You are on page 1of 45

PLAN KVALITETA VAZDUHA ZA

OPTINU PLJEVLJA

MINISTARSTVO ODRIVOG RAZVOJA I TURIZMA


februar 2013

Sadraj
MINISTARSTVO ODRIVOG RAZVOJA I TURIZMA......................................................................... 1
PLAN KVALITETA VAZDUHA ZA OPTINU PLJEVLJA...................................................................... 4
1. RAZLOZI ZA DONOENJE PLANA ............................................................................................... 4
2. SADRAJ PLANA I METODOLOGIJA IZRADE .............................................................................. 5
3. PODACI O PODRUJU GDJE JE ZABILJEENA POVEANA ZAGAENOST VAZDUHA................. 5
4. PRIRODA ZAGAENJA I NAIN OCJENJIVANJA KVALITETA VAZDUHA ................................... 13
5. IZVORI ZAGAENJA U OPTINI PLJEVLJA ................................................................................ 16
6. ANALIZA SITUACIJE SA DETALJNIM PODACIMA O FAKTORIMA KOJI SU UZROK
PREKORAENJA ...................................................................................................................... 23
7. UTICAJ NA ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNITVA ............................................................... 29
8. MJERE KOJE SU PREDUZIMANE U PROLOSTI I EFEKTI PREDUZETIH MJERA ......................... 32
9. PREDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO REALIZOVATI U PERIODU 2013-2016 (IZ NACIONALNE
STRATEGIJE UPRAVLJANJA KVALITETOM VAZDUHA) ................ Error! Bookmark not defined.
- PUBLIKACIJE I DOKUMENTI KORITENI U IZRADI PLANA KVALITETA VAZDUHA .................... 35
- NADLENI ORGANI ZA IZRADU I SPROVOENJE PLANA ........................................................ 36
MJERE ZA UNAPRIJEENJE KVALITETA VAZDUHA I DOSTIZANJE PROPISANIH GRANINIH
VRIJEDNOSTI ZA SUSPENDOVANE ESTICE PM10.................................................................. 36

Lista tabelarnih i grafikih prikaza


Tabela 1 - Prosjena mjesena temperatura u Pljevljima ............................................................ 7
Tabela 2 - Prosjena mjesena koliina padavina u Pljevljima .................................................... 7
Tabela 3 - Prosjena mjesena vlanost vazduha u Pljevljima ..................................................... 8
Tabela 4 - Prosjena mjesena oblanost u Pljevljima................................................................. 8
Tabela 5 - Prosjean broj sunanih sati u Pljevljima .................................................................... 8
Tabela 6 - Vrijednosti uestalosti i brzine vjetra (m/s) sa pravcima ............................................ 9
Tabela 7 Broj stanovnika u Optini Pljevlja prema popisima .................................................. 10
Tabela 8 - Stanovnitvo prema tipu naselja broj i struktura ................................................... 11
Tabela 9 - Mjerna mjesta u Sjevernoj kritinoj zoni kvaliteta vazduha ..................................... 12
Tabela 10 - Tane lokacije mjernih mjesta................................................................................. 12
Tabela 11 - Granine vrijednosti za PM10 ................................................................................. 15
Tabela 12 - Izmjerene emisije zagaujuih materija TE Pljevlja za 2010. i 2011. godinu
(mjesene srednje vrijednosti) ......................................................................................................... 17
Tabela 13 Emisije iz Rudnika a.d. Pljevlja (2010. godina) ....................................................... 20
Tabela 14 - Rezultati mjerenja emisija zagaujuih materija u izduvnim gasovima kotlarnica
(mg/m3) ............................................................................................................................................. 21
Tabela 15 - Rezultati mjerenja emisija zagaujuih materija u izduvnim gasovima kotlarnice u
Skerlievoj ulici (mg/m3) ................................................................................................................... 21
Tabela 16 - Emisije NOx, PM10, PM2.5 i SOx po makro sektorima Pljevlja 2010. godina ............. 27
Tabela 17 - Analiza kljunih izvora za PM10 .............................................................................. 28
Tabela 18 - Analiza kljunih izvora za PM10, bez termolektrane i poara ................................... 29
Tabela 19 - Analiza kljunih izvora za PM2.5, bez termoelektrane i poara ................................ 29
Tabela 20 - potencijal smanjenja emisija predloenih mjera .................................................... 38

Grafikon 1 Reljefni prikaz Pljevalja i okoline ............................................................................. 6


Grafikon 2 Rua vjetrova - Pljevlja .......................................................................................... 10
Grafikon 3 Zone kvaliteta vazduha ......................................................................................... 11
Grafikon 4 - Koncentracije suspendovanih estica PM10 u Pljevljima ...................................... 13
Grafikon 5 - Prekoraenja srednje dnevne koncentracije lebdeih estica PM10 u Pljevljima4
Grafikon 6 - Grafiki prikaz rasporeda individualnih loita u pljevaljskoj kotlini ..................... 22
Grafikon 7 - Geografsko podruje primjene modela CALPUFF .................................................. 24
Grafikon 8 Geografsko podruje primjene modela CALPUFF - satelitski prikaz .................... 25
Grafikon 9 Godinje koncentracije Nox iz TE Pljevlja .......................................................... 28
Grafikon 10 - Trend akutnih respiratornih infekcija .................................................................. 30
Grafikon 11 - Trend asmatinih oboljenja ................................................................................. 31
Grafikon 12 - Trend bolesti upale plua..................................................................................... 31

PLAN KVALITETA VAZDUHA ZA OPTINU PLJEVLJA

1. RAZLOZI ZA DONOENJE PLANA


Na osnovu Zakona o zatiti vazduha (Sl. List CG, broj 25/10) lan 21, u zonama gdje
koncentracije zagaujuih materija prelaze bilo koju uspostavljenu graninu ili ciljnu
vrijednost, uzimajui u obzir granice tolerancije ukoliko su propisane, Ministarstvo, u
saradnji sa Agencijom i organima lokalne uprave na ijoj se teritoriji zona nalazi, donosi
plan kvaliteta vazduha, da bi se u to kraem roku dostigle vrijednosti utvrene Uredbom
o utvrivanju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta
vazduha.
Sredstva za izradu i sprovoenje Plana obezbjeuju se iz dravnog budeta i budeta
jedinica lokalne samouprave na ijoj se teritoriji zona nalazi. Ukoliko se Planom predviaju
i mjere za smanjivanje emisija iz stacionarnih izvora, te mjere je duan da finansira i
sprovodi zagaiva.
Tokom 2012. godine u optini Pljevlja na mjernom mjestu u Skerlievoj ulici
zabiljeeno je 217 prekoraenja graninih vrijednosti za suspendovane estice PM10. Broj
prekoraenja se kretao od 7 u oktobru do 28 u januaru, martu i decembru, to svjedoi o
neophodnosti preduzimanja hitnih i dugoronih mjera za prevazilaenje ovog problema da
bi se u optini Pljevlja zatitilo zdravlje ljudi i unaprijedilo stanje ivotne sredine.
U kontekstu obaveza Crne Gore koje proistiu iz procesa evropskih integracija treba
takoe imati u vidu neophodnost prevazilaenja ovog problema prije pristupanja EU jer
konsekvence nepotovanja standarda propisanih Direktivom o istijem vazduhu u Evropi
(2008/50/EC) podrazumijevaju sudske procese pred Evropskim sudom i dravne trokove
koji prevazilaze visinu investicije potrebne za dugorono rjeavanje ovog pitanja.
Studija uticaja zagaenja vazduha u optini Pljevlja koju je za potrebe izrade Plana
kvaliteta vazduha za optinu Pljevlja izradio TECHNE Consulting pokazuje da e ukupne
emisije razmatranih zagaujuih supstanci rasti u narednim godinama (posmatran je
period do 2020. godine), ukoliko se ne preduzmu mjere za smanjenje zagaenja.
projekcija rasta emisije suspendovanih estica prevazilazi 300%. Primjenom mjera za
smanjenje zagaenja vazduha koje su predloene ovim planom umjesto projektovanog
poveanja od 300%, do 2020. godine postiglo bi se smanjenje zagaenja suspendovanim
esticama od oko 40% u odnosu na baznu godinu (2010).

2. SADRAJ PLANA I METODOLOGIJA IZRADE


U skladu sa zakonski utvrenim obavezama, plan sadri podatke o:
1) podruju gdje je zabiljeena poveana zagaenost vazduha;
2) zoni kvaliteta vazduha u kojoj je prekoraenje zabiljeeno, ukljuujui podatke o:
veliini zagaenog podruja (km2) i populaciji izloenoj zagaenju, korisne
meteoroloke podatke, relevantne podatke o topografiji, podatke o vrstama
prioritetnih ciljeva zatite u zoni;
3) nadlenim organima i odgovornim licima za izradu i sprovoenje plana;
4) prirodi zagaenja i nainu ocjenjivanja;
5) porijeklu zagaenja;
6) analizi situacije sa detaljnim podacima o faktorima koji su uzrok prekoraenja;
7) ranijim prekoraenjima, mjerama koje su preduzimane i efektima preduzetih mjera;
8) relevantnim mjerama predvienim Nacionalnom strategijom upravljanja kvalitetom
vazduha, ukljuujui i rokove za njihovo sprovoenje, procjenu poboljanja
kvaliteta vazduha i oekivane rokove za postizanje ovih ciljeva; podatke o
planiranim dugoronim mjerama;
9) publikacijama, dokumentima, rezultatima istraivanja i sl. koji su korieni u izradi
Plana.
U izradi plana uestvovali su predstavnici: Mnistarstva odrivog razvoja i turizma,
Agencije za zatitu ivotne sredine, Optine Pljevlja, EPCG/TE Pljevlja, A.D. Rudnika
Pljevlja, konsultantske kue TECHNE Consulting sa kojom Ministarstvo sarauje u
okviru bilateralne saradnje sa Republikom Italijom.
Korieni su podaci dobijeni redovnim monitoringom stanja ivotne sredine koje
sprovodi Agencija za zatitu ivotne sredine kao i podaci dobijeni neposrednim mjerenjem
emisija iz stacionarnih izvora, podaci iz dosada uraenih studija, projekata i izvjetaja, kao
i struna analiza i rezultati dobijeni primjenom matematikih odnosno softverskih modela
za upravljanje kvalitetom vazduha.

3. PODACI O PODRUJU GDJE JE ZABILJEENA POVEANA ZAGAENOST


VAZDUHA
Optina Pljevlja zahvata povrinu od 1346 km2, odnosno 9,75% povrine Crne Gore i
nalazi se u planinskom pojasu krajnjeg sjevernog dijela Crne Gore, izmeu 4304 i
4333 sjeverne geografske irine, odnosno izmeu 1855 i 1934 istone geografske
duine, prosjene nadmorske visine izmeu 1.000 i 1.200 m. Prostire se u pravcu
sjeverozapad-jugoistok (duine oko 60 km, irine oko 25 km vazdune linije).
Najvii vrh u optini Pljevlja je Derneite, na planini Ljubinja, visine od 2.238 m
iznad nivoa mora, a najnia taka je blizu Sokoline, u kanjonu rijeke Tare sa 520 mnv.
Prosjena nadmorska visina optine varira izmeu 1.000 i 1.200 m. Dolina u kojoj se
nalazi grad Pljevlja nalazi se na 760 do 770 mnv; njena povrina je nepravilnog oblika,
prostire se u pravcu sjeverozapad-jugozapad i pokriva prostor od 16 km2. Grad se nalazi
na prostoru duine oko 2,5 km i irine 1 km. U dolini postoji nekoliko brda, a najvee je
5

Straica (nadmorske visine od 840 m). Dolina je sa svih strana okruena brdima
Golubinja, Maljevac, Glavica, Bogievac i Balibegovo brdo.
Kroz dolinu teku tri rijeke: Breznica, ehotina i ezinica. ane planine unutar
granica optine su Ljubinja, Lisac, Bunetina, Buren, Obzir, Kraljeva gora, Crni rh i
Kova, izmeu kojih se nalazi nekoliko dolina. U Boljanikoj, Bobovskoj, Kosanikoj,
Krupikoj i Matarukoj dolini nalaze se ruralna naselja. Takva geografija je uzrokovala
pojavu svi karakteristinih oblika planinskog reljefa u ovoj oblasti: kao to su peine,
vrtae, jame, morene, litice, itd.

