You are on page 1of 105

Dr. N o r m a n W .

W a l k e r

SOKOVI OD SVJEEG
VOA I POVRA
Napitci bogati ivotnom s n a g o m za zdrav ivot

Sadraj
Predgovor Manfreda G. Langera
Predgovor Dr. med. R. D. Pope
Svjei sokovi od voa i povra
to nedostaje vaem tijelu?
Encimi
Zdravlje je pretpostavka zadovoljnog ivota
Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre?
Kuhana hrana
Moj prvi sok od mrkve
Sokovi nisu koncentrirane namirnice
Zatita od pesticida i sredstava za prskanje
Koliko soka moete popiti bez razmiljanja?

7
8
9
14
15
17
20
22
25
27
30
32

Sokovi - primjena i korisnost


Prehlade
Endokrine lijezde
Ocat
Mlijeko
Prirodno raanje
Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?
Na to trebate paziti
Odstranjivanje otrova

37
100
102
104
107
110
115
118
121

Sirovi sokovi od voa i povra


Terapeutske primjene kod odreenih bolesti
Recepti

125
127
130

Bolesti i recepti

143

Sadraj vitalnih tvari u vou

181

Sadraj vitalnih tvari u povru

185

Predgovor
Manfred G. Langer
Literatura
O Autoru

Stvarno kazalo

191
193
195

Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i


strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mno
gim lijenicima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Marilyn
Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva
dr. VValkera u svojim studijama o prehrani.
Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko zna
enje to ga sokovi od voa i povra imaju za ovjekovo zdravlje.
Svojim brojnim publikacijama bitno je pridonio tome da se danas u
svakom amerikom domainstvu piju velike koliine sokova.
Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim tvornikim
sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima iz voa i
povra.
Knjige dr. Walkcra lak*.) su temeljite i sadrajno bogate da bi ih tre
bao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja.
Stoga smo preveli i objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najva
nijih naslova:
"Sjajno
"Voda

zdravlje"
moe

"Dnevno
"Sokovi

razoriti

svjea
od

sv/eeg

"Zdrava

probava

"I

moete

vi

"Povratak

vae

salata

zdravlje

odrava
voa

bez
opet

povra

zatvaranja
biti

"
vae

zdravlje

"

"
"

mladi"

prirodi"

Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113. godini ivota. I


poslije stolog roendana obavljao je poslove u kui.i vrtu, te se jo
uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposo
bnosti sve do smrti u 116. godini.
Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce. Danas slovi
kao pretea svih zagovaratelja prirodnog i zdravog naina ivota.
6

Predgovor
Dr. med. R. D. Pope

Ja rado priznajem da me je kod prireivanja ove knjige dr. Norman


W. Walker uvelike zaduio svojim neumornim radom.
Dr. Walker dao mije bez ikakvih predrasuda na raspolaganje rezul
tate svojih istraivanja, svojih pokusa i analiza, te mi na taj nain
omoguio da priredim i objavim temeljit i sveobuhvatan prirunik o
sokovima. Zahvaljujui njegovoj susretljivosti mogao sam napisati
uputstva za terapeutsku primjenu voa, salata i povra, ako se uzi
maju sirovi u obliku svjee pripremljenih sokova.
Nadam se da ova knjiga nee biti samo korisno i praktino poticajno
djelo za sve studente medicine, lijenike i ostale lanove zdravstve
nih ustanova, nego e pomoi svim ljudima da iz prirodnih ivenih
namirnica izvuku najbolju korist.

SVJEI SOKOVI
OD VOA I POVRA

Ljudi su tek prije dva stoljea doli do spoznaje d a j e stanje


ovjejeg tijela neraskidivo povezano s kvalitetom prehrane i
njenom primjerenoeu potrebama tijela. Tijekom protekla
dvaju stoljea posveuje se postupno sve vie panje
funkcijama ovjejeg tijela, vrsti i nainu na koje tijelo koristi
ivomu energiju - minerale, vitamine i druge stvari iz kojih se
sastoji prehrana.
U cijelom svijetu postiu se - na podruju terapije pomou
sokova - fenomenalni uspjesi te se na taj nain pomae tijelu u
svim nevoljama i bolestima. Meutim, mnogi ljudi j o uvijek
nisu informirani o vanosti prehrane i svjeih sokova od voa
i povra za ovjekovo zdravlje.
Koliku vrijednost kriju u sebi svjei sokovi pokazalo se
ve na prekretnici 19. i 20. stoljea. Njihovu vrijednost pri
znali su brojni lijenici, iscjelitelji i strunjaci za prehranu.
Djelotvornost tih sokova sastoji se u injenici da se odvaja
njem vitalne energije i v o d e od vlaknastih tvari tekua prehra
na brzo probavlja. Probavni procesi potrebni da se hranjiva
tvar odvoji od vlaknastih, otpadnih tvari zahtijevaju odreeno
vremensko trajanje. Probava cjelovitog voa i povra trai
energiju, a izvor energije lei u hranjivim tvarima. Jedan dio
" t e k e " hrane koju ovjek j e d e koristi se kao " p o g o n s k o gori
v o " koje tu energiju stavlja u pogon.
Evo nam o d g o v o r a na esto postavljeno pitanje: zato se
voe, salate i povre ne bi smjelo jesti cijelo, zato se moraju
praviti sokovi? Vlakna nemaju nikakvu hranjivu vrijednost,
ali imaju itekako korisnu i potrebnu svrhu. Ona djeluju poput
" m e t l e " u probavnom kanalu i omoguuju brzu probavu, lako
11

vlakna u d e b e l o m crijevu izgledaju kao mikrosopski sitni dijclii celuloze, poto su proli kroz eludac, dvanaesterac te
sedam i pol metara dugo tanko crijevo, t a j e vlaknasta tvar za
debelo crijevo j o uvijek balast, ali balast koji mu je potreban.
N a i m e , bez te vlaknaste tvari kao balasla debelo crijevo - ali i
tijelo kao cjelina - ne bi bilo zdravo.
Zato se strogo odmjerena prehrana ne smije sastojati samo
od svjeeg voa, ili salata od sirova povra raziitih vrsta. O
pravilnom izboru i pripremanju salata mogu se nai poblia
uputstva i preko 100 recepata u mojoj knjizi "Dnevno svje
e salate odravaju vae zdravlje". N o v o izdanje te knjige
sadri u prilogu sastav vitamina kod najvanijih ivenih
namirnica.

kupiti ivene n a m i r n i c e , previe cjepidlaimo. A k o se vae


osobno poimanje pravilno uzgojene hrane uzdiglo visoko
iznad openitog poimanja, onda je po m o m miljenju najbolje
da se preselite na selo i uzgajate vlastitu hranu.
Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Povratakprirodi".
Ukoliko niste uvijek u stanju kupiti o n e ivene n a m i r n i c e
koje biste htjeli, kupujte stvari koje su po kvaliteti najbolje.
Nastojte kupovati najsvjeiju i najkvalitetniju robu koju
moete nai. Bez obzira na to hoete li svoje voe i povre
koristiti za salate ili s o k o v e .

Praktiki je g o t o v o n e m o g u e iz bilo kojeg sjemena proi


zvesti savren proizvod, pa ak ni organskom nadogradnjom.
Razlog lei u t o m e to kod uzgoja biljaka igraju presudnu
ulogu m n o g e injenice koje mogu biti vrlo razliite od zemlje
do zemlje.
Danas postoje bezbrojne vrste ivenih namirnica. Razli
ite vrste m r k v e razlikuju se s obzirom na sadraj minerala, a
to vrijedi i za ostale vrste biljnih namirnica.
Moje informacije o vitaminima u ivenim namirnicama
smatrajte openitim smjernicama, j e r tlo, klima, mjesto, kao i
nain uzgoja m o g u biti vrlo razliiti.
Koristimo li kod pripremanja hrane to vie razliitih vrsta
voa, salata i povra, ne m o r a m o se brinuti oko toga j e s m o li
dobili dovoljno minerala i vitamina koji su potrebni naem
tijelu.
A k o m o e m o dobivati organski uzgojene ivene namir
nice, mi s m o u m n o g o povoljnijem i sretnijem poloaju, u
usporedbi s ljudima koji moraju uzimati ono to im se nae
pri ruci, bez obzira na kvalitetu. N o , ne bi bilo u redu da u
supermarketu ili prodavaonici voa i povra, gdje nam valja
12

13

to nedostaje vaem tijelu?


Meni je posve j a s n o da moje tijelo ne moe biti u potpu
nosti zadovoljeno encimima, ukoliko ne pijem svjee sirove
sokove u dovoljnim koliinama.
A k a k o je s v a m a ?
Vi ste sami odgovorni za prehranu s v o g tijela. M o r a t e zna
ti da v a m ivot ovisi o hrani.
Vae tijelo sastavljeno je iz milijardi i milijardi mikro
skopski sitnih stanica. Vaa egzistencija ovisi o njima. Stani
c a m a je potrebna hrana, ivotonosna hrana. Iskljuivo o v a m a
ovisi hoe li vas to to jedete odvesti u prederavanje ili u
pothranjenost!

Encimi
Kljuna funkcija u djelovanju hrane na vae tijelo je s a m
ivot sadran u vaoj hrani i vitaminima koje n a z i v a m o enci
mima.
Encim je vitamin koji hrani tijelo i odrava ga na ivotu,
vitamin skriven u sjemenu, klijanju i rastu biljaka. Taj princip
ivota poznat je k a o encim.
Encimi se opisuju kao kompleksne supstancije koje nam
omoguavaju probaviti hranu i odaslati je u krv. M e u t i m ,
encimi nisu nikakve "supstancije", ve je to nedokuiva,
magnetska, kozmika energija s a m o g principa ivota, usko
povezana sa svim akcijama i aktivnostima svake m o l e k u l e u
ljudskom tijelu, u biljkama i u svim inim ivotnim oblicima.
Kad se j e d n o m d o m o g n e m o te spoznaje, postaje n a m j a
sno zato m o r a m o birati hranu r a z u m o m i umijeem, zato
mora biti sirova, nekuhana i neobraena.
Mi ne m o e m o istovremeno posjedovati ivot i smrt, ni u
svom tijelu, ni u vou. ni u salatama, ni u povru, ni u sjemen
k a m a , ni u sjemenu. Gdje ima ivota, tu su encimi.
Encimi podnose temperature preko 4 5 C . Na temeperaturi
preko 50C postaju neaktivni, ba kao to ljudsko tijelo posta
je neaktivno u vruoj vodi. K o d temperature od 54C gasi se
ivot veine eneima.

14

U sjemenu se encimi nalaze u nekakvom stanju u s p a v a n o sti. Pod odgovarajuim uvjetima ostaju stotinama i tisuama
godina u slanju sanjivog ivota. Najbolji primjer za to su
penina zrna u piramidama koja su j o imala sposobnost
klijanja.
Pa i u leevima prapovijesnih ivotinja, koji su pronaeni
u najsjevernijim podrujima, u Sibiru i ostalim regijama, gdje
su se prije 50.000 godina za vrijeme iznenadnog zaleenja
odjednom smrznuli, utvreno je m n o t v o encima koji su p o 15

Zdravlje je pretpostavka
zadovoljnog ivota

slali aktivni kad se le otopio na normalnu tjelesnu tempera


turu. To znaci da se encimi mogu bez oteenja konzervirati
na niskim temperaturama.
ivot sam po sebi nije m o g u e objasniti; i zato opisujem
e n c i m e kao kozmiki princip energije ili kao vibraciju koja u
m o l e k u l a m a prouzrouje kemijski postupak ili promjenu te
stvara reakcije, a da se za vrijeme tog procesa sami encimi ne
mijenjaju, ne razaraju, odnosno ne potroe. Drukije reeno,
encimi su katalizatori, i kao takvi iziskuju procese ili promje
ne, a da pritom njihovo stanje ostaje nepromijenjeno.
S tim kratktim pojanjenjem vi ete s i g u r n o uvaiti veliko
znaenje razuma, logike i inteligencije kod izbora ivenih
namirnica s kojima prehranjujete svoje tijelo. Ovdje govori
mo o sirovoj hrani, ali i o njenoj pripremi, ona mora biti tako
pripremljena i pojedena da na najbri i najdjelotvorniji nain
prehranjuje stanice i tkivo vaeg tijela.
O b n o v a (regeneracija) je pravilo ivota. Da ne j e d e m o , mi
bismo umrli. A k o ne u z i m a m o hranu koja nae tijelo ispravno
prehranjuje, mi ne s a m o to e m o prijevremno umrijeti, mi
e m o na svom ivotnom putu biti nasmrt bolesni.
A k o svoje tijelo d a n o m i c e opskrbljujemo e l e m e n t i m a iz
kojih je sastavljeno, m o e m o posjedovati dobro zdravlje, pod
uvjetom da i ostalim pretpostavkama svog bia, svoje due i
svog duha posveujemo odreenu panju i obzirnost.
M o e m o jesti najbolju hranu na svijetu, ali ona nee spri
jeiti propadanje naeg tijela, ako u sebi b u d e m o stalno nosili
ljutnju, bojazan, brigu, frustracije i negativno raspoloenje.

Svaka radost i svaki profesionalni uspjeh zasnivaju se na


blagostanju i vitalnosti tijela.
Hrana mora biti ivotonosna (organska). Soli i minerali
moraju biti ivi, to znai organski, kako bi ih ljudsko tijelo
m o g l o prihvatiti i primijeniti za okrijepu i obnovu svojih sta
nica i tkiva.
S u n e v e zrake prenose energiju u biljni svijet i na taj nain
aktiviraju encime. Pomou te snage anorganski elementi pre
tvaraju se u organske, u elemente koji nose u sebi ivot, koji
su poeljni k a o hrana.
Zahvaljujui znanstvenom istraivanju mi smo danas u
stanju analizirati elemente sadrane u ivenim namirnicama,
temeljito ih poznavati te uravnoteeno unositi u svoje tijelo
prema odgovarajuim potrebama.

Nae tijelo sastoji se od m n o g o elemenata. Najvaniji su:


Kisik
Ugljik
Voda
Duik

Kalcij
Fosfor
Kalij
Sumpor

Natrij
Magnezij
eljezo
Jod

Klor
Fluor
Silicij
Mangan

Svaka "reparatura" i svaka o b n o v a naeg tijela, osim u


sluaju nesrea, mora zapoeti iznutra. A k o krv, stanice i
tkivo, organi, lijezde i svi ostali dijelovi tijela ne sadre te
elemente u ispravnom odnosu, ili a k o neki od tih elemenata
nisu dovoljno zastupljeni, dolazi do neuravnoteenosti tijela
te se razvija stanje poznato kao toksemija, a tokseinija nije
16

17

nita drugo do trovanje (vidi t a k o e r / ) / : John H. Tilden "Mit


Toxamie fangen alle Krankheiten / S tokseinijom poinju sve
bolesti").
Da bismo sauvali ispravnu ravnoteu za svoje zdravlje,
mora preteni dio hrane koju j e d e m o sadravati ive, vitalne,
organske elemente. Ti elementi nalaze se u svjeem sirovom
vou, salatama, povru, j e z g r a m a i sjemenkama. Sve poje
dinosti moete nai u mojoj knjizi "Dnevno svjea salata
odrava
vae zdravlje".
Kisik je j e d a n od najvanijih elemenata. Kuhanjem hrane
kisik nestaje. Veina eneima unitava se na temperaturi od
5 4 C i tako se gubi najvei dio ivotne energije koja nam je
potrebna kao hrana.
injenica da su generacijama ivjeli i j o uvijek ive mi
lijuni ljudi koji j e d v a da su - a k o su uope - jeli neto drugo
do k u h a n u hranu, nije nikakav d o k a z da su egzistirali radi
konzumiranja kuhanih ivenih namirnica. Takvi ljudi nalaze
se zapravo u stanju svojevrsnog d e k a d e n t n o g egzistiranja, to
im njihovo otrovano tijelo dozvoljava. Zar bi nam bolnice u
protivnom bile prepune i preoptereene? Zato se godinje
proda vagone i v a g o n e tableta za ublaavanje bolova? Zato
su bolesti srca, eerna bolest, rak, plune bolesti, prijevreme
na senilnost i prijevremena smrt tako este?

Kad ovjek j e d n o m krene prirodnim putem u nastojanju


da p o n o v n o zadobije i sauva svoje zdravlje, kad se p o n o v n o
d o m o g n e sree koje to ostvarenje nosi sa s o b o m , kad se ta
srea preobraava u s v a k o d n e v n u praksu, b u d e mu esto a o
to veina ljudi ne razmilja o toj temi, ve svjesno i p o s t u p n o
tone sve dublje u stanje otrovanosti i dekadencije - p r e m d a bi
im s a m o malo znanja m o g l o p o m o i da izbjegnu prijevremeno
i esto puta veoma bolno upropatavanje. Preko 170 godina
postoji kod nas "uenje o prirodnom zdravlju" koje je p o m o
glo brojnim ljudima, ali j o uvijek nije raireno u onoj mjeri
da bi svi ljudi bili o njemu informirani te bi po njemu i ivjeli.
M o j e knjige su u naoj zemlji t o m e uvelike doprinijele, ali je
itekako vano da i drugi ljudi ire informacije o prirodnom
zdravlju, kao to to npr. s velikim uspjehom diljem svijeta
ine Harvey i Marilyn D i a m o n d sa svojim knjigama "Fit za
ivot I. i II. " te "Nova kultura jedenja suneve hrane ".

N a Stvoritelj stvorio je ljudsko tijelo s velikom s n a g o m


odolijevanja svim tjelesnim grijesima. Kad j e d e m o neto to
za nas "nije d o b r o " , o d n o s n o to nije u skladu s naom potre
bom za hranom i uravnoteenim uzimanjem hrane, mi pati
m o . Bolovi i grevi nas opominju, a s v r e m e n o m preputaju
bolestima i naposljetku brojnim kroninim oboljenjima koja
su zahvatila preteni dio ovjeanstva.
C e s t o se posljedice ne pojavljuju o d m a h , zahvaljujui
enormnoj snazi odolijevanja naeg tijela traje to danima, mje
secima i godinama, sve dok se ne utvrdi ozbiljno oboljenje.
18

19

Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre?

Bez poznavanja osnovnog pravila koje se odnosi na pro


bavu s o k o v a iz svjeeg sirovog voa i povra, vi ete moda
postaviti pitanje: Zato ne bismo jeli samo voe i povre, bez
g/ljeenja u SOkovniku i odvajanja vlaknastih tvari?
O d g o v o r je vrlo jednostavan. vrsta hrana zahtijeva m n o
go dui probavni proces u kojemu se hranjive tvari stavljaju
na raspolaganje stanicama i tkivu n a e g tijela. Vlakna u sa
moj hrani nemaju zapravo nikakvu hranjivu vrijednost, ali
za vrijeme peristaltike (miinog stezanja) crijeva slue kao
" m e t l a " . Odvajanje vlaknastih tvari kod pripremanja sokova
o m o g u a v a vrlo brzu probavu s o k o v a i preuzimanje njihovih
hranjivih tvari, najee unutar j e d n e minute.
D o b r o z n a m o da je celer zbog visokog postotka natrijeva
klorida j e d n a od ponajboljih ivenih namirnica p o m o u koje
m o e m o odoljeti ekstremnoj vruini. J e d e m o li ga cjelovitog,
treba n a m dugo vremena za probavu, tako da bi nas vruina
svladala prije negoli bi dolo do blagotvornog djelovanja. Ali
ako u z m e m o au ili pola litre soka od svjeeg sirovog celera
i popijemo, blagotvorno djelovanje nastupa m n o g o bre. Na
taj nain postaje npr. nepodnosiva vruina u pustinjskim pre
djelima m n o g o podnosivijom.
itavi plodovi, salata i povre sadre u sebi dosta veliku
koliinu vlaknastih sastojaka. U tim vlaknastim sastojcima
sadrane su vrlo vane hranjive tvari bez kojih naprosto ne
m o e m o . Te molekule i njihovi encimi u svjeim sirovim
sokovima doprinose brzom prehranjivan ju stanica i tkiva,
lijezda, organa i svih dijelova tijela.
Vlaknaste tvari voa, salata i povra istovremeno su i
vrlo dragocjene. A k o je hrana koju j e d e m o sirova, nekuhana
i neobraena, vlaknasti sastojci olakavaju proces probave.
20

Kad se hrana kuha. vruina unitava u njoj ivot. Vlaknasti


sastojci koji su, zahvaljujui vruini, izgubili svoj magnetizam i postali mrtvi, djeluju sada k a o brisai prljavtine koji
briu crijeva i esto ostavljaju na stijenkama crijeva trag sluzi
(vidi takoer "Die schleimfreie Heilkost / Ljekovita prehrana
osloboena sluzi" od prof. Arnola l-hreta). Tijekom v r e m e
na ta se sluz nagomilava, podlijee gnjilenju i stvara toksemiju (trovanje krvi). Uslijed toga d e b e l o crijevo postane lijeno,
to ima za posljedicu zaepljenje, upalu crijeva, izboinske i
ostale smetnje.
S o k o v i m a koji su dobiveni iz svjeeg sirovog voa i p o
vra moete svoje stanice i tjelesno tkivo opskrbiti potrebnim
e l e m e n t i m a i hranjivim e n c i m i m a . i to na lako probavljiv i
prihvatljiv nain.
Imajte uvijek na umu da g o v o r i m o " e n c i m i m a h r a n e " .
Mislim na e n c i m e hrane koju j e d e m o . Stanice i tkiva neeg
tijela imaju vlastite e n c i m e koji p o m a u kod p r o b a v e i prihva
anja hrane. Uostalom sve molekule iz kojih se sastoji nae
tijelo bogate su e n c i m i m a .

Kuhana hrana
U pravilu ne s m e t a m n o g o a k o se ponekad j e d e kuhana
hrana (ali ne i peena), pod p r e t p o s t a v k o m da se u dovoljnim
koliinama j e d e sirova hrana. Mi d a n a s i v i m o u a t o m s k o
doba, i ako se probavom velikih koliina kuhane hrane sami
" u p r o p a t a v a m o " , time izazivamo u sebi tjelesni i duevni
konflikt koji predstavlja odreenu zapreku i smetnju naem
postojanju.
Sokovi iz svjceg sirovog voa i povra su zapravo sred
stva p o m o u kojih m o g u biti sve stanice u naem tijelu osigu
rane e l e m e n t i m a koji su im potrebni, i to na lako prihvatljiv
nain.
Vi m o r a t e znati da kuhane i preraene ivene namirnice
mogu d o d u e sadravati u sebi ivot, ali o n e ne posjeduju sna
gu kojom bi na ispravan nain o b n o v i l e nae stanice. Stalnim
probavljanjem kuhanih i preraenih ivenih namirnica dola
zi do izrazitog slabljenja naih stanica i naeg tkiva.
Nijedan lijek na svijetu ne donosi u krv neto i m e bi tijelo
m o g l o neprekidno vriti obnovu.
ovjek m o e dnevno pojesti etiri ili pet velikih obroka,
a da tijelo i dalje osjea nedostatak i glad za ivotnom ener
gijom ti hrani, da osjea smetnje u pogledu uravnoteenosti
encima.
Voni sokovi su proistai ovjejeg tijela. N a r a v n o da
voe m o r a biti zrelo. Jedna j a b u k a na dan udaljuje od nas
lijenika, razumije se, pod pretpostavkom da inae j e d e m o
dovoljno "svjee hrane. Voe - uz svega tri ili etiri iznimke
- ne smijete nikada jesli zajedno s proizvodima od kroba i
eera. Voe opskrbljuje tijelo sa s v i m potrebnim ugljinim
hidratima i eerom.
Sokovi od povra su istovremeno hranitelji i obnovitelji
tijela. Oni sadre sve aminokiseline, minerale, soli, encime
22

i vitamine potrebne ljudskom tijelu, pod pretpostavkom da


je rije o svjecm povru, sirovom, pravilno ekstrahiranom
(iscijeenom) i pripremljenom bez konzervansa.
S v e dragocjene stvari u ivotu nisu lako dostupne, pa
tako ni onaj dio povra u kojemu je koncentrirana najvea
vrijednost ivotonosne energije, budui da se krije u vlakna
stim sastojcima. Stoga je nuno sirovo povre i salate d o b i o
savakati.
Na kraju krajeva ovjeku je namijenjena prvenstveno sirova
hrana. Ali nije svatko u stanju preko noi promijeniti ivotnu
naviku te kuhanu, neprirodnu hranu zamijeniti sirovim ive
nim namirnicama. Istini za volju, neoekivano brza promjena
mogla bi izazvati smetnje koje dotini ovjek ne bi razumio,
a mogle bi biti vrlo korisne. U takvim situacijama je mudro
potraiti savjet kod nekoga tko ima iskustva s reakcijama to
ih izaziva nagla promjena u prehrani, npr. kod nekog praktiara
prirodnog zdravlja koji u Njemakoj vode preko 50 kruoka.
U s v a k o m sluaju svjei sokovi od povra korisni su kao
dopuna svakoj prehrani, a osobito a k o se ovjek ne hrani oso
bito z d r a v o m hranom, ako j e d e sve to mu prija.
Ukoliko ste i vi j e d a n od onih koji uzimaju hranu bez
ikakvog plana, znajte da sokovi imaju za vas ivotno pre
sudno znaenje, budui da opskrbljuju vae tijelo potrebnim
ivotnim elementima i vitaminima koji uvelike nedostaju u
k u h a n i m i preraenim ivenim n a m i r n i c a m a .
S druge pak strane, ni stopostotna sirova hrana bez svjeih
sirovih sokova nije dostatna. A nije dostatna zato to se izne
naujue velik dio molekula iz kojih se sastoji hranjiva tvar
u sirovoj hrani za vrijeme probave i primanja hranjivih tvari
primjenjuje kao gorivo, to obino traje dva ili tri sata nakon
obroka. Te molekule dodue posreduju hranu tijelu, ali s a m e
veim dijelom sagoijevaju, tako da samo manji dio ostaje na
raspolaganju za obnovu slanica i tkiva.
23

A k o pijete svjee sirove sokove, stanje je posve drukije.


Sokovi su za desetak do petnaestak m i n u t a probavljeni i g o
tovo u cijelosti primijenjeni obnovi i prehranjivani u stanica
i tkiva, lijezda i tjelesnih organa. itav postupak p r o b a v e
i prihvaanja hranjivih tvari postie najveu m o g u u brzinu
i odvija se uz minimalni gubitak vrijednosti u p r o b a v n o m
sustavu.
Vano je da svoje sokove pijete d n e v n o svjee, bez obzira
na nain i vrstu postupka p o m o u kojega ih iscijedujete. to
je sok bolje ekstrahiran (iscijeen), to je prirodniji i djelotvor
niji.

Moj prvi sok od mrkve


Prvi p o k u s uinio sam ribajui m r k v u na ribeu. Dobivenu
kau od m r k v e procijedio sam p r e k o j e d n e krpe i tako dobio
sok. Uvjerivi se u udesan okus tog soka, pripremljenog na
vrlo j e d n o s t a v a n nain, pokuao sam na drugaiji nain pri
premiti kau od mrkve, ne bih li iz nje dobio to vie soka.
Ustanovio s a m da sokovi fermentiraju i gube svoju vrijednost
a k o se o d m a h ne popiju; u tom pogledu presudan je faktor
vremena.
Naposljetku sam pronaao m e t o d u p o m o u koje sam p o
vre i v o e mehaniki izribao u kau, slinu j a b u n o m k o m u ,
i na taj nain oslobodio unutranjost vlaknastih stanica i sve
molekule. Potom sam tu kau ispreao u hidraulinoj prei.
Sok je bio do kraja iscijeen, a njegova kvaliteta izvanredna.
Sokovnik koji istovremeno riba i hidrauliki prea relati
vno je skup aparat. N o , ne mislite samo na visoki izdatak, ve
ponajprije na investiciju (ulaganje) u svoje zdravlje koja se
itekako isplati!
Sokovnici koji rade p o m o u centrifugalne sile, a takvi se
preteno nalaze na tritu, korisni su prije svega glede s a m o g
ekstrahiranja sokova. Poeljni su za putovanja, ali i za kori
tenje u malim stanovima. S o k o v e koji se m o g u proizvesti
p o m o u tih aparata m o e piti velik broj ljudi, a velika brzina
koju razvijaju oslobaa encime i vitamine iz vlaknastih a
hura. Najbolja kvaliteta postie se p m o u pree za sokovove,
ona je d u g o r o n o gledano najjeftinija i najdjelotvornija to se
tie prehrane. Osobito je dobar i poeljan Champion-sokovnik
p o m o u kojega se mogu proizvoditi maslac od ljenjaka i ra
z n e kreme za sladoled.
Svaki svjei sirovi sok dobiven p o m o u bilo kojeg sokovnika svakako je bolji od nikakvog soka.

24

Sok koji se dobiva centrifugalnom m e t o d o m treba o d m a h


25

popiti, budui da iscjedenjc soka iz vlaknastih ahura naje


e nije tako savrena kako bi to s tehnike strane mogla biti,
pa bi oksidacija i vruina koje pritom nastaju mogle sok vrlo
brzo unititi.
K o d svojih pokusa ustanovio sam da otrovna sredstva za
prskanje velikim dijelom ostaju u vlaknastim sastojcima voa
i povra.

Sokovi nisu koncentrirane namirnice


N a Stvoritelj dao nam je ivene namirnice kao hranu i
k a o lijekove. Stoga je sasvim prirodno da prilikom uzimanja
hrane i m a m o pred oima i j e d n o i drugo.
Nije ispravna tvrdnja da su sokovi koncentrirane namir
nice. Koncentrirana namirnica je proizvod koji se dehidrira,
u kojemu se sadraj vode reducira. Sokovi su tekue ivene
namirnice koje sadre istu, organsku vodu najbolje kvalite
te.
Kod iscjeivanja sokova osobito je vano pravilno razre
zati vlakna, o d n o s n o vlaknaste ahure te iz njih osloboditi
ivotonosnu energiju.
Moja istraivanja pokazala su da se vlakna moraju ispravno
smrviti. Potom se mora sok pomou hidrauline ili neke druge
pree iscijediti iz nastale kae. U protivnom n e e m o u soku
zadrati vitamine, encime i ine ivotno hranjive sastojke.
A k o su sirovi sokovi pravilno iscjeeni, m o e ih ljudsko
tijelo s lakoom i brzo prihvatiti, a budui da su ti sokovi
ujedno organske i vitalne ivene namirnice, oni obnavljaju
itavo tijelo iznenaujue brzim djelovanjem.

Champion - sokovnik

26

I zato nemojte misliti da su svjei sirovi sokovi koncentri


rane namirnice ili lijekovi. Oni su naa najmanje koncentrira
na ivena namirnica, ali zato najhranjivija.
Razmislite malo koliko su od sokova koncentriranije slje
dee ivene namirnice: sojina zrna i sojino brano su 8 7 0 %
koneenlriraniji od m r k v i n a soka i 9 4 0 % koncentriraniji od
celerova soka. Popcorn (kukuruzne pahuljice) su otprilike
2 1 0 0 % koncentriranije od mrkvina soka i 2 3 0 0 % od celerova
soka. Bijeli eer je 4 2 0 0 % koncentriraniji od mrkvina soka i
4 6 0 0 % od celerova soka.
Kad vidimo kako je veliko koncentriranje tih ivenih na
mirnica u usporedbi sa sokovima, postaje nam j a s n o gdje je
27

uzrok previsokoj kiselini koja nastaje u tijelu kao posljedica


probave proizvoda od soje, kukuruznih pahuljica, eera, i
tarica i drugih proizvoda.
Sok od m r k v e m o e se usporeivati i sa svjeim, nerazblaenim kravljim mlijekom. Sadraj vode je u njihovim
prirodnim kemijskim sastavima g o t o v o isti.
N a r a v n o da je paradoksalno usporeivati kravlje mlijeko
sa s o k o m od mrkve. Kravlje mlijeko je ivena namirnica
koja najee stvara sluz. Sadraj kazeina (siriva) u kravljem
mlijeku vrlo je visok i kree se negdje o k o 3 0 0 % iznad ka
zeina u majinom mlijeku. (Kazein je sporedni proizvod iz
mlijeka koji se upotrebljava kao d o b r o ljepilo za drvo). Ka
zein stvara katar kod djece i odraslih koji piju velike koliine
mlijeka. Kravlje mlijeko osim toga povlai za sobom este
prehlade, curenje iz nosa, potekoe s krajnicima, grlom i
bronhijima - dok je sok od mrkve najbolje sredstvo za odstra
njivanje sluzi.
Pretjerano stvaranje sluzi u tijelu kao posljedica probave
velikih koliina mlijeka ne ograniava se s a m o na mlade
ljude, ve se esto javlja i kod odraslih osoba, kod kojih su
posljedice u pravilu j o gore. Naime, to su ljudi stariji, snaga
njihova odolijevanja je slabija u usporedbi s mlaim narata
jem.
elite li piti mlijeko (sto vam ne p r e p o r u a m ) , znajte da
postoji mlijeko koje je za ljudsku p r o b a v u m n o g o lake od
kravljeg mlijeka. To je svjee kozje mlijeko.
Svjee kozje mlijeko ne stvara g o t o v o nikakvu sluz. Doe
li do pojave katara nakon pijenja svjeeg kozjeg mlijeka,
onda je to obino posljedica teko probavljivih prethodno
uzetih velikih koliina slatkia i ivenih namirnica koje u
sebi sadre krob, a nipoto posljedica kozjeg mlijeka. Kozje
mlijeko valja piti neprokuhano, ne smije biti zagrijano preko
4 8 C niti smije biti pasterizirano.
28

N a r a v n o da za djecu ne postoji bolje mlijeko od majinog.


Svjee kozje mlijeko je najbolji nadomjestak majinog mlije
ka. Bilo bi dobro da se tom mlijeku doda malo svjeeg siro
v o g soka od mrkve. Svjee kozje mlijeko m o e se dodavati i
ostalim svjeim sirovim sokovima.
Imajte uvijek na pameti provjerenu istinu da kod pripre
manja svjeeg sirovog soka od voa i povra kvaliteta soka
ima najvei utjecaj na djelovanje.
A k o je sok iz voa ili povra neispravno iscijeen, on d o
due sadri svojstva ivotne, organske vode, i kao takav j o
uvijek je koristan, ali je njegova djelotvornost oslabljena, j e r
mu djelomino nedostaju vitamini i encimi koji su ostali u
vlaknastim ahurama i kai.
Razliiti udovi i organi naeg tijela sastavljeni su od m n o
gih siunih stanica u kojima su sadrani naprijed spomenuti
razliiti elementi. Te stanice se tijekom ovjekova postojanja
troe i zato ih valja stalno obnavljati. Hrana koja je ovjeku
potrebna za obnavljanje tih stanica mora biti ivotonosna,
organska, mora posredovati o g r o m n e koliine ivotonosnih.
organskih minerala, potrebnih za odravanje tijela.
Prehrana koja se uglavnom sastoji od neprirodnih ivenih
namirnica neizbjeno vodi do upropatavanja stanica, to ima
za posljedicu razna oboljenja i kronine tegobe.
Stoga je n u n o potrebno opskrbljivati tijelo hranom koja
je puna ivotonosne (vitalne) energije. A k o je propast stanica
ve zapoela, ili je uvelike na djelu, najbolje je organizam
temeljito proistiti postom i sirovim sokovima.
Postoje oiti dokazi d a j e d o p u n a naih obroka sa sirovim
s o k o v i m a od voa i povra najbolja metoda p o m o u koje se
tijelu vraa ivotna energija koja mu je nedostajala.

