Professional Documents
Culture Documents
OPTINU PLJEVLJA
Sadraj
MINISTARSTVO ODRIVOG RAZVOJA I TURIZMA......................................................................... 1
PLAN KVALITETA VAZDUHA ZA OPTINU PLJEVLJA...................................................................... 4
1. RAZLOZI ZA DONOENJE PLANA ............................................................................................... 4
2. SADRAJ PLANA I METODOLOGIJA IZRADE .............................................................................. 5
3. PODACI O PODRUJU GDJE JE ZABILJEENA POVEANA ZAGAENOST VAZDUHA................. 5
4. PRIRODA ZAGAENJA I NAIN OCJENJIVANJA KVALITETA VAZDUHA ................................... 13
5. IZVORI ZAGAENJA U OPTINI PLJEVLJA ................................................................................ 16
6. ANALIZA SITUACIJE SA DETALJNIM PODACIMA O FAKTORIMA KOJI SU UZROK
PREKORAENJA ...................................................................................................................... 23
7. UTICAJ NA ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNITVA ............................................................... 29
8. MJERE KOJE SU PREDUZIMANE U PROLOSTI I EFEKTI PREDUZETIH MJERA ......................... 32
9. PREDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO REALIZOVATI U PERIODU 2013-2016 (IZ NACIONALNE
STRATEGIJE UPRAVLJANJA KVALITETOM VAZDUHA) ................ Error! Bookmark not defined.
- PUBLIKACIJE I DOKUMENTI KORITENI U IZRADI PLANA KVALITETA VAZDUHA .................... 35
- NADLENI ORGANI ZA IZRADU I SPROVOENJE PLANA ........................................................ 36
MJERE ZA UNAPRIJEENJE KVALITETA VAZDUHA I DOSTIZANJE PROPISANIH GRANINIH
VRIJEDNOSTI ZA SUSPENDOVANE ESTICE PM10.................................................................. 36
Straica (nadmorske visine od 840 m). Dolina je sa svih strana okruena brdima
Golubinja, Maljevac, Glavica, Bogievac i Balibegovo brdo.
Kroz dolinu teku tri rijeke: Breznica, ehotina i ezinica. ane planine unutar
granica optine su Ljubinja, Lisac, Bunetina, Buren, Obzir, Kraljeva gora, Crni rh i
Kova, izmeu kojih se nalazi nekoliko dolina. U Boljanikoj, Bobovskoj, Kosanikoj,
Krupikoj i Matarukoj dolini nalaze se ruralna naselja. Takva geografija je uzrokovala
pojavu svi karakteristinih oblika planinskog reljefa u ovoj oblasti: kao to su peine,
vrtae, jame, morene, litice, itd.
Temperatura
Na osnovu podataka za poslednjih 50 godina, prosjena godinja temperatura
iznosi 8,4 oC. Maksimalna temperatura zabiljeena u posljednjih 50 godina iznosila je
38,7 C 23.08.2007. godine dok je minimum iznosio -29,2 oC 13.01.1985. godina.
Prosjena mjesena temperatura u oC, za period 1962-2011. godine, data je u Tabeli
1.
Tabela 1 - Prosjena mjesena temperatura u Pljevljima
Jan
-2,1
Feb
-0,1
Mar
3,8
Apr
8,1
Nov Dec
4,1 -0,7
Prosjek
8,4
Padavine
Srednja godinja koliina padavina, na osnovu podataka za posljednjih 50 godina,
iznosi 797,5 mm. Maksimalna mjesena koliina padavina u posljednjih 50 godina
zabiljeena je u novembru 1985. godine, a izosila je 276,1 mm, dok je minimum iznosio
0,7 mm u oktobru 1995. godine. Prosjena mjesena koliina padavina u mm (l/m2), za
period 1962-2011. godina, data je u Tabeli 2.
