa priom radi neto vie od samo gore nabrojanih aktivnosti.
Verzija 1: Uenici biraju najvanije prekretnice u prii i pomou foto-aparata

sainjavaju foto priu o djelu. Mogu koristiti kostime i scenografiju da bi priu
uinili ivljom. Mogu igrati uloge likova iz prie i personalizirati ivotinje, biljke,
itd.
Nakon zavretka, stavljaju sve slike u PowerPoint i prezentiraju ih cijelom
razredu. (Ako rade u razliitim grupama, mogu prezentirati razliite ideje, razliite
prie).
Verzija 2: Uenici piu scenarij prema knjizi i dodijeljuju sebi razliite uloge:
reiser, kamerman, asistent i glumci.
Uz pomo nastavnika snimaju scene prema scenariju i sastavljaju film, zasnovan
na knjizi.
Nakon to zavre sa filmom, mogu organizirati kolsko filmsko popodne ili
festival na kome mogu prikazati film.
Verzija 3: Prije nego proitaju knjigu, uenici biraju likove. Kako itaju knjigu, oni
se stavljaju u ulogu svoga lika i vode blog o onome to im se dogaa, o emu
razmiljaju i ta osjeaju.
Nakon to svi proitaju knjigu, razred otvara blogove, ita ih i razgovara o tome
koliko se razlikuju od originalne prie.
Adrese za blogove: http://www.blogger.com/start, http://www.blogwise.com/

Preporueni softver:
Za ureivanje slika: Microsoft Office Picture Manager
Za pisanje dokumenata: Word
Jezik
anrovi novinarstva
Pronai na internetu primjere vijesti, izvjetaja, intervjua i kritikih osvrta u tampi iz
prethodnih sedmica. Skinuti sa interneta ove lanke i oznaiti jasno njihove izvore. Nainiti
kratku analizu svakog teksta, u kojem ete opisati osobine konkretnog anra sa primjerima iz
izabranog teksta. Rijeiti zadatak na nain da je analiza tipografski odvojena od originalnog
teksta.
Preporueni softver:
Za izradu dokumenata: Word
Dnevne novine
Zamislite da ste urednik dnevnih novina! Va zadatak je da planirate jednu od
osnovnih stranica jednog od vaih izdanja naslovnu stranu! Dajte naziv vaim novinama!
Dizajnirajte naslov i navedite koje sve druge informacije treba da budu sadrane na toj
stranici! Oznaite i mjesto za slike! I konano, napravite stranicu prema planu koji ste
pripremili!
Preporueni softver:
Za pripremu publikacija: Publisher
Matematika
Minesweeper za razvijanje matematikih sposobnosti
Skoro svima je poznata igra zvana minesweeper, ali samo nekima su malo vie
poznate mogunosti u vezi sa ovom igrom. Poetnici obino pokuavaju da uspostave status
polja izvlaei zakljuke iz brojeva u okolnim poljima, to nije ba najuspjenija strategija.
Da bi uivao u igri, igra mora izvlaiti zakljuke na osnovu vie informacija.
Uzeti u obzir tvrdnje i zakljuke u naredna dva grafika prikaza:
5) Zbog tvrdnje 4) i broja 1 iznad ovdje nema mine
4) Zbog broja 2 i tvrdnje 3) dva polja sa strana sadre mine
2) Druga 1 dokazuje da samo jedno od ova tri polja sadri minu
3) Prema tome, tree polje odozdo nije mina
1) Donja 1-ica pokazuje da jedno od polja sadri minu
1) Znamo za tri mine koje okruuju polje 4, tako da jedno od ova dva polja sadri minu
2) Prema tvrdnji 1) ovdje nema mine

3) Zbog tvrdnje 2) i 1. iznad polja u sredini, polje s lijeva sadri minu
4) Tvrdnje 3) i 2) pokazuju da ovo polje nije mina
Onaj koji pronae vie tragova bie bri igra. Pri definiranju tragova moemo pojasniti
koncept potrebnih i dovoljnih uslova. Na osnovu igre se moe napraviti mnogo vjebi. Fino je
igrati minesweeper prvog dana nakon dueg raspusta, zadnji dan prije raspusta, na stoti as,
a u test se moe ukljuiti i screenshot igre.
Grafiko rjeavanje problema u obraunskim tabelama

(npr. dolazei saobraaj)
Primjer zadatka: pas ugleda zeca koji je 80 m daleko i poinje da ga tjera. Dvije
ivotinje ponu da tre u isto vrijeme i u istom smjeru. Zec skoi 10 puta u sekundi a pas
skoi 9 puta u sekundi. Zec skae 80 cm u daljinu, a pas 1 metar. Koliko vremena treba psu da
uhvati zeca?
Predstaviti rjeenje na obraunskoj tabeli, sa dijagramom udaljenost/vrijeme. Probati
nai ope rjeenje. Kako prvobitna udaljenost, skokovi u sekundi i duina skokova mijenjaju
rezultat? Napisati rjeenje koristei parametre za udaljenost i skokove u sekundi. Unijeti
vrijednosti u dijagram.
Preporueni softver:
Za sainjavanje obraunskih tebela: Excel
Konstruisanje putem alata za crtanje

Office sadri ugraen alat za crtanje, koji se moe koristit u Wordu, PowerPointu i u
Excelu. Ovaj alat je vektorski grafiki alat, tako da se pojedinani elementi mogu
transformirati kao to smo nauili ranije: refleksija, translacija, centralna refleksija, refleksija i
transformacija po slinosti, vertikalna srodnost. Pri crtanju raznih oblika, iskoristiti njihovu
pravilnost, odnosno centralnu simetriju. Nakon to se ovo naui, uenici mogu zavravati
jednostavnije konstruktivne zadatke na kompjuteru da bi iskoristili naueno znanje u praksi.
Jednostavniji zadaci:
Nacrtati saobraajni znak (npr. znak za slijepu ulicu, znak STOP, zabranjen smjer)
Obiljeiti visinu trougla. Izvriti zadatak tako precizno da se linije sijeku u jednoj
taki ak i pri poveanju od 200%.
Transformacija funkcije sa animacijom.