29

Zatita od pesticida i sredstava za prskanje


Djelovanju pesticida na nae ivene n a m i r n i c e trebali
b i s m o posveivati m n o g o veu j a v n u pozornost.
Moja iskustva govore da probava voa i povra m o e zbog
pesticida i sredstava za prskanje biti tetna. ilice tih ivenih
namirnica pohranjuju otrove. Encimi i m o l e k u l e alergini su
na otrove.
Poznato je da nedostatak vitamina u prirodnim ivenim
n a m i r n i c a m a , o d n o s n o njihov opstanak ovisi direktno o ne
dostacima tla u kojima se te namirnice uzgajaju.
A k o je tlo u kojemu se uzgajaju salate i p o v r e postalo ne
prirodno zbog nedostatka kompostiranja ili gnojenja, ili zbog
neprimjerene obrade, onda e u toj salati i povru nedostajati
ivotonosna energija, s t o j e izravno p o v e z a n o s nedostatkom
hranjivih tvari u dotinom tlu.
M o r a m o takoer znati da sredstva za prskanje i pesticidi
i uz najbolju obradu tla ipak prodiru u sadnice i korijenje bi
ljaka, njihove ilice pohranjuju ih u sebe. Biljke rastu i napre
duju - ne z b o g pesticida i sredstava za prskanje - ve usprkos
tim otrovima. Zato? Zato to encimi i m o l e k u l e svoju zadau
ispunjavaju, unato otrovanim ilicama.

d o b i v a m o sok u kojemu su encimi i molekule posve odvojeni


od vlaknastih tvari i otrova koji te tvari sadre u sebi.
Ja sam dakle pronaao o d g o v o r na pitanje kako se mogu
izbjei otrovi kojima su zagaene nae ivene namirnice.
Primjena C h a m p i o n - s o k o v n i k a ne znai da i m a m o bilo
to protiv primjene centrifugalnih aparata. D o k a z a n o je da se
centrifugalnom s n a g o m ne m o g u u potpunosti iscijediti svi
encimi i m o l e k u l e ; primjena filtera u centrifugalnim sokovnicima odstranjuje vlakna tako da se ne mijeaju sa s o k o m . N o ,
p o m o u C h a m p i o n - s o k o v n i k a m o e se pripremiti sok koji je
posve osloboen otrovanih vlaknastih tvari.
Mikser je za iscjeivanje sokova nepoeljan. On ree voe
i povre po ovjekovoj elji, ali kaa sadri m a s u u kojoj su
ostale otrovne vlaknaste tvari. Mikser n a m je u kuhinji potre
ban s a m o za pripremanje u m a k a , deserta i drugih pripravaka.
K a d kupujemo v o e , salatu, povre i ostale ivene na
mirnice, kupujmo ih uvijek u d u a n i m a koji dre najsvjeiju i
najbolju robu, u prodavaonicama prirodne hrane. Uvijek nam
mora na prvom mjestu biti kvaliteta. N e m a nadomjestka za
kvalitetu, ni pod koju cijenu, i a k o su trokovi vei, znajte da
je to dugoronije bolje nego da su jeftini.

Postavlja se pitanje kako je m o g u e dobiti e n c i m e i m o l e


kule iz voa i povra bez otrovanih vlaknastih tvari? Na kraju
krajeva encimi i molekule su hranjiva i vitalna materija koja
n a m je itekako potrebna. Vlaknaste tvari nemaju praktiki
nikakvu hranjivu vrijednost.
O d g o v o r je vrlo jednostavan. Za vrijeme ribanja voa i
povra rastvaraju se vlaknaste stanice i oslobaa ivotono
sna energija. Rezultat toga je kaa slina j a b u n o m k o m u . Ta
djelotvorna snaga ponaa se prema otrovima kao ulje prema
vodi. Ne mijea se s usitnjenim ilicama.
Kad se ta naribana kaa procijedi kroz odgovarajue sito,
30

31

Koliko soka moete popiti


bez razmiljanja?

U p r a v o onoliko koliko moete popiti, a


vate na ispijanje! Po svim pravilima struke
koja pokazuje vidljive rezultate iznosi pola
je popiti j e d n u do dvije litre. M o r a m o znati
nja soka ovisi o koliini koju s m o popili.

da se ne primora
najmanja koliina
litre; daleko bolje
da brzina djelova

Kad su se sokovi tek poeli piti, preporuivale su se male


koliine. 1 to ponajprije zato to u to vrijeme nije bilo na tri
tu nikakvih aparata p o m o u kojih bi se sokovi mogli pripre
mati u poeljnim koliinama. Pripremiti au soka p o m o u
runog sokovnika bilo je prilino rastrono i naporno. Danas
i m a m o na raspolaganju vrlo dobre s o k o v n i k e s hidraulinim
preama.
M e u t i m , obratite panju na
Prvo, minerali i kemijske tvari,
biti osloboeni iz mikroskopski
vou i povru, i drugo, moraju
odvojeni od vlaknastih tvari.

neka vana o s n o v n a naela.


vitamini i h o r m o n i , moraju
sitnih vlaknastih stanica u
biti pomijeani sa sokom i

Nije pronaen nikakav praktini manuelni sokovnik p o


mou kojega bi se moglo ekstrahirati svu ivotnu energiju
iz plodova voa i povra, budui da se vlakna ne ribaju, ve
s a m o usitnjuju. Vano je te vlaknaste stanice izribati, k a k o bi
se iz njih mogla osloboditi ivotonosna energija.
Centrifugalni i ostali slini aparati takoer su vrlo uin
koviti, a k o nam kvaliteta sokova nije na p r v o m mjestu. Ti
aparati nisu ni tako skupi.
Princip pripremanja soka centrifugalnom m e t o d o m bazira
se na brzo rotirajuoj okrugloj ploi s otrim n o e v i m a za
ribanje. Budui da je okretanje i / v a n r e d n o brzo, kaa koja
se dobiva ribanjem, okree se pomou centrifugalne sile na32

suprot ploama na posudi s rupicama i na taj nain odvaja se


sok od kae.
Fiziki i mehaniki je nemogue u potpunosti iscijediti
sok p o m o u centrifugalne sile. N o , sok koji se dobiva na taj
nain openito je sasvim dobar. Ali ne smije dugo stajati, ve
ga treba odmah popiti.
Bez obzira na odreene neostatklc te metode pripremanja
sokova, i od tako pripremljenih sokova moete imati korist. U
njima prirodna voda postaje naposljetku o r g a n s k o m v o d o m i
kao takva ima posebnu vrijednost. Vitamini i minerali sadra
ni u takvom soku vrlo su korisni.
Kad g o v o r i m o o voi. naravno da prvo p o m i s l i m o na vodu
iz pipe. nekog izvora, ili na kinicu. Malo ljudi zna da postoji i
ivena, organska voda uz anorgansku vodu. Rijetki su kojima
je to posve j a s n o . Priroda nam je stvorila biljke kao priruni
laboratorij koji kinicu ili vodu s izvora ili potoka pretvara u
ive molekule, u organsku vodu. Voda iz v o d o v o d n e pipe nije
samo anorganska, ona je gotovo u svim g r a d o v i m a kao pitka
voda zatiena klorom i ostalim kemikalijama, i kao takva
vrlo je nepoeljna za ljude i ivotinje. Voda iz potoka, rijeka i
izvora j e d n a k o je anorganska kao i kinica.
Jedini izvor koji nas opskrbljuje ivom, o r g a n s k o m vodom
su biljke - n a e v o e , salata i p o v r e - i sokovi koje od njih
p r i p r e m a m o . Ti sokovi moraju dakako biti sirovi, kako ne bi
izgubili svoja iva, organska svojstva, zato se ne smiju kuhati,
preraivati, dozirati ni pasterizirati.
Kad bi se sokovi kuhali, preraivali, dozirali ili pasterizi
rali, unitili bi se svi encimi, te bi takvi sokovi postali anor
g a n s k i m napitkom. To vrijedi za H , 0 ( v o d a ) , kao i za minera
le i kemikalije iz kojih se sastoji sok. Pretvoriti voe i povre
U tekuu ili polutekuu kau. a ne odstraniti iz njega celulozu,
daleko je od prave vrijednosti sokova. Jedini s m i s a o pijenja
sokova sastoji se u tome da nae tijelo bude u stanju primiti
33

u sebe na najbri mogui nain svu ivotonosnu energiju iz


voa i povra, a da ne optereuje probavne organe dodatnim
radom na razraivanju celulozne kae.
Pijete li ispravno pripremljene sokove, v a e tijelo je u
stanju te sokove prihvatiti u svega desetak, petnaestak minu
ta, dok bi probava kae od voa ili povra potrajala m n o g o
due.
Osim toga, pijenje sokova iz kojih nisu odstranjene vla
knaste tvari optereuje znatno vie p r o b a v n e organe, nego
kad j e d e m o itave plodove sirovog voa i povra i dobro ih
s a v a e m o ; nema temeljite probave, a k o su u hrani sadra
na vlakna celuloze. A obino su te vlaknaste tvari sdrane
u pripremljenoj kai. Za razliku od nje, sokovi iz kojih su
odstranjene vlaknaste tvari opskrbljuju nas bez problema iv o t o n o s n o m energijom koju sadri voe i p o v r e , a koju nae
tijelo prima u sebe iznenaujue brzo.

Kod probave voa i povra troi se energija, a ta potroena


energija uzeta je od ivenih namirnica koje se probavljaju.
Jedan dio " v r s t e " hrane, koju ovjek probavlja, na taj nain
gubi svrhu prehranjivanja i troi se kao p o g o n s k o gorivo za
proizvodnju ivotne energije.
Budite paljivi glede uzimanja najsvjeije i najbolje kvali
tete voa i povra. Pazite ne to b e z obzira kupujete li povre
za salatu ili za pripremanje soka.

Tek u posljednje vrijeme ljudi su doli do spoznaje d a j e


stanje ljudskog tijela neraskidivo p o v e z a n o s kvalitetom pre
hrane. Svakim d a n o m z n a m o sve vie o funkcijama ovjejeg
organizma i kako na organizam primjenjuje minerale i vita
mine iz kojih se sastoji hrana.
Rezultati koji se ostvaruju kod lijeenja raznoraznih
smetnji i bolesti fenomenalni su diljem svijeta, a osobito na
podruju terapije pomou sokova. Uvjerite se stoga i vi u vri
j e d n o s t koju imaju svjei sokovi iz voa i povra za ispravnu
prehranu i dobro zdravlje.
Svjei sokovi od voa i povra pokazali su to kriju u sebi
i zato svu njihovu vrijednost priznaju podjednako lijeici i
obini laici. Djelotvornost tih s o k o v a lei u injenici da se
ta tekua hrana probavi unutar nekoliko minuta, zato to su
minerali i destilirana voda odijeljeni od vlaknastih tvari. Ve
s m o spomenuli da probavili procesi p o m o u kojih se minerali
odvajaju od vlaknastih tvari zahtijevaju puno rada i vremena.
34

35

SOKOVI-PRIMJENA I
KORISNOST

S o k od l u c e r n e ili vije
Luccrna je osobito vrijedna vrsta djeteline. Ne s a m o s t o j e
bogata najvanijim mineralima i kemijskim e l e m e n t i m a , ve
sadri brojne elemnte iz dubine tla, j e r ima snaan vretenast
korijen koji prodire d u b o k o u zemlju. N a d z e m n a je stabljika
razgranata, lie perasto, cvjetovi su joj plave boje i leptiraste
grade.
Minerali koje luccrna sadri u bogatim koliinama i po
eljnom m e u s o b n o m odnosu - kao to su kalcij, m a g n e z i j ,
fosfor, klor, natrij, kalij i silicij - imaju p o s e b n u vrijednost. Ti
elementi potrebni su za besprijekorno funkcioniranje razliititih tjelesnih organa.
lako se luccrna uvelike primjenjuje kao stona hrana ili
krma, ona je i ti obliku soka - pri emu se uzimaju samo
listovi - od velike vanosti, pogotovo ako se pripravlja od
svjeih listova. Nijemci je nazivaju i "alfa-alfom" (biljkom
nad biljkama).
Lucerna se m o e prilagoditi najrazliitijim vrstama tla i
klimatskim uvjetima, m o e rasti ak i na alkalijskom tlu, i
zato nema n i k a k v o g opravdanja da je ne b i s m o posijali i na
svom zemljitu, ako ga posjedujemo, dok se na gradskim tr
nicama rijetko kada moete namjeriti na nju.
A k o ne moete dobiti svjeu lucemu, nabavite sjeme i
ostavite ga da proklija, a onda uzimajte i j e d i t e klice za va
redovni obrok. Sjeme brzo klija, a klice su vrlo dragocjene
kod prirodne prehrane.
Klice pretvaraju neivu materiju u ive stanice i tkivo.
39

Krava uzima sirove biljke k a o hranu. Uzima neto ivo u


svoje tijelo i pretvara to u jo sloeniji ivi organizam.

Najvaniji faktori u tom procesu pretvorbe j e s u encimi i


ivotonosno djelovanje sunevih zraka koje proizvode klorofil.

Nadimanja i ostale potekoe s crijevima imaju kod veli


kog broja pacijenata za posljedicu srane potekoe, to da
kako nema veze s n e k o m o r g a n s k o m sranom m a n o m , nego
s pretjeranim stvaranjem plinova u debelom crijevu, zbog
ega stijenke debelog crijeva vre pritisak na organe koji su
povezani sa srcem. Takva stanja najee se lijee ispiranjem
crijeva ili uzimanjem klistira. Srane potekoe nestaju, sve
dok nagomilavanje plinova ovjeku opet ne daje upozorava
jui signal d a j e debelom crijevu, a ne srcu, potreban ""Beipas"
ili "premoivanje".

Molekula klorofila sastoji se od itavog niza ukljikovih,


vodikovih, duikovih i kisikovih molekula. Interesantno je taj
uzorak usporediti s h e m o g l o b i n o m naih crvenih krvnih zrna
ca koji je takoer sastavljen od niza molekula, s a m o to nas
umjesto na atom magnezija upuuje na atom eljeza.

Klorofil nije ljekovit samo za krvne i srane bolesti, ve


je vrlo uinkovit kod ublaavanja problema i potekoa s di
sanjem, osobito u dinim upljinama i pluima. Sluz je jedini
uzrok infekcija i oboljenja dinih puteva, a j e d n a k o tako i
bronhijalnih potekoa i astme, ukljuujui i hunjavicu.

Ta nam analogija pomae otkriti tajnu korisnosti klorofila


za ljudsko tijelo. Strogi vegetarijanci, ija hrana iskljuuje
teku hranu i zrnje. a ukljuuje velike koliine svjeih sokova
- s bogatim udjelom zelenih sokova - ive due i nisu skloni
degenerativnim bolestima poput ljudi koji uglavnom uzimaju
kuhane ivene namirnice, a vrlo m a l o ili nikako svjeu hranu
i sokove. Ta analogija najbolji je i kljuni dokaz o tome koja
hrana je za ovjeka ispravna i prirodna.

Vegetarijanci koji izbjegavaju kravlje mlijeko, brano, i


tarice i koncentrirane proizvode od eera ne pate od tih pote
koa, pogotovo ne u sluajevima kad su od ranog djetinjstva
bili odgajani da izbjegavaju te ivene namirnice. To nema
ba nikakve veze s fanatizmom, l o j e naprosto zdrav ljudski
razum, to je neto savreno prirodno, i po svim pitanjima
iskustveno dokazano.

Biljke - voe, salate, povre ili trava - uzimaju anorganske


elemente iz zraka, vode ili zemlje i pretvaraju ih u ive. or
g a n s k e elemente. Iz zraka uzimaju duik i ugljini dioksid, iz
zemlje u kojoj rastu uzimaju duik, minerale i mineralne soli.
a iz vode kisik i vodik.

Lucerna je j e d n a od ivenih namirnica koja u sebi sadri


najvie klorofila. Rije je o ivenoj namirnici koja podjedna
ko p o m a e ivotinjama i ljudima da dozive zdravu, vitalnu
i visoku starost, stvarajui u njima fenomenalnu otpornost
protiv infekcija.
Sok od svjee lucerne je prejak i privie snaan da bi se
m o g a o sam piti. Najbolje ga je pomijeati sa s o k o m od mr
kve. U toj mjeavini umnoavaju se pojedinane prednosti
svakog soka. Taj sok pokazao se osobito blagotvornim kod
potekoa s arterijama i smetnji koje sti povezane sa srcem.
40

Ljudi koji su preuzeli vegetarijanski nain ivota u stanju


su sve naprijed nabrojene potekoe odstraniti bez kirurgije.
Na kraju krajeva upale dinih puteva nisu nita drugo n e g o
tijelo naih prijatelja u obrani od bolesti, djelo bakterija koje
priziva nae oboljelo tijelo da svojom pojavom o n e m o g u i
daljnje nagomilavanje sluzi. Umjesto da bakterijama pruimo
podrku tako da p o m o u ispiranja crijeva i klistiranja tijelo
oslobodimo od otpadnih tvari, mi p o k u a v a m o sluz "isuiti"
primjenom adrenalina, epinefrina ili drugih lijekova i pri
stajemo na to da nam sluznica '"natekne". Ponekad se ak
primijenjuju sulfonamidni lijekovi za koje danas z n a m o da su
41

tetni, ne marei i ne razmiljajui o tetnosti . ne obazirui


se na opasnost koja naposljetku m o e nastati zbog uzimanja
tih lijekova.
Najtetnije posljedice nastaju onda kad se otpadnim tvari
ma, koje uglavnom nastaju zbog primjene tih lijekova i odva
janja bakterijskih kolonija, dozvoli da ostanu u ' i n f i c i r a n i m " i
naetim dijelovima tijela, umjesto da se to prije uklone.
Mi u svom tijelu posjedujemo savrene sustave izluiva
nja, ako ih d o v e d e m o u takav meusobni odnos da djeluju
uinkovito.
Naa plua moraju biti osloboena od loeg zraka, od
dima cigareta itd.; naa koa mora bili aktivna, kako bi pore
mogle izluivali otrove koje primaju od limle; bubrezi moraju
slobodno funkcionirati, ne smije ih se remetiti alkoholom i
proizvodima m o k r a n e kiseline; nae debelo crijevo mora za
dobiti unutarnju istou koja mu je potrebna za odstranjivanje
n a g o m i l a n o g otpada tijekom 30, 4 0 , 50 i vie godina.
To je samo j e d a n dio programa. Stanice i tkiva itavog
tijela moraju dobivati ivtt, organsku hranu. To znai da bi
s m o se barem neko vrijeme trebali odrei hrane u kojoj je
ivotonosna energija - ivotna snaga - unitena vruinom ili
preradom.
Moete se slobodno prepustiti mojoj knjizi " D n e v n o svje
e salate odravaju vae zdravlje". U njoj ete pronai j e d n o
stavna pravila i recepte koji se m o g u s lakoom primijeniti u
praksi.
Soku od mrkve i luzerne moe se dodali i sok od salate
glavatice, kako bi se mjeavina obogatila djelotvornim tva
rima, koje su u p r v o m redu potrebne korijenu kose. D n e v n o
uzimanje te mjeavine - svakog dana pola litre - m o e pojaa
ti rast kose ti zamjetnoj mjeri.

42

Alge
Milijunima godina kia je postojano ispirala tlo i pijesak
naplavina s planina, brda, beuljaka i ostalih nadmorskih
uzvisina. Sve je to dospijevalo na d n o mora, stvorivi od oce
anskih dubina najplodnije tlo na svijetu.
Da sam mesojed, j e o bih ribu. Budui da se ribe hrane
sadrajem mora i rijeka, razumije se da njihovo meso sadri
vie elemenata - minerala i popratnih elemenata - od bilo k o
j e g drugog ivotinjskog proizvoda.
to se biljaka tie, morske alge ubrajaju se u najtraenije
dodatne ivene namirnice. Njihovo korijenje nalazi se katka
da est do devet tisua metara ispod morske povrine, svoje
steljke tjeraju na povrinu gdje se p o m o u sunevih zraka
pretvaraju u pupoljke i listove.
Listovi se nazivaju crvenim algama. Crvene alge su u
kotskoj, Irskoj i m n o g i m drugim zemljama vaan prilog
obrocima. U Americi i Kanadi crvene alge primijenjuju se u
obliku osuenih listova kao zdrav dodatak prehrani.
A l g e s veliki listovima obino se sue, drobe i melju, to
znai da se primijenjuju u obliku praha ili granulata.
M o r s k e alge su izvrstan izvor organskog j o d a i popratnih
elemenata koje ne m o e m o u dovoljnoj mjeri dobiti u z i m a
njem n o r m a l n o g povra i naih salata.
A k o pomislimo d a j e vie od 59 elemenata hrane u razli
itim oblicima sadrano u morskoj vodi, nee n a m biti teko
shvatiti od kakve vrijednosti su m o r s k e ivene namirnice.

Radi se o sljedeih 59 elemenata:

Sok o d a n a n a s a

akcinij

zlato

osmij

sumpor

aluminij
argon
arsen
barij
olovo
bor
brom
cezij
cer
klor
krom
eljezo
erbij
fluor

indij
iridij
jod
kalij
kalcij
kobalt
ugljik
bakar
lantan
litij
mangan
magnezij
natrij
neptunij

fosfor
platina
plutonij
iva
radij
renij
rubidij
kisik
rutenij
samarij
skandij
selen
silicij
srebro

duik
stroncij
tantal
talij
lorij
tulij
u ran
vodik
vizmut
itrij
kositar
cink
cirkonij

Uzimate li velike koliine algi, moete biti prilino sigurni


u to da ete svoj organizam opskrbiti najmanje s nekoliko
popratnih elemenata koji su nuni za vae dobro osjeanje, a
n e m a ih u povru, salatama i vou.
K o d m e n e u kui stoji obino na stolu solnica koja je
napunjena granulatom alga i tanjur crvenih algi koje j e d e m o
zajedno s naim salatama i sokovima.
Pridodate li "kalijskoj mjeavini s o k a " (sok od mrkve,
celera, perina i pinata) malo algi, z n a t n o ste poboljali kori
snost koju moete izvui iz te mjeavine, i ustanovit ete d a j e
vrlo korisna za sustav lijezda, a p o g o t o v o za titnjau. A l g e
m o e t e kupiti u p r o d a v a o n i c a m a prirodne hrane. Ne primijenjujte u svojim jelima j o d kakav se kupuje u apotekama!

A n a n a s sadri gotovo 9 0 % v o d e i bogat je kalijem, kalci


j e m i natrijem. Z b o g prilino velikih koliina sumpora i klora
koje takoer sadri u sebi, ananas je vrlo dobar za ienje.
A n a n a s sadri velike koliine kiselina, kao to su Iimunska,
maleinska i tarlarinska kiselina, koje su u svojim organskim
oblicima velika p o m o kod probave i tjeraju na mokrenje.
Iako organski sastojci prilikom konzerviranja i pakiranja
gube svoja vitalna svojstva, ipak nam sok od ananasa prua
neke privremene prednosti, pogotovo ako mu ne dodajemo
nimalo eera.
Sok od jabuka
Sokovi od j a b u k a pospjeuju djelovanje donjeg dijela
probavnog trakta, p o g o t o v o ako se piju natate. Bogati su m a
gnezijem, eljezom i silicijem, a i sadraj kalija je u njih vrlo
visok. Jabuke u svom prirodnom stanju sadre otprilike 8 5 %
vode i odlino pomau kod probave, k a k o u svom prirodnom
stanju tako i u svjeem soku.
J a b u k e iste naa crijeva, to najbolje o s j e a m o a k o su
nam crijeva z a t v o r e n a . U t a k v o m stanju n e k e vrste j a b u k a
m o g u prouzroiti n e l a g o d n o s t i z a vrijeme s a m o g p r o c e s a
ienja. A k o se to d o g a a , prije ili kasnije ustanovit ete
da su n e k e sorte j a b u k a u tom p o g l e d u bolje od d r u g i h , da
v a m ispijanje s o k a od tih vrsta ne stvara n i k a k v e n e l a g o
dnosti.
Sok od svjeih j a b u k a od velike je pomoi kod vruina i
upala, pogotovo ako je sirov. Jabukovaa ili j a b u n o vino ima
takoer poeljno djelovanje na tijelo.
Svjei sirovi sok od j a b u k a esto se naziva "slatkim j a b u
nim vinom".

44

45

J a b u k a m a se nikad ne smije dodavati eer u bilo k o m


obliku. A k o ih elite zasladiti, uinite to p o m o u meda.

A k o se to voe kuha, njegova se ivotna snaga upropa


tava. Svjee i zrele kajsije mogu posluiti kao vrlo hranjiv
dodatak salatama od voa i povra.

Sok od narane
Sok od j a g o d a
Sadri skoro 8 7 % v o d e i b o g a l j e kalijem, kalcijem i magne
zijem. Osim loga u njemu ima i silicija. Organske limunske i
druge vone kiseline pobrinule su se za to d a j e narana j e d n a
od najdragocjenijih vrsta voa. Bogata je vitaminima A, B i C.
N a r a n a je j e d n a od rijetkih vrsta voa ije alkalijsko dje
lovanje neoekivano brzo ublaava pretjeranu kiselinu tijela.
esto je sok od narane najbolji sok koji se m o e piti za vri
j e m e posta; uzimanje obroka od narane i naranina soka bez
ijedne druge ivene namirnice tri do est dana, s v a k o d n e v n o
u bogatim koliinama, pokazalo se izvanredno korisnim.
Od najranijeg djetinjstva do visoke starosti nema voa koje
bi imalo bogatije i ljekovitije djelovanje od narani i njihova
soka. Sve dok su nam dostupne, t r e b a m o ih s v a k o d n e v n o jesti
ili piti njihov sok, bilo za vrijeme o b r o k a ili izmeu obroka.
Sok od narane trebate popiti unutar petnaest minuta od
njegova cijeenja, budui da brzo oksidira.
Pod nikakvim okolnostima ne smijete mu dodavati eer.
A k o ga elite poeeriti, posluite se m e d o m .
S o k o d kajsija
Kajsije pripadaju naem delikatesnom vou. Z b o g brzog
propadanja kajsije nije ba lako transportirati. Tri zrele kajsije
najbolji su izvor organskog eljeza u stvaranju crvenih krvnih
zrnaca. Silicij je drugi vrlo dragocjen element koji se nalazi
u kaj ijama.
Zrele kajsije sadre otrpi like 8 5 % vode, tako da su vrlo
pogodne za pravljenje soka.
46

Jagodiaslo voe kao to su kupine, ogrozd, umske j a g o


de, maline, vrtne j a g o d e i druge vrste jestivih j a g o d a vrlo je
vrijedna, hranjiva ivena namirnica s izrazitim svojstvima
ienja. Sve to v o e sadri velik udio v o d e koji se kree
izmeu 8 0 % i 9 0 % .
J a g o d e su bogate kalijem i ostalim mineralima. Kad su
zrele, sadre dragocjen, prirodan eer koji p o m a e kod i
enja tijela.
Sok od j a g o d a je za tijelo osobito koristan ako se pije sirov.
N e m a velike koristi ako se ti sokovi doziraju i konzerviraju; u
t a k v o m stanju njihova je ivotonosna snaga razorena, njihovi
elementi pretvaraju se u anorganske elemente.
Sok od kruaka
Kruke sadre gotovo 8 5 % vode i bogate su alkalijskim sup
stancijama. Tjeraju na mokrenje i pomau kod ienja tijela.
A k o kruke kuhate, dozirate ili preraujete, one gube velik
dio svoje vrijednosti, j e r se pritom organski elementi pretva
raju u anorgansku tvar.
Sok od endivije
E n d i v i j a j e slina salati glavatici; poznata je i kao eskard i
kao cikorija. E n d i v i j a j e vrlo srodna zejoj djetelini i njihovi
kemisjski sastojci su vie ili manje isti. Endivija sadri hranji
ve tvari koje su neprekidno potrebne organima vida.
47

A k o sokovima mrkve, celera i perina d o d a m o sok endivije, mi opskrbljujemo ivani sustav i miie vidnih organa
hranjivim tvarima koje e zacijelo uroditi neoekivanim re
zultatima kod odstranjivanja onih nedostataka. Od pola do
j e d n e litre te mjeavine odstranjuje ona oboljenja za svega
nekoliko mjeseci do te mjere da se ovjeku u potpunosti vraa
sposobnost vida te mu vie nisu potrebne nikakve naoale.
Jedan od najneobinijih sluajeva koje sam doivio bio
je sluaj j e d n e d a m e kojoj je siva mrena p o s v e oduzela vid.
G o t o v o tri godine nije za nju postojala nikakva nada da e
ikad vie progledati. A onda je ula k a k o svjei sirovi sokovi
od povra djeluju na organe vida i zapoela je terapiju sa s o
kovima.
Striktno je slijedila nunu proceduru ienja, od ispiranja
crijeva i izbacivanja svih otpadnih tvari iz tijela do odstranji
vanja svih smetnji. Jela je samo sirovo povre, salate i voe,
strogo izbjegavajui sve proizvode sa krobom i eerom.
S v a k o g dana pila je
X

A litre soka od mrkve, celera, perina i endivije


72 litre soka od mrkve
72 litre soka od mrkve, celera, perina i pinata
% litre soka od m r k v e i pinata.
Za manje od godine dana mogla je uz p o m o poveala
opet itati novine i asopise! E n d i v i j a j e m e u zelenim povr
em j e d a n od najbogatijih izvora vitamina A.
Mjeavina soka od mrkve, celera i endivije uvelike p o m a
e u lijeenju astme i hunjaviee, pod pretpostavkom da e m o
na j e l o v n i k u zauvijek prekriiti uzroke tih bolesti (mlijeko,
koncentrati i slatkii).
U kombinaciji sa celerom i perinom endivija p o m a e kod
lijeenja aneminosti i funkcionalnih sranih tegoba, a dobra
je i kao sredstvo za jaanje srca. Osim toga vrlo je djelotvorna
u lijeenju slezene.
48

Sok od endivije gotovo u svakoj mjeavini potie izlu


ivanje ui te p o m a e kod odstranjivanja jetrenih i unih
tegoba.
Sok od zelenih mahuna graha
Osobito je koristan za dijabetiare. Dijabetes je bolest
p r o u z r o k o v a n a hranom, bolest koja je nastala zbog pretjera
ne p r o b a v e teke hrane i slatkia, a pogorava se probavom
mesa.
Injekcija inzulina nije nikakav lijek za tu bolest. Dija
betes nije nasljedna bolest. M o e se svoditi j e d i n o na "na
sljedne" n a v i k e , na pretjerano uzimanje ugljinih hidrata.
A k o se djeci daju anorganski, kuhani proizvodi od brana i
itarica te pasterizirano ili kuhano mlijeko, njima se u stvari
daje j e d a n od razloga za nastanak dijabetesa kod djece, ali i
kod odraslih.
Inzulin je supstancija koja se odvaja od guterae i d o v o
di tijelo u slanje da prirodni eer (nikakav tvorniki eer)
ispravno primijenjuje - kao gorivo koje posreduje energiju
tjelesnim aktivnostima.
K a o s t o j e ve reeno, tijelo m o e svrhovito koristiti samo
prirodan, ivi, organski eer kojega mu u bogatim koliina
ma posreduju svjee sirovo povre, salate i voe.
Tijelo ne m o e primati u sebe tvorniki eer kakav mu
se nudi, ve ga mora rastvoriti u " p r i m a r n i " eer. krob je
anorganski proizvod, a vrste eera koje se u tijelu stvaraju
iz takvih proizvoda takoer su anorganske. A z n a m o da anor
ganske tvari ne posjeduju ive e n c i m e . Stoga se guteraa
previe optereuje tim pretvaranjem anorganskih u organske
tvari, tijelo odravaju beivotne m o l e k u l e koje ne posjeduju
obnoviteljska ili korisna svojstva. To dovodi do eerne bole
sti ili dijabetesa.
49

injenica da se koci dijabetiara razvija pretjerano masno


tkivo posljedica je pogrenog stimuliranja p o m o u anorgan
skog inzulina koji ne samo da ne odstranjuje otpadne tvari,
ve naprosto doprinosi njihovom nagomilavanju.
D o k a z a n o je da sok od zelenih m a h u n a graha i crvenog
kupusa sadri tvari iji sastojci u guterai stvaraju sastojke
prirodnog inzulina.
Kod eerne bolesti postiu se zadovoljavajui rezultati,
ako se bolesnik o d r e k n e svih koncentriranih krobnih i slatkih
p r o i z v o d a te pije mjeavinu sokova od m r k v e , salate glavati
ce, zelenih m a h u n a graha i crvenog kupusa - otprilike j e d n u
litru d n e v n o uz pola litre soka od m r k v e i pinata.
S o k o d p o t o a r k e ili d r a g u c a
Taj je s o k izvanredno bogat s u m p o r o m na kojega u potoarki otpada vie od jedne treine s v e u k u p n i h minerala.
G o t o v o 4 5 % elemenata u potoarki tvore kiseline k a o to su
s u m p o r n a , fosforna i k l o m a . Budui da je sok od potoarke
vrlo j a k o istilo crijeva, treba ga uvijek piti zajedno s ostalim
s o k o v i m a ; m o e se npr. mijeati sa s o k o m od m r k v e ili sokom
od celera.
M e u alkaiijskim elementima d o m i n i r a kalij s p r e k o 2 0 % ;
kalcij s otprilike 1 8 % , natrij s 8%, magnezij s 5% i eljezo s
otprilike 0 , 2 5 % .
Mjeavina soka od mrkve i pinata uz mali dodatak soka
od salate glavatice, listova korabe i potoarke sadri tvari
koje su prijeko potrebne za obnovu krvi, a p o s e b n o za pojaa
ni transport kisika u krvi. T a j e mjeavina izvanredno poelja
k o d aneminosti, niskog tlaka i pothranjenosti.
Mjeavina sokova od mrkve, pinata, listova korabe p o
mae kod lijeenja od gruanja krvi u h e m e r o i i m a i mnogim
vrstama tumora. D o k a z a n o je da se takva stanja mogu u po50

tpunosti odstraniti prirodnim p u t e m , bez ikakvog kirurkog


zahvata, i to u roku od est mjeseci, a k o se d n e v n o popije litra
te mjeavine i ako ovjek izbaci iz j e l o v n i k a sve poizvode
od brana i eera, a poeljno je izbaciti i sve proizvoide od
mesa.
Sok od potoarke je vrlo vrijedan dodatak soku od mrkve,
soku od perina i soku od krumpira. Radi se o mjeavini koja
p o m a e emfizmatinim pacijentima (koji boluju od napuhline
plua i teko diu). N e o e k i v a n o visoka p o n u d a fosfora i klo
ra pokazuje se pritom vrlo korisnom.
Sok od komoraa
Postoje dvije vrste komoraa - normalni, vrtni, slatki k o
mora koji se najee koristi k a o zain ili aromatska tvar,
i firentinski k o r o m a , poznatiji kao "fmocchio", koji je kao
hrana v e o m a omiljen kod Talijana i ostalih romanskih naro
da.
Prvi se mora zadovoljiti uglavnom svojom zainskom ulo
g o m i nije poeljan za pripremanje soka.
Iz drugog, takozvanog firentinskog k o r o m a a m o e se pri
premiti izvrstan sok. Biljka pripada porodici celera, ali je njen
sok m n o g o slai i aromatiniji od celerova soka. Biljka se p o
nekad pogreno naziva anisov celer, ali je s v a k a k o poznatija
pod talijanskim nazivom "finocchio".
Sok od komoraa je izvanredno dobro sredstvo za jaanje
krvi i stoga vrlo poeljno kod menstrualnih tegoba. U tu svrhu
m o e se vrlo uspjeno primjenjivati sam ili u kombinaciji sa
sokom od m r k v e i s o k o m od cikle.

51

S o k od g r e j p f r u t a ili a g r u m a
Grejpfrut ili agrum je zacijelo j e d a n od najvrijednijih plo
dova za odstranjivanje ili rastvorim a n o r g a n s k o g kalcija koji
se - kao kod artritisa - nakupio u hrskavici zglobova kao po
sljedica pretjeranog uzimanja hrane od bijelog brana. Svjei
sok od grejpfruta sadri organsku salieilnu kiselinu koja ra
stvara anorganski kalcij u tijelu.
Grejpfrut sadri i druge vone kiseline i eer. Sadri oko
8 7 % vode i bogat je kalijem i drugim alkalijskim elementima.
Soku od grejpfruta nemojte nipoto dodavati eer, budui
da kiselina stvara u tijelu vrenje eera. U tom sluaju voe
reagira u tijelu vie kiselo negoli alkalijski.
A k o grejpfrut ili sok od grejpfruta dozirate ili na bilo koji
nain koncentrirate, gube se vrijednosti organskih elemenata.
Kiseline se pretvaraju u anorganske kiseline koje su od vrlo
male koristi.