1 Reljefni prikaz Pljevalja i okoline

Prostorno-ekolokim zoniranjem jasno se uoava polarizacija prostora optine na dva


dijela sa razliitim intenzitetom i obimom negativnih uticaja na prirodno okruenje:
optinski centar grad Pljevlja kao ekoloki izuzetno optereeno podruje i ostatak
teritorije optine, sa relativno ouvanim prirodnim vrijednostima u kojima se samo
pojedinano evidentira naruavanje osnovnih komponenti ivotne sredine (naselja Gradac
i ula).
Grad Pljevlja smjeten je u pljevaljskoj kotlini koja se nalazi u krajnjem sjevernom
dijelu Crne Gore. To je manje kotlinsko udubljenje nepravilnog obima, iroko 6 km, a
dugako 9 km. U samoj kotlini uzdiu se brda Maljevac, Velika i Mala Plije i Straica,
nadmorske visine do 900 m, a neposredni obod kotline ine uzvienja sa nadmorskom
visinom od 1.100 do 1.400 m.
Sam oblik kotline i karakteristian oblik reljefa pogoduju duem zadravanju i
nagomilavanju hladnog vazduha, tako da su temperaturne inverzije esta pojava. U
pljevaljskoj kotlini zbog ovakvog geografskog poloaja preovlauje tiho vrijeme. U
godinjoj raspodjeli tiine uestvuju sa 67%, to znai da vazduna strujanja iz svih
pravaca iznose 33%. Po uestalosti, istiu se juni i sjeverni vjetar, a najmanju uestalost
ima istoni vjetar.
6

Ekoloku optereenost podruja grada uslonjavaju i nepovoljne klimatske


karakteristike koje vladaju na podruju Pljevalja: veliki broj dana sa tiinama, uz este
pojave jezera hladnog vazduha" i radijacionih magli, naroito u zimskim mjesecima, koje
se odraavaju na dugotrajno zadravanje zagaujuih materija i talonih estica u
atmosferi. Naime, tokom sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka na bazi
velikog bogatstva prirodnih i mineralnih sirovina ostvaren je relativno visok nivo ulaganja u
rudarstvo i energetiku.

Klimatske i meteoroloke karakteristike


Klima na podruju Pljevalja se karakterie kao umjereno kontinentalna i kontinentalna
klima do visine od 1.200 m, dok planinsko-alpska klima preovladava na veim
nadmorskim visinama. Takva klima se generalno karakterie relativno malom koliinom
padavina, pravilno distribuiranom u toku cijele godine, kao i velikim varijacijama dnevnih i
godinjih temperatura. Zime su duge i otre, ljeta su kratka i svjea, dok su jeseni toplije
od proljea. Sloenost planinskih vijenaca izaziva efekte klimatskih inverzije i fen (vrsta
vjetra); klimatske inverzije ukljuuje sputanje hladnog vazduha u kotlinama i rjenim
dolinama, dok se na planinskim padinama i vrhovima zadrava topliji vazduh i vedro
vrijeme; efekti fena ukljuuju zagrivanje vjetrova dok se sputaju niz strane planina koje
se nalaze u zavjetrini zbog razlike u vlanosti vazduha, to uzrokuje pojavu toplijeg
vremena u podnojima planina koja se nalaze u zavjetrini.

Temperatura
Na osnovu podataka za poslednjih 50 godina, prosjena godinja temperatura
iznosi 8,4 oC. Maksimalna temperatura zabiljeena u posljednjih 50 godina iznosila je
38,7 C 23.08.2007. godine dok je minimum iznosio -29,2 oC 13.01.1985. godina.
Prosjena mjesena temperatura u oC, za period 1962-2011. godine, data je u Tabeli
1.
Tabela 1 - Prosjena mjesena temperatura u Pljevljima

Jan
-2,1

Feb
-0,1

Mar
3,8

Apr
8,1

Maj Jun Jul


Avg Sep Okt
13,1 16,2 18,0 17,7 13,8 9,2

Nov Dec
4,1 -0,7

Prosjek
8,4

Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore

Padavine
Srednja godinja koliina padavina, na osnovu podataka za posljednjih 50 godina,
iznosi 797,5 mm. Maksimalna mjesena koliina padavina u posljednjih 50 godina
zabiljeena je u novembru 1985. godine, a izosila je 276,1 mm, dok je minimum iznosio
0,7 mm u oktobru 1995. godine. Prosjena mjesena koliina padavina u mm (l/m2), za
period 1962-2011. godina, data je u Tabeli 2.
Tabela 2 - Prosjena mjesena koliina padavina u Pljevljima
7

Jan
50,8

Feb
51,4

Mar
46,8

Apr
62,0

Maj
67,4

Jun
82,7

Jul
71,9

Avg
68,4

Sep
77,2

Okt
73,5

Nov
82,9

Dec
62,4

Ukupno
797,5

Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore

Vlanost vazduha
Prosjena godinja vlanost vazduha, na osnovu podataka za posljednjih 50 godina,
iznosi 75,2 %. Maksimalna vlanost vazduha zabiljeena u posljednjih 50 godina iznosila
je 100 % a najmanja 9 %. Minimalna prosjena mjesena vlanost vazduha zabiljeen u
posljednjih 50 godina iznosila je 31 % u maju 1988. godine. Prosjena mjesena vlanost
vazduha za period 1962-2011. godina, data je u Tabeli 3.
Tabela 3 - Prosjena mjesena vlanost vazduha u Pljevljima

Jan
82,4

Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Prosjek
77,5 72,8 69,9 70,0 72,2 70,2 70,5 75,3 77,6 80,3 83,7 75,2
Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore

Oblanost
Pljevlja su grad sa najveom oblanou u Crnoj Gori. Prosjena mjesena oblanost
za 1/10 pokrivenosti neba, za period 1962-2011. godina, data je u Tabeli 4.
Tabela 4 - Prosjena mjesena oblanost u Pljevljima

Jan
7,0

Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Prosjek
6,4 6,0 6,3 5,9 5,6 4,7 4,8 5,8 6,0 6,8 7,5 6,1
Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore

Prosjean broj sunanih sati za period 1962-2011. godina dat je u tabeli 5.


Tabela 5 - Prosjean broj sunanih sati u Pljevljima

Jan
52

Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Prosjek
86 127 140 171 189 235 218 158 123 69 37 1,605
Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore

Oblanost je poveana u hladnom dijelu godine, dok u ljetnjem periodu dostie


minimum. edrih dana ima najvie u ljetnjem periodu godine, dok su tmurni veoma esti u
periodu od decembra do marta, kada je i period najveeg zagaenja vazduha u kotlini
kada se na njenom dnu nad gradom zadrava jezero smoga.
Okolni planinski krajevi imaju, zbog vee nadmorske visine, poveanu oblanost, ali i
vie vedrih dana, jer je na njima zadravanje magle i smoga krae i ree nego u gradu.
Zbog toga su masivi Ljubinje, Lisca i drugih planinskih zona esto osunani u vrijeme
kada je u Pljevljima vrijeme tmurno i maglovito.

Pojava magle i smoga


Period sa maglom u Pljevljima traje 200 dana godinje. Prema dostupnim podacima je
broj maglovitih dana u porastu od 1974. godine, to se moe povezati sa vremenom
graenja i otvaranja industrijskih objekata, to naroito vai za izbacivanja vodene pare iz
tornja za hlaenje TE. Prirodni uslovi uslovljavaju slabo provjetravanje pljevaljske kotline,
zbog ega se pojavljuje i dugo zadravaju magle. Magle su karakteristine u jesenjim i
zimskim danima, dugo traju i vrlo su niske. U ovakvim uslovima dolazi do koncentracije
zagujuih materija u vazduhu.

Vjetar
Zatvorenost pljevaljske kotline visokim planinskim vijencima uslovila je pojavu estih
tiina (68,9%). Najuestaliji vjetrovi su juni (17,5% prosjene jaine 3,1 bofora) i sjeverni
(6,2% prosjene jaine 2 bofora). Zima je period bez vjetrova, sa tiinom i do 76%. U
prosjeku na svakih 6 7 godina javljaju se orkanski vjetrovi koji dostiu jainu i do 6
bofora.
Tabela 6 - Vrijednosti uestalosti i brzine vjetra (m/s) sa pravcima

N
1,9

NNE NE
4,6
0,7

ENE E
1,9
0,9

ESE
1,4

SE
0,3

SSE
0,9 /

2,5

2,3

2,3

2,5

2,8

3,2

5,3

3,1

5,2

SSW SW

WSW W

WNW NW

NNW TIHO

uestalost
1,5
(%)
srednja brzina 4

2,6

2,6

3,7

1,2

0,3

0,9

3,4

5,8

1,7

1,4

1,5

1,2

1,9

max brzina

10,8

14,3

2,8

2,1

1,2

2,4

uestalost
(%)
srednja brzina 1,8
max brzina

10

74,6

2 Rua vjetrova - Pljevlja

U gradu vlada kontinentalna klima sa dugim otrim i hladnim zimama, kratkim i toplim
ljetima, tako da su izraena velika kolebanja u temperaturi. Zbog dugih i hladnih zima,
sezona grijanja traje najmanje 6 7 mjeseci. Kao osnovno gorivo za grijanje koristi se,
uglavnom, ugalj koji se sagorijeva ili u lokalnim kotlarnicama ili individualnim loitima.
Procijenjeno je da se tokom zimskog perioda u Pljevljima za potrebe grijanja potroi preko
100.000 t uglja.
U Pljevljima trenutno postoje usuge centralnog grijanja malog obima kojima se
opsluuju zgrade u centru. Meutim ovaj sistem grijanja dobija toplotnu energiju iz
zastarjelih, neefikasnih kotlova na ugalj, smjetenih u podrumima zgrada. Njima se
upravlja runo i nema regulacije emisije zagaujuih supstanci u izduvnim gasovima, to
dovodi do velike zagaenosti vazduha.

Demografske karakteristike
Prema rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine, na teritoriji optine Pljevlja
ivi 30.786 stanovnika (4,92% ukupnog stanovnitva) to je u odnosu na popis iz 2003.
godine 5.020 stanovnika manje. Prosjena gustina naseljenosti je 4,37 stanovnika na 1
km2 a prosjean broj lanova domainstva 3,49.
Tabela 7 Broj stanovnika u Optini Pljevlja prema popisima

1948
35926

1953
40876

1961
46677

1971
46843

1981
43316

1991
39595

2003
35806

2011
30786

Izvor: Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT

10

Optina Pljevlja prema popisu stanovitva iz 2011. godine ima 10.790 domainstava i
13.963 jedinica za stanovanje, od toga je 968 stambenih jedinica naputeno, a radi se o
naputenim stambenim jedinicama na seoskom podruju.
Tabela 8 - Stanovnitvo prema tipu naselja broj i struktura

Stanovnitvo
ukupno
30786

gradsko
19489

ostalo
11297

Struktura stanovnitva prema


tipu naselja (%)
gradsko
ostalo
63,30
36,70

Izvor: Zavod za statistiku Crne Gore - MONSTAT

Populacija optine Pljevlja spada u kategoriju regresivnog, odnosno starog,


stanovnitva. Indeks starenja koji predstavlja odnos stanovnitva starog 60 i vie godina i
stanovnitva starog od 0 do 20 godina iznosi 52,4.

Zona kvaliteta vazduha i mjerna mjesta za praenje kvaliteta vazduha


U Crnoj Gori izvreno je zoniranje teritorije u odnosu na kvalitet vazduha na osnovu
dostupnih podataka o kvalitetu ambijentalnog vazduha, emisijama u vazduh i rezultatima
matematikog modeliranja. Dravna teritorija podijeljena je na 3 zone: kritinu junu,
kritinu sjevernu i zonu odravanja kvaliteta vazduha (slika 3).

3 Zone kvaliteta vazduha

11

Pljevlja se nalaze u sjevernoj kritinoj zoni u kojoj je neophodno poboljanje kvaliteta


vazduha. Na podruju ove zone nalaze se dva automatska mjerna mjesta za praenje
kvaliteta vazduha koja su zbog prisustva velikih zagaivaa i loeg kvaliteta vazduha u
Pljevljima oba smjetena u pljevaljskoj optini. U Tabeli 9 prikazana je vrsta mjernih
mjesta po zonama, na teritoriji optine Pljevlja.
Tabela 9 - Mjerna mjesta u Sjevernoj kritinoj zoni kvaliteta vazduha
Mjerno
mjesto

Vrsta
mjernog
mjesta

Zona

Zagaujue materije
Zagaujue materije mjerene
mjerene zbog zatite
zbog zatite zdravlja ljudi
vegetacije

Sjeverna
zona

UB

SO2, NO2, PM10, PM2,5

Sjeverna
zona

SB

O3

NOx, SO2, isparljiva


organska jedinjenja

UB (urban background) - Mjerno mjesto za mjerenje pozadinskog zagaenja u gradskom


podruju
SB (sub-urban background) - Mjerno mjesto za mjerenje pozadinskog zagaenja u
prigradskom podruju.

