You are on page 1of 2

MEDVJED

Ishrana
Od biljne hrane u proljeće i ljeti u prehrani dominiraju zeljaste biljke i mlada trava,
ljeti se pridružuju razni plodovi, a u jesen i žir bukve – bukvica kao glavni izvor
potkožnog masnog tkiva potrebnog za prezimljavanje bez hrane u hibernaciji.
Zbog probavnog trakta neprilagođenog za velike količine hrane biljnog porijekla,
veliki dio biljne hrane prođe kroz medvjedov probavni trakt neprobavljen, zbog
čega je prisiljen uzimati velike količine hrane. Osim toga, zbog samo djelomične
razgradnje tijekom probave, medvjed izmetom pomaže širenju biljnih vrsta,
prenoseći
sjemenke
na
velike
udaljenosti.
Biljke koje medvjed rado jede su u proljeće medvjeđi luk (srijemuš), kozlac, razne
trave, djetelina. Ljeti jede anđeoski korijen, plodove jagoda, malina, kupina,
borovnice. U kasno ljeto jede i plodove voćaka divlje i domaće jabuke, šljive, dok
u jesen uz bukvicu koja mu je najvažnija jede i plodove ljeske, kestena, raznih
hrastova
(žirove),
plodove
drijena,
šipka
itd.
Rado ulazi u polja gdje voli sve voće, od trešnje, preko jabuke, kruške do šljive,
voli zob i kukuruz, rado jede šumski med i ličinke pčela pa zna i provaljivati u
pčelinjake i na taj način raditi štete u poljoprivredi.

Od hrane životinjskog porijekla najčešće se hrani strvinama životinja koje nađe u
šumi i na mrcilištima. Ponekad, ako ima priliku, napast će domaće životinje, ovce,
krave, magarca ili konja. Od divljih životinja napada samo vrlo mlade ili ranjene i
bolesne životinje koje mu ne mogu pobjeći. Od utjecaja na divlje životinje, jedino
je vrijedno spomenuti njegov utjecaj na populaciju srna kad po rubovima livada
zna ponekad tražiti mladu, tek olanjenu lanad, ali ni to nije toliko česta ni značajna
pojava koja bi bitnije utjecala na brojno stanje srna.