Tabela 2 - Prosjena mjesena koliina padavina u Pljevljima
7
Jan
50,8
Feb
51,4
Mar
46,8
Apr
62,0
Maj
67,4
Jun
82,7
Jul
71,9
Avg
68,4
Sep
77,2
Okt
73,5
Nov
82,9
Dec
62,4
Ukupno
797,5
Vlanost vazduha
Prosjena godinja vlanost vazduha, na osnovu podataka za posljednjih 50 godina,
iznosi 75,2 %. Maksimalna vlanost vazduha zabiljeena u posljednjih 50 godina iznosila
je 100 % a najmanja 9 %. Minimalna prosjena mjesena vlanost vazduha zabiljeen u
posljednjih 50 godina iznosila je 31 % u maju 1988. godine. Prosjena mjesena vlanost
vazduha za period 1962-2011. godina, data je u Tabeli 3.
Tabela 3 - Prosjena mjesena vlanost vazduha u Pljevljima
Jan
82,4
Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Prosjek
77,5 72,8 69,9 70,0 72,2 70,2 70,5 75,3 77,6 80,3 83,7 75,2
Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore
Oblanost
Pljevlja su grad sa najveom oblanou u Crnoj Gori. Prosjena mjesena oblanost
za 1/10 pokrivenosti neba, za period 1962-2011. godina, data je u Tabeli 4.
Tabela 4 - Prosjena mjesena oblanost u Pljevljima
Jan
7,0
Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Prosjek
6,4 6,0 6,3 5,9 5,6 4,7 4,8 5,8 6,0 6,8 7,5 6,1
Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore
Jan
52
Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sep Okt Nov Dec Prosjek
86 127 140 171 189 235 218 158 123 69 37 1,605
Izvor: Zavod za hidro-meteorologiju i seizmologiju Crne Gore
Vjetar
Zatvorenost pljevaljske kotline visokim planinskim vijencima uslovila je pojavu estih
tiina (68,9%). Najuestaliji vjetrovi su juni (17,5% prosjene jaine 3,1 bofora) i sjeverni
(6,2% prosjene jaine 2 bofora). Zima je period bez vjetrova, sa tiinom i do 76%. U
prosjeku na svakih 6 7 godina javljaju se orkanski vjetrovi koji dostiu jainu i do 6
bofora.
Tabela 6 - Vrijednosti uestalosti i brzine vjetra (m/s) sa pravcima
N
1,9
NNE NE
4,6
0,7
ENE E
1,9
0,9
ESE
1,4
SE
0,3
SSE
0,9 /
2,5
2,3
2,3
2,5
2,8
3,2
5,3
3,1
5,2
SSW SW
WSW W
WNW NW
NNW TIHO
uestalost
1,5
(%)
srednja brzina 4
2,6
2,6
3,7
1,2
0,3
0,9
3,4
5,8
1,7
1,4
1,5
1,2
1,9
max brzina
10,8
14,3
2,8
2,1
1,2
2,4
uestalost
(%)
srednja brzina 1,8
max brzina
10
74,6
U gradu vlada kontinentalna klima sa dugim otrim i hladnim zimama, kratkim i toplim
ljetima, tako da su izraena velika kolebanja u temperaturi. Zbog dugih i hladnih zima,
sezona grijanja traje najmanje 6 7 mjeseci. Kao osnovno gorivo za grijanje koristi se,
uglavnom, ugalj koji se sagorijeva ili u lokalnim kotlarnicama ili individualnim loitima.
Procijenjeno je da se tokom zimskog perioda u Pljevljima za potrebe grijanja potroi preko
100.000 t uglja.
U Pljevljima trenutno postoje usuge centralnog grijanja malog obima kojima se
opsluuju zgrade u centru. Meutim ovaj sistem grijanja dobija toplotnu energiju iz
zastarjelih, neefikasnih kotlova na ugalj, smjetenih u podrumima zgrada. Njima se
upravlja runo i nema regulacije emisije zagaujuih supstanci u izduvnim gasovima, to
dovodi do velike zagaenosti vazduha.
Demografske karakteristike
Prema rezultatima popisa stanovnitva iz 2011. godine, na teritoriji optine Pljevlja
ivi 30.786 stanovnika (4,92% ukupnog stanovnitva) to je u odnosu na popis iz 2003.
godine 5.020 stanovnika manje. Prosjena gustina naseljenosti je 4,37 stanovnika na 1
km2 a prosjean broj lanova domainstva 3,49.