Ucrtati prethodno nauenu funkciju na linijski (XY) grafikon. Rijeiti funkciju
parametriki (npr. y=a(x-u)2 +v), koristei oko 20 referentnih taaka; parametri bi trebali biti u
referenciranim elijama. Fiksirati razmjeru ose Y i pratiti paljivo kako se izgled dijagrama
mijenja modifikacijom parametara. Radi lake modifikacije parametara, unijeti scrollbar sa
izbornika Forms.
Preporueni softver:
Pojednostavljenje algebarskih jednaina Microsoft jednaine

Pojednostaviti algebarsku jednainu korak po korak. Napisati koje pravilo je koriteno
u svakom koraku. Uvijek kopirati prethodnu jednainu i onda uraditi potrebne modifikacije.
(Ovo pomae da shvatite logiku matematike. Pored toga, kopiranjem se izbjegavaju greke u
radu i tipografske greke).
Primjer:
ax+ ay
x2 2xy + y2
2x 2y
ax2 + 2axy + ay2
Obrada trigonometrijskih funkcija na kompjuteru

Sljedea tabela je pogodna za prouavanje trigonometrijskih funkcija. U kolonu sa
stepenima unijeti vrijednosti koje ine kompletan krug (0-360).
Izraunati vrijednosti pomou formula, ali samo koristei SIN( ) i COS( )

funkcije. Nemojte koristiti ugraene funkcije za pretvaranje stepeni u radijane.
Napravite linijski dijagram koristei stepene, tg i ctg vrijednosti. Na prvom
dijagramu koristiti markere koji obuhvataju udaljenost izmeu dvije take za
unoenje funkcije. Na drugom dijagramu nemojte koristiti markere ali poveite
take linijama. Na oba dijagrama, maksimalne i minimalne vrijednosti ose y treba

Stepen
0
1
2
3
4
5
:
da budu 10, odnosno 10, maksimalne vrijednosti ose x treba da budu 360, bez
koritenja ikakvog rastera.
Proiriti tabelu sa novom kolonom koja sadri vrijednosti sin3x + cos3x. Napraviti
dijagram i za ovu kolonu.
Radijan
0.000000
0.017453
0.034907
0.052360
0.069813
0.087266
:
Sin
0.000000
0.017452
0.034899
0.052336
0.069756
0.087156
:
Cos
1.000000
0.999848
0.999391
0.998630
0.997564
0.996195
:
Tg
0.000000
0.017455
0.034921
0.052408
0.069927
0.087489
:
Ctg
57.28996163
28.63625328
19.08113669
14.30066626
11.4300523
:
Preporueni softver:
Dokazivanje geometrijskih postavki u formi prezentacije

Napraviti prezentaciju radi demonstriranja geometrijskih postavki. Obavezno krenuti sa
postavkom i onda ii prema zakljuivanju. Prezentacija treba da se sastoji skoro u cjelosti od
matematikih simbola, i samo mininalno od teksta, neto poput nijemog filma. (Ako se
zadatak ne rijei uspjeno, onda ili uenik ne zna kako dokazati postavku ili se lako moe
utvrditi sa kojim dijelom uenik ima potekoa).
Preporueni softver:
Budet za kolsku zakusku

Napraviti budet za zakusku na kolskoj priredbi. Hljeb, hladno meso, sir i krastavac
se prodaju u paketima koji sadre vie od koliina koje su potrebne za jedan sendvi (npr.
jedno pakovanje hljeba sadri 25 kriki, pakovanje sira sadri 10 komada). Napraviti tabelu
pomou koje e se izraunati sastojci koji su potrebni za, recimo, 500 sendvia. Neka to budu
sendvii od sira, od hladnog mesa i sendvii koji sadre i meso i sir. Pokuajte viak svesti na
najmanju moguu mjeru.
Sugerirajte cijenu za sendvie.
(Koristiti dijagrame ili programe za iznalaenje rjeenja da bi se dolo do najboljeg
mogueg rjeenja).
Koritenje formula generalno (izraunavanje elemenata pravouglog

trougla)
Otvoriti tabelu u Excelu za izraunavanje parametara pravog trougla. Parametri su:
duina triju stranica i dva ugla (osim ugla od 90 stepeni). Tabela treba da izrauna bilo koju
treu vrijednost ako su zadate druge dvije. U svakoj formuli pozivati se samo na zadate
vrijednosti. (Zadatak se sastoji od pet dijelova, pod uslovom da ne pravite razliku izmeu dva
kraka: dva kraka, jedan krak i hipotenuza, krak i ugao povezan s njim, krak i ugao nasuprot
njemu, hipotenuza i ugao na njoj).
Generalnije rjeenje se moe dati koritenjem sinusne i kosinusne teoreme.
Preporueni softver:
Za izradu obraunskih tabela: Excel
Vjerovatnoa analiza prosjeka, disperzije i distribucije koritenjem

RAND() formule
U jednoj srednjevjekovnoj igri igra baca etiri kockice. Iznos na koji se kladi
uduplava se ako je zbir etiri kockice manji od 9 ili vei od 19. Ako je zbir izmeu 9 i 19, on
gubi opkladu. Napravite tabelu u Excelu koristei funkciju proizvoljnih brojeva. Simulirajte
sto opklada. Pratite ishod. Koje su anse za pobjedu? Napravite kalkulacije i izradite
dijagrame za predstavljanje broja pojavljivanja potencijalnih zbirova.
Preporueni softver:
Analiziranje kompletne indukcije uporeivanje rekurzivnih i eksplicitnih

formula
Izraunati zbir prvih n prirodnih brojeva koristei rekurzivne formule (uvijek dodajte
naredni broj zbiru)
Sn=Sn-1 + n
Izraunati brojeve koristei nauenu eksplicitnu formulu.
Sn =
n(n) + 1)
2
Transformacija funkcija
Pomou plotera funkcija mogue je unijeti funkciju i njene transformirane funkcije u
jedan dijagram.
Iskustva: Mogue je lako vizuelizirati etiri vrste transformacije.
Prosti brojevi
Igrati ovu igru u grupama od 2 ili 3 uenika. Koja grupa moe nai vei prosti broj?
Napraviti takmienje sa 3 vrste grupa.
Na papiru, koristei kalkulator (metoda filtracije posveena Aristotelu)

Napisati program koji rauna proste brojeve (koristei va omiljeni programski jezik)
Potraiti na internetu stranicu koja sadri listu prostih brojeva (pohraniti url)
I konano uporediti rezultate. Zato su pojedini metodi spori/brzi? Koliko su rezultati

pouzdani?
Unoenje formula
Koristiti funkciju automatskog popunjavanja i kopirati formule da bi se dobili izvorni
podaci za dijagrame i nacrtati dijagrame sa arobnjakom za dijagrame zbog lake analize
raznih funkcija.
Iskustva:
Uenici su uivali u radu.