Tabela 10 - Tane lokacije mjernih mjesta


Zona

Vrsta
mjernog
mjesta

Koordinate
Mjerno
mjesto

Geografska duina
(m)

Geografska
irina (m)

Nadmorska
visina (m)

Sjeverna
zona

UB

Pljevlja

6610494.51

4802077.05

773.25

Sjeverna
zona

SB

Gradina

6604352.00

4792911.00

1094

Kao to se moe vidjeti iz Tabela 9 i 10, u Pljevljima se na mjernom mjestu koje se


nalazi u centru grada (i mora se izmjestiti jer se nalazi na parkingu pod direktnim uticajem
dimnjaka jedne od najveih kotlarnica u gradu i uticajem izduvnih gasova automobila, tako
da ne odgovara kriterijumima za mjerno mjesto za mjerenje pozadinskog zagaenja u
gradskom podruju) prate koncentracije sumpor (IV)-oksida, azot (IV)-oksida i
suspendovanih estica promjera 10 i 2,5 mikrograma (PM10 i PM2,5).
Na drugom mjernom mjestu koje je tokom 2012. godine postavljeno u naselju Gradina
mjere se koncentracije ozona, oksida azota, sumpor (IV)-oksida i isparljiva organska
jedinjenja.
Obilaskom terena, predstavnici Ministarstva odrivog razvoja i turizma, Agencije za
zatitu ivotne sredine i lokalne uprave utvrdili su da postoje problemi u pronalaenju
nove lokacije za mjernu stanicu u urbanoj zoni Pljevalja. Predstavnici lokalne uprave
12

nadleni za poslove zatite ivotne sredine, pokuae da u narednom periodu, u skladu


sa propisanim kriterijumima predloe lokaciju za novu poziciju mjerne stanice, to e
omoguiti dobijanje rezultata koji su reprezentativniji za cijelu oblast.
Podaci sa mjernog mjesta Gradina jo uvijek nisu dostupni, jer postoje problemi sa
internet konekcijom. Takoe, isporuioci opreme nisu zavrili sve ugovorene usluge, to
dodatno predstavlja problem u preuzimanju podataka sa ovog mjernog mjesta.

4. PRIRODA ZAGAENJA I NAIN OCJENJIVANJA KVALITETA VAZDUHA


Kvalitet vazduha u Pljevljima kontinuirano se automatski prati od sredine 2009. godine
u skladu sa evropskim standardima kvaliteta vazduha prenesenim u crnogorsko
zakonodavstvo. Na grafikonu 4 predstavljene su maksimalne dnevne i srednje godinje
koncentracije suspendovanih estica PM10 praene na mjernom mjestu u urbanoj zoni
Pljevalja tokom 2009-2011. godine.
600
550
500
450
400
350
300
250
200
150
100
50
0

g/m3

575.87

542.31

286.34

81.89

2009 Csr

95.61

66.83

2009 Cmax

2010 Csr

2010 Cmax

2011 Csr

2011 Cmax

4 - Koncentracije suspendovanih estica PM10 u Pljevljima

Srednje godinje koncentracije PM10 estica tokom prikazanog perioda bile su iznad
dozvoljene srednje godinje vrijednosti koja iznosi 40 g/m3. Zimski period karakteriu
povremeno izmjerene veoma visoke srednje dnevne koncentracije PM10 estica. Iako su
maksimalne dnevne koncentracije u padu, kada je u pitanju broj dana u kojima je
prekoraena dozvoljena srednja dnevna koncentracija evidentiran je trend rasta, to je
prikazano grafikonom broj 5.

13

250

broj
dozvoljeni broj

200

193

162
150
100

89

50
0
2009

2010

2011

5 - Prekoraenja srednje dnevne koncentracije lebdeih estica PM10 u Pljevljima

Na osnovu izmjerenih vrijednosti, moe se konstatovati veliko optereenje vazduha u


Pljevljima PM10 esticama, ne samo zbog izmjerenih koncentracija, ve i zbog velikog
broja dana sa prekoraenjima. U skladu sa Uredbom o mrei mjernih mjesta za praenje
kvaliteta vazduha (Slubeni list CG, br. 44/10 i 13/11) u blizini Pljevalja tokom 2012.
godine, uspostavljeno je jo jedno mjerno mjesto za praenje pozadinskog zagaenja
vazduha u mjestu Gradina.
Na kvalitet vazduha utiu visoke emisije zagaujuih materija, kao i meteoroloki
uslovi (pojava magle u pljevaljskoj kotlini, este su pojave temperaturne inverzije i slabe
provjetrenosti). azduh u Pljevljima je veoma optereen polutantima koji su produkti
sagorijevanja fosilnih goriva, pa je neophodno preduzeti mjere koje e umanjiti ovaj uticaj.
eliki uticaj individualnih loita na kvalitet vazduha tokom sezone grijanja najbolje se vidi
iz grafikona 6, gdje su prikazane maksimalno izmjerene srednje dnevne koncentracije
tokom 2011. godine.

6 - Koncentracija PM10 u vazduhu-Pljevlja 2011

14

Iz grafikona se vidi da su koncentracije PM10 estica u vazduhu tokom sezone grijanja


bile znaajno visoije od koncentracija koje su izmjerene u periodu od aprila do oktobra.
Pojam suspendovane estice odnosi se na atmosferske aerosole, lebdee vrste
estice ili kapljice tenosti razliite veliine (PM10 - estica aerodinamikog dijametra
manjeg od 10 mikrometara (m) odnosno PM2,5 - estica aerodinamikog dijametra
manjeg od 2,5 mikrometara). Njihova koncentracija u vazduhu izraava se kao masa po
jedinici volumena (gm-3). Suspendovane estice se razlikuju po hemijskom sastavu (npr.
sulfati, teki metali, a, druge organske supstance itd.). U prosjeku na evropskom
kontinentu glavni sastojci suspendovanih estica su sulfatna jedinjenja i razna organska
jedinjenja. Uz ove komponente prisutna je i praina mineralnog porijekla, posebno u blizini
puteva. Meutim, kada je zagaenje od saobraaja veliko i kada koncentracija
suspendovanih estica pree vrijednost od 50 gm-3 tada nitratna jedinjenja postaju
znaajana komponenta suspendovanih estica. U suspendovane estice se ubraja i a
koja esto ini 5-10% ukupnog sadraja finih suspendovanih estica (PM2,5), mada
koncentracija ai pored puteva dostie i 15-20% ukupnog sadraja frakcije PM2,5.
Iako je tetan uticaj suspendovanih estica odavno poznat u meunarodnoj praksi
zatite vazduha, uvoenje imisijskih standarda naroito za fine estice manjeg promjera
predstavlja novinu ustanovljenu zakonodavstvom EU u ovoj oblasti. (Direktiva 2008/50/EC
Evropskog savjeta i Parlamenta potpuno je transposnovana u domae zakonodavstvo).
Uredbom o utvrivanju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih
standarda kvaliteta vazduha (Slubeni list CG br. 25/2012) utvrene su granine
vrijednosti i granice tolerancije za zatitu zdravlja ljudi za PM10 i PM2,5, ciljna vrijednost za
PM2,5, nacionalna ciljna vrijednost smanjenja izloenosti PM2,5, obavezni nivo smanjenja
izloenosti PM2,5 u skladu sa propisanim evropskim standardima kvaliteta vazduha.
Granine vrijednosti i granica tolerancije za PM10 prikazane su u Tabeli 11.
Tabela 11 - Granine vrijednosti za PM10
Vrsta
zatite

Period
usrednjavanja

Granina
vrijednost

Zatita
zdravlja

Dnevna srednja
vrijednost

50 gm , ne smije
biti prekoraena
preko 35 puta
godinje

Godinja srednja
vrijednost

40 gm

Granica tolerancije

Rok za
postizanje
granine
vrijednosti

-3

100% na dan stupanja na


2015. godina
snagu ove Uredbe, a smanjuje
se svake naredne godine za
odreeni godinji procenat
dok se granica tolerancije ne
smanji na 0% do 2015. godine

-3

40% na dan stupanja na snagu 2015. godina


ove Uredbe, a smanjuje se
svake naredne godine za
odreeni godinji procenat
dok se granica tolerancije ne
smanji na 0% do 2015. Godine

15

Uredbom o graninim vrijednostima emisija zagaujuih materija u vazduh iz


stacionarnih izvora (Slubeni list CG br. 10/11) utvrena je opta granina vrijednost
emisija za prakaste neorganske materije u otpadnim gasovima po klasama tetnosti, kao
i posebne granine vrijednosti emisija za pojedine stacionarne izvore. Granine vrijednosti
za ukupne prakaste materije u otpadnom gasu iznose 20 gm-3 za masenu
koncentraciju i za maseni protok vei ili jednak 200 g/h i 150 gm-3 za masenu
koncentraciju i za maseni protok manji od 200 g/h.
Uredbom o visini naknada, nainu obrauna i plaanja naknada zbog zagaivanja
ivotne sredine (Slubeni list RCG br. 26/97, 9/2000,52/2000 i Slubeni list CG br.
33/2008, 5/2009, 64/2009, 40/2011 i 49/2011) propisana je obaveza plaanja mjesene
naknade pravnim licima koja koriste loina postrojenja instalisane snage vee od 1 MW u
iznosu od 18,868 po toni emitovanih ukupnih prakastih materija.
Prema podacima iz inventara emisija za 2010. godinu ukupne emisije suspendovanih
estica PM10 iznosile su 4.05 kt, a suspendovanih estica PM2,5 7,45 kt.
Porijeklo suspendovanih estica PM10 je raznoliko. One se pojavljuju kako u urbanom,
tako i ruralnom okruenju. Meu osnovnim izvorima su: motorna vozila, grijanje
domainstava, praina sa gradilita, odlagalita i deponija, praina sa poljoprivrednih
povrina, poari, industrijska postrojenja (termoelektrane, postrojenja za prenje rude,
cementare...). Suspendovane estice uglavnom nastaju u heterogenim hemijskim
reakcijama koje se odvijaju u atmosferi ili nastaju sagorijevanjem goriva u motornim
vozilima, termoelektranama, industrijskim postrojenjima, pri sagorijevanju drveta ili
prilikom sagorijevanja pojedinih poljoprivrednih otpadnih materijala i sl. Suspendovane
estice sa dijametrom manjim od 10 m obino su smjea koja obuhvata: dim, a,
prainu, soli, kisjeline, metale itd.
Sagorijevanje fosilnih goriva u energetici i u domainstvima predstavljju najznaajnije
izvore suspendovanih estica u Crnoj Gori, sa ukupno 70-80% emisija, dok drumski
saobraaj doprinosi sa oko 8% ukupnih emisija. Proizvodni procesi u industriji aluminijuma
i eljeza uestvuju sa 3,5 % u ukupnim emisijama suspendovanih estica.