Dodavanjem soka od krastavca soku od inrkvice ima vrlo


povoljan uinak kod reumalskih tekoa koje nastaju zbog
pretjeranog gomilanja mokrane kiseline u tijelu. Kad se tom
soku doda i malo soka od cikle, ubrzava se openito izluiva
nje putem odvodnih kanala.
Visok postotak kalija u krastavcu ini sok vrlo dragocje
nim za reguliranje visokog i niskog tlaka. Blagotvorno djeluje
i kod tegoba sa z u b i m a i zubnim m e s o m , na primjer kod upale
zubnog mesa.
Nai nokti i naa kosa naprosto vape za kombinacijom
elemenata koje sadri svjei sok od krastavca. Zahvaljujui
njemu nema straha zbog pucanja noktiju ili ispadanja kose.
Sva oneienja koe nestaju ako se pije sok od krastavaca
pomijean sa sokom od mrkve i glavnate salate. Dodavanjem
malo soka od lucerne m o e se u nekim sluajevima djelova
nje j o poboljati.
S o k o d ribiza

Sok od z e l e n o g kupusa
Zeleni kupus ima u biti ista kemijska svojstva kao kelj i
m o e se primjenjivati na isti nain. Proitajte sve o soku od
kelja.
Sok od krastavaca
Krastavac je najbolji prirodni dijuretik kojeg poznajemo;
on pospjeuje izluivanje urina. Posjeduje i mnoga druga
dragocjena svojstva; na primjer, pospjeuje rast kose, budui
da sadri m n o g o silicija i sumpora. U tom pogledu osobito je
djelotvoran ako ga pomijeamo sa s o k o m od m r k v e , salate
glavatice i pinata. Krastavac sadri preko od 4 0 % kalija.
1 0 % natrija. 7 , 5 % kalcija. 2 0 % fosfora i 7% klora.
52

Najpoznatije vrste su crveni, bijeli i crni ribiz. Sadre


otprilike 8 0 % v o d e i bogate su kalijem. Sadraj ugljinog hidrata iznosi oko 1 1 % kod crvenog, 1 3 % kod bijelog i g o t o v o
19% kod crnog ribiza. Crveni ribiz ima veu koliinu kiselina.
N o , sve tri vrste su vrlo korisne, budui da pospjeuju izlui
vanje razliitih lijezda. Svjei sirovi sok od ribiza osobito je
blagotvoran za bubrege i razne upale u tijelu. Sokovi od ribiza
znatno ublauju izluine ili katar probavnog trakta.
A k o se ribiz kuha, a pogotovo a k o mu se dodaje eer,
njegova blagotvornost i korisno djelovanje nestaju. A k o se
primjenjuje kao ele ili marmelada zajedno s koncentriranim
ugljikohidratima ili proizvodima od kroba, stvara veliku
kiselinu.
53

S o k o d kakija
Kaki sadri vie od 66% vode i m n o g e ugljikohidrate. Plo
dovi se smiju jesti i od njih se m o e praviti sok s a m o kad su
posve zreli; s a m o u tom sluaju sadre u sebi prirodni eer.
Bogati su kalijem i magnezijem, a sadre i odreene koliine
fosfora, d o d u e neto vie, kad nisu p o s v e zreli. Kaki i sok od
kakija pospjeuju ienje.
Kalijeva j u h a
Brojne vrste povra bogate su kalijem. Mjeavinu soka od
tih vrsta povra n a z i v a m o kalijevom j u h o m . Na p r v o m mjestu
nalaze se m r k v a , celer, perin i pinat. elite li sebi priutiti
uitak posvemanje vrijednosti kalijeve j u h e , trebate je piti u
sirovom, nerazblaenom stanju, k a k o b i j e tijelo m o g l o primi
ti u s a v r e n o prirodnom obliku.
Organski minerali i soli u toj kalijevoj j u h i obuhvaaju
praktino sve m i n e r a l e i soli koje su p o t r e b n e n a e m tijelu. Ta
j u h a spreava stvaranje pretjerane kiseline u elucu i openito
je svestrano korisna. Vjerojatno nema ivene namirnice koja
bi bila primjerenija ljudskom organizmu od kalijeve j u h e .
Kad bolesnici nisu vie u stanju uzimati drugu hranu,
sirova kalijeva j u h a opskrbljuje ih dovoljnim koliinama
hranjivih tvari i zahvaljujui njoj oni e se opet oporaviti.
Za rekonvalescente je sirova kalijeva j u h a od neprocjenjive
vrijednosti, i naprosto je neshvatljivo zato klinike i sanatoriji
tu ivenu namirnicu ne prihvaaju k a o sastavni dio njihove
s v a k o d n e v n e njege.
Neki ljudi smatraju da ta j u h a nije tako ukusna k a o isti
sok od m r k v e i kao neka druga mjeavina sokova. N o , morali
b i s m o znati da u sluaju kad tijelo vapi za ivim m o l e k u l a m a
u hrani koje su presudne za obnovu stanica i tkiva, isprobava54

nje okusa ne igra vie nikakvu ulogu, jer nam nuna obnova
to naprosto ne doputa.
K a o to je reeno, nijedan lijek ne m o e tijelo opskrbiti
organskim hranjivim molekulama, vitaminima i h o r m o n i m a
prijeko potrebnim za obnovu istroenog tkiva koje povlai
za s o b o m razne bolesti. Takvu hranu dobiva tijelo na najbri
mogui nain j e d i n o ako pijemo svjee sirove sokove.
Budui da molekule iz kojih su sastavljene stanice i tkiva
naeg tijela stvaraju minerale i kemijske elemente, i budui
da lijezde, organi i svi dijelovi tijela predstavljaju zapravo
povezanost tih molekula u odreenim uzorcima, tvrdim da iz
vjesne povezanosti ivih kemijskih i mineralnih elemenata u
naoj prehrani, a naroito u naim s o k o v i m a , mogu prehraniti
odreene dijelove naeg tijela.
Sok od mrkve
Ovisno o ovjekovoj konstituciji sok od m r k v e m o e se
neogranieno piti u razumnim koliinama - od pola do j e d n e
ili dvije litre d n e v n o , pa i vie. On pridonosi normalizaciji
svih funkcija tijela. Sok od mrkve najbolji je izvor vitamina A
kojega tijelo m o e brzo primiti, a bogat je i vitaminima B, C,
D, G i K. Otvara apetit i pomae kod probave.
Od velike je p o m o i kod odravanja zdravih ztibi i vrstih
kostiju.
Novorotkinje bi trebale piti m n o g o ispravno pripremlje
nog sirovog soka od m r k v e kako bi poboljale kvalitetu svog
mlijeka, budui da majino mlijeko pod odreenim uvjetima
Oskudijeva ivim hranjivim tvarima. U posljednjim mjese
cima trudnoe m o e sok od m r k v e nakon roenja znatno
smanjiti opasnost djeje vruice. Pola litre soka od m r k v e
d n e v n o ima veu vrijednost za tijelo od 12 kilograma kalci
je vi h tableta.
55

Sok od m r k v e je prirodni lijek za irevc i otekline. Znatno


j a a otpornost prema infekcijama. Sprjeava upale oiju i
grla, zatim upale krajnika, dunika i openito dinih organa.
Nadalje, titi ivani sustav i prua tijelu nedokuivu okrijepu
i vitalnost.
Bolesti crijeva i jetre ponekad se s v o d e na nedostatak
odreenih mineralnih tvari koje su sadrane u soku od m r k v e .
Moe doi do u d e s n o g ienja jetre, ovjek j e d n o s t a v n o
osjeti da je osloboen od svih tvari koje su optereivale j e
tru. esto se te tvari oslobaaju takvom brzinom da crijeva
i mokrani kanali nisu dovoljni za odvod svih izluina te se
j e d a n dio odvodi p r e k o limfe i putem pora na naoj koi. Te
odbaene tvari imaju naranastu ili utu boju.
Za vrijeme njihova izluivanja kroz pore koa poprima
njihovu boju. Svaki put kad nakon ispijanja soka od m r k v e ili
drugih sokova koa p o p r i m a ukastu boju, to je oiti znak da
je netom izvreno n u n o ienje jetre.
M e u t i m , ne probija kroz kou sok od m r k v e niti karotin,
jer obojenost nastupa i kad je sok do te mjere filtriran da ne
sadri u sebi nikakve sastojke boje. Prema t o m e , koa ne p o
prima boju po soku od mrkve, kao ni po soku od cikle. Koa
ne m o e nikad iznutra poprimiti boju ni od klorofila zelenog
povra i salate.
U s v a k o m sluaju bolje je imati zdravu, sjajnu kou - pa
ak i ako je za nijansu poprimila ukastu boju - negoli imati
blijedu boju lica koja zajedno s bubuljieama i ostalim nedo
stacima koe ukazuje na nezdravo stanje tijela.
Neka vas ne uznemiruje eventualna blaga obojenost koe
koja e d a k a k o brzo nestati. Budite zahvalni za to s t o j e za
hvaljujui ispijanju tog soka sprijeeno ili zaustavljeno svako
daljnje oteivanje jetre.
Obojenost dolazi daleko manje do izraaja ako se proces
eenja uspori tako da uz sok od m r k v e pijete i druge sokove
56

ili da ih u odreenim koliinama dodajete soku od mrkve.


Obojenost k o e m o e se pojaviti i uslijed velike potrebe za
mirom i vrstim s n o m , kao i uslijed premorenosti od naporna
rada.
Endokrine lijezde, prije svega nadbubrena lijezda i
spolne lijezde, trebaju ba one hranjive tvari koje se nalaze
u sirovom soku od m r k v e . Katkada sok od m r k v e pomae i
kod neplodnosti. Uzrok neplodnosti krije se izmeu ostalog u
stalnom uivanju ivenih namirnica u kojima su ivotonosne
tvari, p o g o t o v o encimi, uniteni kuhanjem ili pasteriziranjem.
Suha koa, dermatitis i ostale bolesti koe, imaju svoj
uzrok takoer u nedostatku hranjivih tvari koje sadri sok od
mrkve. Taj nedostatak igra veliku ulogu i kod problema s oi
ma, kao s t o j e oftalmija (upala oiju), konjunktivitis i dr.
Kad se sok od m r k v e priprema iz svjee m r k v e izvrsne
kvalitete, on je bogat natrijem i kalijem. Nadalje, taj sok
sadri kalcij, magnezij i eljezo. Isto tako sadri elemente
fosfora, sumpora, silicija i klora koji na idealan nain usavr
avaju njegovo djelovanje na nae tijelo. Na udesan nain
pomae sok od m r k v e kod raslvaranja ireva. Pa ak i kod rakastih oboljenja sok od sirove m r k v e d o k a z a o se kao u d e s n o
p o m o n o sredstvo. Pritom je od najvee vanosti ispravno
pripremanje soka od mrkve, njegovo preanje i cijeenje, te
spremnost da se iz prehrane izbace svi proizvodi od eera,
kroba i brana.
Osobito podmukli uzroci ireva, gledano s v r e m e n s k e
udaljenosti, kriju se u pritajenoj mrnji, strahu, ljutnji i stre
su. A k o se ti negativni osjeaji u potpunosti ne iskorijene, ne
mogu vam biti od velike pomoi ni inae najdjelotvornija
sredstva.
Ukoliko ste popili malo vee koliine soka od mrkve,
moe se ponekad dogoditi da vae tijelo na to reagira na ovaj
ili onaj nain, moda ete osjetiti ak i neke nelagodnosti. To
57

je sasvim prirodna posljedica, to je vie nego j a s n a naznaka


d a j e vae tijelo zapoelo s '"velikim ienjem", primjenjuju
i sok od m r k v e k a o n u n o potrebno sredstvo.

Terapija p o m o u d e b e l o g crijeva

Nemojte o d m a h donositi zakljuak k a k o ne podnosite taj


sok; sok od m r k v e je najbolja organska voda i najbolja vrsta
hrane za vae tijelo. A k o je sok svje i ispravno pripremljen,
nema nita boljeg glede posredovanja nunih ivotonosnih
tvari i za ivot presudne organske vode za vae stanice i tki
vo.
D o d a v a n j e m m a l o sirovog kozjeg mlijeka ili istog vrhnja
od sirova mlijeka p o p r i m a sok od m r k v e p o m a l o egzotian
okus to za n e k e ljude znai odreenu promjenu.
Pritom elim naglasiti da je vrhnje naprosto neka vrsta
masti, dok je mlijeko koncentrirana bjelanevina. Vrhnje se u
naem tijelu probavlja na posve drugi nain od mlijeka. Iako
je i vrhnje do o d r e e n o g stupnja uzronik sluzi, ono ipak ne
pripada istoj grupi tetnih ivenih namirnica u kojoj se nalazi
ivotinjsko mlijeko.
A k o vas mui premorenost, stres ili gubitak volje za rad,
trebali biste obratiti panju na debelo crijevo, koje bi moda
m o g l o biti o d g o v o r n o za probleme i oteenja u n a e m tijelu.
Na temelju m o g iskustva gotovo je n e m o g u e da bi debelo
crijevo ostalo z d r a v o i moglo ispravno funkcionirati, ako
ovjek ivi poglavito ili preteno od kuhanih i preraenih
ivenih namirnica.
Prva mjera za saniranje crijeva kod stresa ili pomanjkanja
volje za rad je ispiranje crijeva ili, u najmanju ruku, pokuaj
ispiranja. Najbolja hrana za debelo crijevo jest mjeavina
soka od m r k v e i pinata.
M n o g i ljudi nemaju ni najmanju predodbu o s v o m de
belom crijevu. Ne znaju kako izgleda ili na kojem mjestu se
tono nalazi. Stoga drim umjesnim pokazati to na slici:
58

Slika na kojoj je prikazana terapija p o m o u debelog crije


va u originalu je veliine 40 x 29,8 cm i bilo bi poeljno da je
uramile i objesite na zid u vaem uredu ili stanu.
Nikad nemojte smetnuli s uma da sokovi potrebni vaem
tijelu ovise p r v e n s t v e n o o kvaliteti. O b i n o su tijelu p o t r e b n e
m n o g o vee koliine s o k o v a pripremljenih u s o k o v n i k u koji
radi p o m o u centrifugalne sile. M n o g o bolji su d a k a k o s o k o vnici koji rastvaraju vlaknaste ahure i rade p o m o u hidrauli
ne pree, kao to su npr. C h a m p i o n - s o k o v n i c i .
Imajte uvijek na pameti sljedeu injenicu: sokovi su naj
bolja hrana koju moete dobiti, i ako ivite sa sokovima, ako ih
redovito pijete do kraja ivota, vae su anse glede zdravog i
vljenja i visoke starosti daleko vee, nego da ivite bez sokova.
Sok od m r k v e sastoji se od mjeavine ivotonosnih tvari
koje odravaju nae tijelo i pomau mu da odri svoju teinu,
ali i svoju ravnoteu.
59

Sok od m r k v e je istovremeno izvrsna hrana za organe vida.


Za vrijeme redovnih pregleda p o m o r s k i h i zrakoplovnih dje
latnika sa slabijim vidom ustanovljeno je da se s v a k o d n e v n i m
obilnim uivanjem svjeeg soka od m r k v e p o n o v n o zadobiva
savrena sposobnost vida.
Kad bi se radilo s a m o o pojedinanim sluajevima, mogli
bismo to nesumnjivo smatrati f e n o m e n o m . M e u t i m , kad se
to stalno ponavlja, onda zacijelo i m a m o dovoljno razloga za
spoznaju da izmeu neba i zemlje postoje i neke druge stvari
osim onih koje m o e sebi predoiti najobrazovaniji medicin
ski strunjak.
Sok od svjee sirove mrkve vrlo je uinkovit kod lijeenja
ireva i raka. T k i v o koje je naeto tim p o d m u k l i m razaranjem
m o e se ispijanjem velikih koliina soka od m r k v e k a o doda
tka brino izabranoj i pripremljenoj prijesnoj ili sirovoj hrani
dovesti u d a l e k o bolje stanje.
Laik je ve kod s a m e pomisli na tu patnju obino ispunjen
gaenjem i strahom te mu je sve to velika zagonetka; pa ipak,
uzroci i razvitak tih bolesti mogu se lako dokuiti.
Ne smijemo misliti da su irevi i rak iskljuivo posljedice
tjelesnih nedostataka. Kao to sam ve spomenuo, te bolesti
i m n o g e druge m o g u , dapae, imati svoje razloge u j e d n o m
dugoronom negativnom ivotnom usmjerenju, u stresu kao
posljedici osjeajnih stanja ljubomore, straha, mrnje, brige,
frustracije i drugih neodreenih pogrenih stajalita. Ta stanja
m o r a m o nadvladati i ne dozvoliti im da nas ikad vie sputavaju.
No, suuzronik ireva i raka je sasvim sigurno i loa prehrana.
Uslijed nedostatka ivotonosnih hranjivih tvari tijelo gubi
uravnoteenost. Tijelo mora izbaciti iz sebe otpadne tvari,
mora izluiti sve nastale otrove, ne bi li se proces lijeenja
m o g a o to djelotvornije odvijati.
Da b i s m o obnovili svoje stanice, mi m o r a m o svoje tijelo
opskrbiti zadovoljavajuom koliinom ivotonosno hranjivih
60

tvari koje su sadrane u ivoj, organskoj, a ne m r t v o j , anorganoskoj hrani.


to prije se d o m o g n e m o spoznaje da nijedan organ naeg
tijela ne funkcionira bez odnosa prema tijelu kao cjelini, to pri
je e m o biti u stanju shvatiti funkcije svog organizma. Mi ne
znamo kakvu vrstu inteligencije posjeduju razliiti dijelovi o
vjejeg organizma, ili na koji nain funkcioniraju, ali z n a m o da
se neka unutarnja inteligencija stalno brine o tome kako zatiti
svaki ir, svaku kost, svaki ivac i svaki mii, unato svemu
to ovjek poduzima na temelju svog pogrenog znanja, raza
rajui i unitavajui sebe samoga pomou hrane koju j e d e .
Potraga za uzrokom gotovo svake bolesti vodi nas najprije
do polica s p a k i r a n o m hranom u prodavaonicama ivenih
namirnica, do mlinova itarica, do eerana, do tvornica bom
bona i limunade. Tu nalazimo proizvode koji sadre m r t v e
hranjive tvari od kojih se sastoje obroci s u v r e m e n e civiliza
cije. Svaki peeni kruh, odnosno preraeno ito, prolazi kroz
penicu s visokom temperaturom koja unitava u njemu sve
ivotonosne elemente. Ukoliko industrija takav kruh 'obo
gauje" vitaminima, mineralnim tvarima ili neim slinim,
znai da mu dodaje sve vie mrtvih elemenata.
Analiziramo li prehranu s tog vidika, postaje n a m vie
nego j a s n o da je od p r e s u d n o g znaenja uivanje hrane ili
ispijanje sokova od razliitog voa, salata i povra u to
obimnijim koliinama. Imajte stalno na u m u da su sokovi od
povra graditelji tijela, a sokovi od voa idealna sredstva za
ienje tijela. Prvi sadre veu koliinu bjelanevina, a drugi
veu koliinu ugljikohidrata.
Za laika je interesantno, premda za bolnice i sline zdrav
stvene ustanove vjerojatno nije, ponajprije zbog loih poslo
vnih rezultata, da ljudi koji ive iskljuivo od svjeih sirovih
ivenih namirnica, nadopunjenih sokovima od povra i
voa, nikad ne obolijevaju od raka.
61

To ukazuje na nimalo ortodoksnu, ali itekako obeavajui)


i znatno jeftiniju smjernicu znanstvenog istraivanja. Istraiva
nje u tom smjeru m o g l o bi za neke znanstvenike biti vrlo uzne
mirujue; ali za bolesnike bi nesumnjivo bilo od velike koristi.
Ja sam d u b o k o uvjeren da nas ienje tijela p o m o u ispi
ranja crijeva i klistiranja, blagovanje obilnih obroka sirove
hrane te ispijanje razliitih sokova titi od svake bolesti.
S o k od m r k v e , cikle i k r a s t a v a c a
uni i bubreni k a m e n a c te pijesak u u n o m mjehuru
i bubrezima posljedice su nedovoljnog izluivanja anorgan
skog kalcija koji se stvara i nagomilava nakon probave kon
centriranih proizvoda od kroba i eera.
uni mjehur je p o m o u izlaznog kanala ui i j e t r e n e
vene vratarice n e p o s r e d n o povezan s krvlju. Sva hrana koju
pojedemo "rastvara s e " u p r o b a v n o m traktu, a hranjive tvari
sadrane u njoj krv alje na daljnju obradu i rastvaranje u j e
tru. Jetra obavlja nekoliko razliitih funkcija: ubacuje u crije
vo u. koja aktiviranjem fermenta lipaze sudjeluje u probavi
masti. Uz probavim funkciju jetra isti krv, neutralizira tetne
raspadne produkte i pretvara ih u mokraevinu ili u m o k r a n u
kiselinu, te na kraju slui kao spremnik za ugljikohidrate koje
sprema u obliku glikogena. Koncentrirano ito ili proizvodi
od brana ne m o e jetra pravilno iskoristili za obnovu stanica
i tkiva, p o g o t o v o ako su zbog prevelike vruine izgubili pri
rodna svojstva. M e u t i m , mineralne tvari moraju proi kroz
jetru zato j e r se medu njima nalazi i kalcij. Molekule kalcija
nisu rastopive u vodi.
Kalcij je tijelu n u n o potreban, ali raslopiv, organski kalcij
p r i m a m o s a m o kroz probavu salate, povra i voa, te preko
sokova ako su sirovi. U tom sluaju tijelo prima u sebe kalcij
savreno pogodan za o b n o v u stanica i tkiva.
62

U svim koncentriranim proizvodima od kroba i ee


ra koji se zagrijavaju na visokoj temperaturi kalcij postaje
anorganskom tvari i nije rastopiv u vodi. Postaje strano tijelo
u organizmu i k a o takvog alju ga krvotok i limfni sustav
organima za izluivanje. Prvo "mjesto odlaganja" je izlazni
kanal ui koji odvodi kalcij u uni mjehur. Sljedea mjesta
odlaganja mogu bili "slijepe ulice" krvnih sudova u donjem
dijelu trbuha gdje se stvaraju tumori, ili pak u anusu (maru),
gdje se stvaraju h e m o r o i d i . Anorganska molekula kalcija koja
je uspjela izbjei tu sudbinu zavrava obino u bubrezima.
Nekoliko molekula anorganskog kalcija u u n o m mjehu
ru ili u bubrezima ne mogu prouzroiti veliku tetu. Ali kad
se iz dana u dan j e d e kruh, kolai i ostali proizvodi od brana,
gomilanje otpadnih tvari je sve vee i dovodi do stvaranja
pijeska ili k a m e n a c a u dotinim organima.
Moja dugogodinja iskustva pokazala su d a j e odstranji
vanje tih tvari kirurkim zahvatom nepotrebno i u g l a v n o m
pogreno, osim m o d a u krajnje ekstremnim sluajevima; pa
i tada ostaje otvoreno pitanje, ne bi li se postigli bolji rezultati
da se prirodi, najveoj iscjeliteljici, p o m o g l o primjenom po
sve prirodnih sredstava.
Sok od limuna s aom vrue vode, popijen vie puta na
dan, nadopunjen a o m mijeanog soka od mrkve, cikle i
krastavaca tri do etiri puta na dan, m n o g i m je nevoljnicima
p o m o g a o da za nekoliko dana ili tjedana izbace iz oboljelih
organa sav pijesak i k a m e n c e .
Kao najbolji primjer za to navodim ovdje iskustvo jednog
etrdesetogodinjaka koji je bio vrlo ugledan u p o s l o v n o m
svijetu. Na svom putu do bogatstva osnovao je nekoliko veli
kih trgovakih lanaca diljem Sjedinjenih amerikih drava, a
j e d n o g ili dvaju i u Velikoj Britaniji. Vie od dvadeset godina
patio je od akutnih bolova koje su lijenici i specijalisti na
klinikama dijagnosticirali kao naznake u n o g k a m e n c a , to
63

je potvreno rendgenskim snimcima s idolftalom i bez njega;


idolftal se kao boja koristi za to preciznije odreivanje b o
lesti. Strah i odbojnost prema operaciji pomogli su njegovom
u n o m mjehuru da ostane tamo gdje mu je mjesto.
Kad je uo za terapiju p o m o u sokova i p o s t o j e proitao
ovu knjigu u j e d n o m od ranijih izdanja, povjerio se ovjeku
koji mu je na temelju vlastitog iskustva bio u stanju pomoi.
Dotini mu je objasnio da se prilikom primjene lijeenja po
mou sokova mogu pojaviti m n o g o tei bolovi n e g o to ih je
imao ikad ranije; ali ti e bolovi trajati katkada svega nekoliko
minuta, a u najgorem sluaju nekoliko dana, da bi naposljetku
prestali zajedno s nestajanjem kalcija. Tijekom dana popio
je deset do dvanaest aa vrue vode, ponekad sa s o k o m od
j e d n o g limuna, te litru i pol mijeanog soka od mrkve, cikle
i krastavaca d n e v n o . Drugog dana imao je otprilike deset do
petnaest minuta napad uasnih bolova. Potkraj ijedna dolo je
do krize, oko pola sata valjao se u stranim m u k a m a na podu.
1 gle, odjednom su bolovi popustili. Malo kasnije nestali su
kamenci. Njegov urin bio je slian mulju. Tog je dana postao
novim ovjekom. Sljedeeg dana krenuo je sa m n o m u m o m
autu na d u g o putovanje u New York, Washington i Kanadu.
Osjeao se dvadeset godina mladim, zadivljen spoznajom
kako uda prirode m o g u biti jednostavna.
To nije jedini primjer. Na tisue ljudi diljem svijeta zna
koje prednosti mogu imati sokovi od svjeeg sirovog povra.
Mjeavina soka od mrkve, cikle i krastavaca zacijelo je
najbolje sredstvo za ienje u n o g mjehura, jetre, bubrega,
prostate i spolnih lijezda.
Druga stvar koja v a m mora biti stalno na pameti jest inje
nica da se u tijelu, kad jedete m e s o , stvara prevelika koliina
mokrae koja oito ne moe biti u potpunosti izluena iz bu
brega te predstavlja optereenje za taj organ, to ima odreene
uinke na itavo tijelo. Stoga je kombinacija tih sokova od
64

neprocjenjive vrijednosti zato to p o m a e istiti organizam.


Preporuljivo je da se n e k o vrijeme suzdrite od jedenja
koncentriranih proizvoda od kroba i eera, ali i od m e s a ,
jer ete na taj nain tijelu pruiti priliku da se opet d o m o g n e
normalnog stanja. Kad se j e d n o m d o m o g n e l e zdravog tijela,
morate znati da ukoliko ne elite opet biti bolesni, ne smijete
probavu optereivati neprirodnim ivenim namirnicama. U
svakom sluaju isplati se zadrati zdravlje, snagu, energiju
i vitalnost te izbjegavati ivene namirnice koje su dodue
ukusne, ali nisu hranjive.
Hranjive ivene namirnice mogu takoer biti ukusne,
ili se m o g u uiniti j o ukusnijima, a k o znate kako. Zato
proitajte moju knjigu " D n e v n o svjea salata odrava v a e
zdravlje".
Sok od mrkve, cikle i k o k o s o v a oraha
Dodate li soku od m r k v e , cikle i kokosova oraha malo
istog k o k o s o v a mlijeka, dobit ete mjeavinu koja ne s a m o
da sadri dobra svojstva za tjelesnu grau, ve istovremeno
djeluje kao izvanredno sredstvo za ienje bubrega i u n o g
mjehura.
A k o se ta mjeavina ispravno pripremi, ona e u sebi zadr
ati najprimjereniji o d n o s alkalijskih elemenata kalija, natrija,
kalcija, magnezija i eljeza s j e d n e , te fosfora, sumpora, silici
ja i klora s druge strane.
Sok od krumpira
Sirov krumpir sadri lako probavljiv prirodni eer koji se
kuhanjem pretvara u krob. Krumpir bi trebao biti prekrien
na j e l o v n i c i m a s v a k o g ovjeka koji pati od spolnih bolesti ili
prejako izraenog spolnog nagona.
65

Kombinacija kuhanog mesa i krumpira pojaava djelo


vanje otrovnog solonina u krumpiru, alkaloidnog otrova koji
je osobito bogat u zelenim dijelovima krumpira, a utjee na
ivani sustav kontrole spolnih organa. Taj otrov zajedno s
kristalima m o k r a n e kiseline, koja se stvara p r o b a v o m mesa,
m o e pretjerano uzbuivati spolne organe.
Meutim, sok od sirova krumpira pokazao se vrlo kori
snim za odstranjivanje konih neistoa. I to zahvaljujui
prije svega visokom postotku kalija, sumpora, fosfora i klora
u krumpiru. Ti elementi imaju svoju vrijednost s a m o ako je
krumpir sirov. A k o ga k u h a m o , pretvaraju se u anorganske
sastojke, a kao takvi su od male ili gotovo nikakve koristi.
Svje, sirov, organski krumpir je vrlo ukusan. Mnogi ljudi
j e d u ga s velikim uitkom, a radi se nesumnjivo o vrlo dobroj
ivenoj namirnici.
Sirova salata od krumpira pokazala se kao dobro sredstvo
za ienje organizma, pogotovo ako je pmijeana sa sokom
od krumpira.
Sok od sirovog krumpira, pomijean sa sokom od m r k v e
i celera, pravi je blagoslov za sve koji pale od eluanih, iv
anih i miinih tegoba, npr. od gihta ili iijasa. U tim slua
j e v i m a dovoljno je d n e v n o piti pola litre te mjeavine uz pola
litre soka od mrkve, repe i krastavaca. Potekoe e nestati u
neoekivano kratkom vremenu, ako pritom izbjegavate svinj
sko meso, te meso od peradi i riba.
Pacijentima koji boluju od emfizma (nadutosti plua z b o g
proirenih mjehuria plua) p o m a e mjeavina soka od sirova
krumpira, perina i mrkve.
eerna repa nije u botanikom pogledu srodna s obinim
"irskim" krumpirom. Ona sadri triput vie ugljikohidrata u
obliku prirodnog eera od obinog krumpira, triput vie kalcija,
dvaput vie natrija, etiri put vie silicija i pet puta vie klora.
Zato je sok od eerne repe daleko vri jedni ji od sirovog
66

krumpirova soka. Odluite li se za eernu repu, morate obra


titi panju na to d a j e ona osjetljivija od obinog krumpira.
A k o je na primjer m a l o naruena ili negdje oteena, propa
danje e brzo zahvatiti itav plod.
Sok o d t r e n j e
Trenje sadre g o t o v o 8 0 % v o d e i bogate su prirodnim
eerom i mineralima.
Crvene i crne trenje korisnije su za ovjeje tijelo od bi
jelih treanja, zato j e r sadre v e e koliine magnezija, eljeza
i silicija. Vrlo su korisne za ienje krvi, ali i za izluivanje
probavnih sokova i urina. Trenje su djelotvorno sredstvo za
ienje jetre i bubrega.
U sezoni treanja m o g u se vrlo jeftino kupiti dobre i zrele
trenje. Sok od treanja ima fantastian okus.
S o k o d zelja
ir na dvanaestercu regaira na sok od zelja na j e d a n g o
tovo udesan nain. Jedina nelagoda najee je pretjerano
stvaranje plinova. isti sok od m r k v e m o e se primjenjivati s
j e d n a k i m uspjehom, ali je m n o g i m ljudima sok od zelja p u n o
ukusniji.
Sok od zelja djeluje udesno kao istilo i sredstvo za m r a
vljenje. Katkada moe prouzroiti neeljene tegobe time to se
- kao s t o j e ve reeno - nakon ispijanja u crijevima stvara plin.
Taj plin je posljedica trulih otpadnih tvari u crijevima koje sok
od zelja oslobaa. Time se uspostavlja odreena kemijska re
akcija. To je prirodna pojava. Sumporovodina tvar, plin koji
mirie po trulei, proizvod je ienja pomou soka koji dje
luje na otpadne tvari. Ispiranje crijeva pomae kod izluivanja
suvinog plina, kao i suvinih tvari koje su taj plin proizvele.
67

Najvrijednija stvar kod zelja jest to da sadri visok posto


tak sumpora i klora te prilino visok postotak joda. Poveza
nost s u m p o r a i klora omoguuje ienje sluznice u elucu
i cijevima, ali to samo pod uvjetom da pijete sok od zelja u
sirovom stanju bez imalo dodavanja soli.
A k o se nakon ispijanja sirovog soka od zelja stvaraju pre
tjerane koliine plina - bez obzira radi li se o istom soku od
zelja ili o mjeavini s ostalim sirovim s o k o v i m a - m o e to biti
znak za a b n o r m a l n o stanje trovanja u p r o b a v n o m traktu. U
takvom sluaju preporua se - prije nego to ponete piti sok
od zelja - crijeva temeljito oistiti tako da dva do tri tjedna
pijete sok od m r k v e ili mjeavinu soka od m r k v e i pinata, uz
s v a k o d n e v n o klistiranje. Pokazalo se d a j e sok od zelja istilo
od neprocjenjive vrijednosti kod ljudi s pretjeranom teinom i
m a s n o o m , kad se pije na prethodno oiena crijeva.
A k o sirovom soku od m r k v e dodate sirov sok od zelja,
dobili ste mjeavinu izvanredno bogatu v i t a m i n o m C koji se
kao izvrsno sredstvo ienja p o k a z a o od velike pomoi kod
upala z u b n o g mesa koje prouzrouju paradiontozu. Meutim,
a k o zelje k u h a m o , unitavamo u njemu djelovanje encima,
vitamina, minerala i soli. Pola litre ispravno pripremljenog,
istog sirovog soka od zelja sadri u sebi vie hranjive vri
jednosti, n e g o to je m o e posredovati pedeset kilograma
k u h a n o g ili konzerviranog zelja.
Sok od zelja esto se uspjeno primjenjuje za ublaavanje
ireva i zaepljenja. Budui da su zaepljenja najee glavni
uzroci k o n o g osipa, m o e t e sebi uvelike pomoi ako pijete
sok od zelja.
Dodavanje soli zelju ili soku od zelja ne s a m o da umanjuje
njegovu vrijednost, ve je tetno po zdravlje.