Ova tehnika ini unoenje i analizu funkcija brim, lakim za razumijevanje.
Preporueni softver:
Rate
Koristiti PMT() formulu za izraunavanje mjesenih rata otplate zajma za odreeni
iznos novca (npr. 1 EUR), u uslovima promjenjive stope i vremena otplate. U kojem sluaju je
krai ili dui rok povoljniji za vas?
Iskustvo: Lako, spektakularno, iznenaujue
Sugestija za domai zadatak ili pitanje za test: Pokuati napraviti sline kalkulacije
za tednju za penziju.
Varijacija/dalje aktivnosti: Vrijedi razmotriti problem penzije
Fizika
Prezentacija konveksnog soiva
Napraviti slideshow za prezentaciju slike koju proizvodi konveksno soivo kada je
udaljenost predmeta od soiva vea nego arina udaljenost a manja od dvostruke arine
udaljenosti. Slideshow treba da sadri sljedee slajdove:
a) Prvi slajd treba da bude naslovni slajd. Naslov je Stvaranje slike konveksnim
soivom, a podnaslov je ako je udaljenost predmeta izmeu arine udaljenosti i
dvostruke arine udaljenosti.
b) Drugi slajd treba da sadri dijagram koji prikazuje osnovnu osu, arine take (F),
dvostruku arinu udaljenost (2F), konveksno soivo, predmet i udaljenost predmeta.
Naslov slajda treba da bude Koveksno soivo.
c) Naslov treeg slajda treba da bude Stvaranje slike konveksnim soivom. Staviti isti
dijagram na slajd. Onda animacijom s lijeva dodavati zrake svjetla, one koji putuju
paralelno glavnoj osi i one koji prolaze kroz centar (O), onda sliku (K) i udaljenost
slike (k).
d) Na osnovu ilustracije na sljedeoj stranici, nainiti prezentaciju o tome kako konkavno
soivo formira sliku.
Preporueni softver:
Prelamanje svjetlosti na soivu i refleksija od ogledala

Napraviti slideshow o zakonima prelamanja svjetlosti. Pokazati gdje se formira slika
ako je predmet iza 1F, u okviru 2F, izmeu F i 2 F, na arinoj taki ili u okviru arine
duine. Iskoristiti injenicu da neki dijelovi dijagrama ostaju neizmjenjeni, tako da moete
praviti slajdove pomou funkcija kopiranja i modifikacije.
(Napomena: Moete lako demonstrirati kako se ponaaju zakoni o prelamanju
svjetlosti promjenom lokacije predmeta i putanje zraka).
Preporueni softver:
Zadatak: udaljenost i vrijeme

Biciklista kree na put da pronae prijatelja. Polazei iz stacionarne pozicije, on se
kree stalnim ubrzanjem (a) u periodu od t1 a onda nastavlja vonju konstantnom brzinom u
periodu t2 prije nego pone da koi. Brzina zaustavljanja je dvostruko manja od ubrzanja.
Izraunati brzinu i udaljenost koja je preena svake naredne sekunde pomou tabele u Excelu,
a onda napraviti dijagram sa odnosima brzina/vrijeme i udaljenost/vrijeme da bi se ilustrirao
kinematiki aspekt kretanja.
(t1 = 8 s; t2 = 60s; a = 1m/s2)
Nain rjeavanja ovog zadatka zavisi o starosnoj dobi i koliini kompjuterskog znanja
uenika.
Generalizacija zadatka: Neka stopa ubrzanja bude varijabilna. Izraunati brzinu uz
pomo 1f( ) funkcije, tako da moete postaviti trajanje ubrzanja, konstantnu brzinu i brzinu
zaustavljanja kao parametre. U sluaju zaustavljanja, trebate biti paljivi da predmet ne pone
da se kree unazad.
Preporueni softver:
Evaluacija rezultata mjerenja (npr. mjerenje gratitacijskog ubrzanja uz

pomo aparata za isputanje predmeta)
Izvesti nekoliko serija eksperimenata sa aparatom za isputanje predmeta (npr.
izmjeriti vrijeme koje je potrebno da 10 loptica padne 5 puta). Prikupiti podatke u tabeli u
kojoj je navedena i visina padanja. Izraunati vrijeme koje je potrebno da loptica padne i
gravitacijsko ubrzanje na osnovu ovih podataka. Definirati prosjek i rasipanje.
Preporueni softver:
Za pravljenje tabela: Excel
Demontracija konstantnog ubrzanja sa aproksimacijom konstantnog

kretanja
Voz podzemne eljeznice za 1 minutu postigne ubrzanje od 20m/s. Izraunati brzinu
voza na poetku svake naredne sekunde. Umjesto konstantnog ubrzanja, analizirati kretanje
kad bi se voz kretao konstantnom brzinom u trajanju od svake sekunde. Izraunati udaljenost
koju voz pree na ovaj nain u svakoj sekundi, i udaljenost od poetne take na kraju svake
sekunde. Prikazati na dijagramu preenu udaljenost i proteklo vrijeme.
Prilagoditi aproksimaciju preene udaljenosti tako to ete smanjiti vremenske
intervale. Definirati funkciju vremena u odnosu na udaljenost kada je ubrzanje konstantno.
Izraunavanjem vrijednosti, testirati rezultate aproksimacije sa rezultatima funkcije i uporediti
koliko su blizu.
Preporueni softver:
Za izradu obraunskih tabela i dijagrama: Excel
Dinamika kretanja talasa

Kada se sagledava kretanje talasa sa stanovita jedne estice, kretanje je uzrokovano
susjednim esticama koje vre silu jedna na drugu, dok bi estica eljela nastaviti kretanje u
prvobitnom smjeru. Imajui ovo na umu, modelirati kretanje talasa.
Napraviti model to je mogue veeg broja razliitih faza talasa (najmanje 1000). Na
poetku neka pomjeranje svake estice bude nula (pozicija ravnotee), osim dvije u sredini,
ije pomicanje je razliito od nule. Za narednu fazu (i svaku sljedeu), svaka estica se moe
opisati pomou prethodnog pomjeranja i udaljenou od susjednih estica. Definirati funkciju
pomou koje e se opisati ovaj odnos i koristiti ga za izraunavanje ostalih faza. Napraviti
dijagram nekih faza i stanja nekih estica da bi se vidjelo koliko funkcija odraava stvarno
kretanje talasa.
Preporueni softver:
Lissajouseovi obrasci
Izraunati sinus i kosinus svakih 5 stepeni i unijeti rezultate na linijskom dijagramu
tako da je horizontalna osovina kosinus a vertikalna osovina sinus (trebali biste dobiti sliku
kruga). Modificirati funkcije tako da su argumenti njihovi sopstveni viekratnici (npr. cos2,
sin3). Vidjeti kako se slika mijenja pri razliitim vrijednostima. Objasniti zato se slika krivi
kada vrijednosti postanu velike.
Preporueni softver:
Demonstracija strujnih kola

Napraviti prezentaciju zasnovanu na priloenim slikama radi ilustracije prekidaa
povezanih serijski, paralelno i alternativno.
a) Neka prvi slajd bude naslovni slajd sa naslovom Povezivanje prekidaa, a sami
dajte podnaslov.
b) Na drugom slajdu prikazati sliku slinu slici ispod lijevo. Neka se prekida na
desnoj strani zatvori tako da se zatvori strujno kolo i upali sijalica pomou
animacije. Ovom slajdu dajte naslov Serijska veza.
c) Na treem slajdu treba da bude slika kao slika ispod lijevo. Kao i kod prethodnog
slajda, transformirati sliku tako da donji prekida zatvori strujno kolo i upali se
svjetlo pomou animacije. Ovom slajdu dajte naziv Paralelne veze.
d) Na etvrtom slajdu prikazati sliku kao to je ova ispod lijevo. Transformirati sliku
kao i ranije (kolo je zatvoreno, svjetlo se pali) sa animacijom. Dati naslov slajdu
Alternativne veze.
Preporueni softver:
Za izradu vektorskih grafikih dijagrama strujnih kola i prezentacije: PowerPoint
Analiza kombiniranih kola