Tabela 7 Broj stanovnika u Optini Pljevlja prema popisima
1948
35926
1953
40876
1961
46677
1971
46843
1981
43316
1991
39595
2003
35806
2011
30786
10
Optina Pljevlja prema popisu stanovitva iz 2011. godine ima 10.790 domainstava i
13.963 jedinica za stanovanje, od toga je 968 stambenih jedinica naputeno, a radi se o
naputenim stambenim jedinicama na seoskom podruju.
Tabela 8 - Stanovnitvo prema tipu naselja broj i struktura
Stanovnitvo
ukupno
30786
gradsko
19489
ostalo
11297
11
Vrsta
mjernog
mjesta
Zona
Zagaujue materije
Zagaujue materije mjerene
mjerene zbog zatite
zbog zatite zdravlja ljudi
vegetacije
Sjeverna
zona
UB
Sjeverna
zona
SB
O3
Vrsta
mjernog
mjesta
Koordinate
Mjerno
mjesto
Geografska duina
(m)
Geografska
irina (m)
Nadmorska
visina (m)
Sjeverna
zona
UB
Pljevlja
6610494.51
4802077.05
773.25
Sjeverna
zona
SB
Gradina
6604352.00
4792911.00
1094
g/m3
575.87
542.31
286.34
81.89
2009 Csr
95.61
66.83
2009 Cmax
2010 Csr
2010 Cmax
2011 Csr
2011 Cmax
Srednje godinje koncentracije PM10 estica tokom prikazanog perioda bile su iznad
dozvoljene srednje godinje vrijednosti koja iznosi 40 g/m3. Zimski period karakteriu
povremeno izmjerene veoma visoke srednje dnevne koncentracije PM10 estica. Iako su
maksimalne dnevne koncentracije u padu, kada je u pitanju broj dana u kojima je
prekoraena dozvoljena srednja dnevna koncentracija evidentiran je trend rasta, to je
prikazano grafikonom broj 5.
13
250
broj
dozvoljeni broj
200
193
162
150
100
89
50
0
2009
2010
2011
14
Period
usrednjavanja
Granina
vrijednost
Zatita
zdravlja
Dnevna srednja
vrijednost
50 gm , ne smije
biti prekoraena
preko 35 puta
godinje
Godinja srednja
vrijednost
40 gm
Granica tolerancije
Rok za
postizanje
granine
vrijednosti
-3
-3
15
na as, 200 t kiseonika na as i tom prilikom emituje u vazduh 230 t/h ugljen (IV)-oksida,
3,57 t sumpor (IV)-oksida, 120 t/h vodene pare i 0,36 t/h suspendovanih estica. Od
sagorijevanja uglja stvara se pepeo (44 t/h) i ljaka (5 t/h). I pored zatite kotline visokim
dimnjakom termoelektrane, pri nepovoljnim meteorolokim uslovima i u sezoni grijanja
domainstava, registrovana su poveanja koncetracije suspendovanih estica.
Zbog nedovoljne efikasnosti elektrofiltera i promjene vaeih propisa u vezi zatite
ivotne sredine i zahtjeva Evropske unije o emisiji zagaujuih materija iz energetskih
postrojenja izvrena je zamjena elektrofilterskog postrojenja u 2009. godini.
Na dimnjaku je prije izlaza gasa u atmosferu ugraen kontinualni sistem za praenje
emisije. Mjerno mjesto nalazi se na visini postojee platforme (67 m). Na dimnjaku se,
pored ostalog, vri kontinualno mjerenje emisijskih koncentracija suspendovanih estica,
ugljen (II)-oksida, oksida azota i sumpor (IV)-oksida.
U Tabeli 12 prikazani su rezultati mjerenja emisije zagaujuih materija u dimnom
gasu iz TE Pljevlja za 2010. i 2011. godinu (mjesene srednje vrijednosti).