68

Sok od salate glavatice


Salata glavatica ima za tijelo viestruku vrijednost. Sadri
velike koliine eljeza i magnezija. eljezo je najaktivniji ele
ment u tijelu, i mora se obnavljati ee od bilo kojeg drugog
elementa. Jetra i slezena pohranjuju u sebi eljezo, da bude
pri ruci kad tijelu iznenada zatreba, na primjer kad nakon veli
kog gubitka krvi treba na brzinu stvoriti nova crvena krvna zr
nca. U jetri je eljezo izmeu ostalog pohranjeno za odreenu
svrhu. eljezo treba u hitnim sluajevima dostaviti minerale
u svaki dio tijela, kao npr. kod hemoragije (krvarenja), ali i u
sluajevima kad probavljena hrana ne sadri potrebne kolii
ne tog elementa u o r g a n s k o m obliku.
Pohranjivanje eljeza u slezeni djeluje poput baterije
koja krv puni potrebnim kapacitetom, kako bi mogla to
bolje ispunjavati svoju zadau. Magnezij u salati glavatici
posjeduje izvanredno ivotonosna svojstva koja daju snagu
ponajprije miinom tkivu, m o z g u i ivanom sustavu. Or
ganske magnezijeve soli tvorci su stanica, osobito u ivanom
sustavu i plunim krilima. Osim toga, pomau kod pravilnog
razrjedivanja krvi i vrenja drugih funkcija bez kojih ne bi
bila mogua izmjena tvari i pravilan rad.
Budui da magnezijeve soli m o g u ispravno djelovati s a m o
ako sadre dovoljno kalcija, povezanost tih elemenata u salati
glavatici ini tu ivenu namirnicu osobito vrijednom.
A k o se sok od salate glavatice mijea sa sokom od mrkve,
njegova e dobra svojstva znatno ojaati dodavanjem vita
mina A iz mrkve, ali i vrlo vrijednog natrija koji p o m a e da
kalcij u salati glavatici b u d e osloboen za potrebe tijela.
Salata glavatica sadri 9% fosfora, j e d n o g od glavnih sa
stojaka mozga, te bogatu koliinu sumpora, sastavnog dijela
hemoglobina u krvi, koji ondje slui k a o sredstvo oksidacije.
M n o g e ivane smetnje nastaju uglavnom zato to se ta dva
69

elementa, sumpor i fosfor, ne uzimaju i ne probavljaju u svom


o r g a n s k o m obliku, ve u anorganskim oblicima, kakvi su npr.
proizvodi od itarica i mesa.
Z a j e d n o sa silicijem kojega u salati glavatici ima vie od
8% s u m p o r i fosfor nuni su za odravanje zdravog stanja
koe, ila i kose. Razlog zbog kojega korijen kose ne dobiva
ispravnu hranu lei prije svega u tome to tijelo prima pretje
rane koliine sumpora i fosfora u njihovu anorganskom obli
ku, npr. kad se uglavnom jedu proizvodi od itarica i druge
neprirodne ivene namirnice. To je j e d a n od glavnih razloga
ispadanja kose.
Pijete li svakog dana obilne koliine soka od mrkve, salate
glavatice i pinata, vi opskrbljujete ivce i korijen kose hra
n o m koja potie rast kose. a m p o n i za kosu imaju neznatnu
ili gotovo nikakvu vrijednost, o s i m to p o m a u kod masae
glave. Oni ne mogu hraniti kosu, m o g u j e d i n o potaknuti rad
ivaca i krvnih sudova, p o m a u i na taj nain da se korijen
kose lake d o m o g n e ispravne hrane u krvi.
Postoji j o j e d n a mjeavina soka koja potie rast kose i
daje kosi prirodnu boju. To je mjeavina soka od mrkve, sala
te glavatice, zelene paprike i svjee lucerne.
Priprema li se salata glavatica za tcrapeutske svrhe, onda
je najbolje uzimati vanjske, zelenije listove, a valja izbjega
vati listove koji se nalaze u unutranosti glavatice te ostaju
bijeli. Izvansjki listovi su m n o g o bogatiji klorofilom i drugim
ivotonosnim tvarima od unutarnjih.
Sok od listova salate glavatice znai veliko olakanje za
sve koji pate od tuberkoloze i eluanih tegoba. Nadalje, taj
sok je vrlo dobro sredstvo koje tjera na mokrenje.
Z b o g eljeza koje sadri u sebi i ostalih vrijednih, ivotonosnih elemenata sok od salate glavatice pomijean sa sokom
od m r k v e dobro je davati djeci.
70

Sok o d e n j a k a
Metaforiki reeno enjak ve sam po sebi dovoljno smr
di, te e svaki onaj tko pije sok od enjaka navui na sebe po
guban socijalni prezir. Mdutim, enjak je vrlo dobar za vie
ili manje brzo ienje tijela, naravno pod pretpostavkom da
ovjek posjeduje duevnu jakost za prevladavanje socijalnih
problema, te da su mu crijeva dovoljno jaka za podnoenje
svih nelagodnosti.
enjak je bogat eterinim uljima. Kad se tome doda itav
niz proiavajui!! tvari iz kojih je enjak sastavljen, onda
je sasvim razumljivo da ima presudnu ulogu u djelovanju na
itav organizam, od otvaranja apetita i odvajanja probavnih
sokova do zadovoljavanja peristaltike i izluivanja m o k r a e .
Eterina ulja u soku od enjaka neobino su j a k a i pro
dorna te pomau kod uklanjanja sluzi u duniku, bronhijima i
pluima. Pomau kod izluivanja otrovnih tvari iz tijela pre
ko pora na koi, tako da se valja zapitati je li bolje podnositi
smrad po enjaku ili zadravati otrove u tijelu.
Sok od enjaka pokazao se vrlo uinkovitim kod odstra
njivanja crijevnih nametnika ili parazita. Dizenterija ili srdobolja moe se p o m o u soka od enjaka znatno poboljati.
To v rijedi i za amebnu srdobolju i sve druge vrste srdobolje.
Paraziti i bakterije - bilo d a j e rije o a m e b a m a ili nekim dru
gim vrstama - ne mogu ivjeti ako nema hranjiva tla za njih
na kojemu se razmnoavaju i ire. Kad su organi izluivanja
napunjeni trulim otpadnim tvarima, u njima ima na milijune
bakterija, i kad se s v a k o d n e v n o m probavom mesa, ostalih
anorganskih ivenih namirnica i lijekova otpadne tvari sve
vie nagomilavaju, bakterije i paraziti nalaze se u s v o m ele
mentu, imaju se gdje razmnoavati i iriti. To je predivno za
bakterije, ali vrlo uznemiravajue za rtvu. Sok od enjaka
pomae tako da odstranjuje velik dio tih smetnji; m e u t i m , da
71

b i s m o odstranili uzroke, m o r a m o krenuti korak dalje. Prijeko


je potrebno ispiranje i klistiranje crijeva da bi se otpadne tvari
m o g l e temeljito odstraniti. Obroci moraju p o t o m biti tako sa
stavljeni da nakon uzimanja hrane otpad u tijelu b u d e sveden
na m i n i m u m . To se m o e vrlo uspjeno postii primjenom v e
likih koliina razliitih sirovih s o k o v a od povra kao d o p u n e
najprimjerenijim sirovim obrocima.
N o , pripremanje soka od enjaka iskljuuje primjenu
sokovnika za druge vrste sokova; n a i m e , sokovnik u kojemu
se p r i p r e m a sok od enjaka imat e nekoliko dana miris po
enjaku, te bi svi sokovi pripremani u tom sokovniku imali
okus po enjaku.
Sok od loike
Iako loika pripada porodici salata, ona je po s v o m k e m i j
s k o m sastavu savim razliita od salate glavatice. Podrijetlom
je s otoka Kosa u g r k o m Arhipelagu te je u Velikoj Britaniji
poznatija kao Kos-salata.
Sok od loike uz mali dodatak morskih algi ima, po m o m
iskustvu, svojstva koja p o m a u bubrenoj kori kod izluiva
nja hormona - adrenalina - p o m o u kojega se odrava r a v n o
tea tijela.
Posebna vrijednost loike sastoji se u t o m e to sadri
6 0 % natrija, daleko vie od kalija. Z a t o je sok od loike vrlo
koristan na primjer kod A d d i s o n o v e bolesti (oboljenje n a d b u
brenih lijezda) gdje je za lijeenje potrebna velika koliina
natrija uz neznatnu koliinu kalija, da bi se n a d o k n a d i o gubi
tak hormona.
K o d lijeenja A d d i s o n o v e bolesti postignuti su znaajni
rezultati u p r a v o zahvaljujui s v a k o d n e v n o m ispijanju svjeih
sirovih sokova u kojima je prevladavao takav omjer natrija i
kalija. Hrana koja se sastojala od koncentriranih proizvoda
72

kroba i eera, svih vrsta mesa i povra, imala je previsok


postotak kalija u usporedbi s natrijem. Suzili s m o je na izbor
povra i sokova od povra, na repu, celer, loiku, pinat i bli
tvu. Osim toga, o b r o c i m a su dodavani svjei ipak, j a g o d e ,
rajice, s m o k v e , med, bademi i orasi.
S v a k o m od neprijed navedenih sokova dodavan je svjei
sirovi sok od mrkve. U ekstremnim sluajevima soku od mr
kve dodali bismo malo svjeeg sirova kozjeg mlijeka.
Na toj osnovi, uz normalan program ienja - ispiranja
crijeva i klistiranja - postignuti su izvrsni rezultati.
Sok od poriluka
Poriluk je blai od luka i enjaka. Informacije o soku od
enjaka vae velikim dijelom i za sok od poriluka.
Sok od maslaka
Sok od maslaka je j e d n o od najvrijednijih sredstava za
nau jakost. Odlian je za suzbijanje pretjeranih kiselina i za
ponovnu uspostavu alkalijskog stanja u tijelu. U sebi sadri
izvanredno m n o g o kalija, kalcija i natrija. To je ivena na
mirnica s najveim udjelom magnezija i eljeza.
Magnezij je vrlo v a a n stoga to daje kostima vrstinu i
ne dozvoljava njihovo mekanje. Velike koliine o r g a n s k o g
magnezija i kalcija u soku od maslaka za vrijeme trudnoe
pomau trudnici da sauva zdrave zube. Kostima djeteta daje
vrstinu i jakost.
Organski magnezij u pravilnom omjeru s kalcijem, elje
zom i s u m p o r o m prijeko je potreban za stvaranje odreenih
sastojaka krvi. Magnezij posjeduje veliku ivotonosnu snagu,
sastavni je dio stanica u tijelu, prije svega u pluima i iva
n o m sustavu.
73

Organski magnezij m o e se dobiti samo od ivih, svjeih


biljaka, i mora se uzimati svje i sirov. Ne smije se mijeati s
industrijskim preraevinama magnezija koje kao anorganski
minerali samo ometaju funkcije tijela.
Sve kemijske preraevine magnezija, bile o n e u prahu
ili u takozvanim mlijenim proizvodima, nagomilavaju u
organizmu otpadne tvari. Mogu d o d u e biti vie ili manje
djelotvorne, kao to ih se reklamira, ali ta djelotvornost je
privremena.
Posljedice taloenja takvih anorganskih tvari u tijelu mogu
d u g o r o n o biti samo oteavajue. Ja nastojim slijediti istinu
mudraca ije o s n o v n o naelo glasi: Bolje je danas biti sigu
ran, nego sutra za neim aliti.
Organski magnezij, kakav se nalazi u soku od svjeeg i
sirovog maslaka je zacijelo najhranjiviji element te ima ne
procjenjivu vrijednost za ljudsko tijelo.
Sirov sok od maslaka koji se m o e dobiti od listova i
korijena, pomijean sa sokom od m r k v e i repe, p o m a e kod
lijeenja bolova u leima i openito ublaava kostobolju. daje
zubima vrstinu i jakost, te sprjeava upalu z u b n o g mesa i
truljenje zubiju.
Sok od lubenica
Sok od lubenice izvanredno je dobar i koristan, osobito
kad se elite podrediti kuri mravljenja ili posta.
Lubenica sadri u sebi izmeu 90 i 93 posto vode, ovisno
o vrsti. Bogata je kalijem, odnos alkalijskih elemenata prema
kiselinskim elementima je tri prema j e d a n .
Budui da tjera na mokrenje, sok od lubenice osobito je
poeljan za odstranjivanje bubrenih tegoba. U nekim slua
jem ima dobro je dodati malo soka od limuna, ali se ta mjea
vina ne smije ni eeriti ni soliti.
74

Sok o d h r e n a
Sok od hrena se u stvari ne preporuuje, budui da su eteri
ni sastojci hrena dovoljno jaki i djelotvorni, ako se hren fino
nariba ili samelje. Pojede li ovjek pola ajne liice nariba
nog hrena, ostavlja to na njega neizbrisiv utisak - hren slui
kao lijek protiv skorbuta, plunih, konih i drugih bolesti.
Uzima li se kao svjee naribana, nepreana kaa (uz d o
datak soka od limuna), i to pola ajne liice d n e v n o izmeu
obroka, to pomae kod oslobaanja sluzi u duniku i drugim
dijelovima tijela, a da pritom ne oteuje sluznicu. Hren je
sredstvo za ienje i odstranjivanje a b n o r m a l n o g stvaranja
sluzi u tijelu.
Razboritom primjenom - pomijean j e d i n o sa sokom od
limuna, hren prema m o m iskustvu ne nadrauje ni bubrege ni
mjehur ni sluznicu probavnog trakta.
Bez obzira na vrijednost njegovih eterinih sastojaka gle
de odstranjivanja sluzi, hren je izvrsno sredstvo koje tjera na
mokrenje i osobito je koristan kao lijek protiv vodene bolesti
ili vodenice.
Umak od hrena mora biti svjee pripremljen i ne smije
se uzimati ako je stariji od tjedan dana. Valja ga uvati na
hladnom mjestu u zaepljenoj boci ili pokrivenom loniu.
Djelotvornost mu se poveava ako se prije uzimanja zagrije
na sobnu temperaturu.
Kad jedete umak od hrena kako je preporueno - d n e v n o
pola ajne liice, po mogunosti u poslijepodnevnim satima
- moe to izazvati j a e suzenje oiju, ovisno o tome koliko se
sluzi nakupilo u duniku i drugim dijelovima tijela. Hrenu ne
smijete dodavati nita d r u g o osim soka od limuna, a nakon
uzimanja hrena ne smijete nita popiti. inite to tjednima i
mjesecima, sve do trenutka kad ete moi jesti umak od hrena
bez ikakvih popratnih reakcija. To je najbolji d o k a / tla ste se
75

rijeili suvinih izluina u svome tijelu. Taj postupak pokazao


se vrlo korisnim kod odstranjivanja p r o b l e m a s dinim orga
nima.
Najbolji rezultati postiu se u pravilu ako se napravi mje
avina soka od dva do tri limuna i deci i pol naribanog hrena,
tako da se dobije prilino zgusnuti u m a k .
Sok od nektarina
Nektarine sadre oko 8 3 % v o d e kad su zrele. Imaju slina
svojstva kao i breskva, to znai da su bogate kalijem i da
sadre zadovoljavajuu koliinu kalija i natrija. Za razliku od
breskve nektarine sadre malo vie ugljika. Sok od nektarina
je dobro sredstvo za ienje i vrlo je ukusan.
Oksalna kiselina
Jedna od zagonetki ovjejeg tijela je peristaltika. Ta
funkcija dolazi do izraaja u p r o b a v n o m kanalu, krvnim su
dovima, maternici i kanalima za izluivanje, i to uzastopnim
valovitim stezanjem koje pomie naprijed sve to se nalazi
u kanalima. Radi se o seriji izmjeninih ivanih i miinih
stezanja i irenja, o postupku koji se odvija m i m o nae volje i
na prvi pogled djeluje potpuno automatski.
M e u t i m , uinkovitost peristaltike ovisi naravno o tonusu
ili stanju napetosti miia i ostalih organa naeg tijela, o zdra
vim i snanim miiima i ivcima.
Organska oksalna kiselina j e d n a je od najvanijih sasta
vnica potrebnih naem tijelu da odrava i potie pravilan
tonus peristaltike.
Razumije se samo po sebi da svako gibanje u naem tije
lu, koje se " o d v i j a " m i m o nae volje, ovisi o ivotu stanica
i tkiva dotinih organa. ivot je aktivan, za razliku od smrti
76

ili mrtve materije u kojoj nema nikakve aktivnosti; a to oito


vai za stanice i tkivo naeg tijela.
A k o su vani organi ili njihovi dijelovi, koji pripadaju
p r o b a v n o m sustavu i sustavu izluivanja, zahvaeni smru
ili su mrtvi, oni vie ne rade ili rade s vrlo o g r a n i e n o m uin
kovitou, da b u d e m o to precizniji. Uzroci t a k v o g stanja
mogu biti j e d i n o manjak ili nedostatak ivotonosnih tvari
u prehrani koje prehranjuju dotine stanice i tkivo. i v o t o nosna hrana je ona hrana koja sadri i v o t o n o s n e , o r g a n s k e
tvari i e n c i m e , kakvi se nalaze s a m o u sirovim i v e n i m
namirnicama.
U prvim poglavljima o v e knjige bavio sam se tim presu
dnim pitanjem - organskim ili a n o r g a n s k i m tvarima u naoj
prehrani. Drim da je vrlo v a n o vratiti se toj temi s vidika
oksalne kiseline. A k o je hrana sirova, bilo u plodovima bilo
u sokovima, svaka molekula te hrane je iva, organska i nasiena encimima. P r e m a tome i oksalna kiselina je u sirovom
povru i sokovima pripremljenim od takva povra organska,
a kao takva ne samo d a j e korisna, ve je od ivotne vanosti
za fizioloke funkcije tijela.
Naprotiv, oksalna kiselina u kuhanim i preraenim ive
nim namirnicama je mrtva i anorganska, te kao takva m o e
biti opasna i tetna. Oksalana kiselina se lako spaja s kalci
j e m . A k o su oboje organski, dobiva se konstruktivni spoj koji
istovremeno podupire probavni kanal i potie peristaltiku u
naem tijelu.
A k o je oksalna kiselina postala kuhanjem i preradom
ivenih namirnica u tim namirnicama anorganskom tvari,
takva kiselina stvarat e vrste spojeve s kalcijem u drugim
ivenim namirnicama te e i u njima upropastiti hranjivu
vrijednost. To e dovesti do manjka kalcija i prouzroiti
razgradnju kostiju. Zato ja nikad ne j e d e m kuhani pinat ili
pinat iz konzerve.
77

to se pak lice s a m e oksalne kiseline, ona je esto uzrok


stvaranja anorganskih kristala oksalne kiseline u bubrezima,
kad se kuhanjem i doraivanjem pretvara u anorgansku kiseli
nu. Isplati se razmiljati o tome da minerali u naim ivenim
namirnicama - na primjer eljezo - esto ne mogu biti ispra
vno primani i iskoriteni ako se kuhanjem pretvaraju u anor
gansku tvar. Kao takvi, putem kemijskih i drugih reakcija,
esto unitavaju korisnost ostalih ivotonosnih tvari. eljezo
se u svjeem sirovom pinatu m o e iskoristiti sto posto, dok
je u k u h a n o m pinatu ta koliina pet puta manja.
N e m o j m o zaboraviti: organska oksalna kiselina je za nae
blagostanje od tolike vanosti da bismo d n e v n o trebali piti
sokove od svjeeg sirovog povra koje tu kiselinu sadri.
Najvee koliine organske oksalne kiseline nalaze se u
svjeem sirovom soku od pinata (svih vrsta pinata, a ne
s a m o od novozelandske vrste), u blitvi, u listovima repe, u
listovima korabe i goruice, u z e l e n o m kupusu i kelju, k a o i u
irokolisnatim francuskim kiselicama.
Sok o d p a p a j e
Papaja je zasigurno plod, a nipoto povre.
D o n e d a v n o taj je plod iz porodice tropskog voa bio posve
nepoznat.
Oblik mu je slian lubenici ili bundevi, a kad dozori plo
dovi mogu biti razliite veliine. Teina se kree od pola kilo
grama do deset kilograma.
Nau panju privlai prije svega sok od papaje koji sadri u
sebi papin te ima istu probavim uinkovitost kao i pepsin u na
e m p r o b a v n o m procesu. Sok od papaje sadri nadalje fibrin,
tvar koja se j e d v a m o e pronai izvan ovjejeg i ivotinjskog
tijela. Tu tvar lako probavljaju sokovi eluca i guterae i vrlo
je dragocjena za vanjsko i unutarnje zgunjavanje krvi.
78

Zelena, nezrela papaja sadri mnogo vie papaina nego zrela


(papain se za vrijeme dozrijevanja djelomino gubi). Sok od ze
lene papaje pomae u nevjerojatno karatkom vremenu odstrani
ti probavne smetnje, a dobar je i za ireve i tea oboljenja.
esto sam imao priliku vidjeti kako se na rane stavlja kaa
od papaje i pokriva korom oguljene zelene papaje - sljedeeg
dana od rane bi na tom mjestu ostao s a m o oiljak. J e d n o m mi
je stroj zahvatio prst i j a k o ga nagnjeio. Primjenom obloga
od papaje za dva do tri dana prst je bio izlijeen i m o g a o sam
se njime opet koristiti.
Sokovi od zelene i zrele papaje naprosto su nezaobilazni
kod veine tjelesnih poptekoaa. O v i m plodom priroda nam
je uistinu pruila najbolje sredstvo prve pomoi, kako kod
unutarnjih tako i kod vanjskih oboljenja.
Sok od z e l e n e paprike
Sok od paprike sadri visoki postotak silicija, n u n o p o
trebnog noktima i kosi. Od njega m o g u imati veliku korist
takoer suzne i lojne lijezde.
Pomijean sa sokom od m r k v e - u omjeru j e d n a do dvije
etvrtine soka od paprike i tri etvrtine soka od m r k v e - slui
kao izvrsno sredstvo za ienje k o e , p o g o t o v o kad se o
vjek podvrgne ispiranju i klistiranju crijeva, i to tako temeljito
da su otpadne tvari udaljene iz debelog crijeva prije s a m o g
procesa ienja unutranjosti naeg tijela.
Koga mue plinovi i vjetrovi u probavnim kanalima, tko pati
od greva, nadutosti i ostalih trbunih bolova, osjetit e veliko
olakanje, ako bude dnevno popio najmanje pola litre soka od
zelene paprike pomijeanog s pola litre soka od mrkve i pinata.
N a r a v n o da se li sokovi ne smiju odjednom popiti. A k o se
svaka dva do tri sata popije j e d n a aa takvog soka, rezultati
e biti j o bolji. Preporuivo je laj sok piti izmeu obroka.
79

Sok od pastrnjaka
Taj sok sadri vrlo niski postotak kalcija, te j o nii
postotak natrija, ali je zato vrlo bogat kalijem, fosforom,
s u m p o r o m , silicijem i klorom. Z b o g malih koliina kalcija
i natrija hranjiva vrijednost tog povra openito je manja od
nekih drugih vrsta iz porodice titarki; m e u t i m , terapeulska
vrijednost soka od listova i korijena pastrnjaka osigurava mu
na listi korisnih sokova mjesto pri s a m o m vrhu.
Visok postotak silicija i s u m p o r a ini ga vrlo korisnim za
lijeenje i jaanje raspucalih noktiju. Elementi fosfor i klor
osobito su korisni za plua i bronhije. Stoga je sok od pastr
njaka odlina ivena namirnica za ljude koji su oboljeli od
tuberkoloze ili upale plua, te za sve koji pate od emfizema ili
plune nabuhline.
Visok postotak kalija od izvanredne je vanosti za mozak.
Sok od pastrnjaka uspjeno se primjenjuje za odstranjivanje
m n o g i h duevnih smetnji.
Napomena: Sve stoje reeno o pastrnjaku vai iskljuivo
za kultiviran, uzgojen pastrnjak. Divlja vrsta pastrnjaka ne
smije se primjenjivati za sokove, jer sadri otrovne sastojke.
Sok od perina
Sirov sok od perina jedan je od najjaih sokova. Ne smi
je se nikad odjednom uzimati u veim koliinama od 30 do
60 g r a m a , pa i kada se mijea s velikim koliinama soka od
m r k v e ili soka od n e k o g drugog povra, k a o s t o j e npr. celer,
salata glavatica ili pinat. Udio soka od perina ne smije nikad
biti prevelik u odnosu na koliinu ostalih sokova.
Sirov sok od perina ima svojstva koja su vrlo vana za
izmjenu kisika u organizmu, te za n o r m a l n o funkcioniranje
80

nadbubrene lijezde i titnjae. ivotonosne tvari u perinu


nalaze se u takvom m e u s o b n o m odnosu da pomau odrava
nje z d r a v o g slanja u krvnim s u d o v i m a , osobito u kapilarama
i arteriolama. Perin je izvrsna hrana za urogenitalne organe.
Od velike je pomoi kao lijek protiv kamenca u bubrezima
i mjehuru, protiv albuminurije (izluivanja bjelanevine u
mokrai), upale bubrega i drugih bubrenih bolesti. S velikim
uspjehom primjenjuje se i kod v o d e n e bolesti.
Osim toga djelotvoran je protiv svih bolova povezanih s
oima i onim ivcima. Slabe oi, ronjaa, siva mrena, upa
la one spojnice, upala oiju u svim stadijima te proirenje
zjenica uinkovito se lijee, a k o se pije sirov sok od perina
pomijean sa sokom od mrkve i kombiniranim sokom od mr
kve, celera i endivije.
Nikad nemojte piti prevelike koliine istog sirovog soka
od perina, jer se radi o tako jakoj koncentraciji koja bi mogla
prouzroiti smetnje ivanog sustava. Ali je zato od velike
koristi, ako se uzima pomijean s drugim sokovima.
Strogo uzevi perin pripada skupini biljaka iz p o r o d i
ce titarki, odatle njegovo j a k o , k o n c e n t r i r a n o djelovanje.
Primjenjuje se s velikim uspjehom kod dobivanja menslruacije, pomijean sa s o k o m od cikle ili s mjeavinom soka
od cikle, m r k v e i krastavaca. Grevi k a o posljedica m e n
strualnih tegoba ublauju se pijenjem te mjeavine, a esto
i nestaju, ako su iz j e l o v n i k a izbaeni p r o i z v o d i sa k r o b o m
i eerom.
Sok od breskve
B r e s k v e sadre vie od 8 8 % vode i bogate su kalijem,
kalcijem i natrijem. L a k o su probavljive, imaju j a k o alka lijsko djelovanje na tijelo te potiu rad na odvajanju probavnih
sokova.
81

Plod breskve kao i sok od breskve p o m a u kod izluiva


nja, tjeraju na mokrenje, te openito na ienje tijela koje
ima problema s bubrezima i mjehurom.
A k o se breskve ili sok od bresaka kuhaju ili konzerviraju,
njihova se vitalna mo gubi. A k o im se dodaje eer, pojavit
e se kiselina u tijelu.
S o k o d ljiva
ljive sadre vie od 7 8 % v o d e i b o g a t e su kalijem, kal
cijem, magnezijem i fosforom. Sadre nekoliko vrsta vonih
kiselina, od kojih neke nadrauju bubrege. ljive, a pogotovo
sok od ljiva, j a k o pospjeuju mokrenje. Stoga je poeljno sok
od ljiva piti u malim koliinama.
Sok od rotkve
S o k se m o e p r i p r e m a t i od lia i korijena, ali se ne
smije s a m piti, j e r je n a p r o s t o prejak. P i j e m o li ga zajedno
sa s o k o m od m r k v e , z n a t n o e m o popraviti rad sluznice u
tijelu. Najuinkovitiji je ako se pije o t p r i l i k e jedan sat na
kon p r o b a v e hrena. S o k od r o t k v e o s l o b a a sluznicu i isti
tijelo od sluzi koju je o s l o b o d i o u m a g od hrena. Istovre
m e n o p o t i e o b n o v u i uspostavlja n o r m a l n o funkcioniranje
sluznice.
G o t o v o treina prirodne rotkve sastoji se od kalija, vie od
treine preostalog dijela otpada na natrij, a visok je takoer
postotak eljeza i natrija. Sve to ini rotkvu glede sluznice
ljekovitim i ublaavaj uirn sredstvom.
ovjek nema potrebe za kirurkim odstranjivanjem sluzi
koju izazivaju potekoe s dinim organima. Takve operacije
odstranjuju dodue dio sluzi, ali ne za d u g o . Na due staze
m o g u e je to poslii j e d i n o primjenom umaka od hrena.
82

Sluz je posljedica prevelikog konzumiranja mlijeka i


koncentriranih proizvoda sa k r o b o m , kao to su kruh, ria
i itarice.
Sok od rabarbare
Rabarbara snosi veu odgovornost za vie vrsta bubrenih
oboljenja kod djece od bilo kojeg drugog faktora. Rijetko
koja biljka, ako uope takva postoji, posjeduje tako j a k u kon
centraciju oksalne kiseline k a o rabarbara. A k o se rabarbara
kuha. ta kiselina pretvara se u anorgansku kemikaliju koja za
vrijeme probave stvara u tijelu znatne koliine kristala oksal
ne kiseline.
Bezbrojni sluajevi reume i reumatskih vruica prouzro
eni su probavom k u h a n e rabarbare. Rabarbara se daje djeci
i odraslima n a v o d n o z b o g njezine uinkovitosti glede m o
krenja. Budui d a j e to djelovanje o d m a h vidljivo, najee
ne mislimo na stvaranje kristala oksalne kiseline. Taloenje
tih kristala ne osjea se o d m a h , njihovo djelovanje nastupa
p o d m u k l o i polako.
Stoga se posljedice vrlo rijetko pripisuju pravim uzrocima
- probavi rabarbare.
Tema o oksalnoj kiselini je od tolike vanosti da sam joj
posvetio posebno poglavlje.
iz svjeeg sirovog soka od rabarbare m o e se izvui odre
ena korist jedino pod pretpostavkom da se primjenjuje u ma
lim koliinama, pomijeana s drugim sokovima, npr. sokom
od mrkve i sokom od celera, ili s nekim vonim sokovima,
o d n o s n o mjeavinama vonih sokova. Na taj nain moe sok
od rabarbare pospjeiti peristaltiku crijeva. Rabarbaru n e m o j
te nikada ceriti, umjesto eera koristile radije med.

83

Sok od crvenog kupusa


Sok od crvenog kupusa, pomijean sa sokom od mrkve,
zelenih m a h u n a graha i salate glavatice, posreduje nam svo
jevrsnu kombinaciju mineralnih tvari koje doprinose jaanju i
obnovi guterae i njene proizvodnje inzulina. Zato se taj sok
p o k a z a o vrlo dragocjenim kod lijeenja eerne bolesti.
Valja izbjegavati sve koncentrirane proizvode sa krobom
i eerom, a ponekad je dobro podvrgnuti se ispiranju crijeva,
ukoliko elimo nataloene otpadne tvari odstraniti iz tijela.
S o k o d cikle

i svaki anorganski, sintetski hormon ima samo privremeno


ublaavajue djelovanje. Onoga tko uzima te lijekove ili
umjetne h o r m o n e , na kraju krajeva eka patnja, j e r tijelo mora
iz sebe kadtad odstraniti anorganske tvari. Svaki lijek koji "li
j e i " , o d n o s n o ublauje neko stanje bolesti, povlai za sobom
neko novo, moda m n o g o tee stanje. D u g o r o n o gledano, ne
pati lijenik koji propisuje lijekove, nego vi koji ih uzimate.
Priroda nas je obdarila prirodnim sredstvima p o m o u
kojih m o e m o sebi p o m o i glede odravanja zdravlja, ener
gije, jakosti i vitalnosti. Nadalje, priroda nas je - u v e e m ili
manjem obimu - obdarila n u n o m inteligencijom da tragamo
za znanjem. Oslanjamo li se na vlastitu inteligenciju, priroda
nam u tome moe s a m o pomoi.

Sok od cikle vrlo je dobar za stvaranje crvenih krvnih


zrnaca, i m e doprinosi openitom jaanju tijela. Posebno se
preporuuje enama da dnevno popiju pola litre mijeanog
soka od m r k v e i cikle. Mjeavina m o e sadravati 100 do 250
grama cikle. Primijeniti se mogu korijen i listovi cikle.

Sadraj eljeza u cikli nije visok sam po sebi, ali eljezo je


takve kvalitete da predstavlja izvrsnu hranu za crvena krvna
zrnca. to se tie kemijskih elemenata u cikli, od velikog je
znaenja injenica da natrij ini vie od 5 0 % tih elemenata,
dok je kalcija svega 5 %.

A k o bi ovjek popio veu koliinu tog soka, m o e doi do


tako j a k o g procesa ienja koji bi m o g a o imati za posljedicu
blagu vrtoglavicu ili osjeaj nelagode. Misli se na posljedicu
procesa ienja jetre. Moje iskustvo govori da je najbolje
ispoetka piti manje soka od cikle a vie soka od mrkve, sve
dok se ovjek ne privikne na sok od cikle. Kad se j e d n o m
privikne na njega, moe udio soka od cikle postupno povea
vati. Dvjesto do dvjestopedeset grama dvaput d n e v n o bilo bi
sasvim dovoljno.

To je vrlo povoljan omjer, topljivost kalcija zadrava se na


zadovoljavajuoj visini, pogotovo ako s e j e anorganski kalcij
kao posljedica probave kuhane hrane ve nagomilao u tijelu
i nataloio u krvnim sudovima, to dovodi do stvrdnjavanja
stijenki u ilama, kao s t o j e to npr. sluaj kod proirenja vena
ili ovapnjenja arterija, ili kod zadebljanja krvnih ila, to sve
skupa prouzrouje visoki tlak i ostale vrste sranih tegoba.

Kod menstrualnih smetnji sok od cikle takoer dobro doe,


ako se uzima u malim koliinama - po j e d n u vinsku au (ot
prilike 60 do 100 grama) dva do triput na dan. Za vrijeme menopauze postiu se pomou soka od cikle bolji i dugoroniji
rezultati, nego to se postiu primjenom lijekova i umjetnih
hormona koji djeluju degeneralivno. Naposljetku, svaki lijek
84

Sadraj kalija iznosi 2 0 % i dovoljan je za sve fizioloke


funkcije tijela, dok 8% klora predstavlja izvanredno organsko
sredstvo za ienje j e t r e , bubrega, une kesice, te za poticaj
limfne aktivnosti u itavom tijelu.
Mjeavina soka od m r k v e i cikle posreduje osim toga fo
sfor i s u m p o r te kalij i ostale alkalijske elemente. Zajedno s
velikom koliinom vitamina A l a j e mjeavina idealan priro
dni proizvoa krvi.
85

S o k o d k i s e l o g zelja
Kiselo zelje je proizvod ubranog, sitno narezanog zelja
koje se stavlja ti posudu, nalije slanom v o d o m i ukiseli. TO
kiseljenje i fermentiranje vrlo je tetno za sluznicu u proba
vnom kanalu, ali i za kou koja esto postaje gruba. Stimuli
raj uc djelovanje soka od kisela zelja na probavne organe je
vrlo tetno, zato to sadri u sebi m n o g o anorganske soli.
S o k o d kiselica
Sok od irokolisnatih francuskih kiselica izvanredan je
stimulans za troma i lijena crijeva, za uspostavu njihova
n o r m a l n o g funkcioniranja, ukoliko se prethodno p o d v r g n e m o
ispiranju i klistiranju te odstranimo iz crijeva nagomilane
otpadne tvari.
Kiselice su bogate kalijevim oksalatom koji m o e biti
itekako vrijedan sastojak ljudskog tijela s a m o ako ga prima
u o r g a n s k o m , sirovom stanju. Kiselice se nikad ne smiju jesti
kuhane. Te biljke sadre izvanredno veliku koliinu eljeza i
magnezija kojima se hrane krvne stanice, te veliku koliinu
fosfora, s u m p o r a i silicija koje koristi svaki dio naeg organi
zma od glave do peta. Kombinacija tih najvanijih elemenata
ini sok od kiselica izvanredno dragocjenim kao hranu za sve
lijezde u tijelu.
Sok od celera
Najvea vrijednost sirovog celera sastoji se u tome to
u sebi sadri izvanredno veliku koliinu natrija. Jedno od
kemijskih svojstava natrija oituje se u t o m e da dri kalcij u
rastopljenom stanju.
Sirovi sok od celera sadri etiri puta vie natrija od kal86

ija. Ta injenica ini ga jednim od najvrijednijih sokova za


ljude koji su se itavog ivota hranili vie-manje koncentrira
nim proizvodima sa krobom i e e r o m . Kruh, keksi, kolai,
proizvodi od itarica, peena jela, pageti, ria - sve ivene
namirnice od brana - pripadaju skupini koncentriranih pro
izvoda sa krobom. Bijeli i smei eer, kao i svaka druga
vrsta eera koji je proizveden ili preraen, i svaka ivena
namirnica koja sadri tvorniki eer (pa i bonboni, limunade,
kreme, sladoled itd.) pripadaju skupini koncentriranih ugljikohidrata.
Iskustvo je nedvosmisleno pokazalo da su ti prehrambeni
artikli tetni, da uzimanje takve hrane ima za posljedicu ne
dostatak hranjivih tvari te u konanici alarmantan broj raznih
oboljenja.
Ja sam d u b o k o uvjeren da ti koncentrirani ugljikohidrati
spadaju u najtetnije prehrambene artikle nae "civilizacije".
Priroda nije nikad predvidjela m o g u n o s t da bi ljudski probavni sustav m o g a o te takozvane p r e h r a m b e n e artikle pretvarati
u hranu za stanice i tkivo naeg tijela. Posljedice njihova uzi
manja pokazuju se u degeneraciji ljudskog tijela i njegova ra
zaranja ve u doba mladosti. Kod ivotne starosti od etrdeset
ili ezdeset godina govori se ve o pojavi starenja, s t o j e u biti
velika uvreda za prirodu i naeg Stvoritelja. Prava je sramota
to m o r a m o priznati da ne z n a m o k a k o b i s m o trebali ivjeti,
i da se n i s m o potrudili nauiti najvanija naela koja se tiu
obnove naeg tijela. Morali bismo otvoreno priznati da popu
tajui svom apetitu mi zapravo j e d e m o sebe sve do groba.
Kalcij je nedvojbeno jedan od najvanijih elemenata nae
hrane. Ali u svom organskom sastavu. Kad je neka ivena
namirnica koja sadri u sebi kalcij kuhana ili preraena, kalcij
se automatski pretvara u anorgansku molekulu. Te molekule
nisu vie rastopi vc i ne mogu posredovati hranu koja j e potre
bna naim slanicama za njihovu obnovu. Osim toga, preteni
87

dio encima nestaje kod temperature od 54C. Takva anorgan


ska hrana zatrpava tijelo i povlai za sobom bolesna slanja,
k a o to su artritis, diabetes, koronarne potekoe, proirenje
vena, hemoroidi, uni i bubreni k a m e n a c i dr.
S d r u g e strane, anorganski kalcij se nagomilava u tijelu
a k o ovjek nita ne poduzima u svrhu njegova odstranjivanja.
S organskim natrijem mogue je te anorganske tvari odstraniti
iz tijela.
Natrij igra kod fiziolokih procesa tijela vrlo vanu ulogu.
Jedna od najvanijih je svakako da odrava na visini zadatka
tekuinu krvi i limfe, da krv i limfa ne postaju suvie masne.
Jedini natrij koji u tom pogledu m o e imati pravu vrijednost
je ivi, organski natrij koji se dobiva iz svjeeg povra, iz
salata i raznog voa.
C e l e r je bogat natrijem ili prirodnom soli.
Naa stolna, " n o r m a l n a " sol sastoji se od nerastopivih
anorganskih elemenata. Pretjerano koritenje te soli ima za
posljedicu proirenje vena, ovapnjenje arterija i ostale tego
be.
Sol je potrebna za stvaranje probavnih sokova i njihovu
fukciju u naem tijelu. Bez soli je dobra probava nezamisliva,
ali ta sol mora biti organska, rastopiva u vodi.
Svaka stanica tijela stalno se ispire solju rastopljenom u
vodi. A k o te v o d e nema u dovoljnoj koliini, stanice se ponu
suiti.
U komercijalnoj proizvodnji stolne soli esto se primje
njuju ekstremno visoke temperature (oko 80C) da bi se sol
mogla uvrstiti zajedno sa dodacima i pretvoriti se u sitne kristalie te bi postala prikladna za posipavanje. Ta sol ne moe
se vie u vodi savreno rastopiti.
Da bih izbjegao taj nedostatak, ja koristim istu kamenu
sol, kad m i j e potrebna.
K a m e n a sol nije ispostavljena vruini. Uvjerio sam se da
88

je ta sol rastopiva u vodi te je - naravno u neznalnim kolii


nama - podnosiva.
K a m e n a sol je porirodni katalizator koji omoguuje da se
encimi u tijelu dojelotvorno iskoriste.
K a m e n a sol sadri uobiajeno sljedee elemente:
Natrijcv klorid
90-95%
Kalcijev sulfat
0,5-1%
Magnezijev sulfat
0,5-1%
Magnezijev klorid
0,5-1%
Sadraj vode k r e e se od 2 , 5 % do 6 % .
" N o r m a l n a stolna sol" sadri uz s p o m e n u t e elemente i
sljedee tvari u razliitim udjelima:
kalijev klorid
kalijev sulfat
magnezijev bromid
kalcijev klorid
natrij ev sulfat
barijev sulfat
stroncijev klorid
Veina tih elemenata oteava rastopivost soli u vodi.
Za vrijeme ljetnih vruina i sunih razdoblja preporuu
j e m v a m , na temelju vlastitog iskustva, da popijete jednu
au svjeeg soka od celera ujutro, a drugu au poslije podne
izmeu obroka. To normalizira temperaturu u tijelu, tako da
se ugodno osjeamo, dok se ostali ljudi oko nas kupaju u zno
ju i ne osjeaju se nimalo prijatno.
Natrij je j e d a n od najvanijih elemenata kod izluivanja
ugljinog dioksida iz tijela. Nedostatak organskog natrija d o
vodi do bronhijalnih i plunih tegoba koje se stranim tvarima
u pluima - na primjer d i m o m cigareta - samo pogoravaju.
Takvo j a d n o stanje j e d a n je od suuzronika prijevremenog
starenja. e n e koje pue postaju svakih pet godina starije za
ak punih petnaest godina.
89