Dugaak hodnik je osvjetljen sa dva reda svjetiljki (u svakom redu ima 5 svjetiljki).
Na obje strane hodnika nalaze se prekidai za oba reda svjetiljki.
Ovo je teak zadatak jer mi ne znamo uvijek odakle polaze ice koje izlaze iz zida.
Istraiti ta bi se dogodilo ako se ice zamijene (koja svjetla se pale na izvjesnim pozicijama
prekidaa). Prikupiti podatke u tabeli u Excelu i izvui zakljuke koji se mogu utvrditi na
osnovu tabele.
Dati zadatak ueniku pored sebe: dati mu rezultate (poziciju prekidaa i stanje
svjetala) jedne konekcije koja je pobrkana a njegov zadatak je da nae gdje je greka.
Primjer:
Stanje prekidaa
Zapaanja
Svjetlo A Svjetlo B
Cilj
Svjetlo A Svjetlo B
Preporueni softver:
Za izradu strujnih kola: Paint
Za izradu vektorskih grafikih dijagrama strujnih kola: Word ili PowerPoint
Izrada ematskog dijagrama stvarnog strujnog kola

Svjetlo mikrotalasne penice je upaljeno ako je aparat u funkciji ili ako su vrata
otvorena. Napraviti dijagram rasporeda svjetala, predstavljajui dugme za paljenje i vrata
simbolima prekidaa.
Preporueni softver:
Za izradu strujnih kola: Paint
Za izradu vektorskih grafikih dijagrama kola: Word ili PowerPoint
Pie generiko rjeenje problema u termodinamici

Pia se trebaju sluiti na 5C. Meutim, ona su esto na drugaijim temperaturama
kada se slue, tako da je nekima potrebno da se doda led temperature od -10C. Napravite
tabelu u koju moete unijeti specifinu toplotu, masu i temperaturu pia, koja e obraunati
koliinu leda koji je potreban da se dostigne temperatura od 5C. Uzmite posudu za pravljenje
leda i procijenite veliinu kocke leda. Unesite u tabelu funkciju koja vam na osnovu koliine
leda u kocki i potrebnih koliina leda govori koliko vam treba kocki leda.
Preporueni softver:
Za obraunske tabele: Excel
Mjerenje temperature vode u razliitim posudama, pokrivenim i

nepokrivenim, i na razliitim vrstama grijaa
Izmjeriti temperaturu iste koliine vode u istoj vrsti posude na razliitim vrstama
grijaa svake naredne minute do dostizanja take kljuanja. Izvriti ista mjerenja sa
pokrivenom posudom. Unijeti rezultate na dijagram i analizirati krivulje. Utvrditi uinak
grijaa i izraunati njihovu efikasnost.
Preporueni softver:
Obrada radioaktivnosti
Treba naglasiti korisne efekte koritenja radioaktivnih izotopa u medicini. Zbog toga
se sugeriraju sljedee teme:
Uloga izotopskih obiljeivaa u biologiji

Uloga izotopskih obiljeivaa u zgusnutoj materiji i nauci o materijalu
U cilju koritenja mogunosti mree na organiziran nain, pokuajte sljedee:
Ako se radi o razredu od 30 uenika, napravite timove od 6

Svaki tim treba da imenuje izvjetaa koji e prezentirati temu
Prezentacije se trebaju drati pred cijelim razredom
Svaki tim treba da napravi prezentaciju od najmanje 10 slajdova iz dodijeljenih
tema
Prezentacije treba da obuhvataju pitanja i odgovore, rjeavanje krialjke, slike i
bibliografiju
Gledaoci (razred) treba da ocijene rad svojih kolskih drugova
Prezentacije treba postaviti na kolski server, tako da su dostupne svima.

Korisna web stranica:
http://www.safety.ubc.ca/rad/calc/calcframe.htm
Obrada radioaktivnih raspadnih nizova

Uenici imaju problema oko razlikovanja radioaktivnih raspadnih nizova. Njima je
prilino teko shvatiti razliite pojmove. Prema tome, korisno je prikazati animacije i
simulacije koje su dostupne na netu za obradu ove teme.
Koristan web site:
http://eundp.digitalbrain.com/bjaro.eundp/web/Bomlasi_sorok/linkek/?backto&verb
Interaktivna simulacija se moe raditi u manjim grupama kao to je opisano, a onda se o tom
moe razgovarati. Ako imate vremena, moete pripremiti razgovor ili koristiti druge metode
rada na tu temu.
Pri obradi ove teme, potrebno je imati na umu sljedee interesantne injenice:
Zbog ravnotee u raspadnim nizovima mogue je dati procjenu poluivota mjerenjem

koncentracije individualnih lanova. (Ovo je odgovor na pitanje kako se zna da
uranijum ima poluivot od 4,5 milijardi godina?)
Objasniti zato u prirodi postoje radioaktivni elementi iji poluivot je mnogo krai od
starosti Zemlje.
Uzmite u obzir fenomen prirodne radioaktivnosti i injenicu da veina radioaktivnosti
koja se nalazi oko nas potie od elemenata koji se prirodno nalaze na Zemlji.
Da bi se ovaj koncept uinio interesantnijim pokuajte prikazati sljedee animacije u razredu:

http://physics.uwstout.edu/physapplets/a-city/physengl/decseries.htm
Obrada rezonancije (prisilna vibracija)

Pokazati uenicima da postoji mnotvo primjera sila koje periodino djeluju na
sisteme u naem svakodnevnom ivotu.
Primjer: Guranje auta iz rupe na putu.
U ovoj situaciji, auto se ljulja naprijed nazad i u najpovoljnijem trenutku voza pritie
papuicu za gas da bi pomogao autu da izie iz rupe. Ukoliko je frekvencija pritisaka na auto
ista kao osnovna frekvencija auta, omjer zamaha postaje sve vei i vei, to pomae da auto
izie iz rupe. Sila kojom se stvara vibracija naziva se sila indukcije a proces se naziva
indukcija.
Most na rijeci Tacoma u SAD sruio je vjetar iji su naleti, na nesreu, imali istu
frekvenciju kao i osnovna frekvencija mosta. To je razlog to se amplituda ljuljanja mosta,
koja je bila sasvim mala u poetku, postepeno poveavala, sve dok se most nije sruio. Zbog
toga je zabranjeno vojnicima da mariraju kada prelaze preko mosta jer bi sila koju vre
udarci njihovih stopala na most mogla stvoriti rezonanciju. Ako pokaete uenicima ta se
desilo mostu na rijeci Tacoma vidjet e zapanjujui primjer rezonancije koji je nemogue
simulirati u uionici. Ovdje moete nai video snimak (u mpeg formatu):
http://www.enm.bris.ac.uk/research/nonlinear/tacoma/tacoma.html
http://www.enm.bris.ac.uk/research/nonlinear/tacoma/tacnarr.mpg
Na sljedeoj adresi se nalazi interaktivna simulacija forsirane vibracije. Prije nego odgledate
simulaciju, podijelite razred u tri grupe. Svaka grupa treba da dobije razliit zadatak. Na
kraju, nakon gledanja simulacije, svaka grupa bira izvjetaa koji opisuje rezultate, nakon
ega svako uestvuje u diskusiji o tome to su vidjeli na sljedeim dijagramima:
Elongacije pobuivaa i rezonatora kao funkcije vremena