5. IZVORI ZAGAENJA U OPTINI PLJEVLJA

Emisije zagaujuih materija iz TE Pljevlja


Lokacija TE je na etvrtom kilometru puta Pljevlja-urevia Taraabljak, na
nadmorskoj visini od 760 m. Visina dimnjaka je 252 m, tako da njegov izlazni otvor
premauje 1000 m nadmorske visine. U TE Pljevlja kao gorivo koristi se pljevaljski lignit
sa povrinskih kopova Borovica i Potrlica donje kalorine vrijednosti od 6782 KJ/kg do
12016 KJ/kg. TE Pljevlja je u radu od 1982.godine. Do kraja 2011. godine proizvela je i
predala Elektroenergetskom sistemu 28.000 GWh i sagorjela 33.100.000 t uglja.
Ukupna koliina uglja koja sagori u Pljevljima je preko 1.800.000 t godinje, od toga
1.700.000 t sagori u TE, koja pored uglja godinje u prosjeku potrotroi oko 3.500 t
mazuta i 660 t hemikalija. Na osnovu raspoloivih podataka, TE Pljevlja tori 225 t uglja
16

na as, 200 t kiseonika na as i tom prilikom emituje u vazduh 230 t/h ugljen (IV)-oksida,
3,57 t sumpor (IV)-oksida, 120 t/h vodene pare i 0,36 t/h suspendovanih estica. Od
sagorijevanja uglja stvara se pepeo (44 t/h) i ljaka (5 t/h). I pored zatite kotline visokim
dimnjakom termoelektrane, pri nepovoljnim meteorolokim uslovima i u sezoni grijanja
domainstava, registrovana su poveanja koncetracije suspendovanih estica.
Zbog nedovoljne efikasnosti elektrofiltera i promjene vaeih propisa u vezi zatite
ivotne sredine i zahtjeva Evropske unije o emisiji zagaujuih materija iz energetskih
postrojenja izvrena je zamjena elektrofilterskog postrojenja u 2009. godini.
Na dimnjaku je prije izlaza gasa u atmosferu ugraen kontinualni sistem za praenje
emisije. Mjerno mjesto nalazi se na visini postojee platforme (67 m). Na dimnjaku se,
pored ostalog, vri kontinualno mjerenje emisijskih koncentracija suspendovanih estica,
ugljen (II)-oksida, oksida azota i sumpor (IV)-oksida.
U Tabeli 12 prikazani su rezultati mjerenja emisije zagaujuih materija u dimnom
gasu iz TE Pljevlja za 2010. i 2011. godinu (mjesene srednje vrijednosti).
Tabela 12 - Izmjerene emisije zagaujuih materija TE Pljevlja za 2010. i 2011. godinu
(mjesene srednje vrijednosti)
EM I S I J E
Suspendovane
SO2
NOx
CO
estice
mg/m
mg/m
mg/m
mg/m
Mjeseci
2010
2011
2010
2011
2010
2011
2010
2011
jan
57
122
2994
4132
517
522
41
35
feb
52
126
3272
4326
500
533
35
30
mart
64
113
3026
4479
508
529
37
30
apr
71
86
3099
4980
491
484
38
30
maj
99
206
3338
5312
482
469
37
33
jun
83
196
3397
4995
482
471
44
30
jul
53
173
3082
4707
446
504
36
29
avg
47
191
3097
4740
444
494
37
29
sept
70
171
3120
4583
452
485
36
26
okt
110
228
3423
4907
467
498
36
30
nov
118
253
3350
4921
466
495
40
29
dec
165
189
3552
4665
502
515
41
26
GVE za
50
400
500
250
postojei
blok
GVE* za
20
200
200
novi blok
GVE* - granine vrijednosti emisija iz Uredbe o graninim vrijednostima emisija zagaujuih
materija u vazduh iz stacionarnih izvora (Sl.list CG br. 11/10). U prelaznim i zavrnim odredbama
ove uredbe propisano je da e postrojenja koja su putena u rad do stupanja na snagu ove uredbe
uskladiti svoje emisije zagaujuih materija propisanim ovom uredbom najkasnije do 31. decembra
2025. godine.

Na osnovu dostavljenih podataka o mjerenju zagaujuih materija u dimnom gasu iz


TE Pljevlja uoava se sljedee:
17

Suspendovane estice su kao mjesene i kao srednje dnevne vijednosti prelazile


dozvoljenu graninu vrijednost emisije. Konstantno poveanje zapaa se od oktobra 2010.
godine i tokom cijele 2011. godine. U novembru 2011. godine srednja dnevna
koncentracija suspendovanih estica prelazila je granine vrijednosti emisije oko 5 puta.
-

Koncentracije SO2 su prelazile dozvoljene granine vrijednosti i kao srednje


mjesene i kao srednje dnevne. U 2011. godini mjesene srednje vrijednosti SO 2
su preko 10 puta prelazile dozvoljenu graninu vrijednost. Najvea srednja dnevna
koncentracija SO2 izmjerena je 4. maja oko etrnaest puta vea od dozvoljene
5586 mg/m.
Koncentracije NOx prelazile su mjesene srednje vrijednosti u januaru, martu, julu i
decembru 2010. godine, a 2011. godini u januaru, februaru, martu i decembru.
Emisija CO (ugljen-monoksida) je bila u okviru dozvoljenih graninih vrijednosti.

TE Pljevlja na kvalitet vazduha utie i posredno, emisijom vodene pare iz tornja za


hlaenje koja doprinosi da se suspendovane estice zadravaju u donjim slojevima
atmosfere. Ovaj posredni uticaj ne treba zanemarivati iako se radi o emisiji nezagaujue
materije. Iskoriavanjem ovog potencijala za generisanje toplotne energije, osim
ekonomskih povoljnosti, unaprijedio bi se i kvalitet vazduha u pljevaljskoj kotlini.

Uticaj Rudnika uglja A.D. Pljevlja na kvalitet vazduha


Rudnik uglja A.D. Pljevlja" ima kapacitete proizvodnje cca. 1.800.000 t lignita
godinje. Od toga, preko 90% svoje proizvodnje isporuuje TE Pljevlja". Ukupne rezerve
uglja u optini Pljevlja procijenjene su na oko 200.000.000 t.
Uzimajui u obzir kompleksnost ovog postrojenja, Rudnik uglja A.D. Pljevlja",
zapravo, predstavlja skup nekoliko razliitih izvora emisije zagaujuih materija:
-

povrinski kopovi Potrlica i Borovica;


transportni sistem Jagnjilo i
deponija otkrivke Jagnjilo.

Najvei uticaj na kvalitet vazduha je u vezi sa emisijom estica praine koje su


rezultat eksploatacije i rukovanja materijalima. Istraivanja raena u rudnicima pokazuju
da praina moe predstavljati problem u toku sunih perioda. Oekuje se da praina
prouzrokuje probleme uglavnom zaposlenima u rudniku, kao i stanovnicima naselja koja
su u blizini povrinskog kopa.
U rudniku uglja A.D. Pljevlja godinje se otkopa oko 1.800.000 t uglja i oko
5.200.000 m3 otkrivka (jalovine). Pri obavljanju ove djelatnosti koriste se velike koliine
energenata, maziva i eksploziva:
-

dizel gorivo 5.615 t;


ulja svih vrsta 230 t;
benzin 50 t i
eksplozivna sredstva 560 t.

18

Pri eksploataciji na povrinskim kopovima javljaju se znaajni uticaji na kvalitet


vazduha. Ovi uticaji obuhvataju emisije od eksploatacije laporca i uglja, izduvnih gasova,
tetnih gasova od oksidacije i samozapale uglja.
Na povrinskom kopu dolazi do emisije praine od laporca i uglja pri sljedeim
radovima:
-

pri radu rudarske i transportne mehanizacije, na otkrivci, odlaganju i eksploataciji


uglja;
buako-minerskim radovima i
na otvorenim povrinama odlagalita pri istovaru, kretanju mehanizacije i pod
dejstvom atmosferskih uslova.

Zagaivanje vazduha na povrinskom kopu nastaje kao posljedica radnih procesa


projektovanog tehnolokog procesa eksploatacije uglja, a to su uglavnom:
-

buenje i miniranje;
utovar i transport uglja i otkrivke;
transport i odlaganje otkrivke;
erozija vjetrom i
ostali pratei radovi.

Procijenjene emisije iz Rudnika uglja u 2010. godini iznosile su: 82,13 t ugljen (II)oksida, 453,60 t isparljivih organskih jedinjenja, 309,32 t oksida azota, 6,52 t lebdeih
estica PM10, 1,05 t lebdeih estica PM2.5 i 19,84 t oksida sumpora. U Tabeli 13
prikazane su emisije iz rudnika uglja A.D. Pljevlja tokom 2010. godine.

19

Tabela 13 Emisije iz Rudnika a.d. Pljevlja (2010. godina)


Zagaujua materija
BaP
BBF
C6H6
CH4
CO
CO2
VOC
INP
N2O
NH3
NOx
PCDD-F
PM2,5
PM10
SOx
Zn
Se
Pb
Ni
Cu
Cr
Cd
As
Teki metali ukupno

Emisija
0,03
0,11
0,00
1688,51
82,13
16090,11
453,6
0,00
0,13
0,00
309,32
0,00
1,05
6,52
19,84
0,38
1,45
0,88
0,28
0,30
0,30
0,29
0,38
4,26

jedinica
kg
kg
kg
Mg
Mg
Mg
Mg
Kg
Mg
Mg
Mg
g
Mg
Mg
Mg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg

Inventar emisija za 2010. godinu(AZZS)

Emisije iz kotlarnica
Krajem 2008. godine je na osnovu zahtjeva koji je podnijela Optina Pljevlja izvreno
je mjerenje emisija zagaujuih materija u dimnim gasovima TE Pljevlja i iz kotlovskih
postrojenja u gradu ija je snaga vea od 0,5 MW. Mjerenja je vrila Javna ustanova
centar za ekotoksikoka ispitivanja Crne Gore iz Podgorice.
Izvrena su mjerenja emisije zagaujuih materija u dimnom gasu iz kotlarnica O
Boko Buha, O Salko Aljkovi, srednje strune kole, gimnazije, bolnice, sportskog
centra Ada i gradske kotlarnice u Skerlievoj ulici, a rezultati mjerenja prikazani su u
Tabeli 14.

20

Tabela 14 - Rezultati mjerenja emisija zagaujuih materija u izduvnim gasovima kotlarnica


(mg/m3)
Mjerno mjesto
Zagaujua materija
CO
NOx
SO2
Prakaste
materije
O Boko
894
4
94
Buha
O Salko
1307
33
404
Aljkovi
O Rustan P.
1145
9
110
Sred.str.kola
1633
70
389
Gimnazija
1276
40
587
Bolnica
915
14
154
Tilia
1089
36
2
25,7
S.C. Ada
448
50
592
47
Skerlieva ul.
226
6
17
863,8
.Jaki
114
6
64
28,1
Rezultati mjerenja emisije zagaujuih materija iz kotlovskog postrojenja u Skerlievoj
ulici (od 09.12.2011.) prikazana su u Tabeli 15. Ova mjerenja izvrena su poslije
redovnog servisa kotlarnice u okviru kojeg su ugraene klapne sa ventilatorima, sa ciljem
smanjenja tetnog sadraja vazduha i istovremeno pospjeivanja rada ciklona.
Tabela 15 - Rezultati mjerenja emisija zagaujuih materija u izduvnim gasovima kotlarnice u
Skerlievoj ulici (mg/m3)
Sumpor
Ukupni oksidi Ugljen
Prakaste
PAH
dioksid (SO2) azota izraeni monoksid
materije
kao NO2
628
144
587
232,1
0,014
GVE*

1000

500

150

30

0,05

GVE* - granine vrijednosti emisija prema Uredbi o graninim vrijednostima emisija zagaujuih
materija u vazduh iz stacionarnih izvora (Sl.list CG br. 11/10), preuzetih iz priloga 3 u kojem su
date granine vrijednosti kod srednjih postrojenja.

Iz rezultata se vidi da je koncentracija suspendovanih estica PM10 uveana 7,7 puta


to ukazuje na ranije iznesenu konstataciju o neophodnosti izmjetanja mjernog mjesta za
praenje kvaliteta vazduha u Skerlievoj ulici jer se nalazi pod direktnim uticajem
znaajnog izvora zagaenja.

Individualna loita
Grijanje domainstava smatra se difuznim izvorom zagaenja vazduha i stoga je
emisije koje potiu iz ovakvih izvora veoma teko kontrolisati. Iako su kapaciteti
individualnih loita uglavnom mali, njihov zbirni uticaj na kvalitet vazduha od velikog je
znaaja, naroito u podrujima sa otrim zimama gdje sezona grijanja dugo traje, a ne
postoje alternativni sistemi daljinskog grijanja, kakav je sluaj sa velikim dijelom teritorije
Crne Gore.