Tabela 12 - Izmjerene emisije zagaujuih materija TE Pljevlja za 2010. i 2011. godinu
(mjesene srednje vrijednosti)
EM I S I J E
Suspendovane
SO2
NOx
CO
estice
mg/m
mg/m
mg/m
mg/m
Mjeseci
2010
2011
2010
2011
2010
2011
2010
2011
jan
57
122
2994
4132
517
522
41
35
feb
52
126
3272
4326
500
533
35
30
mart
64
113
3026
4479
508
529
37
30
apr
71
86
3099
4980
491
484
38
30
maj
99
206
3338
5312
482
469
37
33
jun
83
196
3397
4995
482
471
44
30
jul
53
173
3082
4707
446
504
36
29
avg
47
191
3097
4740
444
494
37
29
sept
70
171
3120
4583
452
485
36
26
okt
110
228
3423
4907
467
498
36
30
nov
118
253
3350
4921
466
495
40
29
dec
165
189
3552
4665
502
515
41
26
GVE za
50
400
500
250
postojei
blok
GVE* za
20
200
200
novi blok
GVE* - granine vrijednosti emisija iz Uredbe o graninim vrijednostima emisija zagaujuih
materija u vazduh iz stacionarnih izvora (Sl.list CG br. 11/10). U prelaznim i zavrnim odredbama
ove uredbe propisano je da e postrojenja koja su putena u rad do stupanja na snagu ove uredbe
uskladiti svoje emisije zagaujuih materija propisanim ovom uredbom najkasnije do 31. decembra
2025. godine.
18
buenje i miniranje;
utovar i transport uglja i otkrivke;
transport i odlaganje otkrivke;
erozija vjetrom i
ostali pratei radovi.
Procijenjene emisije iz Rudnika uglja u 2010. godini iznosile su: 82,13 t ugljen (II)oksida, 453,60 t isparljivih organskih jedinjenja, 309,32 t oksida azota, 6,52 t lebdeih
estica PM10, 1,05 t lebdeih estica PM2.5 i 19,84 t oksida sumpora. U Tabeli 13
prikazane su emisije iz rudnika uglja A.D. Pljevlja tokom 2010. godine.
19
Emisija
0,03
0,11
0,00
1688,51
82,13
16090,11
453,6
0,00
0,13
0,00
309,32
0,00
1,05
6,52
19,84
0,38
1,45
0,88
0,28
0,30
0,30
0,29
0,38
4,26
jedinica
kg
kg
kg
Mg
Mg
Mg
Mg
Kg
Mg
Mg
Mg
g
Mg
Mg
Mg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Kg
Emisije iz kotlarnica
Krajem 2008. godine je na osnovu zahtjeva koji je podnijela Optina Pljevlja izvreno
je mjerenje emisija zagaujuih materija u dimnim gasovima TE Pljevlja i iz kotlovskih
postrojenja u gradu ija je snaga vea od 0,5 MW. Mjerenja je vrila Javna ustanova
centar za ekotoksikoka ispitivanja Crne Gore iz Podgorice.
Izvrena su mjerenja emisije zagaujuih materija u dimnom gasu iz kotlarnica O
Boko Buha, O Salko Aljkovi, srednje strune kole, gimnazije, bolnice, sportskog
centra Ada i gradske kotlarnice u Skerlievoj ulici, a rezultati mjerenja prikazani su u
Tabeli 14.
20
1000
500
150
30
0,05
GVE* - granine vrijednosti emisija prema Uredbi o graninim vrijednostima emisija zagaujuih
materija u vazduh iz stacionarnih izvora (Sl.list CG br. 11/10), preuzetih iz priloga 3 u kojem su
date granine vrijednosti kod srednjih postrojenja.
Individualna loita
Grijanje domainstava smatra se difuznim izvorom zagaenja vazduha i stoga je
emisije koje potiu iz ovakvih izvora veoma teko kontrolisati. Iako su kapaciteti
individualnih loita uglavnom mali, njihov zbirni uticaj na kvalitet vazduha od velikog je
znaaja, naroito u podrujima sa otrim zimama gdje sezona grijanja dugo traje, a ne
postoje alternativni sistemi daljinskog grijanja, kakav je sluaj sa velikim dijelom teritorije
Crne Gore.