Amplituda oscilacije rezonatora koja zavisi od ugaone frekvencije pobuivaa
Fazna razlika izmeu oscilacija pobuivaa i rezonatora koja zavisi od ugaone
frekvencije pobuivaa
http://www.walter-fendt.de/ph14e/resonance.htm
Obrada kretanja sa konstantnim ubrzanjem
Ova tema prua savrenu priliku da se pokae kako se teoretsko znanje moe
primjeniti u stvarnom ivotu. Nikada nije prerano da se uenici ponu pripremati za
svakodnevno vozarenje i spreavanje nesrea.
Vrijeme reakcije vozaa igra znaajnu ulogu u spreavanju saobraajnih nesrea. Ako
voza moe reagirati na vrijeme na neoekivani dogaaj i pritisnuti konicu na vrijeme, onda
e se nesrea vjerovatno izbjei, ili e se barem umanjiti njene posljedice.
Pri mjerenju i utvrivanju vremena reakcije, moemo u praksi primjeniti zakone
fizike.
Da bi se shvatio znaaj vremena reakcije, predlaemo da svaki uenik individualno
izvri sljedeu simulaciju:
http://www.phy.ntnu.edu.tw/ntnujava/viewtopic.php?t=224 (mjerenje vremena
reakcije)
Uz pomo simulacije uenici mogu izmjeriti svoje sopstveno vrijeme reakcije i
procijeniti odreene vrijednosti. Na primjer, mogu procijeniti koliko dugo (ako je dato
vrijeme koenja) i koliko vremena bi trebalo da se zaustave na autoputu u sluaju da se desi
neto neoekivano.
Imati na umu da vrijeme koenja zavisi o kvalitetu podloge. Na primjer, u zimskim
uslovima, koeficijent trenja izmeu toka na automobilu i zaleene podloge mnogo je manji.
U simulaciji moete varirati brzinu i koeficijent trenja. Izmjenom parametara mijenja
se i vrijeme koenja, to takoer zavisi od koeficijenta trenja. Simulacija je savren primjer
kako se teoretsko znanje moe upotrijebiti u praksi. Postaje jasno da je ono to se ui
primjenjivo u svakodnevnom ivotu.
Uenici mogu izmjeriti sopstveno vrijeme reakcije pomou naredne simulacije, samo
to sada na autoputu ima 10 automobila. Oni mogu vidjeti kako mogu izbjei nesreu u
sluaju da doe do sudara prvog vozila. Ova simulacija je dobar model onoga to se dogaa
veoma esto u stvarnom ivotu.
http://www.phy.ntnu.edu.tw/~hwang/ (vrijeme reakcije i sudar)
Preciznije: http://www.phy.ntnu.edu.tw/ntnujava/viewtopic.php?t=225
Sugerirani linkovi u okviru ove teme:
http://www.schulphysik.de/
Za pokretanje simulacije potrebna je Java 1.4.
Obrada matematikog klatna

Pri obradi matematikog klatna, nemojte propustiti da izvrite osnovnu demonstraciju
koju je lako napraviti. (Privrstite malu lopticu na jedan kraj dueg konopca i gurnite lopticu
malo tako da ne ode daleko iz stanja ravnotee).
Iz ovog eksperimenta uenici mogu izvui sljedei zakljuak: tijelo se kree
konstantno oko svoje polazine take u oba smjera. Sljedee injenice se takoer u formi
diskusije mogu utvrditi u vezi sa kretanjem tijela:
Nakon jednakih vremenskih perioda, kretanje se ponavlja.

Kretanje je uvijek simetrino do odreene take
Izvoenje eksperimenta nije dovoljno da bi uenici vidjeli kako odbijanje, brzina,

linearno ubrzanje, sila i energija zavise od vremena u sluaju klatna. U svrhu ilustracije,
pokuati izvesti sljedeu simulaciju:
http://www.walter-fendt.de/ph14e/pendulum.htm
Za vrenje simulacije potrebna je Java 1.4.
Sljedea simulacija je interaktivna; uenici mogu sami odrediti duinu konopca.
http://www.phy.ntnu.edu.tw/~hwang/ (klatno)
http://www.phy.ntnu.edu.tw/ntnujava/viewtopic.php?t=27
Drugi linkovi:
http://www.avmz.uni-siegen.de/~volker/projects/PfI/W3-short/samples.html
http://www.df.uba.ar/~dgomez/mec/links.html
Obrada Brownovog kretanja

Za ovu temu je potrebna projektna metoda. Uzeti dva asa od po 45minuta za
realizaciju ovog projekta. Primjenom ovog metoda, uenici mogu doivjeti zadovoljstvo
traenja i nalaenja, kao i otkria, a da se istovremeno udube u temu. Podijeliti razred u tri
grupe.
Grupa A (u kojoj svaki lan dobija pojedinani zadatak) treba da radi na sljedeem u
kabinetu informatike:
Prikupiti informacije o botaniaru Robertu Brownu (1773-1858) i napraviti kratku

prezentaciju u PowerPointu, koju e realizirati na drugom asu.
Izvor: http://www.brianjford.com/wbbrowna.htm
Analizirati simulaciju Brownovog kretanja na sljedeim adresama:

http://www.phy.ntnu.edu.tw/~hwang/
http://intro.chem.okstate.edu/1314F00/Laboratory/GLP.htm
Na drugom asu, jedan od uenika treba da demonstrira simulaciju, nakon to

preuzme sa interneta besplatnu verziju i analizira je.
Grupa B treba da izvede sljedei eksperiment, utvrdi zapaanja, razgovara o

zakljucima i napravi prezentaciju.
Eksperiment:
E1: Staviti kocku eera u vreo aj, bez mijeanja. Pratiti ta se dogaa.
E2: Staviti malo kalijevog permanganata na dno prazne posude i paljivo nasuti u nju
vodu. Pratiti ta se dogaa.
Grupa C treba da izvede sljedei eksperiment, utvrdi zapaanja, razgovara o
zakljucima i napravi prezentaciju.
Eksperiment:
E1: Staviti kap mlijeka na slajd mikroskopa, vidjeti kako izglada pod uveanjem od
1000 puta. Nakon izvjesnog vremena, usmjeriti topao zrak iz suilice za kosu u optem smjeru
slajda.
E2: Kapnuti malo kristal joda ili jednu kap broma u posudu, zaepiti je i vidjeti ta se
dogaa.
Nakon zavretka zadatka u toku drugog asa, izvjetai grupa treba da:
Prikazu prezentaciju o Robertu Brownu

Prikau simulaciju
Objasne rezultate eksperimenata i prezentiraju svoje zakljuke
Na kraju asa, nastavnik treba da sumira najvanije aspekte ove teme.