N i k o l i n j e nadraujue srcdslvo za ivce. Svako olakanje


koje se osjea prilikom puenja duhana je zapravo psihiko,
p r i v r e m e n o stanje, koje ovjek uiva na raun s v o g zdravlja.
Puenje duhana kvari osjeaj za d o b a r o k u s , tako da puai
uzimaju hranu sa sve teim zainima, i m e zapravo uvlae
sebe u vrzirio kolo.
Kombinacija soka od celera s drugim s o k o v i m a je vrlo
dobra. O d r e e n e mjeavine poeljenc su za odstranjivanje
tjelesnih smetnji - s fenomenalnim rezultatima. Kad se sokovi
mijeaju s drugim sokovima, mijenja se naravno i udio ele
menata u s v a k o m soku. Te mjeavine pokazale su se itekako
d o b r e u borbi protiv pojedinih bolesti.
Kod ivanih oboljenja pomae ispijanje velikih koliina
soka od m r k v e i celera, njihovim djelovanjem ivani sustav
se p o n o v o dovodi u normalno stanje.
C e l e r sadri vrlo mnogo magnezija i eljeza, dakle jednu
kombinaciju koja je kao hrana za nau krv od neprocjenjive
vrijednosti. M n o g e bolesti ivanog sustava i krvi svode se
poglavito na anorganske minerale i soli koje su dospjele u
tijelo p u t e m neprirodnih prehrambenih artikala i sredstava za
smirenje.
A k o u hrani nema dovoljno s u m p o r a , eljeza i kalcija,
ili ako ih ima u dovoljnim koliinama, ali u neprirodnom i
a n o r g a n s k o m obliku, m o e nas to dovesti do astme, reume,
hemoroida i drugih smetnji. Neuravnoteeni odnos sumpora i
fosfora u hrani m o e imati za posljedicu d u h o v n u poremeenost, neurasteniju, pa ak i duevne bolesti. Isto tako m n o g e
bolesti koje s m o dosad pripisivali pretjeranoj mokranoj ki
selini u tijelu m o g u se u biti razviti uslijed probave ivenih
namirnica u kojima ima previe fosforne kiseline, a premalo
sumpora.
Kombinacija soka od mrkve i soka od celera posreduje
nam izvanrednu i uravnoteenu mjeavinu tih organskih mi90

nerala p o m o u kojih je ovjek u stanju preduhitriti spomenute


bolesti i pomoi s v o m tijelu da normalno funkcionira.
Sok od listova goruice
Listovi goruice su vrlo dobri ako se pripreme kao salata.
Ali kad se od njih pripremi sok, m o e velika koliina guruiina ulja nadraiti probavili trakt i bubrege. Listovi goruice
sadre m n o g o oksalne kiseline. Zato se ne smiju nikad jesti
kuhani.
lako sok od listova goruice m o e prouzroiti n e k e nela
godnosti, m o e se u malim koliinama, pomijean sa sokom
od m r k v e , pinata i repe s velikim uspjehom primjenjivali za
lijeenje hemoroida.
Kao i kod draguca, postotak sumpora i fosfora u listovi
ma goruice vrlo je visok, zato je djelovanje na organizam
gotovo isto kao u draguca ili potoarke.
Sok od paroge
paroga sadri alkaloid, poznat pod i m e n o m asparagin, i to
u relativno velikoj koliini. (Alkaloide nalazimo u ivim bilj
kama. Alkaloidi sadre aktivnu, ivotonosnu snagu biljke, b e z
koje ne bi mogla rasti i odrati se na ivotu.) Asparagin se sa
stoji iz elemenata ugljika, vodika, duika i kisika. A k o parogu
kuhamo ili konzerviramo, gubi se vrijednost tog alkaloida.
Vodik i kisik se oslobaaju, a prirodna sol koja nastaje povezi
vanjem tog alkaloida s drugim tvarima praktino nestaje.
Sok od paroge je vrlo uspjeno sredstvo koje tjera na
mokrenje, p o g o t o v o a k o je pomijean s malo soka od m r k v e .
A k o ga pijemo s a m o g a , moe njegovo djelovanje biti prejako
za bubrege. Primjena soka od paroge pokazala se vrlo kori
snom kod lijeenja potekoa s bubrezima, te openito kod
91

regulacije djelovanja pojedinih lijezda. Taj sok sprjeava


stvaranje kristala oksalne kiseline u bubrezima i muskulaturi,
a p o k a z a o se vrlo dobrim u lijeenju r e u m e i neuritisa. Reuma
je posljedica pretjeranog uzimanja mesa. M e s o i proizvodi od
m e s a proizvode pretjerane koliine m o k r a n e kiseline.
Stalno probavljanje mesnih bjelanevina j a k o optereuje
bubrege i ostale organe za izluivanje, tako da se izluuje sve
manja koliina m o k r a n e kiseline, a ostatak apsorbiraju mii
i. Rezultat toga su bolne reumatske tegobe.
To je i j e d a n od glavnih uzroka potekoa vezanih uz
prostatu. Sok od paroge, nadopunjen s o k o m od mrkve, repe
i krastavaca m o e nam u tom pogledu itekako biti od velike
pomoi.
Sok od pinata
pinat je vana ivena namirnica za probavni trakt, kako
za eludac i dvanaesterac, tako za tanko i debelo crijevo.
Priroda je preko sirovog pinata pruila ljudima najbolje
organsko sredstvo za ienje, okrijepu i obnovu probavnog
trakta.
Ispravno pripremljen sirovi pinat, otprilike pola litre na
dan, u stanju je za nekoliko dana ili tjedana odstraniti esto i
najgora zaepljenja.
Na alost sredstva koja slue za ienje p r o b a v n o g trakta
koriste se a da ovjek ne razumije o e m u se zapravo radi.
Svako sredstvo djeluje kao sredstvo nadraivanja koje potie
crijeva na isluivanje. S izluivanjem e iz crijeva biti izba
ene i d r u g e tvari koje se nalaze u njima. Jasno je i u praksi
injenino d o k a z a n o da sredstva koja se u tu svrhu uzimaju u
ljekarni trae svaki put sve jau dozu. Rezultat toga nije od
stranjivanje zaepljenosti, ve kronina neaktivnost lokalnih
tkiva, miia i ivaca.
92

Sredstva koja tjeraju na izluivanje nisu nita drugo do nadraujua sredstva. Ona dodue odstranju j e d a n dio otpadnih
tvari, ali postojano v o d e u sve veu degeneraciju crijeva.
Osim toga, takve metode ienja crijeva djeluju samo
privremeno. Ta sredstva ne posreduju nikakvu tvar za regeneraciju ili obnovu oslabljenih tkiva, miia i ivaca.
Primjena sredstava za izluivanje na osnovi soli ima
sasvim drukije djelovanje. Solna rastopina koja protjee
probavnim traktom vue sa sobom velike koliine limfe iz
limfnog toka. etvrt litre slane v o d e m o e na primjer kroz
debelo crijevo odstraniti pune etiri litre otpadnih tvari i
otrovnih tekuina iz limfnog toka, koje su obino vrlo kisele
i pune otrova. Sve dok se ta kisela, otrovna limfa ne nado
mjesti alkalijskom rastopinom kakva je prirodan sirovi sok
od voa, u tijelu e biti velik nedostatak vode. Ukoliko se
ovjek ne pobrine za uravnoteenost, otrovi koji su ostali u
probavnom traktu p o n o v n o e biti apsorbirani i dospjet e u
limfno strujanje, te e se stanje koje je ovjek htio poboljati
samo pogorati.
Sirovi sok od pinata ne samo da djelotvorno isti donji
dio crijeva, nego itav probavili kanal.
pinat djeluje na prirodan nain i najprije reparira najva
nije tete. ovjek ne m o e uvijek ni primijetiti gdje je u tije
lu potrebniji rad na regeneraciji. A k o se taj sok d n e v n o pije,
moe se dogoditi da unutar est tjedana ili dva mjeseca nee
biti nikakvih rezultata.
Uvijek se smatralo prijeko potrebnim najmanje jedanput u
24 sata isprazniti crijeva; premda bi po n o r m a l n o m zdravom
prosuivanju bila d n e v n o potrebna dva ili tri pranjenja.
D r u g o dragocjeno svojstvo sirovog pinata j e s t njegovo
djelovanje na zube i z u b n o meso. On p o m a e pri otklanja
nju parodontitisa. Ta bolest je zapravo blagi oblik skorbuta
i posljedica nedostatka elemenata u tijelu koji se prije svega
93

nalaze n mjeavini soka od mrkve i pinata. Krvarenje zubnog


mesa i kvar zubiju postale su vrlo rairene patnje, to se opet
svodi na probavu neprirodnih proizvoda od itarica, rafini
ranog eera i ostalih manje vrijednih ivenih namirnica.
Uzrok lei u pomanjkanju vitamina C.
Trajnu p o m o u tim potekoama m o e ovjek nai ako
j e d e prirodne, sirove ivene namirnice te pije p u n o soka od
m r k v e i pinata.
Ostale tjelesne smetnje - ir na dvanaestercu i ostali irevi,
p o g u b n a anemija, grevi, degeneracija razliitih ivaca, ne
dovoljno izluivanje nadbubrene lijezde i titnjae, neuritis,
artritis, apscesi i furunkuli (gnojni i potkoni irevi), bolovi
u podruju spolnih lijezda, nateene ruke i noge, sklonost
krvarenju, gubitak energije, reumatski i drugi bolovi, srane
slabosti, nizak i visok tlak, bolovi oiju, glavobolje (uklju
ujui i migrene) - nastaju uglavnom z b o g nagomilavanja
otpadnih tvari u donjem dijelu crijeva te zbog pomanjkanja
ivotonosnih tvari koje kriju u sebi sokovi od m r k v e i pinata.
Popije li ovjek d n e v n o najmanje pola litre svjeeg sirovog
soka Od povra, on e na najbri i najsigurniji nain pribaviti
s v o m e tijelu n u n o potrebne ivotonosne tvari.
pinat, salata glavatica i draguac pripadaju, zajedno s mr
kvom i zelenom paprikom, povru s najveim postotkom vita
mina C i E. Nedostatak vitamina E moe biti uzronikom spon
tanog pobaaja, impotencije i steriliteta. Manjak tog vitamina
vodi nadalje do raznih vrsta uzetosti ili paralize koja takoer
povlai za sobom lou probavu i openito nelagodne osjeaje.
Kad g o v o r i m o o pinatu, prevenstveno mislimo na njega
kao sredstvo za ienje. To djelovanje uvjetovano je visokim
sadrajem oksalne kiseline u pinatu. Oksalna kiselina od pre
sudne je vanosti za funkcioniranje crijeva te u tom pogledu
zavrijeduje posebnu panju, zato sam joj posvetio posebno
poglavlje u ovoj knjizi.
94

pinat ne smijete nikad jesti prokuhan, j e r bi se time izlo


ili opasnosti da se u vaim bubrezima nagomilavaju kristali
oksalne kiseline koji nose sa sobom bolove i bubrene pro
bleme. A k o pinat kuhate ili konzervirate, molekule oksalne
kiseline postaju z b o g previsoke temperature anorganske te
mogu stvarati u bubrezima kristale oksalne kiseline.
Sok od kelerabe
Nijedno povre ne sadri vie kalcija od kelerabe. Koli
ina kalcija u kelerabi iznosi polovicu svih ostalih minerala
i soli zajedno.
Sok od kelerabe je stoga izvanredno dobra ivena namir
nica za djecu u odrastanju i za svakog ovjeka koji pati od
mekanja kostiju u bilo k o m obliku, ukljuujui i z u b e . Kad
se sok od listova kelerabe pomijea s m r k v o m i m a s l a k o m ,
dobiva se najuinkovitije sredstvo za jaanje zubiju i sveuku
pne koane strukture tijela.
Veoma visok postotak magnezija u maslaku, kalcija u li
stovima kelerabe, te itav niz elemenata u mrkvi daju kostima
vrstinu i j a k o s t .
Sadraj kalija takoer je vrlo visok u listovima kelerabe i
zato je njen sok izrazitao alkali jski, p o g o t o v o ako se mijea sa
sokom od celera i m r k v e . Izvanredan je lijek protiv pretjerane
kiseline. Listovi kelerabe sadre osim toga m n o g o natrija i
eljeza.
lako zvui p o m a l o nevjerojatno, do pomanjkanja kalcija
esto dolazi z b o g uzimanja pasteriziranog kravljeg mlijeka.
Razumije se da tome doprinosi i uzimanje koncentriranih
proizvoda od brana, itarica i eera. Iako svi ti proizvodi
imaju izvanredno visok postotak kalcija, ta je vrsta kalcija
anorganska poput vapna iz kojega se pravi cement. Stanice
i tkiva tijela ne mogu tu anorgansku vrstu kalcija primijenili
95

LI nikakve konstruktivne svrhe. To dovodi do toga da ga krv


mora jednostavno odstranili, k a k o bi mogla raditi svoj posao.
K a o to mi stvari guramo u stranu koje n a m smetaju u
izvravanju odreenih radnji, tako i krv gura m n o g e anor
ganske tvari negdje u kut svojih krvnih sudova. Budui da su
krvni sudovi debelog crijeva najprikladniji za to, u njima se
postupno n a g o m i l a v a sve vie otpadnih tvari, to ima za po
sljedicu njihovo proirenje i zadavanje potekoa. Kod tako
promijenjenih krvnih sudova radi se o h e m o r o i d i m a .
B u d u i da se dnevni obroci veine ljudi sastoje od pre
tjerane neprirodne, anorganske hrane, sasvim je n o r m a l n o da
vjerojatno polovica tih ljudi pati od hemoroida, znajui za
njih, a druga polovica moda pati, ne znajui za njih.
Nije mi poznat nijedan jedini sluaj h e m o r o i d a meu
m n o g i m odraslim ljudima koji su itav ivot izbjegavali anor
gansku hranu. S druge strane vidim b e s k o n a a n broj rtava
koji pokuavaju te patnje odstraniti p o m o u injekcija, eletrinog paljenja i kirurkim zahvatima - b e z trajnog izljeenja,
j e r se lijee s i m p t o m i , a ne uzroci.
Imao s a m j e d a n vrlo tipian sluaj. ovjek je bio ugledan
odvjetnik kod kojega su izvanjski hemoroidi bili izrazito bol
ni i mukotrpni, tako da se nije m o g a o vie kretati, a da ne bi
svako m a l o v r e m e n a morao potraiti skrivena mjesta i poti
skivati h e m o r o i d e u debelo crijevo.
Taj ovjek pio je mjesecima razliite s o k o v e , a da niko
me nije priao o s v o m velikom problemu. Polako je sasvim
izmijenio svoj nain prehrane, ali je i dalje j e o m e s o , krumpir,
kruh, p e e n e kolae i ostale tetne ivene namirnice. Ispija
nje sokova imalo je vrlo neznatno ili g o t o v o nikakvo poziti
vno djelovanje na njegove patnje.
J e d n o g a dana pred vlasnikom prodavaonice s o k o v a u koju
je r e d o v n o zalazio okladio se da nijedan sok ne m o e izlije
iti h e m o r o i d e . Vlasnik ga je nagovorio da pije d n e v n o litru
96

mijeanog soka od m r k v e , pinata, kelerabe i draguca, da se


striktno hrani hranom od sirova povra, salata i voa, pa e
uskoro vidjeti rezultat.
Za neto manje od mjesec dana doao je gospodin odvje
tnik u prodavaonicu s o k o v a sav sretan. Nakon obavljenih
pretraga kod o s o b n o g lijenika ovaj mu priopi da n e m a vie
nikakvih naznaka o nekadanjim hemoroidima.
To nije j e d a n jedini sluaj. Mjeavina soka od m r k v e , pi
nata, kelerabe i draguca m n o g i m a je pomogla u velikim ne
voljama s h e m o r o i d i m a , naravno uz strogu primjenu prirodne
prehrane i prirodnog naina ivota.
S o k o d rajice
To je vjerojatno sok koji se najvie i najee pije - iz
konzervi. Svjei sirovi sok od rajice vrlo je koristan i djeluje
alkalijski, ako u probavi nema proizvoda od kroba i eera
u koncentriranim oblicima. U protivnom, a k o s m o za vrije
me j e d n o g te istog obroka jeli koncentrirane p r o i z v o d e i pili
svjei sok od rajice, njegovo djelovanje e stvarati suvinu
kiselinu.
Rajica sadri u sebi prilino visok postotak limunske i
maleinske kiseline, a te kiseline sadre neto malo oksalne
kiseline. Sve te kiseline potrebne su i korisne za probavu, pod
pretpostavkom da su ivotonosne i organske. A k o se rajica
kuha ili konzervira, te kiseline postaju anorganske, i tada su
tetne za tijelo, iako je njihovo tetno djelovanje prikriveno
i ne pokazuje se o d m a h na djelu. Neki sluajevi b u b r e n o g
kamenca i pijeska u mjehuru posljedica su probave k u h a n e
ili konzervirane rajice ili soka od rajice, p o g o t o v o ako je u
hrani bilo kroba i eera.
Svjei sirovi sok od rajice bogat je natrijem, kalcijem,
kalijem i magnezijem.
97

Ima bezbroj vrsta rajice. Od svake vrste mogu se pripre


mili odlini sokovi, ako je rajica svjea i sirova.
S o k o d i o k e ili t o p i n a m b u r a ( s i t n e r e p e )
A k o se to povre pravilno nariba i prea, m o e se dobiti
litra i pol soka iz kile i po ioke ili topinambura. ioke su
bogate alkalijskim mineralima, prije svega kalijem, koji ini
preko 5 0 % svih ostalih minerala zajedno.
Ime tog povra potjee od neke vrste suncokreta koji se
uzgajao u Italiji pod imenom "carcifo" ili "arcmeioffo" (oda
tle hrvatska inaica " i o k e " ) .
U sirovom slanju to povre sadri encim inulas i veliku
koliinu inulina. Inulin je tvar vrlo slina krobu i nju encim
inulas pretvara u voni eer. ioka je povre koje dijabe
tiari smiju nekanjivo jesti. Sok od ioke je vrlo koristan
i ukusan, bilo da se pije sam ili pomijean sa s o k o m od mr
kve.
Sok o d g r o a
G r o e sadri u prosjeku 8 0 % vode. Sadraj eera je
visok, ali g r o e ne ubrajamo u ugljikohidrate. Bogato je ka
lijem i eljezom. U njemu prevladavaju alkalijske tvari.
Svjee, zrelo groe pripada naim najzdravijim plodovi
ma; groe je j e d n o od najboljih sredstava za izluivanje m o
krane kiseline iz organizma. Korisno je i radi toga to potie
stvaranje probavnih sokova.

Sok o d l i m u n a
Limun je bogat organskom limunskom kiselinom, i prem
da mu je okus kiselkast, on ima j a k o alkalijsko djelovanje u
tijelu, pod p r e t p o s t a v k o m da mu ne dodajemo eer. Limun
sadri gotovo 90 % vode.
A k o se p o r e e m o , sok od limuna djeluje na porezotine kao
udesan antiseptik. Ispoetka dodue malo pee, ali to nije
nita strano.
Sok od limuna bez dodavanja eera j e d n o je od najvrijecinijili p o m o n i h sredstava koja su nam na raspolaganju. Ja,
na primjer, poznajem m n o g e ljude koji su j e d a n do dva dana,
dnevno po sat ili dva, pili sok od limuna u ai vrue v o d e i
zato vrijeme nisu uzimali nikakvu drugu hranu. Na taj nain
prevladali su i odstranili svaku prehladu. Na isti nain se sok
od limuna p o k a z a o vrlo uspjenim kao p o m o n o sredstvo kod
mnogih drugih tjelesnih smetnji ili kemijske neuravnoteeno
sti u naem tijelu.
S o k o d luka
Luk i sok od luka neto su blai od enjaka i nemaju tako
jak miris. Luk p o m a e u izgraivanju naeg tijela na j e d a n
zacijelo vrlo znaajan i udesan nain.
Sve to je r e e n o o enjaku, to vrijedi i za luk i sok od
luka. Razlika je j e d i n o u tome s t o j e miris enjaka i soka od
enjaka po svojoj odbojnosti znatno snaniji od mirisa luka,
pa tako i soka od luka.

G r o e i sok od groa u velikim koliinama koristi se kao


najomiljenija i najuspjenija metoda uspostavljanja ponovne
uravnoteenosti baznih kiselina u naem tijelu. U tu svrhu
mogu se korisno primjenjivati sve vrste groa.
98

99

Prehlade
Jesu li vai dini putevi zaepljeni? Kiete li? Imate li osje
aj sveope slabosti?
Desetljeima su znanstvenici pokuavali pronai, izolirati
i identificirati teko dokuivu bakteriju koju biste mogli pro
glasiti o d g o v o r n o m za vau hunjavicu!
Sredinom dvadesetih godina prologa stoljea znanost se
napokon d o m o g l a " o t k r i a " j e d n e bakterije koja je oito bila
odgovorna za hunjavicu.
Zahvaljujui razvoju elektronskih mikroskopa m o g u se
nevidljive estice poveati sto, pa i tisuu puta. Znanstvenici
se j o uvijek zabavljaju milju da se "bakterija" m o e uhvatiti;
ali, po m o m miljenju, nakon prouavanja i istraivanja koje
sam vrio, nije takva bakterija nikad viena ni " u h v a e n a " .
Od sredine 2 0 . stoljea " z n a n o s t " traga za bakcilom h u njavice, za bakterijom ili virusom kao zlotvorom kojega bi se
moglo optuiti ili uiniti odgovornim za hunjavicu koju oito
izaziva.
Pa ipak, prouzroitelj za kojim se desetljeima traga j o
uvijek nije pronaen. Znanstvenici su sigurno imali m o g u
nost identificirati razne bakterije i viruse; ali nijedna od njih
nije izazivala hunjavicu. Sve su se razvijale u sluzi hunjavice
- to je upravo svrha radi koje su stvorene, n a i m e , da tu sluz
rastvaraju i odstranjuju.
injenica je da ne egzistira nijedna bakterija ili virus ije
bi djelovanje bilo uzrok ovjekovoj prehladi. U tom pogledu
dobro je nainiti usporedbu izmeu elektriciteta i prehlade:
elektrino postrojenje u vaoj kui opremljeno je osigurai
ma. to se dogaa kad se strujni krug previe zagrije zato
to ste snagu preopteretili brojnim aparatima i l a m p a m a ?
Javlja li vam neka "bakterija" d a j e osigura pregorio ili da bi
zbog kratkog spoja m o g l o doi do poara u vaoj kui? N e ,
100

nipoto. A k o osigura nije pregorio, preoptereena elektrina


snaga iri oko sebe toplinu.
Usporedite to s " p r e h l a d o m " .
A k o otpadne tvari nisu odstranjene iz tijela, o n e stvaraju
vrenje i vruinu u tijelu. Kad je to vrenje postiglo odree
ni stupanj otrovanosli, priroda se poela brinuti / b o g nae
nemarnosti da svoje tijelo o d r a v a m o iznutra istim, i zato
nas opominje u obliku sluzave tekuine koja nam najavljuje
"prehladu". Sve je tako j e d n o s t a v n o - a mi smo ipak uvijek
iznova bili svjedoci da se na ta upozorenja ne obraa panja,
zato se razvijaju sve ozbiljnije bolesti, bolesti koje su n a m d o
bro poznate, a popis tih bolesti m o g a o bi ispuniti itav j e d a n
medicinski leksikon.
Kratko reeno - prehlada je posljedica pretjeranog n a g o milavanja otpadnih tvari i nedovoljnog izluivanja. Debelo
crijevo je primatelj tih trulih sastojaka. Otrov se iri itavim
tijelom i proizvodi nezdravu sluz u upljinama. Prevelika
koliina otpadnih tvari izaziva stvaranje sluzi. Posljedica je
prehlada (vidi
"Die schleimj'reie Heilkost / Ljekovita hrana
osloboena od sluzi" od prof. A m o l d a Ehreta).
Tko je m u d a r razmiljat e o toj injenici i n a r a v n o da e
kod prvih naznaka prehlade poduzeti sve ono to p o d u z i m a
ju brojni pojedinci - klistiranje i ispiranje crijeva - k a k o bi
odstranio uzroke. Voni sokovi i jednodnevni ili dvodnevni
post za vrijeme procesa ienja izvanredno su djelotvorni i
skrauju trajanje prehlade.
Hrana od sirovih ivenih namirnica i sokova pokazala se
najboljim sredstvom za odstranjivanje nagomilanih otpadnih
tvari i sluzi. Tijelo, a prije svega debelo crijevo, morali bi stal
no biti isti i brino odravani.

101

Endokrine lijezde
ovjeje tijelo je nezamislivo bez sustava endokrinih li
jezda. lijezde su aktivirajui organi u naem tijelu, bilo da
su djelatne u pojedinim funkcijama i postupcima, bilo da su
o d g o v o r n e g o t o v o za svaku funkciju i postupak unutar tijela.
Postoje lijezde s unutarnjim izluivanjem i lijezde s
vanjskim izluivanjem. Sve te lijezde p r o i z v o d e u malim
koliinama tvari koje poznajemo kao h o r m o n e .
Hormoni su proizvodi stvoreni u lijezdama i u veini slu
ajeva posredovani u krv ili u limfu, dok u n e k i m sluajevima
proizvode n a j e d n o m mjestu neku vrstu elektrinog kontakta,
ne bi li potaknuli, pokrenuli ili ublaili djelovanje na nekom
drugom, m o d a udaljenom mjestu.

su prikazane konture ovjeka s endokrinim lijezdama po


brojevima, a sa strana navodim imena razliitih endokrinih
lijezda i objanjavam njihove m e u s o b n e odnose. Slika pri
kazuje njihove funkcije i smetnje, daje uvid u to to lijezde
potiu a to sputavaju, nabraja elemente od kojih se sastoje,
te pokazuje koji sokovi su po m o m iskustvu ljekoviti i korisni
za vae zdravlje.
Endokrine lijezde

Endokrin znai da se stvaranje hormona odvija unutar li


j e z d e , bez i k a k v o g tijeka izvoenja. Predaja se vri p o m o u
o s m o z e iz unutranjosti lijezde preko k o e , te se h o r m o n
izvan lijezde skuplja u krvi ili u limfi.
lijezde s vanjskim izluivanjem su o n e s j e d n i m ili vie
strukim izvoenjem koje direktno s mjesta stvaranja h o r m o n a
u lijezdi vodi u krv ili limfu ili u neposrednu okolinu lije
zde. Krajnici i apendiks (crvuljak, nastavak slijepog crijeva)
su lijezde s vanjskim izluivanjem. Krajnici posreduju svoje
h o r m o n e u grlo, a apendiks svoj proizvod u d e b e l o crijevo.
Koliina h o r m o n a koja se oslobaa tako je neznatna, tako
beskonano mala, da bi se na primjer moralo skupiti h o r m o n e
od preko 2 0 . 0 0 0 . 0 0 0 lijezda pa da se dobije s e d a m grama
hormona epifize (lijezda u mozgu).
K a o i svi ostali dijelovi tijela tako i lijezde trebaju stalnu
hranu kako bi m o g l e djelotvorno raditi. Ta hrana m o r a biti
najbolje kvalitete, budui da se od lijezda trai vrlo vaan,
sloen i delikatan posao.
Ja sam nacrtao sustav endokrinih lijezda. Na sredini
102

Daljnja razgranienja h o r m o n s k o g sustava su upravo fan


tastina. Dovoljno je s a m o letimino prouavanje tog prikaza,
pa da b u d e m o zahvalni Stvoritelju s t o j e n a e tijelo opremlje
no j e d n i m nadasve genijalnim udom.
Najmanja stvar koju m o e m o uiniti da bi sustav lijezda
m o g a o djelotvorno raditi jest da iz svog tijela odstranimo
otpadne tvari i izluine te ga uredno o d r a v a m o istim, da
svoje tijelo hranimo najboljim prirodnim, sirovim ivenim
namirnicama i da se u i m o ovladavanju svoje due i svojih
osjeaja.
B u d e m o li tom programu posvetili odgovarajuu brigu i
pozornost, d o m o i e m o se energije koja n a m je potrebna da
vodimo sretan, koristan i poboan ivot.
103

Ocat
Sve n a p o m e n e u mojim knjigama i publikacijama o te
tnosti octa odnose se na bijeli, destilirani ocat i vinski ocat u
kojima prevladava acetonska kiselina.
isti j a b u n i ocat proizveden iz cijelih j a b u k a i niim razblaen sadri vrlo korisnu maleinsku kiselinu koja je itekako
potrebna kod probave.
Postoje tri vrste octa koje se mogu opoenito primjenji
vati: j a b u n i ocat, bijeli, destilirani ocat, te vinski ocat koji
se najee primjenjuje kao zain i koji ba kao i destilirani
bijeli ocat sadri u sebi acetonsku kiselinu.
Bijeli, destilirani ocat teti organizmu. On vrlo brzo razara
crvena krvna tjeleca i time dovodi do anemije. Nadalje, on je
tetan za s a m proces probave, zato to o n e m o g u a v a pravilnu
asimilaciju hrane. Ta vrsta octa ( C H 0 ) je proizvod vrenja
kiselih alkoholnih tekuina kao to su kupljena vina i napitci
od slada, poznatiji kao vinski ocat i sladorni ocat. Bijeli, de
stilirani ocat s visokim postotkom acelonske kiseline se u biti
najee primjenjuje.
4

Ocat proizveden od jabuka poznat je kao j a b u n i ocat. On


sadri maleinsku kiselinu ( C H 0 ) koja je prirodni, organski
sastojak od j a b u k a i kao tkva vrlo poeljan u procesu proba
ve.
Ocat koji se dobiva vrenjem vina sadri u prosjeku 3 do
9% acetonske kiseline, a obino i neto malo tartarinske kise
line. Z n a m o d a j e acetonska kiselina u octu j e d a n od uzroka
stvrdnjavanja jetre (ciroze), dvanaeslerca i ostalih ireva.
S druge strane, jabuni sok sadri melainsku kiselinu, ko
risnu kiselinu koja se u tijelu povezuje s alkalijskim elementi
ma i mineralima te na taj nain proizvodi energiju ili je pak u
tijelu pohranjena kao glikogen za kasniju uporabu. Pokazala
104
4

se vrlo dragocjenom, ako je ovjek umije mudro primjenjiva


ti. M n o g e pozitivne uinke koji se na taj nain m o g u postii,
n e m o g u e j e pojedinano nabrajati, j e r naprosto n e m a m o
mjesta za to - s p o m e n i m o samo da ta kiselina p o m a e k o d
zgruavanja krvi i o m o g u a v a normalnu menstruaciju; ona
doprinosi zdravlju krvnih sudova, vena i arterija; a nadasve
pomae kod stvaranja crvenih krvnih zrnaca.
Jedna od velikih prednosti j a b u n o g octa sastoji se u n e
obino visokom postotku kalija. Kalij je nuan element za
stvaranje rezervne krvi i njeno pohranjivanje, da bi se tijelo
U miru i harmoniji m o g l o njome opskrbljivati. Kalij se vrlo
dobro povezuje s najvanijim elementima u tijelu, kao to su
npr. kalcij, natrij, eljezo, magnezij, klor i silicij.
A k o se jabuni sok uzima umjereno i razborito, on je n e
izostavan zain u kuhinjskom regalu. Njegova antiseptika
svojstva su nevjerojatna. Mnogim ljudima koji su patili od
neiste koe p o m o g l o je ve samo nanoenje j a b u n o g octa
na zahvaene dijelove koe.
U kotskoj je bila - a moda je i danas - vrlo rairena
praksa da se protiv proirenja ila i "prijeteeg" ovapnjenja
vena tijekom j e d n o g mjeseca ujutro i naveer nanosio po svoj
duini koe iznad ile jabuni ocat te se istovremeno d n e v n o
pilo dvije do tri ae v o d e pomijeane s dvije ajne liice
j a b u n o g octa. I to je p o m o g l o !
Va ivot oituje se u stanju vae krvi koja se stvara u sri
vaih kostiju, aktivira se kroz slezenu i preko krvnih sudova
odlazi u krvotok. To je prirodni, sustavni tijek u kojemu se krv
unutar 28 dana posve obnavlja, i ako nema ravnotee izmeu
stvaranja novih krvnih zrnaca i ciklinog odumiranja starih
krvnih zrnaca, ovjek ne m o e biti zdrav i njegovo je blago
stanje narueno.
to se pak tie ispravnog funkcioniranja tjelesnih sposo
bnosti, nijedna skupina ivenih namirnica nije se pokazala
105

tako djelotvornom kao to su sokovi od svjeeg sirovog po


vra i voa. A nema takoer nijednog j e d i n o g sredstva koje bi
bilo djelotvornije kod brzog uspostavljanja ravnotee u tijelu
od j a b u n o g octa.
Jako menstrualno krvarenje, krvavi hemoroidi, krvarenje
iz nosa, porezotine itd. mogu se na udesan nain izlijeiti ,
ako ovjek d n e v n o - pa ak i dvaput i triput na dan - popije
au vode s dvije ajne liice j a b u n o g octa.
Ukoliko nema u probavnom sustavu dovoljno solne kise
line, te se bjelanevine ne mogu ispravno probavljati, zbog
ega dolazi do visokog krvnog tlaka, preporua se za vrijeme
dnevnih obroka popiti au vode s j e d n o m do tri ajne liice
j a b u n o g octa te potom pratiti kako se krvni tlak sniava.