21
22
23
Ulazni podaci
Potrebni meteoroloki podaci za modele MM5 i CALMET su dobijeni iz sljedeih
izvora:
za geomorfoloke ulazne podatke, observacije povrinskih i gornjih
slojeva za model MM5, izvor je bila internetska starnica NCAR-a;
za geomorfoloke ulazne podatke, za model CALMET izvor podataka je
projekat CORINE Land Cover project (iz 2000. godine), kasnije
prilagoena za izradu dokumenta GEO.DAT;
za meteoroloke podatke o prizemnom sloju vazduha izvor je Zavod za
hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore i meteoroloka stanica u
Pljevljima.
Za geografsko podruje primjene je izabran kvadrat 30x30 km, sa Termolelektranom
(TPP) u sreditu i veliinom elije od 1x1 km. podruje je prikazanu na slikama 7 i 8.
Pljevl
ja
T
PP
Coal
mine
24
Korieni su emisioni faktori iz Uputstva: 2009 Guidebook, pri emu je uzeto u obzir
da je prosjena donja toplotna mo uglja 12 GJ/Mg. Kotao sistema daljinskog grijanja je
tertiran kao takasti izvor. Odgovarajue varijable su:
NOx
Emisije (Mg)
PM10
PM
SOx
2.5
4131,06
701,82
201,41
25742,07
46,63
3,98
0,00
0,00
0,00
150,59
44,59
0,00
0,05
1,24
4378,15
17,97
23,47
103,58
799,94
0,00
11,62
2,25
0,00
159,92
155,06
1975,64
16,66
6,84
25,06
128,39
0,00
10,09
2,25
0,00
18,76
139,56
549,01
202,59
23,92
0,00
0,00
0,00
1,32
4,82
0,00
0,01
0,00
25974,72
27
Aktivnost
05010100
Emisije (Mg)
799,9
Aktivnost %
40,5
Ukupno %
40,5
01010203
652,2
33,0
73,5
11030100
155,1
7,8
81,4
28
Aktivnost
Eksploatacija uglja povrinski kopovi
10020500
04090100
Emisije (Mg)
799,9
Aktivnost %
68,5
Ukupno %
68,5
117,1
10,0
78,5
103,5
8,9
87,3
Aktivnost
Javne kotlarnice sa loitima 50 < 300
MW
Poari izazvani aktivnostima ljudi
05010100
Emisije (Mg)
187,2
Aktivnost %
34,1
Ukupno %
34,1
139,5
25,4
59,5
128,3
23,4
82,9
Emisije (Mg)
128,3
25,0
Aktivnost %
57,8
11,3
Ukupno %
57,8
69,0
14,0
13,5
6,3
6,1
75,3
81,4
Aktivnost
Eksploatacija uglja povrinski kopovi
Skladitenje mineralnih sirovina, rukovanje i
transport
Kotlarnice sa loitima < 20 MW
Loita u domainstvima < 20 MW
Rudnik uglja:
respiratorne infekcije,
infekcijski problemi;
infekcije i problemi urinarnog trakta;
metaboliki poremecaji i
problemi neonatusa i odojadi.
30
31
ugraditi u TE Pljevlja kao i napojni i povratni cjevovod. Meutim, taj ugovor se nije
realizovao i, samim tim, nastaje i zastoj u realizaciji cjelokupnog projekta.
Nakon toga Optina Pljevlja je zatraila od Evropske banke za obnovu i razvoj 2009.