Proizvod projektne metode je da prezentacije, snimljeni programi sa interneta i
simulacije treba da budu dostupne javno na intranetu u koli. Uenici su uzeli aktivnog uea
u otkrivanju i uenju o ovoj temi, tako da je projektna metoda bila uspjena.
Preporueni softver:
Obrada praktine upotrebe lananih reakcija

U obradi ove teme, na je zadatak da se stavimo u ulogu ekolokog edukatora i da
damo uenicima informacije o nuklearnoj energiji.
Svjesnost uenika je vana sa mnotva razliitih gledita, jer oni predstavljaju
generaciju budunosti, koji e imati izbor da odgovorno daju svoj glas za ili protiv nuklearne
energije.
(Prema istraivanju, uenici na asovima fizike dobijaju veoma malo informacija o
nuklearnim elektranama. U mnogo sluajeva, nastavnici jednostavno potpuno isputaju iz
programa atomsku fiziku zbog nedostatka vremena. Budui da ova tema nije pokrivena,
uenici nikada nemaju priliku da ue o nuklearnim elektranama u kolama).
Sa ekolokog stanovita siguran rad nuklearne elektrane je kompleksan posao. Uenici

obino vjeruju da su najsigurnije one elektrane koje su najmanje opasne po okoli.
Stav uenika prema nuklearnoj energiji u mnogome zavisi od toga da li vole fiziku, te
stoga mislim da je jako vano da dobiju jasnu sliku o tom pitanju.
Probajte sljedeu simulaciju:
http://www.ida.liu.se/~her/npp/demo.html
Newtonovi zakoni gravitacije i kretanje planeta

Slavna slika iz Newtonove knjige pokazuje da isti zakoni vrijede za predmete na
Zemlji kao i za nebeska tijela. to snanije u horizontalnom smjeru bacimo predmet sa neke
visoke planine, on e dalje odletjeti. Pod uslovom da je poetna brzina dovoljno velika,
krivulja putanje baenog predmeta slijedi zakrivljenost Zemljine povrine, i baeni predmet
e se vratiti na peetnu taku. Ako se izmaknemo, kamen e preletjeti iznad nas i nastavit e
da ide oko Zemlje. (Ako zanemarimo efekat otpora zraka) putem ove metode moemo
lansirati satelite u Zemljinu orbitu. Ako poetna brzina pree odreenu granicu, predmet e
izai iz podruja Zemljine gravitacije i nee se vratiti. Mogli biste nacrtati ovu sliku na tabli,
ali mnogo je uzbudljivije ako djeca eksperimentiu sa razliitim poetnim brzinama i sami
izvlae zakljuke i crtaju ih na tabli. Animacija na sljedeem web siteu moe biti korisna:
http://galileo.phys.virginia.edu/classes/109N/more_stuff/Applets/newt/newtmtn.html
Poetna brzina kamena se moe postaviti. Ovaj program iscrtava putanju kretanja.
Lansiranje i pad prate odreeni efekti. Demonstracija je instruktivna i zabavna.
Vjebe:
Uenici mogu utvrditi brzinu kretanja u poetnoj fazi i orbitalnu brzinu metodom
pokuaja i greke. Sigurno e uvidjeti da brzina koja je manja od orbitalne brzine moe biti
uspjena; predmet e kruiti oko Zemlje eliptinom putanjom, kao u sluaju brzine koja je
izmeu prve i druge kosmike brzine. Naite arita elipse. ta odreuje brzinu u orbiti?
Historija
Izrada posjetnica za historijske linosti
Izraditi posjetnicu za neku veliku historijsku linost! Pronaite moderne posjetnice na
internetu, a onda izaberite neku zanimljivu historijsku linost i pokuajte izraditi slinu
posjetnicu sa njegovim podacima, statusom i profesijom!
Preporueni softver:
Izrada historijskih novina

Eyewitness
Historija u formi dnevnih novina.
Urediti, napraviti prelom i odtampati sopstvene historijske novine koristei vijesti iz
davnih vremena. Novine treba da budu sline novinama Eyewitness. Svako izdanje treba da
se bavi jednim historijskim periodom i treba da sadri domae, meunarodne ili mijeane
vijesti. Koristiti Microsoft Publisher u vaoj koli!
Na primjer za sadraj izdanja od 8 stranica:
1 naslovna strana sa kratkim vijestima i pregledom sadraja

1 stranica o domaim vijestima i stranim poslovima
1 stranica o ekonomiji
1 stranica o nauci
1 stranica o kulturi sa top listom i listom bestsellera
1 stranica sa ekskluzivnim intervjuom sa nekom velikom linou iz tog perioda
1 stranica kratkih priloga u boji: stvari od opeg interesa, sport, oglasi, vremenska
prognoza
1 posljednja stranica: kratke vijesti, pregled narednog izdanja
Duina, naslovi i subjekti iz ovog primjera mogu se slobodno mijenjati. lanci mogu biti
ilustrirani, ali nemojte pretrpavati stranicu. Stranice treba da budu veliine A4, a veliina
slova neka bude 10, Times New Roman. Pored naslova, svaki lanak moe da sadri jedan
podnaslov prema potrebi. lanci treba da budu odvojeni jedan od drugog finom linijom.
Preporueni softver:
Za izradu novina: Publisher
Strani jezik
Biografije
Uenje o ivotu slavnih osoba i opisivanje neijeg ivota u svrhu vjebanja upitnih
oblika.
Nastavnik priprema pitanja o ivotu neke slavne osobe. Nivo jezika i tekoa pitanja
mogu se prilagoditi nivou znanja i uzrastu uenika.
Uenici odgovaraju na pitanja tako to informacije trae na internetu. Sljedee stranice
sadre veliki broj biografija slavnih linosti (od historijskih do dananjih slavnih linosti).
http://www.biography.com/
http://www.infoplease.com/people.html
Nakon to odgovore na pitanja, cijeli razred provjerava tanost odgovora.
Sljedei korak je podijeliti uenike u grupe, izabrati neku linost o kome ele da nau
vie informacija (nastavnik bi mogao dati uenicima neka imena da biraju da bi ubrzao i
kontrolirao tu aktivnost). Uenici pretrauju internet da bi nali informacije o toj linosti i
pripremili pitanja o njemu ili njoj. I konano, oni tampaju pitanja, mjenjaju ih i pokuavaju
da na njih daju odgovore. Pitanja se mogu rotirati po razredu, a uenici mogu glasati o tome
koja su najinteresantnija ili najbolja pitanja.
Preporueni softver:
Za traenje informacija: Internet Explorer
Vocabulaire de la cuisine
Timski rad: uenici trae na internetu u grupama od 2-4 recepte za tipina francuska
jela. Od ovih recepata oni treba da sastave puni obrok. Jedna osoba iz svakog tima ustaje i
imenuje sastojke za jelo (jedno jelo po osobi), onda objanjava i pokazuje gestikulacijom
kako se priprema. Na kraju ostali treba da pogode koje jelo je njihov kolski drug napravio.
Tim koji ima najvei broj tanih odgovora je pobjednik.
Predloeni domai ili naredni zadatak:
Uenici treba da zapiu recept za neko jelo koje mogu pripremiti sami (to moe da
bude i obini sendvi).
Dalje varijacije:
Podjela uloga u sljedeoj vjebi: uenici su u restoranu i sva njihova jela iz domaeg
zadatka su na jelovniku ali sa fiktivnim imenima. Gost ne poznaje ta jela tako da ih konobar
mora objasniti, itd
Les curiosits de Paris