Mlijeko
A k o n e k o m e treba umjesto majina mlijeka n e k o drugo
mlijeko, onda je sirovo kozje mlijeko najprimjerenije i najko
risnije za ljude svih starosnih doba.
Mlijeko ne smijemo nikad zagrijavati na t e m e r a t u r a m a
viim od 4 8 C , budui da kod temperature od 5 4 C veina
encima ugiba. Iz istih razloga ne bismo smjeli nikada piti pa
sterizirano mlijeko. Najbolje je piti kozje mlijeko n e t o m to
je podojeno, ako je ikako mogue, prije nego to se ohladi.
A k o se pak uva u hladnjaku, dobro zatvoreno, m o e izdrati
u vrlo d o b r o m stanju j e d a n do dva dana.
No, nikad nije dovoljno naglaena injenica da za djecu
nema boljeg mlijeka od majina mlijeka. Svjee sirovo kozje
mlijeko slijedi po svojoj kvaliteti odmah iza majina mlijeka.
Moju panju nakratko je privukla 22 mjeseca stara kerkica j e d n o g d o b r o g prijatelja. Majka ju je dojila godinu dana i
sve dok ju je dojila, pa i nekoliko mjeseci kasnije, djetetu nije
"curilo iz nosa", niti je imalo tjelesnih i duevnih smetnji - sve
dok joj se j e d n o g a dana nije dalo pasterizirano kozje mlijeko.
Otac djeteta drao je dvije koze koje su j e d n o g a dana ostale
bez mlijeka. P o k u a o je kupiti kozje mlijeko od p r o d a v a a ,
ali mu taj ree k a k o ne smije prodavati sirovo mlijeko, k a k o
je to z a k o n o m zabranjeno, mlijeko mora biti pasterizirano.
Moj prijatelj kupio je litru pasteriziranog kozjeg mlijeka i d a o
svom djetetu da pije.
Dva dana kasnije djetetu je poeo "curiti n o s " i bilo je sla
be volje. Otac je kupio dvije " s v j e e " koze i dao djetetu opet
sirovo mlijeko.
Unutar dva dana nestale su sve tegobe djeteta!
To nipoto nije rijedak dogaaj. Naprotiv - sirovo kozje
mlijeko je vrlo dobra ivena namirnica, dok kravlje mlijeko
stvara preveliku sluz.

106

107

Razlog zato se danas kozje mlijeko vie ne primjenjuje


u tolikoj mjeri je prije svega e k o n o m s k e prirode. Krava daje
m n o g o vee koliine mlijeka od koze. Opskrbljivanje sve v e
eg mnotva ljudi u gradovima ini primjenu kozjeg mlijeka
n e m o g u o m . Trebalo bi daleko vie ruku u seoskom dvoritu
da bi se podojilo npr. 500 koza te bi se dobila ona koliina
mlijeka koja se dobiva od 100 krava.
Po m o m shvaanju bilo bi idealno kad bi j e d n a ili dvije
obitelji posjedovale 1500 ili 2000 nr raspoloive zemlje koja
bi bila dobro navodnjavana, i kad bi oko 4 0 0 m ili neto vie
bilo obraslo drveem. Tu bi se mogle hraniti dvije do tri koze,
nekoliko kokoi koje bi svoju hranu nale na otvorenom, vrt s
organskim povrem, salatama i plodovima, te j e d a n cvjetnjak
s dvije ili tri konice za pele.
2

Na takvom domainstvu m o g a o bi ovjek ivjeti neovi


sno, p o g o t o v o kad bi imao dovoljno sredstava da zemlju kupi
bez zaduenja. Tada mu ne bi trebalo p u n o novaca pa da ivi
ugodno, da vodi dugovjean, zdrav, sretan i koristan ivot.

itekako podlone. Kvaliteta kozjeg mlijeka je daleko bolja od


kravljeg. O n a je po svojoj prirodi h o m o g e n a i sadri vie du
ika, bjelanevina najbolje kvalitete i velike koliine nijacina
i tijamina od svih ostalih ivenih namirnica.
Z n a m o d a j e kozje mlijeko korisno i djelotvorno kod djece
koja imaju proljev. Razlog tome je ekstremno visok postatotak nijacina.
Tijamin je j e d a n od najvanijih vitamina u B-vitaminskom kompleksu i sudjeluje u s v a k o m ivotnom procesu od
kolijevke do groba. Kozje mlijeko sadri veliku koliinu tog
vitamina.
Dopustite mi da j o j e d n o m upozorim na to da se kozje
mlijeko ne smije zagrijavati na temperaturi vioj od 4 8 C .
Kuhano ili pasterizirano kozje mlijeko izlijte radije u odvodni
kanal, n e g o da ga dajete djeci. Kad bi se djeca hranila pasteri
ziranim kozjim mlijekom, umrla bi unutar est mjeseci.

Taj san moete i vi doivjeti kao stvarnost. Nemojte se


plaiti eventualnih potekoa. Drugi su to ostvarili - moete
i vi. Sjetite se stare poslovice: Cezni za n e b o m i vinut e se
nebu pod oblake. Ja sam o tome opirno pisao u svojoj knjizi
"Povratak zemlji".
N o , vratimo se problemu s mlijekom. Z n a d e t e li d a j e koza
moda najia ivotinja koju imamo. Njeni organi izluiva
nja su g o t o v o savreni. Zato je ona po svojoj prirodi - prija
teljski raspoloena. Njeno mlijeko ima m n o g o viu vibraciju
od krvaljeg mlijeka, a zacijelo i od mlijeka majke koja pui,
pije kokakolu, i iji temperament bi se m o g a o oznaiti kao
suzdrano "razdraujui", ukoliko ima vie djece koja vladaju
k u o m i svojim roditeljima.
Koze ne s a m o da su najie ivotinje, o n e su praktiki
osloboene od tuberkoloze i ostalih bolesti kojima su krave
108

109

Prirodno raanje
O v o je izvjee o s v e m u s t o j e uiteljica D i a n e Vallaster
Folton za vrijeme trudnoe inila i kako je njezin prvoroenac Eric odrastao na sirovoj hrani. Nikakav "recept za b e b e " .
Proitajte, a zatim "idite i tako inite!"
O v o su Dianine vlastite rijei:
"Bio je lipanj kad sam primijetila da sam trudna. U svojoj
iriesetitreoj godini trebala sam roditi prvo dijete. Koje li
iznenadne i potresne spoznaje! Jo mjesec dana kole, trideset
prvaia i beskonani formulari na zavretku kolske godine
kojima se moram posvetiti - sve me to prilino optereivalo.
Odjednom mi je salata koju sam toliko voljela poprimila
u ustima okus piljevine - moja prehrana poela je dobivati
posve nove crte. Izgledala je otprilike ovako:
1., 2. i 3. mjesec trudnoe nita mi nije prijalo osim grejp
frula i svjee oienih oraha, triput na dan.
4.,5. i 6. mjesec grejpfrut je i dalje bio glavni prehrambeni
artikl, ali istovremeno mi je poelo odlino prijati i ostalo
voe. Bio je mjesec rujan, najbolje vrijeme za kupine. Osim
toga, uspjelo nanije pronai vrlo ukusne ljive, suene ljive,
kruke i jabuke, koje nisu bile prskane. Proitali smo daje
aj od listova ma/ina vrlo dobro piti u trudnoi, zato smo po
etkom rujna posjetili livadu s malinama kod svojih susjeda i
nabrati punu vreicu listova koje smo osuili na ploi. Od ruj
na do l. oujka pila sam najmanje pola litre aja dnevno. Bilo
je teko pronai dobru mrkvu, ali us/ jelo nanije, dobili smo je
u dovoljnim koliinama da smo mogli svakog dana pripremiti
pola litre soka od mrkve. Budui da me naporan rad tijekom
kolske godine prilino isrepio, smatrala sam da bih trebala
uzimati neke dodatne tvari koje bi me inile krepkijom. zato
sam dnevno uzimala 6 tableta algi. 6 tableta prirodnog kalci
ja, vitamin li. 2 ajne liice jetrenog ulja od baka/ara. budui
110

da kod nas u Kanadi to godinje doba ne obiluje sunanim


danima te nije ba bogato prirodnim vitaminom C.
Svaki put kad bi se otpadne tvari zadrale u mom tijelu,
pobrinula sam se za svjei ananas. Ukoliko ga ne bih mogla
dobiti, zadovoljila bih se neeerenim sokom od ananasa koji
je takoer vrlo djelotvoran.
Osjeala sa/u se iako udesno da do estog mjeseca tru
dnoe nisam otila k lijeniku. No, moji prijatelji bili su do te
mjere uznemireni da sam napokon bila primorana potraiti
lijenika.
Lijenik nije mogao shvatiti da dijete ima tako snane
otkucaje srca, da nisam za vrijeme trudnoe dobila na te
ini, te da u mom tijelu nema ni kakovih naznaka trovanja.
Vjerovao je u prirodno raanje i bio je prezadovoljan mojom
jednostavnom,
prirodnom
hranom.
Dnevno sam pjeaila nekoliko kilometara. Imali smo dva
mala psa, tako da sam uvijek imala razloga da krenem s njima
u etnju.
A onda. I. oujka, doao je napokon na svijet Eric, plaui
naravno, ali s bujnom kosom na glavi. Kosa je bila utoliko
divnija zato to veina novoroenadi dolazi na svijet gologlava ili s vrlo malo kose na glavi. Sjajna boja njegove kose
bila je glavna tema razgovora medicinskih sestara i lijenika
- dijete uope nije imalo mlijeno-bijelu kou!
Svatko se udio kako sam uope bila u stanju Erica dojiti,
pa iako je mlijeko polako nadolazilo, izdrala sam i uskoro je
naola bogata koliina punog, kremaslog mlijeka, mada su
mi uvijek govorili kako je majino mlijeko obino plavkasto
i vodenasto.
Hrana na klinici bila je gotovo mrtva, ali ja sam bira/a
samo ivotonosne namirnice koje su bile na jelovniku. Sestre
su se pribojavale da uzimam premalo bjelanevina, zato su
me svaka tri sata bomardirale s velikim aama pasterizira111

nog mlijeka. Izljevala sam ga u ispust i nadomjetala vodom.


Moj suprug i moja sestra donosi/i su mi svakog dana litru
svjeeg soka od mrkve i svjee oienih oraha, kako bih na
dopunila svoju oskudnu hranu. Voe na tanjuru, koje se suilo
na suncu, a koje sam dobi/a na poklon, bilo je oznaeno kao
"opasno ", budui da dijete - tako su mi govorili - moe od
njega dobiti proljev. Meni se uope nije inilo da bi ti plodovi
mogli nakoditi malome ili meni; jer ja sam te plodove jela
deset godina, a dijete je ve punih devet mjeseci zajedno s
njima sjajno odrastalo.
Bilo je predivno vratiti se kui gdje je bilo puno ivenih
namirnica na koje sam se tijekom godina navikla. Nisam
mogla odoljeti velikim koliinama suhog voa, i kao to smo
oekivali,
bez ikakvih posljedica.
Uza svu tu sirovu hranu koju sam jela (najmanje 60% od
toga bilo je voe) bila sam nakon Ericova roenja zaprepa
tena nad injenicom da bi prolo po nekoliko dana, a da
dijete nije imalo stolicu. Napokon, petog dana uspostavila se
posve normalna, primjerena stolica - bez ikakvog zaepljenja,
bez ikalivog proljeva!
to je bilo sa stolicom tako dugo? udili smo se, ali to
se pokazalo kao pravilo. esto se pitam da li sam ga trebala
ispirati. Bila je to zagonetka sve dok nisam sluajno naila na
staru knjigu o dojenju djeteta u kojoj jasno stoji da mlijeko
moe katkada biti tako kvalitetno da nije nita neobino ako
novoroene nema po sedam dana stolice.
Po tom uzorku dijete se razvijalo sve dok nije poelo uzi
mati vrstu hranu. U starosti od est mjeseci Eric je okusio
malo soka od mrkve, ali tek kad mu je bilo devet mjeseci dobio
je vrstu hranu. Zrelu bananu i mali komadiak avokada, obo
je ispasirano kroz fino sito. Bio je to njegov prvi rvsti obrok.
Nakon toga nije trebalo pet dana ekati na stolicu. Svega
nekoliko sati nakon jela dijete je ve imalo stolicu koja je bila
112

puna sitnih crnih vlakana. Bila sam zaprepatena! Evo ga na


- pomislila sam - dobio je gliste! Tog me dana posjetila me
dicinska sestra. Otvorila sam joj vrata sa suzama u oima i
pokazala joj sumnjivu stolicu. Odmah me pitala stoje pojeo, i
kad sam joj rekla daje pojeo tek mrvicu banane, nasmijala se
i odgovorila mi: 'Evo vam vaih glista: celuloza od banana!'
Ni danas ne mogu vjerovati da bi mekana banana mogla imati
tako puno celuloze u sebi!
Eric je odonda dobivao obje ivene namirnice - banane i
avokado - i malo soka od mrkve, sve dok nije navrio godinu
dana.
Tada smo njegovoj hrani poeli polako dodavati kau
od sirovih suenih ljiva, badema i marelica, obino s doda
tkom avokada. Malo kasnije poeo je dobivati svjee voe. u
sezoni
njegova
dozrijevanja.
Eric je sam birao svoje jelo, to smo vrlo brzo ustanovili.
Ponekad bi danima jeo samo jabuke, zatim bi ih zamijenio
s avokadom, i tako redom. Volio je i jo uvijek voli vakati
suho lie algi. Jedino mlijeko to gaje dobivao pune dvije i
pol godine bilo je majino mlijeko. Sada pije sok od mrkve i
mlijeko od kokosa, i nadamo se da emo ga uskoro nagovoriti
na to da tu i tamo popije i koju au kozjeg mlijeka.
Nikad nije imao vrtoglavicu, nikakvu sluz, nikakvih oieklinikakvih napuklina i nikakvih upala lijezda.
Veina mojih prijateljica hrane svoje bebe s "hranom za
bebe" i pomou boice. S odreenom hranom za bebe mogle
su mimo spavati svu no. Budui da su njihova djeca bila ne
sposobna za probavu kroba, dolazilo je stalno do prehlada,
gripe, upala plua, mokrenja u pelene i alergija. Od svega
toga mi smo sreom bili poteeni, zato jer smo se pokoravali
jednostavnim
zakonima
prirode.
na.

Jedino to mije smetalo kod dojenja jest injenica da mije


trebalo znatno vie sna,da mije nodostajala moja normalna,
uzavrela energija - ali zato imam sretno, zadovoljno dijete.
113

Sada je Eric star tri godine. Njegova hrana sastoji se iz


sirova isuenog voa, od svjeeg sirovog povra, salata i nji
hovih sokova, oraha, sjemenki i meda. On je duevno uravno
teen, tjelesno dobro razvijen, te pun energije i znatielje. "

Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?


O v o p i s m o primio sam od Adelle Vallaster, nastavnice
prirode i domainstva u Kanadi:
"Nakon dugogodinjih priprema mama i tata otputovali
Su " Europu, a mi smo se za to vrijeme brinuli o njihovoj
vikendici. Potari su bili u trajku, io je na poloaj jako
oteavalo. Sve veze bile su prekinute, dok nije stigao sudbo
nosni telegram, desetak dana prije nego to su se mama i tata
treba/i vratiti. Molili su nas da im poaljemo dodatnu svotu
novca, da im na aerodrom dostavimo "bob" (saonice) i da
presadimo penine klice u veu posudu.
Oito je neto krenulo naopako! Ali to se konkretno dogodi
lo mi zaista nismo mogli provjeriti - sve dok se nisu vratili kui.
Deset dana posvemanjeg straha. Naposljetku smo saznali da
je na mamu naletio motorkota, kad je u Austriji prelazila ce
stu, te joj zamalo nisu odrezali nogu. Na udesan nain uspjela
je vodeem specijalistu za kosti u toj pokrajini poi za rukom
operacija pomou koje su sve polomljene kosti stavljene u pra
vilan poloaj te su tako stvorene sve anse da brzo zacijele.
Mamina jedina pomisao bijae da se to je prije mogue
vrati kui svojim sirovim sokovima i sirovoj hrani; poznavala
je naime mnoge sluajeve u kojima je lijeenje pomou soko
va i sirove hrane imalo naprosto nevjerojatne uspjehe.
Dva tjedna nakon te nesree bili su opet doekani u Ka
nadi. Lijenik u Austriji mislio je kako je ve sama pomisao
na putovanje prava ludost. Bio je uvjeren da mama naprosto
nee biti u stanju podnijeti bolove prilikom estog presjedanja. Meutim, tata je naprotiv bio vrsto uvjeren u to da mora
mamu to prije odvesti kui. Napokon je lijenik pristao.
Mama je podnijela putovanje vrlo dobro, zahvaljujui njenom
udesnom zdravlju na temelju programa sirove hrane kojega
se pridravala punih deset godina.

114

115

Sada je Eric star tri godine. Njegova hrana sastoji se i


snova i suenog voa. od svjeeg sirovog povra, salata i uji
hovih sokova, oraha, sjemenki i meda. On je duevno uravno
tezen. tjelesno dobro razvijen, te pun energije i znatielje "

Pomau li sokovi kod lijeenja kostiju?


O v o p i s m o primio sam od Adellc Vallaster, nastavnice
prirode i domainstva u Kanadi:
"Nakon dugogodinjih priprema mama i tata otputovali
su u Europu, a mi smo se za to vrijeme brinuli o njihovoj
vikendici. Potari su bili u trajku, to je na poloaj jako
oteavalo. Sve veze bile su prekinute, dok nije stigao sudbo
nosni telegram, desetak dana prije nego to su se mama i tata
trebali vratiti. Molili su nas da im poaljemo dodatnu svotu
novca, da im na aerodrom dostavimo "bob" (saonice) i da
presadimo penine klice u veu posudu.
Oito je neto krenulo naopako! Ali to se konkretno dogodi
lo mi zaista nismo mogli provjeriti - sve dok se nisu vratili kui.
Deset dana posvemanjeg straha. Naposljetku smo saznali da
je na mamu naletio motorkota, kad je u Austriji prelazila ce
stu, te joj zamalo nisu odrezali nogu. Na udesan nain uspjela
je vodeem specijalistu za kosti u toj pokrajini poi za rukom
operacija pomou koje su sve polomljene kosti stavljene u pra
vilan poloaj te su tako stvorene sve anse da brzo zacijele.
Mamina jedina pomisao bijae da se sto je prije mogue
vrati kui svojim sirovim sokovima i sirovoj hrani; poznavala
je naime mnoge sluajeve u kojima je lijeenje pomou soko
va i sirove hrane imalo naprosto nevjerojatne uspjehe.
Dva tjedna nakon te nesree bili su opet doekani u Ka
nadi. Lijenik u Austriji mislio je kako je ve sama pomisao
na putovanje prava ludost. Bio je uvjeren da mama naprosto
nee biti u stanju podnijeti bolove prilikom estog presjedanja. Meutim, tata je naprotiv bio vrsto uvjeren u to da mora
mamu to prije odvesti kui.
Napokon je lijenik pristao.
Mama je podnijela putovanje vrlo dobro, zahvaljujui njenom
udesnom zdravlju na temelju programa sirove hrane kojega
se pridravala punih deset godina.

114

115

im se vratila kui poeli smo sa sokovima - 120 grama


soka od peninih klica triput na dan, sok od mrkve i bezbroj
ne alice aja iz korijena i listova comfreva. Dodatno je do
bivala prirodni vitamin C, prirodni kalcij i prirodni vitamin
E. Imali smo mnogo organski uzgojenih bresaka. kruaka,
vinove loze i jabuka, dok smo domau sida tu te jeseni i zime
nadopunjavali
sidaiama
iz
supermarketa.
Svako
popodne
dobila je mjeavinu suncokretovih i sezamovih sjemenki, fino
samljevenih, pomijeanih s malo meda, kao ijednu au aja
od comfreya.

/////. da se predugo lijeila povrinska rana,

te da je izgubljeno

previe kotane sri.


Lijenik je u ali rekao sestrama kako je rije o dami koja
vjeruje da e je izlijeiti Bog i povre. Ali kad je dva mjeseca
kasnije gips bio skinut i vidjelo se da su obje kosti odlino
zarasle,
bio je lijenik najzaprepateniji svjedok!
Danas, 21 mjesec nakon nesree, rana je posve srasla s
tkivom. Najprije je doslovce bila samo koa na kostima. Sada
se mama kree bez tapa naokolo, svakog dana odlazi u vi
kendicu i sama odlazi u kupovinu. "

Kuni lijenik htio je mamu odmah poslati u bolnicu, po


lo se u rani stvarala gangrena. Nakon silnog nagovaranja
pristao je da ostane kod kue, dok joj se stanje nije pogoralo
te smo je uredno otpremili na kliniku da joj zamijene zavoje.
To je predstavljalo odreeni problem, ali rjeenje je brzo pro
naeno.
Mi bismo rado poloili na ranu obloge od comfreva i pe
ninih klica, ali to nije bilo mogue, jer je na gipsu bio malen
razrez kao rupa za zrak i stavljanje zavoja.
Takvo stanje potrajalo je otprilike tri tjedna. Tada je oi
gledno uslijedilo lijeenje iznutra prema vani. Bio je to neu
veni postupak, bez ikakave primjene lijekova za rane. Jedino
svjei sokovi i ivene namirnice posredova/i su elemente koji
su bili nuni za izlijeenje. Stanje je iz dana u dan bivalo sve
bolje, sve rjee se odlazilo na kliniku.
est mjeseci kasnije, kad je gips bio skinut, bile su medi
cinske sestre iznenaene kad su ustanovile da nema nikakvog
uobiajenog mirisa kakav se osjea kad se skine gips nakon
dugog noenja. Kad je nainjen rendgenski snimak, pokazalo
se da je mala kost zarasla, ali nije velika, zato je jo jednom
noga stavljena u gips. Lijenik je bio sasvim siguran da kost
ne moe zarasli i da nuno predstoji itav niz transplantacija
- kako kostiju tao i mesa - budui da se radi o tekom prijelo116

117

Na to trebate paziti
/.

Budite strpljivi

Kad se tijelo prirodnim nainom izgradnje i obnavlja, vrlo


je v a n o imati na pameti da prirodne ivene namirnice mogu
u itavom organizmu izazvati normalni proees ienja. Taj
proces ienja moe biti praen p o v r e m e n i m potekoama
u dijelovima tijela u kojima se odvija i p o n e k a d je to doista
tako. P o n e k a d se ovjek m o e osjeati ak dobrano bolesnim.
Mi ne s m i j e m o ni u snu povjerovati da nas bolesnima ine
sirova hrana ili sokovi, pogotovo kada je rije o svjeoj hrani
koja se pojede ili popije istog dana kad je pripremljena. Na
protiv - m o r a m o biti svjesni injenice d a j e za proces ienja
i lijeenja potrebno odreeno vrijeme.
Sto prije ovjek osjeti tegobe, p o s t o j e popio velike kolii
ne sokova, to bolje za njega. to vie sokova pijemo, to prije
e m o se oporaviti. Postoji li u nama sumnja, najbolje je da
se posavjetujcmo s lijenikom koji ima iskustva s terapijom
p o m o u sokova, odnosno s uenjem o prirodnom zdravlju.
Lijenik koji ne primjenjuje redovno i postojano sokove, ne
m o e nam jamiti neko dublje znanje o njihovu djelovanju.
Proglasiti svjee sirove sokove, a p o s e b n o sok od mrkve,
tetnima te ih kao takve odbaciti, oiti je znak pomanjkanja
znanja o njima.
Mi ne oekujemo da e otrovi koji se tijekom ivota nago
milavaju u naem tijelu biti nekim u d o m preko noi izbaeni
iz njega. Sve ima svoje vrijeme.
2.

Budite

tolerantni

i puni suosjeanju!

Ljudi koji piu o zabavnim novostima tvrdili su da sok od


mrkve ini kou utom. Rije je o tipinom nepoznavanju
118

tjelesnih funkcija koje nekome m o e dopustiti da povjeruje u


takav besmisao. Jednako je tako apsurdno povjerovati da moe
uta boja mrkve probiti kroz kou, ili crvena boja cikle, ili ze
lena boja klorofila u pinatu. A k o se nakon ispijanja sokova
pojavi na koi uta ili smea boja, to je naznaka da jetra staru
u i ostale otpadne tvari stvara u veim koliinama koje orga
ni izluivanja ne mogu savladati, tako da dio izluina pronalazi
svoj put kroz pore na koi, stoje sasvim normalno. A k o Unato
tome nastavite piti sokove, ta e obojenost vrlo brzo nestati.
Ponekad se obojenost koe m o e pojaviti uslijed pretje
ranog rada ili pretjerivanja u sportskim aktivnostima, uslijed
nedostatka spavanja, iako mislite da vam je tijelo u dobroj
kondiciji. A k o ste se dobro odmorili, obojenost koe e prije
ili kasnije nestati.
Kad se vae tijelo j e d n o m , nakon stalnog uzimanja pri
rodne sirove hrane i svjeih sirovih sokova od povra i voa
obnovilo i oistilo od svih otpadnih tvari i zaepljenja, nastojte u s v a k o m sluaju potivati svoje zdravlje, energiju i
vitalnost do te mjere da ih nikakva kritika neukih zanovijetala
ne m o e pogaati.
3.

Higijenu

Od veoma velike vanosti je ispravno ienje i dezinfe


kcija aparata u kojima se pripremaju sokovi, kao i svih ostalih
aparata i prostorija. Sirovi sokovi su lako kvarljivi, zato svaki
od njih zavrijeduje vau pozornost i spremnost da ga pripre
mite na najbolji higijenski nain.
A k o se koristite nekim aparatom, npr. C h a m p i o n - s o k o vnikom, ne smijete nikad u istom stroju pripremati sokove,
ako aparat niste prethodno oprali hladnom v o d o m , a potom
ga oistili i isprali p r o k u h a n o m v o d o m , i to o d m a h nakon
njegove posljednje uporabe.
119

Ponekad se sokovi unitavaju unato najveoj panji pri


ienju i stavljanju u funkciju. Razlog tome m o e biti d a j e
j e d n a ili vie vrsta povra ili plodova p o k v a r e n a te je zaraza
zahvatila i preostali dio. Stoga je od velike vanosti p l o d o v e i
p o v r e d o b r o oistiti i odbaciti sve s t o j e uvelo ili gnjilo.

Odstranjivanje otrova
Izvanredna istoa je prvi k o r a k prema zdravom tijelu.
S v a k o nagomilavanje ili zadravanje bolesnih tvari ili otpa
dnih proizvoda u naem tijelu oteava napredovanje u smjeru
ozdravljenja.
Prirodni kanali izluivanja su plua, pore na koi, bubrezi
i crijeva.
Znojenje nastaje djelovanjem znojnih lijezda. Te lijezde
izluuju otrove koji bi za nas bili tetni ukoliko bi se zadrali
u tijelu. Bubrezi izluuju konane p r o i z v o d e hrane i tjelesnu
izmjenu tvari koje su primili od jetre. Crijeva ne izluuju
s a m o otpadnu hranu, n e g o sve otpadne tvari koje n a z i v a m o
tjelesnim otpadom, naime, istroene stanice i tkiva - rezultat
nae tjelesne i d u h o v n e aktivnosti - koje bi u sluaju da nisu
odstranjene izazvale truljenje bjelanevina, to dovodi do tro
vanja ili stvaranja suvine kiseline.
Sadraj eera u tom tjelesnom otpadu ima m n o g o p o dmuklije djelovanje nego to obino mislimo; njegovo od
stranjivanje znai j e d a n od prvih koraka u smjeru oiglednog
napredovanja.
Djelotvorna metoda p o m o u koje se to odstranjivanje d o
sta brzo postie - osobito kod odraslih - jest sljedea (Napo
mena: Ne primjenjujte taj postupak odstranjivanja otrova kod
cipendicitisa Hiti upale slijepog crijeva te slinih stanja):
K a o prvo, popijte ujutro o d m a h nakon ustajanja !4 litre
solne rastopine ili pomijeajte jednu licu trpke soli (natrijcva
sulfata) u etvrt litre tople ili hladne vode. Svrha te rastopine
nije da isprazni crijeva - to ona bez daljnjega ini - ve da
leko vie, njena svrha je da otrovne tvari ili tjelesne otrove,

l Proitajte lukoder ilustrirano poglavlje o kiisiiraitju u mojoj knjizi "l vi moete ponovno biii

120

ukoliko ih ima, privue u crijeva i izlui.


Ta solna otopina djeluje na otrovani limfni i tjelesni otpad
slino k a o to magnet djeluje na avao ili metalne strugotine.
Tjelesni otpad se tako prikuplja u crijevima te se u jednoj se
riji pranjenja crijeva, koja moe ukupno iznositi etiri litre ili
vie, odstranjuje iz tijela.
Kad se nita ne bi poduzimalo da se na taj nain iscijeene
tvari nadomjeste neim to bi bilo istog volumena, tijelo bi
naravno bilo za tu koliinu osiromaeno tekuinom. Stoga
nadomjetamo odstranjene otrovne ili kisele tvari time to po
pijemo dvije litre svjee pripremljenog soka od limuna, kojeg
zbog bre apsorpcije u tijelu razblaimo s j o dvije litre vode.
To dovodi do alkalijske reakcije u n a e m organizmu. Sok od
limuna priprema se od sljedeih svjeih plodova:
4 velika ili 6 srednjih grejpruta
2 velika ili 3 srednja limuna i
dosta narani da bi se pripremila
mjeavina od ukupno dvije litre.
T o m e d o d a m o dvije litre vode.

klizanje. Izbjegavajte sredstva za klizanje na bazi mineralnih


ulja, k a o s t o j e npr. vazelin.
Svrha tog klistiranja je ta da se iz nabora debelog crijeva
i ostalih crijeva odstrane sve otpadne tvari koje su se ondje
eventualno zadrale ili su na neki drugi nain za vrijeme spa
vanja dospjele u organizam.
Ponovite to odstranjivanje otrova tri puta zaredom. Na taj
nain odstranit ete iz tijela oko 12 litara otrovne limfe, n a d o mjestivi je sa 12 litara alkalijskih sokova. To znatno ubrzava
realkalizaciju organizma.
etvrtog dana i u d a n i m a koji slijede iza toga ponite piti
sokove od povra te katkada jesti sirovo voe i povre.
Ne morate se plaiti, a k o se za vrijeme odstranjivanja otro
va osjeate donekle slabanima. Priroda koristi nau energiju
za ienje nae unutranjosti, a vi ete se uskoro domoi da
leko vee energije i vitalnosti - kao posljedice istog i zdravog
tijela.

Popijte etvrt litre pola sata n a k o to ste uzeli solnu


otopinu. Nakon toga popijte au razrijeenog soka svakih
dvadeset ili trideset minuta, dok ne popijete dvije litre soka,
razblaenog sa dvije litre vode.
Cijeli dan nemojte nita jesti. Kad naveer osjetite veliku
glad, moete pojesti naranu ili grejpfrut ili popiti njihov sok,
o d n o s n o popiti malo soka od celera.
Prije n e g o to naveer legnete u krevet nainite u kleeem poloaju neke vrste klistiranje tako to ete popiti dvije
litre vie hladne negoli mlake v o d e u koju ste iscijedili jedan
ili dva limuna .
1

Ja najradije preporuujem 75 centimetara dugo crijevo.


Premaite ga vodorastopivim biljnim p r e m a z o m za lake
122

123

SIROVI SOKOVI
OD VOA I POVRA

124

125

Terapeutske primjene
kod odreenih bolesti
Brojke koje se navode kod bolesti odnose se na broj rece
pta na popisu mjeavina sokova. Djeca i mlade trebaju piti
sokove u manjim koliinama.
Odrasli piju d n e v n o najmanje pola litre, a mogu i neto
vie, mjeavina koje propisuju recepti, i to nekoliko tjedana
uzastopce, dok se ne postignu vidljivi rezultati.
Sokovi za svaku bolest nabrajaju se redoslijedom njihove
najvee djelotvornosti. Sokove koje s m a t r a m prijeko p o
trebnim, otisnuti su m a s n i m p i s m o m , to ne znai da ostali
nemaju pozitivno djelovanje. A k o je ikako m o g u e , d n e v n o
treba popiti najmanje pola litre svake mjeavine iji broj rece
pta je otisnut masnim p i s m o m .
Na primjer, kod artritisa (kostobolja, ulozi, giht, upala
zglobova) pije se najmanje pola litre mjeavine prema receptu
br. 22 (grejpfrut), zatim pola litre mjeavine prema receptu
br. 61 (sok od m r k v e i pinata, pomijeani) i najmanje pola
litre mjeavine prema receptu br. 37 (sok od m r k v e i celera,
pomijean). To znai ukupno dvije litre dnevno, to obino
unutar r a z u m n o g v r e m e n s k o g razdoblja dovodi do vidljivih
rezultata. O s i m toga, p o k a z a l o se vrlo korisnim dodati tome
pola litre mjeavine prema receptu br. 30 (mjeavina soka od
mrkve, repe i krastavaca). Ti sokovi piju se tijekom itavog
dana u r a z m a c i m a od dva sata izmeu pojedinih mjeavina.
Imajte na pameti da mijeanjem razliitih vrsta sokova
mijenjate kemijski sastav svakog pojedinog soka, tako da se
127

djelotvornost s v e u k u p n e mjeavine u s v a k o m soku razlikuje


kad se pojedinano pije. Postignete li rezultate koji se ine
nevjerojatnima, znajte da se to dogodilo zahvaljujui m o m
znanju o pravilnim mjeavinama.

Z e l e n o z i m s k o povre sadri veoma prodorni eter i velike


koliine salicilske kiseline. esto se primjenjuje za ublaa
vanje bolova koji obino najavljuju potrebu za ienjem i
regeneracijom hrskavice i zglobova.

Kod izbora sokova i njihovih mjeavina, koji se kod p o


jedinih tegoba ili stanja pokazuju najkorisnijima, v a n o je
pronai vlastiste uzroke, kako bi ih mogli svladati, a ne da
odstranjujemo samo njihove simptome.
Artritis, na primjer, za kojega sam napisao razliite rece
pte, koji su se pokazali najdjelotvornijima, je na temelju m o g
iskustva posljedica d u g o potiskivane ljutnje i nagomilavanja
anorganskog kalcija u hrskavici zglobova.
Budui da dotina hrskavica magnetski privlai anorgan
sku molekulu kalcija, krv tu molekulu ostavlja ondje a ne u
n e k o m d r u g o m dijelu tijela, kao to je na primjer sluaj sa
hemoroidima.

Uklanjanje anorganskog kalcija tek je prvi korak z a p o e t e


regeneracije. N e m a nita tee n e g o ljutnju ograniiti i p r e
vladati, ali to je najvaniji preduvjet za poboljanje situacije.
Kalcij se mora odstranili iz tijela, zato pijte d n e v n o pola litre
istog soka od celera, koji ima visok postotak kalija. Kalij
pomae da kalcij ostaje u vie ili manje rastopljenom stanju.
Krv i limfa tjeraju taj otpad u crijeva. Da biste olakali p o s a o
tom organu, popijte pola litre soka od m r k v e i pinata. Ta mje
avina slui kao hrana ivcima i miiima debelog i tankog
crijeva.

K o d artritisa ovapnjenjuje kalcij hrskavicu i vezivna tkiva,


dok kod h e m o r o i d a zgruava krvni fibrin (vlakanca). U oba
sluaja radi se o probavi ivenih namirnica koje su u sebi
sadravale anorganske molekule kalcija, a da pritom n i s m o ni
slutili to se naposljetku moe dogoditi.
Kad se artritis j e d n o m pojavi, on e sve j a e prijetiti svo
j o m pojavom, sve d o k ne prouzroi pravu kostobolju. Natekline zglobova obino su prvi simptomi, nakon e g a obino
slijede probadajui bolovi. Kad se poinje stvarati ovapnjenje
hrskavice, bolest nezaustavljivo napreduje, nagomilavanje se
nastavlja.
Jedna od najuinkovitijih tvari koja p o m a e kod rastapa
nja tog n a g o m i l a n o g anorganskog vapna, nalazi se u grejpfru
tu, i to u organskoj salieilskoj kiselini koju to voe sadri u
sebi. Pola litre ili malo vie soka od grejpfruta na dan znatno
doprinosi rastapanju te nataloene i tijelu n e p o u d n e materije.
Sok iz konzervi je u tu svrhu nepoeljan.
128

Pola litre soka od m r k v e i pinata d n e v n o ide u prilog p o


novnoj uspostavi i obnovi hrskavice i zglobova, p o m a e im
da se p o n o v n o vrate u n o r m a l n o stanje.
Proces je o b i n o vrlo bolan - nekad vie, nekad manje. Ja
sam vidio m n o g e bolesnike koji su izdrali te su nakon toga
postali aktivniji negoli su bili ikad ranije. To podrazumijeva
jaku volju i suradnju svih koji su zainteresirani za b o l e s n i k o
vo ozdravljenje.
Injekcije, lijekovi, temperatura, elektricitet i itav niz u o
biajenih patentnih recepata smatram bezvrijednima, to s a m
i dokazao. Ublaavanje bolova ne lijei uzroke.
Kad tijelo pati, j e r se ne potuju osnovne zakonitosti nje
gove prehrane, tada mora ienje organizma od nalaloenih
otrovnih tvari i prehranjivanje ivotonosnom hranom iz svje
eg povra i voa barem djelomino nadoknaditi izgubljenu
energiju i vitalnost.
A k o se ta hrana pije u obliku svjeih, sirovih, pravilno pri
premljenih sokova, rezultati se pokazuju bre i jasnije, im su
ljutnja i frustracije odstranjene iz nae svijesti.
129

Recepti
Ovdje ne navodim recepte za sokove od voa. Ti sokovi
imaju svi redom izvrsnu mo ienja, bez obzira piju li se
sami ili pomijeani. Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Dne
vno svjee salate odravaju vae zdravlje ".
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
130

Mrkva
Kalij (mrkva, celer, perin i pinat)
Cikla i njeni listovi
Crveni k u p u s
Zelje
Celer
Krastavci
Maslaak
Endivija
Zelena paprika
Hren i limun
Salata glavatica
Perin
Rotkva i listovi rotkve
pinat
Zelene mahune
Keleraba i listovi kelerabe
Potoarka ili draguac
Lucerna
Jabuke
K o k o s o v orah
Grejpfrut
Limun
Narane
Mogranj, ipak, nar
Mrkva i cikla

27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.