21

Ovaj problem prisutan je irom svijeta, kako u nerazvijenim, tako i u razvijenim


dravama. Na primjer, 33% emisija suspendovanih estica PM2,5 u SAD-u posljedica su
loenja drveta. Ovaj procenat jo je vei u sjevernoj Danskoj (47%), ali je takoe znaajan
u drugim djelovima svijeta (npr. u ileu iznosi 49%).
Sagorijevanje vrstih goriva u domainstvima predstavlja jedan od vodeih izvora
suspendovanih estica u ijem sastavu se nalazi visok procenat benzena i
benzo(a)pirena. Meu vrstim gorivima lignit u odnosu na svoju kalorinu vrijednost
sagorijevanjem stvara najveu koliinu zagaujuih materija. Pored drveta i uglja, est je
sluaj da se u domaim loitima koristi ambalani otpad prilikom ijeg sagorijevanja
dolazi do emisije kancerogenih zagaujuih materija kao to su dioksini i furani.
Ocjenjeno je da na podruju pljevaljske kotline postoji oko 5.000 individualnih loita,
koja uglavnom pripadaju domainstvima. Kao energent u ovim loitima uglavnom se
koristi ugalj i drvo. Na slici 6. dat je grafiki prikaz rasporeda individualnih loita u
pljevaljskoj kotlini.

6 - grafiki prikaz rasporeda individualnih loita u pljevaljskoj kotlini

Meunarodna praksa pokazuje da su najefikasnije mjere smanjenja emisija iz ovog


izvora zamjena vrstih goriva tenim i gasovitim gorivima i uspostavljanje sistema
daljinskog grijanja, kao i upotreba alternativnih izvora energije kao to je solarna energija,
toplotne pumpe itd.

22

6. ANALIZA SITUACIJE SA DETALJNIM PODACIMA O FAKTORIMA KOJI SU


UZROK PREKORAENJA
Ova analiza kvaliteta vazduha u optini Pljevlja dobijena je primjenom odgovarajueg
disperzionog modela kvaliteta vazduha. Analiza je dio opirnije Studije koju je uradila
italijanska konsultantska kua TECHNE Consulting uz pomo podataka i informacija o
glavnim izvorima zagaenja i meteorolokim uslovima tokom 2010. godine. U sklopu
realizacije Plana kvaliteta vazduha, Ministarstvo odrivog razvoja i turizma stavie na
raspolaganje Optini Pljevlja kompletnu studiju. Svi raspoloivi podaci su korieni kao
ulazne informacije za modeliranje kvaliteta vazduha, na osnovu kojeg su dobijene mape
sa odgovarajuim koncentracijama glavnih zagaujuih supstanci na podruju optine.

Primijenjeni modeli i metodologija


Model simulacije kvaliteta vazduha je konceptulani model pomou kojeg se mogu
povezati emisije primarnih atmosferskih zagaujuih supstanci i prekursora sekundarnih
sa krajnjim koncentracijama zagaujuih supstanci u vazduhu, pri emu se razmatraju
meteoroloki, topografski i hemijski faktori njihove transformacije.
Za analizu disperzije i transformacije zagaujuih suspstanci korien je sistem
modeliranja. Zapravo, procijenjeno je taloenje i koncentracije azot (IV)-oksida, sumpor
(IV)-oksida i lebdeih estica sa dijamterom manjim od 10 m i 2.5 m.
Osim procesa transformacije kojima podlijeu sumpor (IV)-oksid i azot (IV)-oksid,
neophodno je razmatranje agregacije ovih molekula, koji se modelom posmatraju kao
estice, sa lebdeim esticama emitovanim ljudskim ili prirodnim aktivnostima. Hemijske
reakcije u atmosferi i mokra i suva depozicija imaju najznaajniju ulogu u ovim
deavanjima.
Primijenjeni model je mreni, zasnovan na Euler-Lagrangian shemi, gdje se
atmosfera posmatra kao fiksni referentni sistem u kojem se estice kreu i mijenjaju.
Trodimenzionalna mrea je kvadratna, a trajektorije estica se integriu uz pomo
jednaina kretanja. Pomou modela se moe uzeti u obzir promjena hemijskih jedinjenja u
atmosferi i simulirati turbulentna disperzija uzrokovana meteorolokim uslovima.
Meteoroloki parametri se rekonstruiu uz pomo odgovarajueg modela, koji simulira
polje vjetra, visinu mijeanja, kao i druge parametre kljune za disperziju.
Dok se geomorfoloki parametri mogu preuzeti u svakoj eliji domena (i odravati
konstantnim tokom modeliranja), meteoroloki parametri su dostupni samo za neke take
u domenu (to su obino mjerna mjesta). S obzirom da je za disperziono modeliranje
potrebno polje vjetra i stabilnost za svaku taku domena, potrebno je meteorolokim
modelom odrediti te podatke za svaku eliju. Kao meteoroloki model izabran je model
Calmet, koji je direktno povezan sa modelom Calpuff. Zajedno sa modelom Calmet,
korien je i model MM5, za tanije opisivanje meteorologije u viim slojevima vazduha.
Na kraju, konana svrha primjene modela je odreivanje koncentracije zagaujuih
supstanci za svaku eliju mree i vremenski interval.

23

Ulazni podaci
Potrebni meteoroloki podaci za modele MM5 i CALMET su dobijeni iz sljedeih
izvora:
za geomorfoloke ulazne podatke, observacije povrinskih i gornjih
slojeva za model MM5, izvor je bila internetska starnica NCAR-a;
za geomorfoloke ulazne podatke, za model CALMET izvor podataka je
projekat CORINE Land Cover project (iz 2000. godine), kasnije
prilagoena za izradu dokumenta GEO.DAT;
za meteoroloke podatke o prizemnom sloju vazduha izvor je Zavod za
hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i meteoroloka stanica u
Pljevljima.
Za geografsko podruje primjene je izabran kvadrat 30x30 km, sa Termolelektranom
(TPP) u sreditu i veliinom elije od 1x1 km. podruje je prikazanu na slikama 7 i 8.

Pljevl
ja
T
PP

Coal
mine

7 - Geografsko podruje primjene modela CALPUFF

24

8 Geografsko podruje primjene modela CALPUFF - satelitski prikaz

Podaci o emisijama u vazduh korieni kao ulazni za model Calpuff su dobijeni iz


lokalnog inventara emisija u optini Pljevlja. Lokalni inventar je pripremljen disagregacijom
nacionalnog inventara emisija za 2010. godinu na lokalni nivo, i dopunjen dodatnim
lokalnim podacima.

Glavni izvori zagaenja


Inventar emisija gasova u vazduh na lokalnom nivou je pripremljen u cilju odreivanja
glavnih izvora emisija zagaujuih supstanci u optini i sektora koji najznaajnije
doprinose zagaenju vazduha. Inventar gasova na lokalnom nivou sadri informacije o
emisijama koje potiu iz razliitih vrsta takastih, linijskih i prostrornih izvora, koji
doprinose zagaenju vazduha, u skladu sa nomenklaturom SNAP. U sljedeim
poglavljima prikazana je primijenjena meteorologija, rezultati lokalnog inventara emisija i
analiza kvaliteta vazduha.
U cilju pripreme detaljnije analize doprinosa razliitih izvora emisija na zagaenje
vazduha u optini prikupljeni su dodatni podaci iz Termoelektrane Pljevlja, Rudnika uglja i
Optine Pljevlja. Prikupljeni su sljedei podaci:

iz Termoelektrane opis sitema koji se koristi za transport sirovina unutar i van


termoelektrane, osnovne informacije o odlagalitu pepela, opis pripreme uglja i
koriene mehanizacije, opis sistema za smanjenje zagaenja, podaci o
emisijama na dimnjaku izmjereni 2010. i 2011. godine;

iz Rudnika uglja informacije o broju kopova u rudniku, s detaljnim


informacijama o povrinama i fizikim karakteristikama aktivnih rudokopa,
informacije o rukovanju ugljem i transportu i opis obrade uglja i

iz Optine informacije o tehnikim karakteristikama kotla koji se koristi za


daljinsko zagrijavanje u gradu, dimnjaku, koliini korienog goriva tokom
25

godine, broju domainstava koji koriste individualna loita i odgovarajua


potronja goriva.
Inventar gasova je integrisan sa:

dodatnim takastim izvorom emisija - kotlom za daljinsko grijanje JP Grijanje,


koji koristi 492 subjekata;

difuzionim emisijama iz povrinskih kopova rudnika uglja (prakaste materije


koje nastaju erozijom terena i transportom pri emu je ukljuena nova aktivnost
koja ranije nije procjenjivana (04090100 lagerovanje mineralnih proizvoda,
rukovanje i transport) i

detaljnijim informacijama o potronji goriva za girjanje u sektoru domainstava i


usluga.

Grijanje u sektorima domainstava i usluga


Prema novim podacima koje je obezbijedila Optina Pljevlja najvei broj kotlova i pei
korienih za grijanje u domainstvima i u sektoru usluga koriste ugalj kao gorivo, zbog
dostupnosti i male cijene ovog energenta u gradu. Zato su prijanje procjene emisija
zamijenjene preciznijim.
Podaci o potronji uglja su povezani sa sljedeim varijablama:

02010400 Sektor usluga postrojenja za sagorijevanje < 20 MW (kotlovi)

02020300 Domainstva postrojenja za sagorijevanje < 20 MW (kotlovi)

03010400 Industrija postrojenja za sagorijevanje < 20 MW (kotlovi)

Korieni su emisioni faktori iz Uputstva: 2009 Guidebook, pri emu je uzeto u obzir
da je prosjena donja toplotna mo uglja 12 GJ/Mg. Kotao sistema daljinskog grijanja je
tertiran kao takasti izvor. Odgovarajue varijable su:

01020400 Toplane postrojenja za sagorijevanje < 20 MW (kotlovi)

Odgovarajue emisije su procjenjivane na isti nain kao i individualna loita koja su


posmatrana kao difuzni izvori.

Difuzne emisije iz rudnika uglja


U prethodnom inventaru difuzne emisije iz rudnika uglja nijesu procijenjivane zbog
nedostupnosti ulaznih podataka. S obzirom da su u meuvremenu obezbijeene dodatne
informacije izvrena je procjena emisija koje potiu od rukovanja i transporta uglja.
Varijabla 04090100 - lagerovanje mineralnih proizvoda, rukovanje i transport je
ukljuena u metodologiju koje se nalazi u Uputstvu Air pollutant emission inventory
guidebook.
Model procjene emisija je razvijen tako da se u obzir uzimaju emisije koje nastaju
tokom rukovanja vrstim materijalima i njihovim transportom u okviru rudnika. Sve
dostupne informacije o koliinama materijala, karakteristikama uglja, meteoroloki podaci i
podaci o transportnom sistemu su uzeti u obzir prilikom prorauna specifinih emisionih
faktora koji su korieni za izraun emisija u toj oblasti. Metodologija je u saglasnosti s
meunarodnom, razvijenom od strane US EPA.
Kao rezulat opisanih aktivnosti pripremljen je lokalni emisioni inventar za Pljevlja.
26

U Tabeli 16 prikazane su ukupne emisije relevantnih zagaujuih materija u Pljevljima


tokom 2010. godine. Emisije su svrstane u makro sektore, a potiu iz takastih, prostornih
i linijskih izvora.
Tabela 16 - Emisije NOx, PM10, PM2.5 i SOx po makro sektorima Pljevlja 2010. godina
Makrosektor

NOx

Emisije (Mg)
PM10
PM

SOx

2.5

01 Sagorijevanje u energetici i transformacionoj


industriji
02 Ne-industrijesa postrojenja za sagorijevanje
03 Sagorijevanje u preraivakoj industriji
04 Proizvodni procesi
05 Ekspoatacija i distribucija fosinih goriva
06 Uptreba rastvaraa i slainih proizvoda
07 Drumski saobraaj
08 Ostali pokretni izvori i mainerija
09 Odlaganje i tretman otpada
10 - Poljoprivreda
11 Ostali izvori imponori
Ukupne emisije

4131,06

701,82

201,41

25742,07

46,63
3,98
0,00
0,00
0,00
150,59
44,59
0,00
0,05
1,24
4378,15

17,97
23,47
103,58
799,94
0,00
11,62
2,25
0,00
159,92
155,06
1975,64

16,66
6,84
25,06
128,39
0,00
10,09
2,25
0,00
18,76
139,56
549,01

202,59
23,92
0,00
0,00
0,00
1,32
4,82
0,00
0,01
0,00
25974,72

Najvei doprinos emisijama imaju procesi sagorijevanja kotao termoelektrane,


drumski saobraaj i neindustrijski kotlovi u sektoru domainstva i usluga, procesi vezani
za ekstrakciju, rukovanje i transport vrstih goriva.
Najvei doprinos emisijama koje potiu iz izvora na teritoriji optine ima TE Pljevlja i
to: 94% NOx, 99% SOx, 36% PM10 i 37% PM2.5.
Treba naglasiti da uticaj taloenja emisija iz termolektrane treba naknadno istraiti.
Uticaj emisija iz termoelektrane na gradsko podruje Pljevalja je procijenjen
primjenom modela Calpuff. Zbog visine dimnjaka termoelektrane (252 m), emisje se
disperguju na veliko podruje, prevazilaze gradsku oblast i taloe se daleko od grada. Kao
primjer je data mapa oblaka disperzije za PM10 iz termoelektrane na Slici 9.