Uenici trae znamenita mjesta i atrakcije u Parizu (na francuskom) i biljee
vane/zanimljive injenice. Oni treba da skinu sa interneta slike i tekstove koji se odnose na
ovu temu. U drugoj polovini asa, uenici podnose izvjetaj razredu.
Svi objanjavaju kako su proveli istraivanje (ta je bila kljuna rije?) i kakvi su
zakljuci. Uenici razmjenjuju meu sobom zanimljivije web adrese.
Prijedlog za domai zadatak ili procjenu znanja
Za naredni as svi uenici treba da pripreme jedan zbirni dokument u Wordu sa
slikama i podacima koji su preuzeti sa interneta u toku asa, zajedno sa sopstvenim
biljekama. Za procjenu znanja, moete pripremiti pitanja sa slikama i injenicama o kojima
je razgovarano na asu, a na narednom asu uenici mogu sami odgovoriti na pitanja.
Dalje mogunosti:
Kao nastavak aktivnosti na ovu temu, uenici mogu traiti informacije i slike o svom
rodnom gradu i prevesti preuzeti tekst na francuski jezik. Za prevod je dozvoljeno koritenje
jednojezikih i dvojezikih rjenika na internetu.
Plastina operacija
Za vjebanje rjenika u vezi sa izgledom i opisi sa slikama.
Uenici trae slike slavnih i poznatih osoba na internetu, ili koriste sopstvene digitalne
fotografije za ovu aktivnost. Oni pohranjuju jedan primjerak originalnih fotografija (ako ele
raditi ovu aktivnost offline, a mogu ih i odtampati).
Verzija 1
Uenici u Paintu preureuju slike tako da ih je teko prepoznati (npr. produiti nos,
dodati naoale i brkove, itd.).
Uenici rade u paru tako to jedan uenik pokazuje sliku drugom ueniku koji
pokuava da otkrije o kojoj se linosti radi. Kad pogode, pogledaju originalnu sliku i
uporede je sa izmjenjenom slikom, te nabroje koje su razlike meu njima.
Verzija 2
Uenici u parovima mijenjaju sliku u Paintu kao to je opisano ranije ali ne pokazuju
ih jedan drugom. Jedan uenik opisuje sliku drugom ueniku koji pogaa ko je na
slici. Ukoliko ne otkrije ko je na slici u zadatom vremenu (na primjer 3 minute),
mijenjaju uloge i ponavljaju aktivnost. Uenik koji otkrije ko je na slici je pobjednik.
Verzija 3
Uenici rade u parovima i koriste istu sliku. Jedan uenik mijenja sliku u Paintu i daje
uputstva drugom ueniku o tome ta treba da mijenja na svojoj slici. Drugi uenik
prati upute (moe postavljati i pitanja). Na kraju uporeuju dvije slike i uporeuju
koliko su sline ili razliite jedna od druge.
Verzija 4
Uenici mogu nai dosta fotografija na adresi http://www.doctorwarp.com/ gdje ih
takoer mogu i mijenjati i tampati ili ih slati jedan drugom putem elektronske pote.
Preporueni softver:
Za traenje slika: Internet Explorer
Za ureivanje slika: Microsoft Paint
Moj hipermarket
Uenici trae web adrese hipermarketa. Sainjavaju listu onoga to se u njima prodaje,
koje odjele imaju, itd.
Dijele se u grupe i dizajniraju sopstvene hipermarkete. Koriste Paint ili funkciju za
crtanje u Wordu za izradu tlocrta hipermarketa. Takoer prave reklamnu brouru ili
homepage.
Nakon zavretka, planiraju i promociju svoga hipermarketa uivo i realiziraju je pred
cijelim razredom, istovremeno predstavljajui i tlocrt hipermarketa i brouru, odnosno
homepage.
Preporueni softver:
Za pribavljanje informacija: Internet Explorer
Za izradu homepage-a: FrontPage
iji je ovo horoskop?