Mrkva, j a b u k a i cikla
Mrkva, cikla i celer
Mrkva, cikla i k o k o s o v orah
M r k v a , cikla i krastavci
Mrkva, cikla i salata glavatica
Mrkva, cikla, salata glavatica i keleraba
Mrkva, cikla i pinat
Mrkva i kupus
M r k v a , k u p u s i celer
M r k v a , k u p u s i salata glavatica
Mrkva i celer
Mrkva, celer i endivija
Mrkva, celer i salata glavatica
Mrkva, celer i perin
M r k v a , celer i rotkva
M r k v a , celer i pinat
M r k v a , celer i keleraba
Mrkva i krastavci
Mrkva i maslaak
M r k v a , maslaak i salata glavatica
M r k v a , maslaak i pinat
M r k v a , maslaak i keleraba
Mrkva i endivija
Mrkva, celer, endivija i perin
Mrkva i zelena paprika
Mrkva i salata glavatica
Mrkva, salata glavatica i lucerna
M r k v a , salata glavatica i krastavci
Mrkva, salata glavatica i pinat
M r k v a , salata glavatica i zelene m a h u n e
Mrkva, salata glavatica, zelene mahune i crveni kupus
M r k v a , salata glavatica i keleraba

59.

Mrkva i perin
131

60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.

Mrkva i rotkva
Mrkva i pinat
M r k v a , pinat, keleraba i draguac
Mrkva i keleraba
Mrkva, keleraba i draguac
Mrkva i draguac
Mrkva i lucerna
Mrkva i j a b u k e
Mrkva i k o m o r a
Mrkva i kokosov orah
Grejpfrut, limun i narana
Mrkva i narana
Mrkva i mogranj ili ipak
M r k v a , salata glavatica i mogranj

74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.

Kupus i celer
Celer, krastavci, perin i pinat
Celer, krastavci i keleraba
Celer, maslaak i pinat
Celer, endivija i perin
Celer, salata glavatica i pinat
Celer, pinat i perin
Celer i zelene m a h u n e
Crveni kupus i zelene m a h u n e
Mrkva, crveni k u p u s i zelene m a h u n e
Mrkva, paroge i salata glavatica
M r k v a , hren i draguac
M r k v a , pastrnjak, krumpir i draguac

Vano je znati da se zadovoljavajui rezultati mogu postii


samo kad se sokovi pripremaju u najprimjerenijem sokovniku kao to je npr. C h a m p i o n - s o k o v n i k . Pokazalo se da taj
aparat vitamine, minerale i ostale ivolonosne tvari najbolje
132

iscijeduje iz povra i voa te da encimi primjenom te metode


ostaju savreno zadrani u sokovima.
Koristite li neki drugi sokovnik nuno je n a v e d e n e kolii
ne malko poveati. Svaki sok, dok je svje i sirov, d a k a k o da
je bolji od nikakvog soka.
Kad se pripremaju pojedinani sokovi bez mijeanja, ra
zumije se da nam ne treba recept o omjeru sastojaka. A k o se
u nabrajanju receptura koje slijede ne n a v o d e nikakvi brojevi
recepata, znai da se radi o istom pojedinanom, nemijean o m soku.
Sljedea lista ukazuje na odnose sastojaka u pojedinim
mjeavinama koji su se u navedenim kombinacijama o p e t o
vano pokazali vrlo korisnima. Brojevi pojedinanih sokova
navedeni su na prethodnim stranicama. N a v e d e n e koliine u
pravilu vrijede za pola litre (500 grama) soka.
Br. 2: Mrkva
Celer
Perin
pinat

320 g
20 g
60 g
lOOg

Br. 11: Sok od j e d n o g itavog limuna na 100 grama naribanog,


neprotisnutog, o d n o s n o nepreanog hrena.
Br. 2 6 : M r k v a
Cikla
Napomena:
Br. 2 7 : Mrkva
Jabuke
Cikla

400 g
100g
primjenjujte

listove

korijen.
220 g
180 g
100g

133

Br. 2 8 : Mrkva
Cikla
Celer

250 g
100 g
150 g

Br. 29: Mrkva


Cikla
K o k o s o v orah

350 g
100 g
50 g

Br. 30: Mrkva


Cikla
Krastavci

300 g
lOOg
100 g

Br. 3 1 : Mrkva
Cikla
Salata

300 g
100 g
100 g

Br. 32: Mrkva


Cikla
Salata glavatica
Keleraba

250
100
100
50

Br. 3 3 : Mrkva
Cikla
pinat

300 g
100 g
100 g

Br. 34: Mrkva


Zelje

350 g
150 g

Br. 3 5 : Mrkva
Zelje
Celer

250 g
125 g
125 g

134

g
g
g
g

Br. 36: Mrkva


Zelje
Salata glavatica

250 g
125 g
125 g

Br. 37: Mrkva


300 g
Celer
200 g
Napomena: Ako prirnijenjujete
listove celera,
neka
omjer sastojaka
bade 350 g mrkve i 150g celera.
Br. 38: Mrkva
Celer
Endivija

250 g
150 g
50 g

Br. 39: Mrkva


Celer
Salata glavatica

250 g
150 g
100 g

Br. 40: Mrkva


Celer
Perin

300 g
150 g
50 g

Br. 4 1 : Mrkva
Celer
Rotkva

250 g
150 g
100 g

Br. 4 2 : Mrkva
Celer
pinat

225 g
150 g
125 g

Br. 4 3 : Mrkva
Celer
Keleraba

250 g
200 g
50 g

Br. 4 4 : Mrkva
Krastavci

350 g
150 g

Br. 4 5 : Mrkva
Maslaak

400 g
100g

Br. 4 6 : Mrkva
Maslaak
Salata glavatica

300 g
100 g
100 g

Br. 4 7 : M r k v a
Maslaak
pinat

300 g
100 g
100g

Br. 4 8 : Mrkva
Maslaak
Keleraba

350 g
100 g
50 g

Br. 4 9 : Mrkva
Endivija (eskarol)

400 g
100 g

Br. 50: M r k v a
Celer
Endivija (eskarol)
Perin

250 g
150g
50 g
50 g

Br. 5 1 : Mrkva
Zelena paprika
Br. 52: Mrkva
Salata glavatica

136

400 g
100 g
350 g
150 g

Br. 5 3 : Mrkva
Salata glavatica
Lucerna

300 g
125 g
100 g

Br. 54: Mrkva


Salata glavatica
Krastavci

250 g
150 g
100 g

Br. 5 5 : Mrkva
Salata glavatica
pinat

250 g
125 g
100 g

Br. 56: Mrkva


Salata glavatica
Zelene m a h u n e

300 g
125 g
75 g

Br. 57: Mrkva


Salata glavatica
Zelene m a h u n e
Crveni kupus

200 g
100 g
100g
100 g

Br. 58: Mrkva


Salata glavatica
Keleraba

300 g
125 g
75 g

Br. 59: Mrkva


Perin

400 g
100g

Br. 60: Mrkva


Rotkva

350 g
150 g

Br. 6 1 : Mrkva
pinat

300 g
200 g
137

Br. 6 2 : Mrkva
pinat
Kcleraba
Draguac
Br. 6 3 : Mrkva
Keleraba
Br. 64: M r k v a
Keleraba
Draguac

8
g
g
50 g

1 2 5

, ( ) ( )

8
g

g
g
100 g
0

400 g
100g

Br. 6 6 : Mrkva
Lucema

g
100 g

g
200 g

Br. 68: Mrkva


Komora

Br. 69: M r k v a
K o k o s o v orah

Br. 70: Grejpfrut


Limun
Narana

Br. 7 1 : Mrkva
Narana

138

350 g
150 g

Br. 7 3 : Mrkva
Cikla
Mogranj ili ipak

300 g
75 g
125 g

Br. 74: Mrkva


Salata glavatica
Mogranj ili ipak

225 g
150 g
125 g

Br. 75: Zelje


Celer

175 g
325 g

Br. 76: Celer


Krastavci
Perin
pinat

250 g
100 g
50 g
lOOg

Br. 77: Celer


Krastavci
Keleraba

300 g
150 g
50 g

Br. 78: Celer


Maslaak
pinat

250 g
125 g
125 g

Br. 79: Celer


Endivija (eskarol)
Perin

350 g
100 g
50 g

7 5

Br. 6 5 : Mrkva
Draguac

Br. 67: Mrkva


Jabuke

Br. 7 2 : Mrkva
Mogranj ili ipak

g
200 g

1 Q

g
0 g

g
100g
00 g

l 5

g
g
139

Br. 80: Celer


Salata glavatica
pinat

225 g
150 g
125 g

Br. 8 1 : Celer
pinat
Perin

300 g
150 g
50 g

Br. 82: Celer


Zelene mahune

375 g
125 g

Br. 8 3 : Crveni kupus


Zelene m a h u n e

225 g
275 g

Br. 84: Mrkva


Crveni kupus
Zelene m a h u n e

200 g
150 g
150 g

Br. 8 5 : M r k v a
paroge
Salata glavatica

250 g
125 g
125 g

Br. 8 6 : Mrkva
Rotkva
Draguac

250 g
125 g
125 g

Br. 87: Mrkva


Pastrnjak
Krumpir
Draguac
Napomena: Uzimajte listove i korijen
maslaka, rotkve i kelerabe.
140

200
125
125
50
od cikle,

Kad pripremate mrkvu,


odreite listove centimetar nie od
prstena gdje poinju listovi i odsijecite vrak korijena.
Da biste odstranili sredstvo za ienje, temeljito operite
povre s mnogo hladne tekue vode i ako je potrebno poslui
te se u tu svrhu nekom otrom etkom.

Zakoni koji su na snazi propisuju da zaraze i injekcije


moraju biti pod kontrolom lijenika.
Potraite po mogunosti
lijenika koji se razumije u uenje o prirodnom zdravlju, koji
poznaje metodu ispiranja
crijeva i terapeutsko djelovanje
svjeih, sirovih sokova od povra i voa, a poznata mu je i
odgovarajua prirodna,
ekoloki zdrava
hrana.

g
g
g
g

141

BOLESTI I RECEPTI

Lista rcccpata nalazi se na prethodnim stranicama.


Napomena: Nitko nema zakonsko pravo uspostavljati di
jagnozu bolesti ili bilo to propisivati osim za to nadlenog li
jenika. Bolesti koje ovdje navodim i njima primjereni recepti
slue kao uvod u zdravstvena zanimanja i mogu vam posluiti
kao ope informacije. Baziraju se dodue na iskustvima u pro
losti, ali nikad nisam pomiljao da bi ih trebalo propisivati.
Ovi recepti su jednostavno rezultat intenzivnog istraivanja
autora u suradnji s dr. medicine R. D. Pope.

A d d i s o n o v a bolest: 3, 6, 12 (Ioika), 2 5 , 74, 80


Posljedica pomanjkanja vitalnog, organskog natrija ope
nito i pretjeranog gomilanja otpadnih tvari u tijelu openito,
to izravno pogaa polububrege. Novonastalo stanje ne m o e
se izlijeiti injekcijom ekstrakta lijezda ubijenih ivotinja.
Osvjedoili s m o se d a j e najvea p o m o kod lijeenja te bole
sti strogo uzimanje sirove hrane, bogate natrijem a siromane
kalijem. Loika je osobito djelotvorna. Proitajte odlomak o
tom povru.
Afonija: 6 1 , 1 , 4 8 , 5 3
Gubljenje glasa zbog bolesti miia i ivaca koji pokreu
i zateu glasnice.
Akne: 6 1 , 1 , 55
Neistoe u tijelu koje tijelo nastoji izluiti kroz pore na
koi. Jedan od simptoma prevelike kiseline. Ne preporuam
nikakve masti, ni bilo kakve umjetne lijekove, a j o manje
144

145

rendgensko zraenje. Umjesto toga valja primijenili prirodnu


metodu i odstraniti same uzroke.
Albumifturija: 6 1 , 3 0 , 2 9 , 1 , 4 0 . 5 9
Albumin u urinu. Izluivanje bjelanevine m o k r a o m .
Znak eerne bolesti.
Alergija: 6 1 , 3 0 , 1
Tjelesna nelagodnost ili stanje nadraenosti koje se svodi
na pretjerano gomilanje otpadnih tvari u tijelu, zato to se
j e d e " z d r a v a " hrana koja potie nagomilavanje otrova u tijelu.
Alergija na u m s k e j a g o d e znai primjerice da taj plod moe
razgrnuli otrove koji se katkada oituju kao arni osip.
Kod alergije na j a g o d e toksemija je izmjenjivanje tvari i
miie u tijelu do te mjere otetila da se tijelo doista brani od
j a g o d a stvaranjem antitijela protiv sastojaka j a g o d a , i to tako
estoko da dolazi do arnog osipa. Pa ipak, toksemiju moe
odstraniti prirodno zdrava hrana, a osobito post koji o m o
guuje tijelu da se temeljito oisti; kad je toksemija j e d n o m
odstranjena, nee vie biti ni alergine reakcije na j a g o d e (ili
neto drugo).
A n e m i n o s t : 6 1 , 68, 2 , 28, 3 0 , 2 5 , 2 9 , 3 1 , 4 6 , 5 5 , 4 8 , 8 5
Nedostatak crvenih krvnih zrnaca ili c r v e n o g bojila krvi.
Razlog t o m e je loa navika da se g o d i n a m a hranimo uglavnom
ivenim namirnicama koje sadre u sebi molekule kalcija i
oslale molekule u neprirodnom stanju, npr. hrana iz konzerve,
proizvodi od kroba i pasterizirano mlijeko. Uzimanje jetre
nog ekstrakta - oralno ili putem injekcije - smatralo se ranije
lijekom. Z b o g tete koju ti ekstrakti n a n o s e bubrezima, ra
zvija se kod nekih bolesnika prije ili kasnije Brighlova bolest
(akutna i kronina upala bubrega s izluivanjem bjelanevine
u mokrai, nefritis).
146

A n g i n a pectoris: 6 1 , 2, 30
Stezanje i jaki bolovi u predjelu srca kao posljedica nei
stoe u krvi, a esto i kao posljedica opasnih plinova u debe
lom crijevu.
Apendieit: 1, 2, 30, 61
Upala crvolikog produetka na donjem dijelu slijepog cri
j e v a , prouzroena pretjeranim nagomilavanjem otpadnih tvari
u d e b e l o m crijevu koje se ne izluuju. Apendieit je lijezda
ija izluina bi trebala neutralizirati prekomjerno truljenje i
bolesno irenje bakterija u debelom crijevu, to m o e imati
tetne posljedice na debelo crjevo.
Apopleksija: 6 1 , 62, 2, 28, 39
Iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (plua,
srca ili m o z g a ) , redovito praen onesvjeivanjem. Svodi se
na neistou u krvnim sudovima, npr. na anorganski kalcij,
ako g o d i n a m a k o n z u m i r a m o proizvode od kroba i m a s n e
prehrambene artikle. Kao suuzronici javljaju se zaepljenja
u donjem dijelu crijeva i upijanje otrova k a o posljedice za
epljenja. Dnevno ponavljana klistiranja i stroga prehrana iz
svjeih, sirovih ivenih namirnica s najmanje dvije litre soka
na dan zacijelo su najbolji lijek protiv apopleksije.
Artritis: 2 2 , 6 1 , 6, 37, 30
Kostobolja, ulozi, giht, upala zglobova koja nastaje uslijed
odlaganja anorganskog kalcija u hrskavici zglobova, to je
pak posljedica pretjeranog uzimanja koncentriranih ugljikohidrata. Proitajte poseban odlomak o toj temi.
A s t i g m a t i z a m : 1, 6 1 , 30, 50
Nepravilnost one ronice i lee z b o g ega u oku nastaje
nejasna slika. T a j e bolest prouzroena pomanjkanjem ivoto147

n o s n e , organske molekule u hrani kojom se hrani organ vida.


O t p a d n e tvari u organima i lijezdama koje imaju neposredan
utjecaj na oi samo pojaavaju te smetnje. Jetra, uni mje
hur, guteraa, titnjaa i debelo crijevo - sve su to lijezde i
organi ije loe funkcioniranje n e p o s r e d n o i direktno dopri
nosi svakoj smetnji organa vida.

Bolest ui: 6 1 , 3 0 , 4 0
Posljedica nedostatne probave masnoa i pretjeranog vre
nja u tijelu zbog nedovoljnog izluivanja ui i posredovanja
izluevina jetri. Alkoholna pia, ukljuivo i pivo, prouzrouju
degenraciju jetre i esto kronine p r o b a v n e smetnje. Peene i
m a s n e ivene namirnice su najei uzroci bolesti ui.

Astma: 61, 1 1 , 3 7 , 6 0 . 4 1
Nestaica daha, napadi tekog i kratkog disanja, ekstremne
p o t e k o e s disanjem uslijed skupljanja sluzi u bronhijima.
Bolesnici koji slijede zakon prirode nemaju nikakvih pote
koa s oslobaanjem od te kazne koja ih je snala zbog uzi
manja prehrambenih artikala to stvaraju suvinu sluz. Kad je
ovjek j e d n o m izlijeen od astme, m o e opet zadobiti tu bo
lest, a k o j e d e prevelike koliine bijelog kruha i proizvode od
mlijeka, te ako pije puno kravljeg mlijeka. G o t o v o sve vrste
koncentriranih ugljikohidrata i svi mlijeni proizvodi, sirevi
itd. d o v o d e nas u napast da ponovno p r i z o v e m o tu opaku
bolest. Alcrgijski testovi, medikamenti poput "lijeka za sve",
pretrage krvi i pljuvake u pravilu s a m o pogoravaju tu stvar.
Uzrok astme je sluz. Proitajte odlomak o hrenu.

Bolovi u kriima: 6 1 , 30, 1, 2


Postoje brojni uzroci tih bolova. Najbolje se u tom pogle
du posavjetovati s nekim dobrim kiropraktiarem koji primje
njuje prirodne metode uglavljivanja i namjetanja kime. On
mora biti u stanju procijenili radi li se o bolovima kriobolje
koje je prouzroilo zaepljenje ili o kriobolji prouzroenoj
pomicanjem kraljeaka u kimi ili na vratu.

Bjelotok (leukoreja): 61, 11, 30, 2, 40, 4 1 , 60, 59


Prekomjerno stvaranje sluzi ili skupljanje sluzi u enskim
spolnim organima.
Bolest jetre: 3 0 , 6 1 , 1, 29, 40, 46
Posljedica pretjeranog konzumiranja neprirodnih i kon
centriranih proizvoda sa krobom i eerom, masti i mesnih
proizvoda. Pivo, vino i likeri takoer su uzronici bolesti
jetre.

148

Bronhitis: 6 1 , 4 5 , 1 1 , 3 0 , l , 37, 6 0 , 4 1
Upala bronhija uslijed prevelike sluzi u tijelu. Priroda nas
preko bronhitisa upozorava na pretjerano skupljanje otpadnih
tvari u tijelu.
Ukoliko ne o b r a a m o panju na to upozorenje, priroda
e temperaturu moda podii do vruine, ne bi li spalila to
s m e e . Ukoliko ne o b r a a m o panju ni na to upozorenje i ne
m a m o pravog interesa za svoje stanje, priroda nas snabdjeva
bakterijama kao strvinarima, to m o e dovesti do prehlada,
gripe ili upale plua. Interesantno je i zanimljivo promatrati
kako brzo se rtva moe oporaviti od takvih stanja, ako pri
mjenjuje ispiranje crijeva i klistiranje. Proitajte lanak o
odstranjenju otrova.
B r u h , kila: 6 1 , 1 , 2 , 1 5 . 3 0
Ispadanje pojedinih dijelova trbunih organa iz trbune
upljine - posvema ili djelomino. Uzrok t o m e je nedovoljna
rvslina okolnog vezivnog tkiva i miia.
149

B u b r e n i k a m e n c i : 2 3 , 3 0 , 6 1 , 4 0 , 2 9 , 2 8 , 59 (u ai vrue
vode)
A n o r g a n s k a supstancija, uglavnom kalcij iz koncentrirane
hrane bogate krobom, koja se u b u b r e z i m a pretvara u ka
mence.
Bubuljice: 6 1 , 6 , 30, 1,47
Toksina talona tvar koja p o k u a v a kroz kou napustiti
tijelo. Jedna od prirodnih metoda jest temeljito ienje orga
nizma, po mogunosti ve u djetinjstvu.
Ciroza jetre: 1,61,30
Neposredna posljedica preoptereenja jetre uslijed proba
ve prevelikih koliina proizvoda od kroba, prije svega bije
log brana, koji dovode do otvrdnua tkiva jetre.
C i s t i t i s (katar m o k r a n o g mjehura): 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 51
Upala m o k r a n o g mjehura. Proitaj o d l o m a k o potekoa
ma s mjehurom.
i r e v i (osobito irevi eluca): 6 1 , 1 , 3 0 , 5, 3 7 , 6
Bolest uslijed nedovoljne ishrane, prouzroena bolesnim
tkivom. irevi su posljedica probave pogreno sastavljenih
ivenih namirnica koje podlijeu stanju vrenja i truljenja.
Bolest se m o e svoditi i na pretjerane brige te na ostale nega
tivne suuzronike o kojima opirnije g o v o r i m u o d l o m c i m a o
"raku" i "tumorima".
Difterija: 6 1 , 2 , 4 0 , 3 0 , 4 7
Bolest koju karakterizira upala sluznica drijela, stvaranje
i irenje diflerijskih bakterija, ponekad nakon odstranjenja
nepanih krajnika. Povoljno tlo za irenje bakterija ini g o m i
lanje otpadnih tvari kao posljedica nedovoljnog izluivanja iz
150

tijela te kao posljedica hrane koja se zbog svoje neprirodnosti


ne m o e apsorbirati - prije svega proizvodi sa krobom - koji
oteavaju kolanje krvi. Uredno tijelo i ista krv ne moraju se
pribojavati difterijskih bakterija.
A k o se u tijelo, pod sumnjom d a j e zagaeno difterijskim
bakterijama, ubrizgava protuotrov ili antitoksin, a da se
prethodno nisu poduzele mjere prirodnog ienja i zatite u
obliku ispravne organske hrane, onda je to oiti znak p o m a n j
kanja znanja o bakterijama i njihovoj ulozi u prirodi.
Dijabetes (eerna bolest): 6 1 , 2, 57, 50, 4 0 , 84, 85
Bolest kod koje je p r i m a m o poremeena mijena (pretvor
ba) ugljikohirata, a sekundarno i mijena masti i bjelanevina
uslijed nezadovoljavajueg funkcioniranja guterae. Uzrok
lei u pretjeranom uzimanju koncentriranih ivenih namirni
ca sa krobom i eerom. Proitajte o d l o m a k o s o k o v i m a od
zelenih m a h u n a gdje se govori i o inzulinskim injekcijama.
Dispepsija: 6 1 , 1 , 2 , 3 0 , 15
Probavna smetnja kao posljedica prevelike kiseline u probavnom traktu.
Disurija:30, 1,40, 59
Smetnje pri mokrenju, bolno izluivanje m o k r a e .
Dizenterija (srdobolja): 6, 6 1 , 3 0 , 1
Proljev kao posljedica nagomilavanja sluzi i drugih otpa
dnih tvari. Ispiranje crijeva, a katkada i odstranjivanje otrova
(kao s t o j e opisano) od velike su p o m o i , ako se pritom pije
dvije do tri litre svjeih sokova na dan.
Djeja paraliza: 6 1 , 4 0 , 32, 1, 2
Poznata i kao djeja uzetost ili poliomyelitis.Upala sivoga
151

tkiva lene m o d i n e . Nipoto ozbiljna i esta bolest, kao to


nam se ini sudei po strci koja se stvara oko nje. Virtis koji
prouzrouje tu bolest ne moe egzistirati u z d r a v o m tkivu.
Kad se ta bolest j e d n o m ustanovi, prvi korak u lijeenju je
gladovanje, kako bi se otpadne tvari odstranile iz tijela.
Oprez se sastoji u ispravnoj prehrani, dakle u t o m e da
u z i m a m o ivotonosnu, organsku hranu koja nije kuhana ili
preraivana. To se p o k a z a l o prijeko potrebnim za vraanje
tijela u n o r m a l n o stanje. Primjena lijekova, putem injekcija
ili na neki drugi nain, m o e napredovanje osujetiti, j e r u tom
sluaju ne mogu se stanice i tkivo domoi svog zdravlja. Vje
rojatno se mnogi sluajevi djeje paralize mogu prije svesti
na probavu mlijeka, eera, kroba, itarica i limunade koja u
sebi sadri ugljinu kiselinu, nego na bilo koji drugi uzrok.
D u h o v n a bolest: 6 1 , 3 7 , 3 0 , 1 , 15, 2, 4 0 , 59
Poremeaj i v a n o g sustava prouzroen prevelikim ko
liinama otrova u tijelu i pomanjkanja organskih hranjivih
tvari. Suuzronici te bolesti najee su duhovni pritisci na
temelju straha, ljutnje i slinih preuzetnosti.
Ekcem: 6 1 , 2 , 3 0 , 1 5
Kono oboljenje popraeno svrbeom i pojavama voria,
gnojavica i ljuskica. Posljedice prevelike kiseline u limfnoj
lijezdi. Ali i posljedica odstranjivanja otpadnih tvari kroz
pore na koi umjesto kroz bubrege i crijeva. Proitajte odlo
mak o furunkulima (potkonjacima).
Elefantijaza: 6 1 , 3 0 , 3 2 , 4 0
Bolest odebljanja koe i potkonog tkiva (slonovska
koa), osobito na glavi, rukama i nogama, koja se javlja usli
jed upale i sputanosti limfne lijezde, najee prouzroene
otpadnim tvarima u tijelu.
152

Emfizem: 87
( Rije u prijevodu znai napuhlinu). Pretjerano proirenje
plua nagomilavanjem zraka ili plina u njima.
Encefalitis: 6 1 , 3 0 , 4 0 , 3 7
Upala mozga kao posljedica p o r e m e e n o g ili bolesnog
ivanog sustava. 60 grama soka od perina triput na dan
- ujutro, o podne i naveer - te nekoliko puta ponovljeno klistiranje pokazalo se najuinkovitijim u lijeenju.
Enureza: 30, 40, 29
Nehotino mokrenje (u snu), nemogunost zadravanja
mokrae, najee prouzroeno anorganskim kristalima
oksalne kiseline u bubrezima ili mjehuru. Proitajte o d l o m a k
o oksalnoj kiselini.
Epilepsija (padavica): 6 1 , 15, 2, 3 0 , 40
Bolest koja se oituje u iznenadnim napadajima greva i
gubitka svijesti. Uzrok joj je preveliko trovanje i gladovanje
ivanog sustava. Ponekad su joj uzronici gliste u d e b e l o m
crijevu. Primjer za to bila je dvadesetiest godinja ena.
Poslije d v a d e s e t i o s m o g uzastopnog dnevnog ispiranja cri
j e v a izala je iz debelog crijeva masa glista veliine m u k e
ake. Nekoliko daljnjih ispiranja dovelo je do iste stolice te
se epileptiki napadaji nisu nikad vie ponovili. To bi mogla
biti puka sluajnost, ali su mnogi slini sluajevi nesumnjivo
pouni.
Furunkul: 6 1 , 3 0 , 5 5
Jajoliki ir (poganac, potkonjak) prouzroen neistoom
u krvi. Neistoa dovodi do bakterijskih infekcija preko z n o j
nih lijezda ili donjih dijelova dlaka. Primjena sulfamida i
ostalih lijekova m o e imati vrlo tetne posljedice.
153

Furunkul nije nikakva infekcija koe. ve j e d n o s t a v n o


otpad kojeg tijelo nije m o g l o izbaciti kroz ostale kanale za
izluivanje, bilo zato to su zaepljeni otpadom, bilo zato to
su zbog pomanjkanja ispravne hrane i njege degenerirani i ne
moni. Kad tijelo ne uspijeva otpadne tvari odstraniti putem
glavnih organa za izluivanje, tada priziva u p o m o sveuku
pan sustav izluivanja. A taj sustav sastoji se izmeu ostalog i
od koe i pora na koi.
Gastritis: 6 1 , 1 5 , 3 0
Upala eluane sluznice. Bolest koja nastaje uslijed pre
tjeranog stvaranja plinova u tijelu. Uzrok tome su pogrene
kombinacije ivenih namirnica. Svi proizvodi od brana,
itarica i eera mogu izazvati gastritis, a uivanje alkohola
stvar s a m o pogorava. Jaki zaini od paprike, senfa, octa.
duhana ild, takoer su odgovorni za te patnje. Sirove ivene
namirnice zacijelo su najkorisnije.
Giht (ulozi, kostobolja, upala zglobova): 6 1 , 2, 3 0 , 2 9 , 15,
40, 59
Upala zglobnih ahura, ili kostiju, ili hrskavice. Uzrok
bolesti je prekomjerno konzumiranje alkohola i drugih nadraajnih sredstvava, kao i preteka hrana.
Glavobolje: 6 1 , 2 , 3 0 , 55, 15
Glavobolja je s a m o j e d a n od preko 200 s i m p t o m a koji
ukazuju na to d a j e tijelo preoptereeno otpadnim tvarima. To
je upozorenje prirode da treba tijelo temeljilo oistiti, kako bi
se ponovno uspostavila ravnotea i kako b i s m o se oslobodili
previsokog pritiska krvi u glavi.
Gluhoa: 6 1 , 1 1 , 4 0 , 4 1
Najee se svodi na sluz u slunim kanalima. Moe biti
154

prouzroena i pritiskom lubanje na ivce i krvne s u d o v e koji


su povezani sa slunim kanalima. Kiropraktika lubanje (kraniopatija) m o e katkada pronai izlaz iz takvog stanja.
Gljivina oboljenja: 6 1 , 30, 1
None gljivice, koje se stvaraju izmeu i ispod nonih pr
stiju, kad nam noge ne diu kako bi trebale, prava su gozba za
sve kone gljivice, a kruna svega je stvaranje prevelike kise
line koja se skuplja u donjim ekstremitetima. K o n e gljivice
su izvanredni ugostitelji; o n e skupljaju goste gdje god je to
m o g u e , sve dok kiselinu u nogama uvaju vrsto zatvorene
kone cipele i tako onemoguavaju rastvaranje otrova.
Klju za odstranjivanje nonih gljivica lei u s t o j e m o g u
e veem zraenju stopala. Sandale se zbog s v o g povoljnog
djelovanja ne s a m o za noge, nego za itavo tijelo, d a n a s sve
vie cijene i vrednuju. Kia i snijeg manje su tetni, ako o
vjek nosi sandale umjesto cipela i glenjaa.
Gonoreja (triper, kapavac): 6 1 , 15, 3 0 , 4 0 , 76, 59
Posljedica razmnoavanja g o n o k o k n e bakterije. Uzroci
bolesti su neista krv i raspadljivi proizvodi - obino kon
centrirani u podruju spolnih organa - kao p o g o d n o tlo za
razmnoavanje s p o m e n u t i h bakterija. Lijenici u Francuskoj
otkrili su da je za lijeenje ove bolesti vrlo korisno ulje od
sandalovine u rastopivim tabletama.
Gnojaviea: 6 1 , 2 , 3 0 , 4 0
Ekcem koji je praen vruicom. Uzrok je isti kod o b i n o g
ekcema i gnojavice.
Grevi: 6 1 , 3 0
Kod greva u crijevima na djelu je stvaranje plinova do
kojega dolazi zbog pogrene kombinacije ivenih namirni155

ca. Greve u miiima obino prouzrouje m o k r a n a kiselina


koja se nakupila u prevelikim koliinama.
Gripa: 6 1 , 1 1 , 2 , 3 0 , 4 1 , 5 5
Prouzroena pretjeranim pohranjivanjem otpadnih tvari
iz tijela i hrane. Taj otpad plodno je tlo za razmnoavanje
bakterija i nastajanje bolesti koja pogaa prije svega dine
puteve. Gripa je praena vruinom i nervnom iserpljenou,
te openitim osjeajem slabosti.
G u a : 6 1 , 5 9 , 2 (uz dodatak etvrt liice praka od algi,
morske salate ili crvenih algi)
Poveanje titnjae uslijed nedostatka organskog j o d a u
prehrani. Uzimanje kemijskog joda i kemijski proizvedenog
kalijskog j o d a teti tijelu, budui da su to anorganske tvari
koje se s v r e m e n o m nagomilavaju na tetu tjelesnog tkiva.
Najbolji organski j o d sadran je u crvenim i ostalim algama
(proitaj o d l o m a k o m o r s k i m algama).
Hemoroidi: 62, 61, 2
Zgunjavanje krvnih fibrina ili vlakanaca u krvi i krvnim
sudovima donjeg dijela debelog crijeva kao posljedica pre
tjeranog konzumiranja kruha i ostalih proizvoda od itarica
i kroba. Odstranjivanje hemoroida p o m o u noa ili p o m o u
elektrine igle nema velikog smisla. P o n o v n o pojavljivanje
hemoroida prije ili kasnije gotovo je neizbjeno, a k o ih se
odstranjuje na taj nain, a da se ovjek ne pita o s a m i m uzro
cima, da ne vodi brigu o zdravlju i otpadnim tvarima u krvi.
H o d k i n o v a bolest: 6 1 , 27, 29, 46
Natcklina limfnih lijezda i krajnika u neposrednoj vezi s
poremeajem slezene. Posljedica nedostatne, neuravnoteene

zraenja ili radija, budui da je ovjeku n e m o g u e postii


konaan rezultat. To vrijedi i za radioaktivne tvari. Po m o m
iskustvu do umirujuih rezultata, to znai do djelomino du
gotrajnog poboljanja, ali nipoto do konanog izlijeenja,
m o e m o doi j e d i n o tako da odstranimo otrove iz tijela i
pridravamo se stroge, uravnoteene i ispravno p r i p r e m a n e
sirove hrane i svjeih sokova.
Hunjavica: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 0 , 15, 50, 41
A b n o r m a l n o stvaranje sluzi u oima, nosu i dinim p u tevima uslijed pretjeranog uzimanja mlijenih proizvoda te
proizvoda od itarica i kroba. Po m o m iskustvu treba izbje
gavati injekcije. Proitajte odlomak o astmi koji se odnosi i
na hunjavicu.
Impotencija: 15, 1 , 3 0 , 2 7 , 4 0 , 3 1 , 5 9
Spolna n e m o , smetnja kod obavljanja spolnog ina.
Iscrpljenost: 1, 6 1 , 30
Znak da stanice u tijelu ne sadre dovoljno hrane za i v o tonosne molekule, k a k o bi mogle posredovati svjeu energiju
koja nam je potrebna. Iscrpljenost je pretea mnogih bolesti.
Kumulativno djelovanje iscrpljenosti sastoji se u razaranju
stanica tkiva i n a k n a d n o m nagomilavanju otpada u tijelu.
Ukoliko se taj otpad ne odstrani, on slui kao hrana bakterija
ma. Mir, spavanje, ienje debelog crijeva i sokovi dokazali
su se kao najbolja metoda za prevladavanje iscrpljenosti.
Iijas: 30, 6 1 , 4 0 , 2 8 , 2 9 , 59
Upala ivca koji se nalazi kod kria pa ide stranjom
stranom noge, prouzroena pretjeranim koliinama taloga u
tijelu.

prehrane. Jedva da postoji nada nakon primjene rendgenskog


156

157

Karijes (truljenje) z u b a : 61, 4 8 , 55, 46, 1


Raspadanje uslijed pomanjkanja organskih, ivotonosnih
molekula u hrani. Pretjerano troenje mlijeka, kroba i eera
u hrani glavni su razlozi karijesa.
Kaalj, 1 1 , 6 1 , 3 0
Nastaje onda kad tijelo pokuava izbaciti sluz iz dinih pu
teva. Lijekovi protiv kalja esto su izvanredna sredstva za to
da e nas kaalj muiti i ubudue; ta sredstva pripadaju kana
lizaciji. Proitajte o d l o m k e o prehladama. Krastavci s istim
ili razblaenim sokom limuna ublaavaju kaalj.
Katalepsija: 6 1 , 2 , 4 0 , 3 0
Ukoenost miia k a o znak d u e v n o g poremeaja, prou
zroena pogreno hranjenim ivcima.
Katar: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 1 , 6 0
Upala sluzne o p n e nekih organa k a o posljedica nesposo
bnosti tijela da prihvati u sebe mlijeko i koncentrirane proi
zvode sa k r o b o m .
Kolika: 6 1 , 3 0
Bolni gr crijeva uslijed plinova, do kojeg dolazi najee
uslijed pogrenih kombinacija ivenih namirnica i n a g o m i lavanja otpadnih tvari u tijelu. Djeca koja odrastaju na sirovoj
hrani i sirovim sokovima nemaju straha od kolika. Po m o m
iskustvu najbru p o m o prua ispiranje i klistiranje crijeva.
Konjunktivitis: 6 1 , 5 0 , 1, 59
Upala one spojnice, kapaka.
Koprivu jaa (urlikanja): 61, 2 , 3 0 , 15, 1
Svrbljivi koni osip. Prevelika kiselina ti tijelu koju or158

ganizam pokuava izluiti kroz pore na koi. (Usporedite s


o d l o m k o m o alergijama).
K o r e j a (plesanje u kolu): 61, 2, 3 0 , 40
Stanje psihike egzaltacije s grenjem miia i neobinim
pokretima udova, glave i lica. Rjeenje valja potraiti u od
stranjenju otrova iz tijela, a to se m o e postii ako se ovjek
podvrgne totalno sirovoj prehrani iz svjeeg povra, salata,
voa i oraha.
K o s a : 5 3 , 66
Proitajte o d l o m a k o lucemi.
Kozice (boginje): 6 1 , 3 0 , 1, 2, 37, 40, 5 3 , 55
O g r o m n e koliine gnojnih otpadnih tvari dovode do toga
da se u njima razmnoavaju bakterije o d g o v o r n e za tu bolest.
Nakon prvog razmnoavanja bakterije naputaju tijelo kroz
pore na koi. D o b r o informirana osoba zna da injekcija protiv
te bolesti ne s a m o da nita ne vrijedi, ve je vrlo opasna u po
gledu posljedinog djelovanja. Govorilo se d a j e m n o g o vie
ljudi koji su primali injekcije s gnojnim infuzijskim tvarima
uzetim iz krava postalo zakrljalo ili na neki drugi nain osa
kaeno, nego to je bilo smrtnih sluajeva prouzroenih tom
boleu. Tijelo koje je isto iznutra i izvana, koje je ispravno
hranjeno i v o t o n o s n o m hranom i obilnim koliinama razlii
tih svjeih sokova, ne m o e biti rasadnikom bakterija te ostaje
imuno protiv te bolesti.
K r v n i tlak, v i s o k i : 6 1 , 2, 30, 15
Posljedica zagaenosti krvnih sudova. Glede zagaenja
krvnih sudova postoji nekoliko moguih uzroka: 1. injekcije i
lijekovi koji se uzimaju iz zdravstvenih ili nekih drugih razlo
ga; 2. taloenje anorganskih molekula u krvi koje se dobivaju
159

putem kuhanih ili preraivanih ivenih namirnica, prije sve


ga koncentriranih krobnih i eernih proizvoda; 3. otpadne
tvari koje su ostale u organima za izluivanje i kanalima.
esta pojava visokog krvnog tlaka u obiteljima ne m o e
se tumaiti kao nasljedna bolest, k a k o to neki ljudi pogreno
shvaaju, kao da se radi o poklonu koje dijete dobiva zahva
ljujui degeneriranom stanju majine krvi (kao posljedice
uzimanja anorganskih ivenih namirnica). Jedina nasljedna
osobina je nain i kvaliteta prehrane koje obitelj u cijelosti
podrava. A k o ta prehrana sadri previe kuhanih ivenih
namirnica i koncentriranih ugljikohidrata, sasvim je razumlji
vo da e veina, ako ne ba svi lanovi obitelji imati problema
s visokim krvnim tlakom.
Krvni tlak, niski: 6 1 , 2, 30, 1, 2 9 , 15
Svodi se poglavito na pomanjkanje ivotonosnih tvari.
A do pomanjkanja dolazi kad se j e d e iskljuivo ili preteno
kuhana i preraena hrana, kad u prehrani nema svjeih siro
vih sokova od povra koji mogu brzo i djelotvorno obnoviti
crvena krvna zrnca. Vrlo ozbiljan suuzronik niskog krvnog
tlaka je takoer nedostatak primjerenog i zadovoljavajueg
mira. Svaki sat spavanja prije 22 sata vrijedi vie od dva sata
spavanja ujutro.
Postoje tri tipa spavaa, od kojih je prvi najei:
1. Spava d u b o k o g sna prije ponoi
2.
Spava d u b o k o g sna oko ponoi
3.
Spava d u b o k o g sna u ranim jutarnjim satima. O v o
me ne znai nita spavanje oko ponoi, njemu treba spavanje
na prijelazu izmeu noi u novi dan.
Puenje i alkoholna pia glavni su uzroci visokog i niskog
krvnog tlaka.