27

9 godinje koncentracije PM10 iz TE Pljevlja

U skladu sa Uputstvima EMEP/EEA Air pollutant emission inventory guidebook 2009


(dio A, poglavlje 2) i Good Practice Guidance and Uncertainty Management in National
Greenhouse Gas Inventory 2000 preporuenim u 2006 IPCC Guidelines for National
Greenhouse Gas Inventories, kljuni izvori su oni koji najvie doprinose emisijama jedne
ili vie zagaujuih materija.
Radi odreivanja izvora emisija koji najvie utiu na kvalitet vazduha u Pljevljima,
uraena je anlaiza kljunih izvora u skladu sa Uputstvom meunarodnog panela o
klimatskim promjenama (IPCC Guidelines (Volume 1, chapter 4)). Kljuni izvori
zagaujue supstance su odreeni na osnovu procentualnog uea u ukupnim
emisijama i ukljueni su oni izvori iji je kumulativni doprinos iznosio 80% ukupnih emisija.
U tabelama koje slijede dati su rezultati doprinosa emisijama tokom 2010. godine u
Pljevljima. U tabelama 17 i 19 date su emisije PM10 i PM2.5 dok tabele 18 i 20 prikazuju
kljune izvore kada se iskljui doprinos termoelektrane i poara.
Tabela 17 - Analiza kljunih izvora za PM10
Kod aktivnosti

Aktivnost

05010100

Eksploatacija uglja povrinski kopovi

Emisije (Mg)
799,9

Aktivnost %
40,5

Ukupno %
40,5

01010203

Javne kotlarnice sa loitima 50 < 300 MW

652,2

33,0

73,5

11030100

poari izazvani aktivnostima ljudi

155,1

7,8

81,4

28

Tabela 18 - Analiza kljunih izvora za PM10, bez termolektrane i poara


Kod aktivnosti
05010100

Aktivnost
Eksploatacija uglja povrinski kopovi

10020500

panjaci bez vjetakih ubriva

04090100

skladitenje mineralnih sirovina, rukovanje


i transport

Emisije (Mg)
799,9

Aktivnost %
68,5

Ukupno %
68,5

117,1

10,0

78,5

103,5

8,9

87,3

Tabela 19 - Analiza kljunih izvora za PM2.5


Kod aktivnosti
01010203
11030100

Aktivnost
Javne kotlarnice sa loitima 50 < 300
MW
Poari izazvani aktivnostima ljudi

05010100

Eksploatacija uglja povrinski kopovi

Emisije (Mg)
187,2

Aktivnost %
34,1

Ukupno %
34,1

139,5

25,4

59,5

128,3

23,4

82,9

Emisije (Mg)
128,3
25,0

Aktivnost %
57,8
11,3

Ukupno %
57,8
69,0

14,0
13,5

6,3
6,1

75,3
81,4

Tabela 20 - Analiza kljunih izvora za PM2.5, bez termoelektrane i poara


Kod aktivnosti
05010100
04090100
01020400
02020300

Aktivnost
Eksploatacija uglja povrinski kopovi
Skladitenje mineralnih sirovina, rukovanje i
transport
Kotlarnice sa loitima < 20 MW
Loita u domainstvima < 20 MW

Sumiranjem rezultata dobijenih analizom kljunih izvora emisija moe se zakljuiti da


su kljuni izvori zagaenja vazduha:

Rudnik uglja:

eksploatacija za NOx, PM10 i PM2.5 i

rukovanje i transport za PM10 i PM2.5 ;

grijanje u domainstvima i uslugama za SOx, PM2.5 i benzo(a)piren i

drumski saobraaj i neputna mehanizacija za NOx.

7. UTICAJ NA ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNITVA


Brojne naune studije govore o jasnoj korelaciji izmeu odreenih zagaujuih
materija i tekih oboljenja kod ljudi. Kratkotrajna izloenost vrlo visokim koncentracijama
zagaujuih materija moe izazvati iritaciju disajnih organa, guenje, a moe imati i smrtni
ishod, dok dugotrajna izloenost visokim koncentracijama zagaujuih materija moe
izazvati brojne hronine probleme u zavisnosti od koncentracije i vrste zagaujue
materije.
29

Suspendovane estice sa dijametrom manjim od 10 m su meu najopasnijim


zagaujuim materijama u vazduhu. One prilikom udisanja utiu na otpornost
respiratornog sistema i deponuju se u najdubljim djelovima plua. Zdravstveni problemi
otpoinju kada organizam pone da se brani od ovih stranih tijela (estica). estice
krupnijeg promjera PM10 mogu izazvati ili pogorati astmu, bronhitis i druga oboljenja
plua, a samim tim smanjuju ukupnu otpornost organizma. Iako suspendovane estice
PM10 negativno utiu na cjelokupnu populaciju, naroito ugroene kategorije predstavljaju
djeca, trudnice, stari i bolesni. Studije podrane od Svjetske zdravstvene organizacije iako
ne mogu pokazati jasnu uzrono-posljedinu vezu izmeu odreenih zdravstvenih
problema i poveanih koncentracija suspendovanih estica (prevashodno zbog razliitog
hemijskog sastava i promjera estica) slau se u tome da ne postoji koncentracija koja bi
se mogla proglasiti bezbjednom za zdravlje ljudi.
Strune slube zdravstvenih institucija iz Pljevalja ve godinama ukazuju na uticaj
zagaenja na zdravlje ljudi, a naroio na porast broja respiratornih oboljenja koja su
naroito izraena kod djece. I kod djece i kod odraslih u grupi respiratornih oboljenja
naroito se biljei rast opstruktivnog sindroma i astme.
Prema podacima Djeijeg odjeljenja Opte bolnice Pljevlja i Djeijeg i kolskog
dispanzera JZU Dom zdravlja Pljevlja, u strukturi ukupnog morbiditeta dominiraju:
-

respiratorne infekcije,
infekcijski problemi;
infekcije i problemi urinarnog trakta;
metaboliki poremecaji i
problemi neonatusa i odojadi.

Grafiki prikaz trenda ovih oboljenja dat je na grafikonima 3, 4 i 5.

10 - Trend akutnih respiratornih infekcija

30

11 - Trend asmatinih oboljenja

12 - Trend bolesti upale plua

31

8. MJERE KOJE SU PREDUZIMANE U PROLOSTI I EFEKTI PREDUZETIH


MJERA
Problem zagaenja ivotne sredine u Pljevljima nije novijeg datuma. Dravni i lokalni
organi kao i privredni subjekti koji predstavljaju znaajne izvore zagaenja u pljevaljskoj
optini, kroz brojne projektne, planske i strateke dokumente bavili su se ovim
problemom. Od 1997. godine do danas uraeni su sljedei dokumenti:
-

Studija Intergralna zatita ivotne sredine na teritoriji optine Pljevlja i Operativni


program za realizaciju mjera iz pomenute studije za period od 1999. do 2007.
godine;
Program zatite ivotne sredine TE Pljevlja;
Program zatite ivotne sredine Rudnika uglja (2000);
Strateki plan razvoja optine Pljevlja (2004);
Lokalni ekoloki akcioni plan (LEAP) optine Pljevlja (2007);
Prostorno urbanistiki plan optine Pljevlja;
Izvjetaj o stratekoj procjeni PUP-a na ivotnu sredinu (2011);
Lokalni akcioni plan za biodiverzitet optine Pljevlja (2011);
Elaborat procjene uticaja na ivotnu sredinu elektrofilterskog postrojenja;
Elaborat procjene uticaja na ivotnu sredinu eksploatacije uglja na povrinskom
kopu Potrlica za period 2010-2014. godina i
Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha sa akcionim planom za
period 2013-2016.

Pored toga, preduzimane su i konkretne mjere za smanjenje zagaenja vazduha:


-

Novi elektrofilter ugraen 2009. godine u TE Pljevlja trebalo je da obezbijedi


emisiju praine u dimnom gasu < 50 mg/m;
Rekonstrukcijom naina loenja u kotlu emisija oksida azota je svedena na
propisane granine vrijednosti i
Izgradnja alternativnog pravca odvoza uglja za potrebe TE Pljevlja i prestanak
upotrebe magistralnog puta na dionici most na rijeci ehotini Borovica;

Prilikom izgradnje TE Pljevlja pri izdavanju urbanistikih saglasnosti, Skuptina


Optine je tu izgradnju uslovila izgradnjom daljinskog sistema snadbijevanja toplotnom
energijom, kao baznim izvorom. Iz tog razloga je 1983. godine uraen je idejni projekat
toplifikacije Pljevalja. Osnovni cilj je bio da se putem savremenog centralizovanog sistema
snadbijevanja toplotnom energijom omogui kombinovana proizvodnja toplotne i
elektrine energije sa svim ekonomskim, energetskim i ekolokim prednostima. Dalji
nastavak realizacije toplifikacije Pljevalja prestavlja izrada Tehnoekonomske analize i
miljenja o opravdanosti toplifikacije grada Pljevalja koju je naruio Rudnik uglja a izradila
korporacija Janko Lisjak. Studija je zavrena 1994. godine i potvrdila je energetskoekoloku opravdanost gradnje toplifikacionog sistema. Na osnovu te analize SO Pljevlja je
1995. godine raspisala konkurs za izradu glavnog projekta toplifikacije grada Pljevlja. Kao
najpovoljniji ponua izrade investiciono-tehnike dokumentacije izabrane su RO
Kosovoprojekt, RO Termoenergoinenjering iz Beograda koji su uradili navedenu
dokumentaciju 1997. godine. Iste godine EPCG potpisuje ugovor sa ruskim partnerom u
okviru koga je bila predviena isporuka opreme potrebne za toplifikaciju koju je potrebno
32

ugraditi u TE Pljevlja kao i napojni i povratni cjevovod. Meutim, taj ugovor se nije
realizovao i, samim tim, nastaje i zastoj u realizaciji cjelokupnog projekta.
Nakon toga Optina Pljevlja je zatraila od Evropske banke za obnovu i razvoj 2009.
godine pomo i finansiranje programa za realizaciju sistema toplifikacije u centralnom
dijelu grada. EBRD je angaovala Consult-AB iz vedske da izradi Studiju izvodljivosti
koja e initi osnovu za definisanje ulaganja koja bi se finansirala od strane banke. Na
osnovu uraene Studije lada Crne Gore potpisuje ugovor sa EBRD u iznosu od 4 mil. i
grant od 2,5 mil. koji se vee za to da toplotna energija bude obezbijeena iz otpadne
biomase pri eksploataciji uma koju vri preduzee ektra Jaki. S obzirom da je u
preduzeu ektra Jaki u toku steajni postupak, realizacija ugovora je dovedena u
pitanje. Iz tog razloga lokalna uprava je prinuena da potrai alternativna rjeenja za
finansiranje sistema toplifkacije. Struna radna grupa formirana od strane predsjednika
Optine rjeenjem br.02-031-942 od 19.07.2012. godine izvrila je tehnoekonomsku
analizu studije izvodljivosti EBRD i zakljuila sljedee:
-

Potpuno je opravdano da se sistem toplifikacije izvodi fazno. Treba odmah


realizovati prvu fazu kako je zamiljeno glavnim projektom uraenim 1997. godine.
Bazni toplotni izvor mora biti TE Pljevlja, jer ektra Jaki ne moe obezbijediti
potrebni konzum za prvu etapu.

U prvoj fazi na TE bi se uradile minimalne prepravke na turbinskom postrojenju sa vrlo


malim kapitalnim ulaganjima. rni i rezervni izvor moe biti kotlarnica ektra Jaki na
biomasu (pri emu treba razmotriti mogunost prilagoavanja postojeeg kotla ili
instalaciju novog).
Porazno je da i nakon 30 godina bavljenja ovim problemom nisu postignuti znaajniji
rezultati.

9. PREDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO REALIZOVATI U PERIODU 20132016 (IZ NACIONALNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA
KVALITETOM
VAZDUHA)
Nacionalnom strategijom upravljanja kvalitetom vazduha tj. Akcionim planom za
period 2013-2016, predviene su brojne mjere ijom e se realizacijom postii poboljanje
kvaliteta vazduha u Pljevljima:
1. Intenziviranjem komunikacije sa predstavnicima postrojenja koja su u obavezi da
pribave integrisanu dozvolu u skladu sa Programom usklaivanja privrednih grana sa
Zakonom o integrisanom sprjeavanju i kontroli zagaivanja (najkasnije do 1. januara
2015. godine) postii e se blagovremeno ispunjavanje uslova za dobijanje integrisanih
dozvola i potpuna primjena zakona. U optini Pljevlja ovu obavezu ima TE Pljevlja. Mjeru
sprovodi Agencija za zatitu ivotne sredine Crne Gore, rok realizacije je 2014. godina.
2. Planiranjem sredstava za garancije u Zakonu o budetu za 2014. godinu u okviru
kreditnih aranmana koji e postati efektivni u 2014. godini, stvorie se uslovi za
realizaciju prve faze projekta toplifikacije optine Pljevlja. Mjeru sprovodi lada Crne
Gore, a rok ralizacije je 2013. godina. Realizacije ove mjere uslovljena je stanjem u
javnim finansijama Crne Gore do kraja 2013.godine, a zavisi i od stepena fiskalnog
kapaciteta drave da se dodatno zadui.
33

3. Remontom filterskog postrojenja u TE Pljevlja treba postii usklaivanje sadraja


izduvnih gasova sa propisanim graninim vrijednostima. Mjeru sprovodi EPCG/TE
Pljevlja, rok realizacije je 2013. godina.
4. Sprovoenjem javne kampanje o tetnom uticaju grijanja domainstava gorivom sa
visokim stepenom sadraja zagaujuih materija postii e se podizanje svijesti javnosti o
doprinosu grijanja domainstava lokalnom zagaenju vazduha sa ciljem da se
odgovornim ponaanjem i primjenom tehnika energetske efikasnosti postigne smanjenje
zagaenja iz ovog izvora. Mjeru sprovode Ministarstvo odrivog razvoja i turizma, optina
Pljevlja i nevladin sektor, rok realizacije je 2013. godina.
5. Ostvarenjem pune primjene Zakona o integrisanom sprijeavanju i kontroli
zagaivanja doprinos TE Pljevlja zagaenju u pljevaljskoj kotlini bio bi maksimalno
smanjen, odnosno kretao bi se u granicama dozvoljenog. Mjeru sprovodi EPCG/TE
Pljevlja i Uprava za inspekcijske poslove (ekoloka inspekcija), rok realizacije je 2015.
godina.
6. Ozelenjavanjem" javnih nabavki i izradom zelenog" poreskog paketa u sistem
zatite ivotne sredine uvode se finansijski instrumenti koji su se u evropskoj praksi
pokazali veoma uspjenim u pogledu smanjenja zagaivanja ivotne sredine. Mjeru
sprovodi Ministarstvo finansija, rok realizacije je 2015. godina.
7. Izmjenama Uredbe o graninim vrijednostima emisija zagaujuih materija u
vazduh iz stacionarnih izvora u skladu sa zahtjevima Atinskog sporazuma mijenja se
zavrna odredba koja postojeim postrojenjima dozvoljava prekoraenje propisanih
graninih vrijednosti emisija do 250% do 2025. godine. Naime, u skladu sa Atinskim
sporazumom, zemlje potpisnice dune su da obezbijede potovanje propisanih graninih
vrijednosti emisija iz velikih loita do 1.januara 2017. godine. Mjeru sprovodi Ministarstvo
odrivog razvoja i turizma, rok realizacije je 2016. godina.
8. Izmjenama Zakona o integrisanom sprjeavanju i kontroli zagaivanja u skladu sa
novom IED Direktivom propisae se obaveze zagaivaa u sluaju kvara opreme za
sprijeavanje zagaenja vazduha, procedure za sanaciju i remedijaciju u sluaju
zatvaranja postrojenja i brojne druge odredbe koima e se upotpuniti pravni okvir iz ove
oblasti. Mjeru sprovodi Ministarstvo odrivog razvoja i turizma, rok realizacije je 2016.
godina.
9. Pokretanje inicijative za unaprijeenje sistema javnog prevoza u urbanim
sredinama je dugorona mjera kojom bi se znatno neutralizovao negativan uticaj
saobraaja na kvalitet vazduha. Mjeru sprovode optina Pljevlja, a rok realizacije je 2016.
godina.
10. Repozicioniranje mjernih mjesta gdje je to potrebno, to je i propisano Zakonom o
zatiti vazduha kojim se svakih 5 godina zahtijeva preispitivanje ispravnosti lokacije
mjernih mjesta. Kako je u Optini Pljevlja ta potreba ve prepoznata, sprovoenje ove
mjere treba izvriti znatno prije njenog krajnjeg zakonskog roka (2016 godina).

34

11. Sanacijom deponije pepela TE Pljevlja eliminisae se jedan od znaajnijih izvora


emisije suspendovanih estica u pljevaljskoj kotlini. Ovu mjeru kroz projekat sprovode
Vlada Crne Gore i EPCG/ TE Pljevlja, rok realizacije je 2016. godina.
12. Izradom Studija o uticaju industrijskih postrojenja na kvalitet vazduha stei e se
jasna slika o rezultatima preduzetih mjera, kao i smjernice za dalje aktivnosti ka
unaprijeenju kvaliteta vazduha na lokalnom nivou. Samim tim zagaivaima e biti
ponuena moderna rjeenja za unaprijeenje industrijskih procesa, drutveno odgovorno
poslovanje i uee u razvoju zelene ekonomije. Mjeru sprovode Ministarstvo odrivog
razvoja i turizma, Agencija za zatitu ivotne sredine, optine i zagaivai, rok realizacije
je 2016. godina.
13. Izradom studija o uticaju zagaenja vazduha na zdravlje ljudi na lokalnom nivou
doi e se do neophodnih podataka o uticaju zagaenja to je najefikasniji instrument za
podizanje svijesti javnosti i donoenje ispravnih odluka u politici zatite ivotne sredine.
Mjeru sprovodi Institut za javno zdravlje, rok realizacije je 2016. godina.
14 Ministarstvo odrivog razvoja i turizma, Agencija za zatitu ivotne sredine i
optina Pljevlja e sainiti godinji izvjetaj o sprovoenju ovog Plana.
15. Praenje primjene mjera energetske efikasnosti u izgradnji objekata ime se
smanjuje potranja za toplotnom energijom. Mjeru sprovode Ministarstvo odrivog razvoja
i turizma i Ministarstvo ekonomije tokom perioda 2013-2016.
U skladu sa relevantnim propisima EU, mjere poboljanja kvaliteta vazduha su
prepoznate kao jedan od prioriteta za bespovratnu podrku u okviru Instrumenta za
pretpristupnu pomo (IPA) Evropske unije. U okviru IPA finansijske perspektive 20142020, Crna Gora e imati na raspolaganju znaajnu finansijsku pomo za realizaciju
projekata iz oblasti ivotne sredine, a u zavisnosti od ishoda irokog konsultativnog
procesa i u krajnjem, konane odluke nadlenih institucija, kvalitet vazduha moe biti
definisan kao jedan od prioriteta za finansijsku IPA podrku. U tom sluaju, dio mjera
predvienih ovim Planom bi mogao biti sufinansiran kroz EU fondove.

PUBLIKACIJE I DOKUMENTI KORITENI U IZRADI PLANA KVALITETA


VAZDUHA
Lokalni ekoloki akcioni plan (LEAP) Optine Pljevlja (2007);
Podaci o kotlarnicama i individualnim loitima, Optina Pljevlja;
Program zatite ivotne sredine Rudnika uglja (2000);
Program zastite zivotne sredine u TE Pljevlja;
Izvjetaj o Rezultatima mjerenja emisija TE Pljevlja (2010 -2011);
Toplifikacija Pljevalja - prethodna studija opravdanosti;
Izvjetaj o sadraju i problematici objedinjavanja A.D. Rudnika uglja Pljevlja i
EPCG Niki;
8) Informacija o stanju ivotne sredine (2009 2011), Agencija za zatitu ivotne
sredine Crne Gore;
9) Mjeseni izvjetaji o praenju kvaliteta vazduha za 2012. godinu, Agencija za
zatitu ivotne sredine Crne Gore;
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)

35

10) Nacionalna strategija upravljanja kvalitetom vazduha sa Akcionim planom za


period 2013-2016. godine i
11) Pljevlja Air Quality Plan, TECHNE Consulting.

NADLENI ORGANI ZA IZRADU I SPROVOENJE PLANA

Na osnovu Zakona o zatiti vazduha (Sl. List CG, broj 25/10) lan 21, u zonama gdje
koncentracije zagaujuih materija prelaze bilo koju uspostavljenu graninu ili ciljnu
vrijednost, uzimajui u obzir granice tolerancije ukoliko su propisane, Ministarstvo, u
saradnji sa Agencijom i organima lokalne uprave na ijoj se teritoriji zona nalazi, donosi
plan kvaliteta vazduha, da bi se u to kraem roku dostigle vrijednosti utvrene Uredbom
o utvrivanju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta
vazduha. U skladu sa tim nadleni organi za izradu i sprovoenje ovog plana su:
-

Ministarstvo odrivog razvoja i turizma

Agencija za zatitu ivotne sredine

Optina Pljevlja

MJERE ZA UNAPRIJEENJE KVALITETA VAZDUHA I DOSTIZANJE PROPISANIH


GRANINIH VRIJEDNOSTI ZA SUSPENDOVANE ESTICE PM10
Meunarodna praksa pokazuje da su najefikasnije mjere smanjenja emisija ovog tipa
zamjena vrstih goriva tenim i gasovitim gorivima i uspostavljanje sistema daljinskog
grijanja, kao i upotreba alternativnih izvora energije kao to je solarna energija, toplotne
pumpe itd.
Dugogodinja primjena fiskalnih i drugih administrativnih mjera takoe predstavlja
primjer dobre prakse u ovoj oblasti (npr. zabrana korienja loita ispod punih kapaciteta,
zamjena starih loita efikasnijim i promocija energetski efikasnijih sistema grijanja i
gradnje objekata i obavezna upotreba obnovljivih izvora energije).
Sve ovo ukazuje na to hitnije izvoenje projekta toplifikacije Pljevalja, ijom
realizacijom bi se eliminisale kotlarnice i individualna loita i u znatnoj mjeri smanjila
zagaenost Pljevalja. Najbolje rjeenje je kogeneracija u TE Pljevlja, tj. zajednika
proizvodnja elektrine i toplotne energije. Kogeneracija u Direktivi 2009/28/EZ se ubraja
pod obnovljive izvore energije, dok su u Direktivi 2004/8/EZ data detaljnija uputstva za
korienje i podsticanje kogeneracije. Realizacija toplifikacije iz TE Pljevlja kao baznog
toplotnog izvora sa aspekta zatite ivotne sredine ima prednost u odnosu na druga
rjeenja: U TE se proizvodi toplotna energija bez dodatnog sagorijevanja uglja, a u gradu
zbog pokrivanja veeg konzuma smanjuje se potronja uglja za grijanje odnosno smanjuje
se emisija navedenih zagaujuih materija.
Sprovedena analiza kvaliteta vazduha koju je za potrebe izrade ovog plana izradila
konsultantska kua TECHNE Consulting dovela je do seta predloenih mjera iji je
36

efekat testiran kroz najsavremnije metode modeliranja kvaliteta vazduha iji su detaljni
rezultati prikazani u Prilogu ovog plana.

Predloene mjere podijeljene su u tri grupe:


-

Prva faza implementacije ukljuuje tehnike mjere koje ne izazivaju visoke


trokove a direktno utiu na kvalitet vazduha i mogu se primijeniti u kratkom
vremenskom roku;

Druga faza implementacije ukljuuje tehnike mjere koje e se primijeniti nakon


obezbijeivanja dodatnih finansijskih sredstava;

Dodatne mjere ukljuuju ne-tehnike mjere koje mogu poboljati efekte tehnikih
mjera.