Za uenje pridjeva
Uenici otvaraju web stranice i trae sopstveni horoskop.
http://horoscopes.astrology.com/
http://www.horoscope.com/
Uenici sainjavaju dvije liste pridjeva: pozitivne i negativne. Ako ne znaju neku rije,
mogu ih potraiti u rjeniku ili pitati nastavnika.
Verzija 1
Nakon to zavre sa listama, pregledavaju ih i biraju pridjeve za koje smatraju da im
odgovaraju. Piu svoje ime i ove pridjeve na male kartice i daju ih nastavniku.
Nastavnik mijea kartice i ita pridjev sa prve kartice. Uenici pogaaju kojeg od
uenika opisuju proitani pridjevi. Prvi uenik koji pogodi ispravno moe itati
sljedeu karticu, itd.
Verzija 2
Uenici na karticu upisuju pridjeve za koje misle da im odgovaraju, ali bez navoenja
svoga imena. Nakon toga, poinju rotirati kartice u razredu i itati pridjeve. Pogaaju
ko bi mogla biti osoba na kartici i piu njeno ime na pozadini kartice, zatim je dodaju
sljedeem ueniku. Kada su sve kartice bile kod svakog uenika, pregledaju svaku
karticu i razgovaraju o tome da li su njihovi odgovori bili tani.
Verzija 3
Uenici na karticu upisuju pridjeve za koje misle da im odgovaraju, ali bez navoenja
svoga imena na njima.
Svaki uenik dobija karticu, ita pridjev, ide po razredu i pokuava da pronae uenika
kome pripada kartica tako to drugim uenicima postavlja pitanja. Kada uenik nae
vlasnika kartice, sjeda na svoje mjesto (ali i dalje mu mogu pitanja postavljati uenici
koji stoje!). Igra je zavrena kada svi budu sjedili u svojim klupama.
Preporueni softver:
Za izradu dokumenata: Word (bila bi dobra ideja koristiti Word procesor i printer za kartice tako da
uenici ne mogu prepoznati rukopis drugih uenika)
Praznici
Praznini obiaji, podizanje meukulturalne svijesti
Uenici rade intervjue sa porodicama i roacima da bi otkrili kakvi obiaji se gaje u
vezi sa izvjesnim praznicima (npr. roendani, Boi, Uskrs, itd.). Dobijeni materijal donose u
razred i u manjim grupama razmjenjuju informacije. Nakon toga nastoje prikupiti najee
obiaje o kojima sainjavaju listu i opisuju tipine praznine obiaje svoga naroda u formi
kratkog sastava ili prezentacije.
Nakon toga, uenici biraju dravu u kojoj se govori ciljni jezik i/ili druge drave i
trae u knjigama, na internetu, itd. kakve obiaje gaje ljudi koji ive u tim dravama. Na
osnovu informacija do kojih su doli, uenici u grupama sastavljaju zanimljiv kviz pomou
kojeg porede razliite kulture i razliite obiaje. Svaka grupa rjeava kviz koji su pripremile
druge grupe.
Dobra adresa odakle se moe poeti pretraga:
http://www.holidays.net/
Preporueni softver:
Lokalni festival
Uenici pregledavaju internet adrese nekih lokalnih festivala da bi shvatili vee
dogaaje.
http://www.festivalcity.hu/english
http://www.roskilde-festival.dk/
http://www.eif.co.uk/
Uz pomo nastavnika oni poinju diskusiju o tome kakav organizacijski posao je
potreban za festival, biraju temu za lokalni festival (to moe biti i kolski festival!) i biraju
ulogu za sebe.
Uenici razmatraju cijeli festival i izrauju postere, broure i radio i TV oglas u cilju
reklamiranja programa.
Konano, uenici mogu organizirati cijeli festival za cijelu kolu.
Preporueni softver:
Za prikupljanje informacija: Internet Explorer
Hemija
Aditivi u hrani
Sve vie i vie dobijamo informacije o aditivima koji se koriste u pripremi hrane koju
jedemo. Zato ne biste zatraili od uenika komad okolade ili neko osvjeavajue pie i onda
zajedno provjerili na internetu ta ste tano pojeli? ta sadri u sebi hrana sa oznakama E300,
E407, E410 ili E942?
Modeli molekula
Prouavanjem organske hemije susreemo mnogo interesantnih molekula koje bi bilo
dobro detaljnije pogledati. Bilo bi zanimljivo uzeti molekule u ruku i pregledati ih iz svakog
ugla. Na internetu je mogue pronai mnogo 3D rotacionih modela, i uz pomo njih cijeli
razred ili ak i vi sami, kod kue moe pregledati molekule. Trebat e vam poseban
player, koji ete preuzeti sa interneta, da biste mogli gledati neke od modela.
Igra
Na sljedeem linku moete nai 20 igara. One pokrivaju nekoliko tema (ionska
jedinjenja, kompleksni ioni, periodni sistem elemenata, pH) u raznolikim oblicima (igre
memorije, vjeala, test, igra pripajanja). Igre su na engleskom jeziku ali za mnoge je potrebno
samo osnovno znanje jezika.
http://www.quia.com/shared/chem
Napomena: Na ovoj adresi ima jo igara koje se odnose i na druge teme (fizika,
geografija, astronomija, engleski, itd.).
Informacione tehnologije
Uvodni video za Dan roditelja
Predstavi svoj razred kratkim filmom koristei Windows Movie Maker 2. Uenici u
razredu treba da napiu neke informacije o sebi, i dobro to uvjebaju. Snimite svaiji uvod
(oko 5-10 sekundi) i napravite film pomou raznih tranzicija i efekata. Roditelji mogu vidjeti
rezultat na ekranu kompjutera ili pomou projektora.
Preporueni softver:
Za pravljenje filmova od fotografije i videa: Movie Maker 2

101 Ideja Za Inovativne Nastavnike Bosanski

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

101 Ideja Za Inovativne Nastavnike Bosanski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zahvale

Obrada kretanja sa konstantnim ubrzanjem

EFIKASNE TEHNIKE ZA ORGANIZACIJU UENJA

Efikasne tehnike za organizaciju uenja:

Izvor razlika meu uenicima

Razlike u postojeem znanju uvjetovano porodicom (rjenik, sistem vrijednosti,

Osnovni principi diferencirane organizacije uenja

Razliiti nivoi diferencirane organizacije uenja

Diferencijacija prema sadraju

Osnovni principi diferencijacije

Organizacioni oblici u uenju

Aspekti ureenja homogeno i heterogeno organiziranih grupa

U datom predmetu uenici su gotovo na istom nivou to se tie njihovih sposobnosti i

Heterogeno organizirane grupe karakterizira sljedee:

Razlike izmeu interesovanja i sposobnosti uenika u datom predmetu su izraenije.

Prednosti grupnog rada

Iskustvo pripadnosti grupi

Diferencirana obrada materijala sa tabelama

Tabela koja se vodi za

Pripremanje zadataka koji e zaposliti uenike

Faze konstruktivnog obazovanja

Pobuivanje interesa: Biranjem teme koja pobuuje interes uenika, pa ak i one

Grupe ocjenjuju izvjetaje o mini temama

Preporueni tipovi asova

Obrada novog materijala

Zadaci rjeavanja problema za grupe

Organizacija kooperativnog uenja

Uenje zasnovano na problemu

Uenje zasnovano na problemu je nova tehnika koja koristi konstruktivne pedagoke

Drama kao tehnika poduavanja

Mjesto drame u procesu uenja

Kooperativno uenje prema Kaganu

Cilj datog predmeta: razviti kognitivne sposobnosti zasnovane na nastavnom

Uenje zasnovano na saradnji je najvii nivo uenja u grupi. U ovom organizacionom

Rije je o heterogeno ureenoj grupi: prema sposobnostima, spolu, bliskosti i

Razvijanje zajednice (grupa, razred)

Sluiti kao uzor

Osnovni principi uenja zasnovanog na saradnji

Vrijeme odreeno za rad

U skladu s gore navedenim, evo nekih primjera kooperativnih tehnika namjenjenih za

Biranje tema i razgovor o njima

Poreenje tradicionalne pedagogije sa konstruktivnom

moi ponovo iskoristiti

Motivacija: na neki nain

Pomo u toku asa

Objanjenje, pitanje, odgovor

Svako bi trebalo da moe da

elementi moi ponovo

- Kao posljedica toga, odgovornost nastavnika je u paljivoj pripremi i voenju asa,

Razlike izmeu tradicionalne i konstruktivne pedagogije:

Pitanje testiranja i ocjenjivanja

Deferenciran, izvodiv zadatak, koji uzima u obzir individualne sposobnosti i vjetine,

Ne samo da ocjenjuje nego da evidentira fazu razvoja

Aspekti ocjenjivanja su kompleksni i fokusiraju se na razvoj linosti uenika a ne

Prikazivanje promjene vodostaja na rijeci ili potoku

Mjerenje dnevnih promjena temperature zraka

Koritenje sopstvenih fotografija za izradu prezentacije o nekoj zemlji,

Za izradu web stranica: FrontPage

Izrada internet stranice za geografski prikaz ueg zaviaja

Izrada panoa ili postera o vulkanima

Prikupljanje informacija o najrazornijim zemljotresima u posljednjih

Prikaz vertikalne promjene temperature zraka uz pomo raunanja i

Izrada kalendara uz koritenje fotografija napravljenih tokom kolske