godine pomo i finansiranje programa za realizaciju sistema toplifikacije u centralnom
dijelu grada. EBRD je angaovala Consult-AB iz vedske da izradi Studiju izvodljivosti
koja e initi osnovu za definisanje ulaganja koja bi se finansirala od strane banke. Na
osnovu uraene Studije lada Crne Gore potpisuje ugovor sa EBRD u iznosu od 4 mil. i
grant od 2,5 mil. koji se vee za to da toplotna energija bude obezbijeena iz otpadne
biomase pri eksploataciji uma koju vri preduzee ektra Jaki. S obzirom da je u
preduzeu ektra Jaki u toku steajni postupak, realizacija ugovora je dovedena u
pitanje. Iz tog razloga lokalna uprava je prinuena da potrai alternativna rjeenja za
finansiranje sistema toplifkacije. Struna radna grupa formirana od strane predsjednika
Optine rjeenjem br.02-031-942 od 19.07.2012. godine izvrila je tehnoekonomsku
analizu studije izvodljivosti EBRD i zakljuila sljedee:
-
9. PREDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO REALIZOVATI U PERIODU 20132016 (IZ NACIONALNE STRATEGIJE UPRAVLJANJA
KVALITETOM
VAZDUHA)
Nacionalnom strategijom upravljanja kvalitetom vazduha tj. Akcionim planom za
period 2013-2016, predviene su brojne mjere ijom e se realizacijom postii poboljanje
kvaliteta vazduha u Pljevljima:
1. Intenziviranjem komunikacije sa predstavnicima postrojenja koja su u obavezi da
pribave integrisanu dozvolu u skladu sa Programom usklaivanja privrednih grana sa
Zakonom o integrisanom sprjeavanju i kontroli zagaivanja (najkasnije do 1. januara
2015. godine) postii e se blagovremeno ispunjavanje uslova za dobijanje integrisanih
dozvola i potpuna primjena zakona. U optini Pljevlja ovu obavezu ima TE Pljevlja. Mjeru
sprovodi Agencija za zatitu ivotne sredine Crne Gore, rok realizacije je 2014. godina.
2. Planiranjem sredstava za garancije u Zakonu o budetu za 2014. godinu u okviru
kreditnih aranmana koji e postati efektivni u 2014. godini, stvorie se uslovi za
realizaciju prve faze projekta toplifikacije optine Pljevlja. Mjeru sprovodi lada Crne
Gore, a rok ralizacije je 2013. godina. Realizacije ove mjere uslovljena je stanjem u
javnim finansijama Crne Gore do kraja 2013.godine, a zavisi i od stepena fiskalnog
kapaciteta drave da se dodatno zadui.
33
34
35
Na osnovu Zakona o zatiti vazduha (Sl. List CG, broj 25/10) lan 21, u zonama gdje
koncentracije zagaujuih materija prelaze bilo koju uspostavljenu graninu ili ciljnu
vrijednost, uzimajui u obzir granice tolerancije ukoliko su propisane, Ministarstvo, u
saradnji sa Agencijom i organima lokalne uprave na ijoj se teritoriji zona nalazi, donosi
plan kvaliteta vazduha, da bi se u to kraem roku dostigle vrijednosti utvrene Uredbom
o utvrivanju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta
vazduha. U skladu sa tim nadleni organi za izradu i sprovoenje ovog plana su:
-
Optina Pljevlja
efekat testiran kroz najsavremnije metode modeliranja kvaliteta vazduha iji su detaljni
rezultati prikazani u Prilogu ovog plana.
Dodatne mjere ukljuuju ne-tehnike mjere koje mogu poboljati efekte tehnikih
mjera.
37
Dodatne mjere
Dodatne mjere su netehnike tako da nemaju direktan uticaj na zagaenje, pa nisu
razmatrane sa stanovita uticaja na nivoe zagaenja i kvalitet vazduha. Ove mjere se
mogu razmatrati ukoliko su dostupni dodatni finansijski izvori, za poveanje potencijala
tehnikih mjera. Predloene su sljedee dodatne mjere:
-
Mjera
Asfaltiranje
puteva
Rudnik uglja
Termoelektrana
Sistem grijanja
Vlaenje puteva
Smanjenje
aktivnosti tokom
vjetrovitih dana
Elektorfilter
Projekat sistema
daljinskog
grijanja
Opis mjere
Zagaujua
supstanca
Potencijal
smanjenja
zagaenja
>90%
PM
PM
50%
PM
99%
PM
PM, NOx,
SOx, BaP
78%
38
Prva faza implementacije obuhvata mjere koje je neophodno preduzeti tokom 2013.
godine. Druga faza implementacije podrazumijeva realizaciju investiciono zahtijevnih mjera
koje treba realizovati u periodu 2013-2016. godine. Dodatne netehnike mjere takoe je
potrebno sprovesti tokom ovog perioda.