Prva faza implementacije


Rudnik uglja je primarni izvor lebdeih estica, s obzirom na injenicu da se radi o
povrinskom kopu. Imajui u vidu finansijska ogranienja, izabrana je lista tehinikih mjera
koje ne zahtjevaju velika finansijska ulaganja, a znaajno utiu na smanjenje zagaenja.
Mogue mjere u ovom sektoru su:
-

asfalitranje puteva kojima se kreu kamioni pri transportu uglja;

smanjenje brzine kamiona sa 65 km/h na 30 km/h, i poveanje distance izmeu


kamiona;

redovna primjena proocedure kvaenja puteva;

usitnjavanje uglja u zatvorenom prostoru opremljenim sistemom vodenih prskalica


i

smanjenje aktivnosti transporta uglja tokom vjetrovitih dana.

Planovima TE Pljevlja predvieno je poveanje efikasnosti elektrofiltera. Pomenuti


sistem za otpraivanje zamijenjen je 2009. godine, ali uinak ovog filtera jo nije u skladu
sa predvienim. Nove prepravke i poboljanja planirana su tokom ove godine. Iako uticaj
termolektrane nije najvei na teritoriji grada, smanjie se ukupne emisije prakastih
materija koje dospijevaju u vazduh i poboljati kvalitet vazduha kako u lokalnom, tako i u
prekograninom kontekstu.

Druga faza implementacije


Korienje uglja za grijanje domainstava i sektoru usluga i individulanim kotlarnicama
i peima je glavni izvor zagaenja vazduha lebdeim esticama i benzo(a)pirenom.
Izgradnja sistema daljinskog grijanja bi znaajno smanjila zagaenje vazduha iz ovih
sektora. Zamjena starog sistema daljinskog grijanja i individulanih loita e imati veliki
uticaj na energetsku efikasnost i zatitu ivotne sredine.
Meutim, do izgradnje novog sitema grijanja preporuuje se zamjena starih sistema
grijanja novim efikasnijim peima.

37

Dodatne mjere
Dodatne mjere su netehnike tako da nemaju direktan uticaj na zagaenje, pa nisu
razmatrane sa stanovita uticaja na nivoe zagaenja i kvalitet vazduha. Ove mjere se
mogu razmatrati ukoliko su dostupni dodatni finansijski izvori, za poveanje potencijala
tehnikih mjera. Predloene su sljedee dodatne mjere:
-

uspostavljanje i sprovoenje regulative zabrane spaljivanja komunalnog i


poljoprivrednog otpada;

organizacija informativnih kampanja radi poveanja svijesti stanovnitva o


posljedicama uticaja pojedinaca na ivotnu sredinu;

podizanje svijesti javnosti o tetnom uticaju goriva sa visokim sadrajem


zagaujuih supstanci i prednostima korienja odrivog javnog prevoza;

uspostavljanje lokalne mree za praenje kvaliteta vazduha u skladu sa


Zakonom o zatiti vazduha.

Potencijal smanjenja emisija


Potencijal smanjenja zagaenja je povezan sa tehnikim mjerama, kako bi se
procijenio uticaj tih mjera na smanjenje nivoa emisija nakon njihove primjene.
U Error! Reference source not found. dat je popis tehnikih mjera razmatranih sa
stanovita njihovog uticaja na promjenu kvaliteta vazduha u Pljevljima sa odgovarajuim
procentom smanjenja emisija.
Tabela 19 - potencijal smanjenja emisija predloenih mjera
Sektor

Mjera

Asfaltiranje
puteva
Rudnik uglja

Termoelektrana

Sistem grijanja

Vlaenje puteva
Smanjenje
aktivnosti tokom
vjetrovitih dana
Elektorfilter

Projekat sistema
daljinskog
grijanja

Opis mjere

Zagaujua
supstanca

Potencijal
smanjenja
zagaenja
>90%

Asfaltiranje puteva koji se koriste za


transport uglja (izmeu kopova i put
kop-termoelektrana)
Vlaenje puteva (standardne
procedure)
Smanjenje obima rada ili prekid rada u
uslovima vjetra

PM

PM

50%

Poboljanje i podeavanje rada


elektrofiltera do dostizanja
serifikovane efikasnosti

PM

99%

Zamjena starog sistema grianja,


individualnih kotlova i pei planiranim
sistemom daljinskog grijanja
povezanog na termolektranu

PM

PM, NOx,
SOx, BaP

78%

38

Prva faza implementacije obuhvata mjere koje je neophodno preduzeti tokom 2013.
godine. Druga faza implementacije podrazumijeva realizaciju investiciono zahtijevnih mjera
koje treba realizovati u periodu 2013-2016. godine. Dodatne netehnike mjere takoe je
potrebno sprovesti tokom ovog perioda.
Rezultati primjene modela pokazuju efektivnost seta predloenih tehnikih mjera. Set
mjera predloen u prvoj fazi implementacije koji se odnosi na transport i rukovanje ugljem na
povrinskim kopovima pokazuje vrlo visok stepen efektivnosti. Stoga se moe oekivati da ve
prva faza implementacije plana donese vrlo dobre rezultate u smanjivanju zagaenja.

Projekcije emisija pokazuju da e se bez preduzimanja mjera za sprijeavanje


zagaenja vazduha emisije suspendovanih estica PM10 do 2020. godine poveati za
preko 300%, dok bi se primjenom mjera koje su predloene ovim planom umjesto
projektovanog poveanja do 2020. godine postiglo smanjenje zagaenja suspendovanim
esticama od oko 40% u odnosu na baznu godinu (2010).

39

PRILOG 1

Projekcije emisija
Prvi korak je bio priprema Referentnog scenarija; u ovom scenariju se uzimaju u obzir
sve planirane i odobrene mjere, u cilju potovanja standarda kvaliteta vazduha na
nacionalnom i lokalnom nivou. Dodatno, ovaj scenario sadri socio-ekonomske i
tehnoloke trendove koji se ne odnose samo na zatitu vazduha, kao to su bruto domai
proizvod, demografski trend, uvoz i izvoz dobara itd. Referentni scenario se koristi kao
osnova na koji se svi ostali scenariji baziraju.
Referentni scenario je pripremljen za optinu Pljevlja, pri emu je kao bazna godina
uzeta 2010. godina; korien je modul Projection sistema - E2Gov.
Sljedei korak je bio izrada Planskog scenarija smanjenja zagaenja koji sadri mjere
za smanjenje zagaenja direktno povezane sa poboljanjem kvaliteta vazduha. Za razliku
od Referentnog scenarija, Planski scenario mora sadrati mjere koje e uticati na
smanjenje emisije, tako da se dostignu standardi kvaliteta vazduha i tako da predstavlja
protivteu Referentnom scenariju kojim se predvia poveanje emisija.
Priprema baznog i planskog scenarija je sprovedena kroz sljedee faze:
-

prikupljanje informacija o vaeoj legislative o zatiti ivotne sredine;


prikupljanje dokumentacije o planiranim politikama i strategijama u relevantnim
sektorima (energetika, industrija, poljprivreda i otpad); prikupljanje podataka o
optim makro indikatorima i procjena moguih mjera;
primjena modeliranja uz pomo modula Projection, za dobijanje scenarija emisija;
priprema mapa i tabela koji opisuju dobijene rezulate.

Referentni scenario
Za pripremu referentnog scenarija korieni su sljedei dokumenti:
-

Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine - avgust 2006;


Nacionalna strategia odrivog razvoja Crne Gore - januar 2007;
Startegija razvoja energetike do 2025 - jun 2007;
Strategija ruralnog razvoja - jul 2006;
UNFCC/Prva nacionalna komunikacija - novembar 2009.

Trendovi aktivnosti se mogu planirati i posmatrati kao tri mogua trenda razvoja niski, srednji i visoki. Uzimajui u obzir ekonomsku situaciju - lokalnu i svjetsku, u ovoj
studiji je razmatran niski ekonomski razvoj.
Kao bazna godina koriena je 2010. godina, a 2020. godina kao zavrna godina.
Glavni parametri korieni za procjenu emisija u ovom periodu su:
-

broj stanovnika;
BDP;
energetske potrebe po sekotirma;
razvoj vazdunog i drumskog saobraaja;
izgradnja drugog bloka termoelektrone.

Na osnovu planiranog rasta aktivnosti, oekuje se i porast emisija u sljedeih 10


godina. Rezultati procjene su dati u tabeli 23, kao i ukupne emisije iz 2010.godine.
Tabela 1 - Procjenjene emisije (Mg) za NOx, PM10, PM2.5 i SOx - 2020 referentni scenario
Ukupne emisije (Mg)
Scenario
NOx
PM10
PM2.5
SOx
2010 Inventar emisija gasova u 4378,15
1975,64
549,01
25974,72
vazduh
2020 Referentni scenario

5617,90

8010,87

2298,31

31204,05

Ukupne emisije svih razmatranih zagaujuih supstanci e rasti u narednim


godinama, ukoliko se ne preduzmu mjere za smanjenje zagaenja.
Porast emisija oksida azota e iznositi 28%, oksida sumpora 20%, a lebdeih estica
vie od 300%.
S obzirom da je fokus na smanjenju emisija lebdeih estica, na grafikonu 13 prikazan
je porast emisija lebdeih estica PM10 i PM2.5.

Increase of PM emissions in 2020 Reference scenario

Emissions (Mg)

10000
PM10

8000

PM2.5

6000
4000
2000
0
2010 Inventory

2020 Reference
scenario

Scenario
1 - Porast emisija PM10 i PM2.5 (Mg) u 2020. godini, Referentni scenario

Uz prirodni porast emisija zbog potronje energije (uglavnom za transport i grijanje)


prikazan je i porast zbog planirane izgradnje drugog bloka termoelektrane.
Stoga je neophodno usvojiti i primjeniti mjere smanjenja emisja, da bi se izbjeglo dalje
pogoranje kvaliteta vazduha u optini Pljevlja.

Planski scenario
Planski scenario je pripremljen uz primjenu iste metodologije kao i Referentni
scenario. U ovom sluaju ukljuen je i potencijal smanjenja izabranih mjera, kako bi se
procijenili efekti mjera na nivo emisija. Dobijeni rezulati su prikazani u tabeli 24.
2

Tabela 2 - procijenjene emisije (Mg) za NOx, PM10, PM2.5 i SOx - 2020 Planski scenario
Scenario
emisije (Mg)
NOx

PM10

PM2.5

SOx

2010 Inventaremisija u vazduh

4378,15

1975,64

549,01

25974,72

2020 Referentni scenario

5617,9

8010,87

2298,31

31204,05

2020 Planski scenario

4747,47

576,61

239,45

26091,03

Odabrane mjere predstavljaju balans zbog porast emisija uzrokovanih uvoenjem


drugog bloka termoelektrane i daju razumno smanjenje ukupnog nivoa emisija svih
zagaujuih supstanci. Ovi efekti su najvei kod smanjenja emisija lebdeih estica, to i
predstavlja prioritet u ovom trenutku.
Error! Reference source not found. prikazan je uticaj planiranih mjera na emisjie
lebdeih estica (PM10 i PM2.5) i poreenje bazne godine, planskog i referentnog

Reduction of PM emissions in Plan scenario

Emissions (Mg)

10000
PM10

8000

PM2.5
6000
4000
2000
0
2010 Inventory 2020 Reference
scenario

2020 Plan
scenario

Scenario
2 - smanjenje emisija PM10 i PM2.5 (Mg) u 2020. godini, Planski scenario

scenarija.
Odabrane mjere imaju uticaj na smanjenje emisija PM, ispod nivoa referentnog
scenarija i bazne godine (2010).
U sljedeem poglavlju dati su rezulati analize uticaja mjera na smanjenje koncentracija
lebdeih estica PM10 i PM2.5 u vazduhu.

Modeliranje kvaliteta vazduha


Procjenjene emisije iz Planskog scenarija su bile ulazni podaci za disperzioni model
Calpuff, kako bi se odredio direktni uticaj gore navedenih mjera na kvalitet vazduha.
3

Uraena je Studija dispersije i transformacije za SO2, NO2 i lebdeih estica PM10 i


PM2.5 uz pomo modela i odgovarajue taloenje ovih supstanci na teritoriji optine
Pljevlja.
Primijenjena je ista metodologija kao i za primjenu modela Calpuff za odreivanje
trenutnog stanja kvaliteta vazduha.

Kartografski prikaz disperzije lebdeih estica PM10

3 Referentni scenario / srednje godinje koncentracije PM10 (g/m )

4 - Referentni scenario / broj prekoraenja granine vrijednosti srednjih dnevnih koncentracija PM 10

5 Planski scenario / srednje godinje koncentracije PM10 (g/m )

6 Planski scenario / broj prekoraenja granine vrijednosti srednjih dnevnih koncentracija PM10

You might also like