Rezultati primjene modela pokazuju efektivnost seta predloenih tehnikih mjera. Set
mjera predloen u prvoj fazi implementacije koji se odnosi na transport i rukovanje ugljem na
povrinskim kopovima pokazuje vrlo visok stepen efektivnosti. Stoga se moe oekivati da ve
prva faza implementacije plana donese vrlo dobre rezultate u smanjivanju zagaenja.
39
PRILOG 1
Projekcije emisija
Prvi korak je bio priprema Referentnog scenarija; u ovom scenariju se uzimaju u obzir
sve planirane i odobrene mjere, u cilju potovanja standarda kvaliteta vazduha na
nacionalnom i lokalnom nivou. Dodatno, ovaj scenario sadri socio-ekonomske i
tehnoloke trendove koji se ne odnose samo na zatitu vazduha, kao to su bruto domai
proizvod, demografski trend, uvoz i izvoz dobara itd. Referentni scenario se koristi kao
osnova na koji se svi ostali scenariji baziraju.
Referentni scenario je pripremljen za optinu Pljevlja, pri emu je kao bazna godina
uzeta 2010. godina; korien je modul Projection sistema - E2Gov.
Sljedei korak je bio izrada Planskog scenarija smanjenja zagaenja koji sadri mjere
za smanjenje zagaenja direktno povezane sa poboljanjem kvaliteta vazduha. Za razliku
od Referentnog scenarija, Planski scenario mora sadrati mjere koje e uticati na
smanjenje emisije, tako da se dostignu standardi kvaliteta vazduha i tako da predstavlja
protivteu Referentnom scenariju kojim se predvia poveanje emisija.
Priprema baznog i planskog scenarija je sprovedena kroz sljedee faze:
-
Referentni scenario
Za pripremu referentnog scenarija korieni su sljedei dokumenti:
-
Trendovi aktivnosti se mogu planirati i posmatrati kao tri mogua trenda razvoja niski, srednji i visoki. Uzimajui u obzir ekonomsku situaciju - lokalnu i svjetsku, u ovoj
studiji je razmatran niski ekonomski razvoj.
Kao bazna godina koriena je 2010. godina, a 2020. godina kao zavrna godina.
Glavni parametri korieni za procjenu emisija u ovom periodu su:
-
broj stanovnika;
BDP;
energetske potrebe po sekotirma;
razvoj vazdunog i drumskog saobraaja;
izgradnja drugog bloka termoelektrone.
5617,90
8010,87
2298,31
31204,05
Emissions (Mg)
10000
PM10
8000
PM2.5
6000
4000
2000
0
2010 Inventory
2020 Reference
scenario
Scenario
1 - Porast emisija PM10 i PM2.5 (Mg) u 2020. godini, Referentni scenario
Planski scenario
Planski scenario je pripremljen uz primjenu iste metodologije kao i Referentni
scenario. U ovom sluaju ukljuen je i potencijal smanjenja izabranih mjera, kako bi se
procijenili efekti mjera na nivo emisija. Dobijeni rezulati su prikazani u tabeli 24.
2
Tabela 2 - procijenjene emisije (Mg) za NOx, PM10, PM2.5 i SOx - 2020 Planski scenario
Scenario
emisije (Mg)
NOx
PM10
PM2.5
SOx
4378,15
1975,64
549,01
25974,72
5617,9
8010,87
2298,31
31204,05
4747,47
576,61
239,45
26091,03
Emissions (Mg)
10000
PM10
8000
PM2.5
6000
4000
2000
0
2010 Inventory 2020 Reference
scenario
2020 Plan
scenario
Scenario
2 - smanjenje emisija PM10 i PM2.5 (Mg) u 2020. godini, Planski scenario
scenarija.
Odabrane mjere imaju uticaj na smanjenje emisija PM, ispod nivoa referentnog
scenarija i bazne godine (2010).
U sljedeem poglavlju dati su rezulati analize uticaja mjera na smanjenje koncentracija
lebdeih estica PM10 i PM2.5 u vazduhu.
6 Planski scenario / broj prekoraenja granine vrijednosti srednjih dnevnih koncentracija PM10