160

L e u k e m i j a : 1, 2 6 , 4 8 , 53
E k s t r e m n o brzo irenje bijelih krvnih zrnaca koje dovodi
do unitavanja crvenih krvnih zrnaca. Uzrok je nedostatak
organskih molekula u hrani - previe k u h a n e hrane, previe
kroba i eera, previe mesa, a nedovoljno svjeih sokova,
sirovog povra i voa.
Malarija: 6 1 , 1 1 , 1 , 3 0 , 4 1 . 1 5
Posljedica neistoe u krvi i pretjeranog skupljanja otpa
dnih tvari u tijelu, a k o se ovjek z a d r a v a ili kree u z a g a e
n o m , nezdravom ozraju, tako da ivotinjski paraziti i b a k t e
rije mogu prijei u njegovo tijelo i iriti se u njemu.
Dok neki ljudi, p o g o e n i malarijom, svoje tijelo obino
nasiuju kininom, a t a b r i n o m i ostalim lijekovima, mi e m o
radije izvriti n u n o p o t r e b n o odstranjivanje otrova iz tijela
(proitaj o d l o m a k o odstranjivanju otrova), kako b i s m o tijelo
oslobodili od s p o m e n u t i h otrova.
Malteka groznica: 6 1 , 30, 2 0 , 22, 2 3
Jedna od metoda koju primijenjuje priroda za spaljivanje
otpadnih tvari u tijelu. U tom sluaju bakterije koje aktiviraju
raspadanje otpadnih tvari, slikovito reeno, vre ulogu " p o
tpaljivaa" koji podie temperaturu u intervalima, a p o n e k a d
i kontinuirano. A k o nema otpadnih tvari, nema ni groznice!
Bakterije malteke groznice razmnoavaju se u pasterizira
n o m mlijeku.
Mastoiditis: 6 1 , 32, 2
Posljedica gomilanja sluzi u podruju sljepoone kosti
lubanje iza uha koja izaziva upalu. Mastoiditis se javlja
ve u djetinjstvu ako se hranimo s m n o g o kravljeg mlijeka
- p o g o t o v o pasteriziranog - i ako j e d e m o puno bijelog kruha,
itarica, kolae i ostale p r o i z v o d e od brana. Najbolja metoda
161

da se zatitimo od mastoiditisa jc po m o m iskustvu izbjega


vanje spomenutih ivenih namirnica. Priitajte o d l o m a k o
prehladama.
Melankolija: 6 1 , 7, 2, 30, 15, 37
Stanje zalrovanosti u dijelovima tijela te u neishranjenom
ivanom sustavu koje dovodi do s u m o r n o g snatrcnja. Nedo
statak samopouzdanja.
Meningitis: 6 1 , 3 0 , 2, 1
Upala m o z g o v n i h opna. Prisutnost m e n i n g o k o k a u orga
nizmu kao posljedica nagomilavanja otpadnih tvari u kojima
se te bakterije razmnoavaju. Ako je tijelo zdravo, bakterije
ugibaju zbog nedostatka hrane ili naputaju organizam bez
ikakvog nanoenja tete.

Mokrenje u krevetu: 30
Ta bi navika m a l e djece trebala nestati u prvoj ili drugoj
godini ivota. Ukoliko nije nestala, nemojte djetetu davati ni
kakve napitke poslije 16 sati, ali mu dozvolite preko dana da
pije do mile volje. Pratite zbivanja i utvrdite kad se otprilike
djetetu dogaa mokrenje, probudite ga sljedee noi deset do
20 minuta prije log v r e m e n a , i nastavite s buenjima sve dotle
dok se dijete s a m o ne probudi u odreeno vrijeme. Kuhani
pinat i rabarbara produuju trajanje te loe navike, budui da
anorganski kristali oksalne kiseline nadrauju bubrege.
Mrena na oku: 1, 6 1 , 50
Proitajte o d l o m a k o soku od endivije i mreni na oku.
Multipla skleroza: 6 1 , 40, 59, 2 , 1

M e n o p a u z a : 6 1 , 32, 7 3 , 30, 2
Kazna koju ene plaaju zato to su polovicu ivotnog
vijeka (40 do 50 godina) j e l e tetne ivene namirnice koje
ne mogu prehraniti krv i ostale dijelove tijela, tako da je ne
mogua bilo kakva brza i postojana regeneracija.
Menstruacija: 6 1 , 5 9 , 3 0 , 68, 2
Prouavanje slikovitog
"Prikaza endokrinih lijezda", o
emu je ve bilo rijei, otkriva nam nekoliko glavnih uzroka
menstrualnih smetnji (proitaj odlomak o lijezdama).
M i g r e n a : 6 1 , 2 , 30, 1 5 , 4 7 , 3 7
Neista krv i pothranjenost ivanih centara d o v o d e do
intenzivnih bolova - obino samo na jednoj strani glave - koji
dotinog ovjeka ine bezvoljnim i deprimiranim.

162

Degenerativno stanje ivanog sustava prouzroeno izgla


dnjelim stanicama i v a n o g sustava, mozga i lene m o d i n e .
Ta bolest je kljuni d o k a z razaralakog djelovanja proizvoda
od kroba i itarica na ljude. N a k o n pedesetogodinjeg opa
anja moram ustvrditi da se nikad nije postiglo dugotrajno
poboljanje, ako su pacijenti i dalje jeli kruh, itarice i ostale
proizvode sa k r o b o m . A l i j e zato m n o g i m ljudima p o m o g l o
kod oporavka, ako su izbjegavali s p o m e n u t e ivene namir
nice, ukljuujui i m e s o , te su umjesto njih jeli sirovo v o e i
povre, te pili dvije do tri litre svjeeg soka i podvrgavali se
estom ispiranju crijeva.
Najvea opasnost kod te bolesti lei u tome to se taj
program ne m o e dosljedno provoditi te zbog toga dolazi do
sekundarnih infekcija.
Nedostatak kisika: 6 1 , 30, 3 7 , 4 6 , 5 5
Nedovoljna asimilacija kisika zbog pomanjkanja organ
skog eljeza u organizmu.
163

Netritis: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 5 9
Upala bubrega do koje obino dolazi z b o g pretjeranog
stvaranja kiseline.
Nervoza eluca: 23 (u ai vrue vode), 6 1 , 1, 30, 15
Posljedica neispravne probave zbog pogrenog sastava i
venih namirnica. M o e nastati i kao posljedica stresa, briga
i straha.
N e r v o z a : 6 1 , 3 7 , 3 0 , 4 0 , 15
Razdraljivost odreenih ivanih centara prouzroena
pomanjkanjem organskih, alkalijskih ivenih namirnica.
Nesanica: 6 1 , 3 7 , 2 2 , 3 0
Stanje u kojem ovjek ne moe zaspati. Uzrok je u ivanoj
napetosti ili u prevelikim koliinama kiseline u organizmu.
Neuralgija: 6 1 , 37, 30. 4 0
Jaki bolovi n e k o g ivca kojemu nedostaju hranjive tvari.
Neurastenija: 6 1 , 3 7 , 2, 30, 40, 55
Funkcionalna iscrpljenost i v a n o g sustava uslijed ne
dovoljnog opskrbljivanja o r g a n s k o m hranom. Simptomi se
pokazuju u trajnoj ivanoj napetosti, brigama, strahu ili
pretjeranom radu.
Neuritis: 2 3 , 3 0 , 6 1 , 4 0
O b i n o posljedica natalocnih tvari koje potiskuju ivce
i miie, izazivajui j a k e bolove. Glavni uzrok te patnje jest
probava mesa. M e s o proizvodi tolike koliine mokrane kise
line da su miii prezasieni njome te se naposljetku poinju
stvarati kristali.
164

Nimfomanija: 6 1 , 2, 3 0 , 15, 2 9 , 40
Spolna nezasitnost kod ena uslijed pretjeranog k o n z u m i
ranja zaina, alkohola, duhana ili pak uslijed pogrene k o m
binacije ivenih namirnica. Ponekad prouzroena funkcio
nalnim smetnjama i tjelesnim anomalijama organa; i j e d n o i
drugo m o e se s lakoom korigirati.
Orhitis: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 2 9 , 3 7 , 5 9
Upala monji ( m u d a ) pruzroena pretjeranim pohranji
vanjem otpadnih tvari u organizmu, a katkada i njihovom
zlouporabom.
Ospice: 6 1 , 3 0 , 1 , 2
Virus ospica r a z m n o a v a se u sluzi, pogotovo u sluzi koja
nastaje iz otpadnih tvari probave mlijeka te koncentriranih
proizvoda sa krobom i eerom. Ukoliko ne bi bilo tog
rasadnika, virus ne bi m o g a o egzistirati. Kad se neko dijete
hrani kravljim mlijekom, itaricama, kruhom i p u d i n g o m , ne
m o e se oekivati nita drugo do razmnoavanja tog nezna
tnog virusa. Teka hrana, itarice i mlijeko najbolje su tlo za
razmnoavanje bakterija. Masti tjeraju otrov u kou i preko
nje natrag u tijelo te e se prije ili kasnije ponovno pojaviti u
o v o m ili o n o m obliku neke bolesti.
Dijagnoza odoka bolje je to dokazala od svih laborato
rijskih metoda do kojih s m o doprli. Ista obrada koja se vrlo
uspjeno primjenjuje kod prehlada j e d n a k o je djelotvorna i
kod ospica.
O v a p n j e n j e arterija itd.: 6 1 , 2, 8 0 , 2 8 , 55
Posljedica nedostatka ivotonosnog, organskog kalcija, a
istovremeno prevelike koliine anorganskog kalcija u hrani.;
krvni sudovi gube elastinost i u ilama se zgruava krv. Ta
loenje anorganskog kalcija pretvara elastine stijenke krvnih
165

sudova u ovapnjene cijevi. Jedino priroda moe takvo stanje uz


suradnju bolesnika izlijeiti na najprimjereniji i najbolji nain.
Paradontitis: 6 1 , 1, 2, 30
Upala z u b n o g mesa i klimanje zubiju. Uzrok je preveliko
gomilanje otpadnih tvari u itavom tijelu te nedostatak ivotonosne, organske hrane.
P a r e z a : 6 1 , 2, 4 0 , 3 0 , 6, 47
Utrnue, neosjetljivost dijelova tijela, djelomina uzetost,
kljenut. Funkcionalna nesposobnost modanih ivaca da ko
ordiniraju rad svih dijelova tijela. Uzrok je nedostatak ispra
vne organske hrane.
Pijesak (krupica): 3 0 , 4 0 , 59, 23 (u ai s vruom vo
dom)
Anorganska tvar - prije svega anorganski kalcij iz kruha i
drugih koncentriranih proizvoda sa krobom - koja stvara u
bubrezima zrnatu izluinu.
Polipi: 6 1 , 1
Petljasta izraslina sluznice ili k o e , najee u nosu, cri
j e v u i maternici. Upala ili nateklina krajnika drijela, nepca
ili s a m o g tkiva krajnika drijela. Uzroci su preobilna sluz u
tijelu i otpadne tvari u donjem dijelu crijeva koje nastaju kad
se pije puno mlijeka i j e d e hrana koja sadri previe kroba i
eera.

Potekoe s g r l o m : 6 1 , 1 L 30, 1
O b i n o se svode na pretjeranu sluz u grlu koja je najee
prouzroena pretjeranim konzumiranjem mlijeka, kroba i
eera.
Potekoe s m j e h u r o m : 30, 61
Stanja razdraenosli u tom organu obino su posljedice
prevelike kiseline koja se nagomilava kroz probavu prehram
benih artikala koji ostavljaju za s o b o m kisele, nedovoljno
probavljene ili nerastopljene proizvode - na primjer kristale
m o k r a n e kiseline uslijed probave m e s a i kristale oksalne ki
seline uslijed probave kuhanog pinata ili rabarbare. Pustimo
li te kristale rasti, mogu prerasti u k a m e n c e .
Odstranjivanje tih kamenaca spaljivanjem, operacijom,
rendgenskim i radijskim zraenjem te raznim lijekovima
j o uvijek ne znai da s m o odstranili uzroke. Ba naprotiv
- vjerojatno e se nakon toga stanje pogorati. Pretjerano kon
zumiranje kroba takoer je j e d a n od uzroka. Upala mjehura
m o e zadavati bolove kod mokrenja, to dovodi do oteenja
stijenki mjehura. Takvo stanje naziva se cistitis.
Kamenci mjehura mogu se stvarati unutar s a m o g mjehura
ili mogu dospjeti u njega iz bubrega. Proitajte odlomak o bu
brenim k a m e n c i m a . Potekoe s mjehurom kod m u k a r a c a
su najee p o v e z a n e s problemima prostate.
Potekoe s prostatom: 23, 3 0 , 6 1 , 1, 85
M o g u nastati kao posljedica ekscesa ili nedostatka ivotonosne hrane tijekom proteklih godina.

Potekoe s b u b r e z i m a (prevelika koliina m o k r a n e


kiseline): 3 0 , 6 1 , 1 , 4 0 , 2 9 , 2 8 , 5 9
Posljedica nedovoljnog izluivanja otpadnih tvari koje
nastaju pretjeranom p r o b a v o m mesa. Pivo, vino i liker glavni
su uzronici potekoa s bubrezima.
166

Prehlade: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 1 , 6 0 , 2 3
Isto to i katar ili upala sluzne o p n e nekog organa (nosa,
eluca, grla itd.), samo u neto blaem i podnosivijem obli
ku. Ispiranje crijeva ili klistiranje pokazali su se osobito
167

uinkovitim u oslobaanju tijela od prehlada. A k o je m o g u


e, dobro je poduzeti trodnevnu kuru odstranjivanja otrova
- njena uinkovitost je naprosto nevjerojatna. Uostalom, to
se tie prehlada, oprez je bez daljnjega najjednostavnija stvar
na svijetu. Kad se j e d n o m latimo m u k o t r p n o g i m r s k o g ie
nja tijela od sluzi i otpadnih tvari tako to se priviknemo na
hranu od sirova povra, salata i voa, nadopunivi je svjeim
sokovima, znajmo da je uzrok prehlada otklonjen. Lijekovi
i razne injekcije profitabilne su za o n e koji ih pruaju, a ak
je i m o g u e , da neki od tih ljudi zapravo i ne znaju da su ta
sredstva posve suvina i nekorisna.
P r e k o m j e r n o debljanje: 6 1 , 15, 3 0 , 42
Pretjerano stvaranje masnih stanica i tkiva oko n e k o g
organa.
Pretilost: 6 1 , 1 , 3 0 , 1 5 , 3 4
Pretjerana m a s n o a tkiva, prouzroena n e p o d n o s i v i m
kombinacijama ivenih namirnica i p r o b a v o m velikih ko
liina proizvoda sa k r o b o m i e e r o m . Ponekad se svodi na
smetnje u radu lijezda. Proitajte o d l o m a k o lijezdama.
U vezi s pretilou objavljujem vrlo zanimljo izvjee o
gospodinu Bantingu:
"Poto je godinu dana izbjegavao sve ivene namirnice
bogate krobom i mastima, te sva alkoholna pia. ukljuivo
i pivo, gospodin Banting je izgubio 17 kilograma i 30 cen
timetara u struku. Nakon sedam godina napisao je:
'Dajem
vam asnu rije da nisam nikad ranije tako dobro ivio kao
to ivim otkad se pridravam novog plana prehrane, plana
kojeg sam ranije smatrao po zdravlje nepromiljenim i opa
snim pothvatom. Sada mije mnogo bolje, tjelesno i duevno,
i raduje me injenica da klju zdravlja i blagostanja drim u
svojim rukama '. "
168

P r o l a p s : 6 1 , 2 , 3 0 , 4 0 , 15
Nepravilan poloaj nekog organa zbog pomaka ili spu
tanja miia, o d n o s n o poputanja veza koje ga dre. Uzrok
bolesti je gubitak tonusa ili n o r m a l n o g stanja napetosti miia
i i v a n o g sustava uslijed loe prehrane.
Proljev: 1, 2
Kad ovjek nita ne p o d u z i m a glede pravovremenog ie
nja debelog crijeva, o n o je preputeno prirodnom ienju.
Proirenje vena: 6 1 , 2, 30, 62, 15
Posljedica prehrane bogate koncetriranim proizvodima sa
krobom i eerom koja dovodi do slabljenja stijenki vena.
Psorijaza (svrab, uga): 6 1 , 3 0 , 15, 1,2
Najee su to kolonije bakterija koje se hrane raspadljivim, otpadnim tvarima te pokuavaju napustiti tijelo preko
pora na koi to povlai za sobom razdraivo stanje.
R a h i t i s : 6 1 , 1 , 4 8 , 3 7 , 6, 30, 46
Nedostatak vitamina D a po svoj prilici i nedostatak anor
g a n s k o g kalcija i drugih elemenata. Posljedice su poremeaji
izmjene kalcija i fosfora koji d o v o d e do slabljenja i izobliavanja kostiju.
Rak: 1,61
Skupine ili gnijezda epitelnih stanica koje su napola
izgladnjele zbog nedovoljnih koliina organske hrane. Pro
bava koncentriranih proizvoda od kroba te mesnih proizvoda
samo pospjeuje njihovo irenje. Proitajte odlomak o soku
od mrkve, gdje se temeljito govori o raku.
Uspostavilo se da je j e d a n od suuzronika rakastih obolje
nja i dugotrajna ljutnja.
169

R e u m a : 23, 3 0 , 61
M e s o i proizvodi od mesa svih vrsta ne mogu se probaviti,
a da pritom ne skupljaju prevelike koliine mokrane kiseli
ne u tijelu. (Proitajte o d l o m k e o s o k o v i m a od mrkve, repe i
krastavaca). A k o je ta mokrana kiselina pohranjena u tijelu,
preuzimaju je miii i prije ili kasnije ona se kristalizira. Otri
kristali mokrane kiseline esto su uzrok reumatskih bolova.
Meutim, m n o g a reumatska oboljenja nemaju uzrok u sku
pljanju mokrane kiseline, nego u skupljanju ostalih talonih
tvari.
Sifilis: 6 1 , 3 0 , 66, 62, 5 1 , 4 6
Oznaka kojom se oznaava prisutnost spirohetnih bakterija
u tijelu, kad se ondje nade dovoljno otpadnih tvari potrebnih
za njihovo razmnoavanje. Te otpadne tvari obino potjeu od
ivenih namirnica koje sadre u sebi krob, zatim od mesa i
pasteriziranog mlijeka.
Siva m r e n a : 6 1 , 5 0 , 1 , 4 0 , 30
alosni veo preko onih lea do kojega je dolo zato
to organi vida, ivci i tkivo, ne dobivaju dovoljnu koliinu
hranjive tvari. Kirurki zahvat m o e dodue u nekim sluaje
vima p r i v r e m e n o biti od koristi, ali je doista posve neupitna
spoznaja da priroda m o e bolje i temeljitije obaviti taj posao
od najstrunijeg ovjeka, pod pretpostavkom da bolesnik u
potpunosti surauje s prirodom. Proitajte odlomak o soku
od endivije.
Skleroza: 6 1 , 6 2 , 3 2 , 3 0
O t v r d n u e tjelesnog tkiva (usporedi: Multipla skleroza)
Skorbut: 61, 1 5 , 2 , 3 0 , 29
Bolest koja se razvija uslijed uzimanja hrane siromane
170

vitaminima, osobito uslijed pomanjkanja svjeeg povra.


Skroiuloza:: 6 1 , 2 , 1 5 , 4 0 , 3 0
Stvaranje gnoja u vratnim lijezdama. Uzroci su anorgan
ske tvari u hrani.
Sljepoa:
Vidi odlomak Mrena na oku. Proitaj odlomak o soku od
endivije.
S p o l n e bolesti: 6 1 , 3 0 , 2, 15, 4 0 , 2 9 , 28
Svode se na neobuzdanost koja prouzrouje upalu te na
oslabljene organe koji nemaju dovoljno organske hrane, to
dovodi do poremeaja u funkciniranju. O s i m toga raspadljivi
proizvodi omoguavaju razmnoavanje bakterija.
Srane tegobe: 6 1 , 2, 30
Nastaju najee uslijed neistoa koje zaepljuju krvne
s u d o v e te oni vre prevelik pritisak na srce. M o r a m o znati
da srce nije vee od ake, teko je otprilike 280 grama, ali
o n o kod svakog stezanja ispumpava 170 grama krvi. To na
prvi pogled nije p u n o , ali pod n o r m a l n i m okolnostima je to
otprilike 20.000 litara svakih 24 sata. Pod stresom ta se koli
ina m o e popeti i do 100.000 litara u j e d n o m danu. Tijekom
n o r m a l n o g ivotnog vijeka od 70 godina koji se uglavnom
provodi na sjedeem radnom mjestu srce otkucava oko tri mi
lijarde puta, emu valja dodati j o 3 0 % za takozvana stresna i
druga optereenja. Nijedan ljudski mehanizam ne m o e d a n o
n o n o raditi, a da se unutar vrlo kratkog vremena ne raspadne,
ukoliko se na njega ne pazi m n o g o bolje nego to mi p a z i m o
na svoje srce i ostale dijelove tijela.
Sve s t o j e tijelu potrebno prima krv preko srca. Molekule
kroba u kruhu, branu i ostalim proizvodima od itarica esto
171

zaepljuju na krvotok, budui da nisu rastopive. U takvom


stanju predstavlja krv ogromno optereenje za srce i njegov
m e h a n i z a m ispumpavanja, zbog ega nastaju srane tegobe.
Poznato je takoer da j e d a n od suuzronika sranih tegoba
m o e biti i pritisak plina u podruju zakrivljenosti debelog
crijeva. Moj "Prikaz terapije p o m o u nonih refleksivnih
z o n a " p o m o g a o je u otklanjanju m n o g i h sranih tegoba.
Sterilnost: 6 1 , 30, 1, 2 , 2 9 , 4 0 , 48
Stanje koje se tu i tamo svodi na funkcionalne smetnje
u tijelu. Openito je prouzroeno nedostatkom ivotonosnih
molekula u prehrani tijekom proteklih godina i nagomilava
njem otpadnih tvari u organizmu.
Suenje kostiju: 6 1 , 4 8 , 55, 4 6 , 1
Razgradnja kotanog tkiva kao posljedica pretjerane proba
ve mlijeka i koncentriranih proizvoda sa krobom i eerom.
S v r b e : 6 1 , 3 0 , 15, 1
N e l a g o d n o stanje, najee izazvano odreenim bakteri
j a m a koje pokuavaju napustiti tijelo kroz pore na koi. To
dovodi do stvaranja bubuljica i intenzivnog svrbea.
a r l a h : 3 0 , 6 1 , 68, 47, 6 6
Osveivanje tijela zbog nagomilanih otpadnih tvari iz hra
ne i s a m o g tijela, zato to se previe j e d e kuhana hrana, a pre
malo se koriste sirove ivene n a m i r n i c e i piju svjei sokovi.
Tifoidnost (zaraza tifusnim klicama): 6 1 , 3 0 , 2 8 , 1, 37, 6

Tonzilitis (upala krajnika): 6 1 , 3 0 , 1, 2


Posljedica preoptereenja krajnika koja dovodi do upale.
Krajnici ine prvu o b r a m b e n u crtu i njihova zadaa sastoji
se u tome da sprijee navalu prevelikih koliina bakterija
u tijelo, kad se otpadne tvari u njemu brzo nagomilavaju.
Vaenje krajnika isto je to i kastracija. Taj in utjee na
osobnost, tako da djeaci ili odrasli mukarci esto postaju
slini eunusima, a ene se esto pretvaraju u neuredne, fri
gidne karaktere. Ta brza degeneracija tjelesne strukture bila
je esto p r e d m e t opaanja i istraivanja, (izvjea potjeu od
dr. I. Calderonija i dr. G. Calderonija iz Bergama, Italija: II
sottosesso nei popoli senza tonsille", poto su prikupili vie
od 30.000 sluajeva na sveuilitima u Berlinu i Beu. Ja sam
o s o b n o razgovarao s dr. Calderoni i m o g u jamiti za tonost
njegova izvjea. Njihovi suradnici bili su izmeu ostalih dr.
Passow, Killian, Halle, Jansen, Albrecht, G u t z m a n n , Hofer,
Piehler, Marschik).
Toksemija: 6 1 , 3 0 , 3 7 , 15, 4 0
Trovanje uslijed pretjeranog nagomilavanju otpadnih tvari
s a m o g tijela ili nagomilavanja suvinih tvari nakon izmjene i
p r o b a v e zbog ega se stvara viak kiseline (vidi takoer Dr.
John H. Ti klen "Mit T o x a m i e fangen alle Krankheiten an / Sa
toksemijom zapoinju sve bolesti").
T r o m b o z a : 62, 2, 6 1 , 30
Posljedica gruanja krvi koje zaepljuje krvne sudove, j e r
se u krvi nalaze sudovi zatopani talogom koji potjee od pre
teke hrane (kruha, itarica i kroba).

Bolest koja nastaje zbog pomanjkanja odreenih organ


skih elemenata u tijelu, tako da se tifuzne bakterije mogu

Trovanje ivenim n a m i r n i c a m a (botulizam): 15, 66

razmnoavati te izazvati mezenterijalnu groznicu, odnosno

Posljedica s m r t o n o s n o g otrova kojega prenosi bakterija

groznicu trbune crijevne opne.


172

botulis kad uslijed vruine lagano oivi, slino kao to to ini


173

tvor koji isputa smrdljivu tekuinu kad se nae u opasnosti.


Radi se o s m r t o n o s n o m otrovu koji se esto nalazi u konzervi
ranoj hrani, u kojoj bakterije nisu posve unitene zbog nedo
voljno visoke temperature. M o e se nai u kobasicama, mesu
i ribama. A k o obolite od botulizma, pozovite hitno lijenika.
Svjei sirovi sokovi od povra najbolje su ivene namirnice
za ive ljude.
T r u d n o a : 1, 30, 6 1 , 2, 4 8 , 3 2 , 53
Bez izuzetka najvanije razdoblje u ivotu neroena djete
ta. Loe navike, puenje, konzumiranje alkoholnih pia i limu
nade, k a o i kravljeg mlijeka (pogotovo a k o je pasterizirano),
te uzimanje prevelikih koliina koncentriranih proizvoda koji
sadre krob, itarice i eer - sve to m o e u trudnice izazvati
degeneraciju ili manjak minerala kod djeteta. Sirovo povre,
salate i voe, s v a k o d n e v n o nadopunjavani obilnim koliina
ma svjeih siorvih sokova, zacijelo su kao svakodnevna hrana
najbolje j a m s t v o i doprinos sjajnom, z d r a v o m izgledu djeteta
i majke. Pokuajte se toga pridravati! Proitajte odlomak o
soku od m r k v e .
T u b e r k u l o z a (suica): 6 1 , 45, 1 , 3 0 , 2, 11, 3 7 , 40, 41
Posljedica pretjeranog stvaranja sluzi u tijelu koja dovodi
do razmnoavanja tuberkoloznih bakterja. Te bakterije ote
uju tkivo u svojoj okolini. Kravlje mlijeko - bilo sirovo, bilo
pasterizirano - zacijelo je od svih ivenih namirnica kojima
se ovjek hrani vjerojatno najdjelotvornija u stvaranju sluzi.
Ta sluz je za spomenute bakterije prirodni rasadnik. Vjeroja
tno je pasterizirano mlijeko ei uzrok tuberkoloze od svih
ostalih imbenika.

174

Tumori: 62,61,30, 40
u mozgu
u kostima
u jetri
na maternici
Izrasline prouzroene nedostatkom organskih elemenata i
pretjeranom probavom koncentriranih, anorganskih ivenih
namirnica - najee proizvoda od brana. Suuzronici su de
struktivno, negativno osjeajno stanje, kao s t o j e dugovjena
ljutnja, frustracije itd.
T u m o r n a m o z g u : 6 3 , 61, 3 0 , 4 0
Posljedica neistoe u krvi koja se ukruuje u k i v n i m su
dovima mozga. T u m o r vri pritisak u unutranjosti lubanje i
dovodi do smetnji u govoru, miljenju i kretanju, ve prema
tome gdje je sjedite tumora. Kirurki zahvati spaavaju sve
ga 50 posto bolesnika.
U p a l a b u b r e n e zdjelice (pijelitis): 3 0 , 6 1 , 1 , 40, 2 9 , 2 8 ,
59
Upala u podruju lea ili bubrega najee izazvana pre
tjeranim skupljanjem mokrane kiseline u organizmu.
U p a l a d e b e l o g c r i j e v a (kolitis): 6 1 , 3 0 , 1
Upala debelog crijeva uslijed zaepljenja i duevne ili organ
ske nervoze koja dakako naruava proces probave. Obino se
glavni uzrok pripisuje pomanjkanju ivotonosne, organske hra
ne za besprijekoran rad crijeva. Kuhana hrana sastoji se od mr
tvih molekula, koje nisu u stanju odravati ili obnavljati stanice
i tkivo. Da bi se upaljeno tkivo debelog crijeva smirilo, ovjek bi
trebao piti mlaenicu (tekuinu koja se dobiva kad se tepe vrhnje
u stapu i izrauje maslac), pod pretpostavkom da se posve opre
dijelio za ispravno pripremanu sirovu hranu. Pritom se ne smije
175

zaboraviti na injenicu da mlijeko stvara sluz. S mlijekom valja


paljivo postupati. Pokazalo se da kuhane ivene namirnice ne
pridonose uspostavi normalnog stanja u debelom crijevu, ve
imaju suprotan uinak. Fino naribana mrkva i ostalo, na slian
nain pripremljeno povre i voe - katkada sirovo - mogu biti od
velike pomoi, ako se od njih pripremaju svjei i sirovi sokovi
te piju u velikim koliinama. Mineralna ulja su anorganska i
osujeuju svaki pokuaj u svrhu poboljanja stanja, a lijekovi
su tetni za organizam. KJistiranje se pokazalo vrlo korisnim.
Prigovori protiv klistiranja dolaze obino od onih pojedinaca
kojima bi bilo najpotrebnije, samo to nisu dovoljno informirani
o fiziologiji prehranjivanja i izluivanja. Bojazan da im to nee
prei u naviku temelji se na pogrenim informacijama. istoa
- kako unutarnja tako i vanjska - nikad ne moe biti tetna.
Upala grkljana: 6 1 , 1 , 3 0 , 15
Upala grkljana izazvana je nagomilavanjem otpadnih tvari
u tijelu.
Upala kotane m o d i n e (osteomyelitis): 1, 6 1 , 48, 30,
43
Raspadanje strukture kostiju, najee praeno izluiva
njem gnoja. Kostima je kao i drugim dijelovima tijela potre
bna ivotonosna hrana. Bez nje stanice gladuju, otpadne tvari
se nagomilavaju i struktura se raspada.

Upala potrb usnice ili trbune opne: 6 1 , 30, 40, 15


Upala kao posljedica prevelikih koliina kroba, kalcija i
raspadnutih proizvoda u organizmu.
Upala porebrice, p l u n e maramice (pleuritis): 30, 6 1 , 40
Posljedica nedovoljnog izluivanja raspadljivih tvari iz
tijela, obino praena vruinom i bolovima kod disanja.
Upala plua: 6 1 , 3 0 , 1 1 , 4 1
Upala plunog tkiva k a o posljedica prevelike koliine
sluzi i ostalih otpadnih tvari u tijelu. Uzroci lee u pretjera
n o m konzumiranju koncentriranih prehrambenih artikala koji
sadre u sebi puno kroba i eera.
Upala s l u z n i c e : 86, 3 0 , 61
Posljedica isuivanja zglobne ahure. A k o se d n e v n o po
j e d e malo avokada, s v r e m e n o m e se ponovno uspostaviti
n o r m a l n o stanje.
U p a l a v e n a (flebitis): 6 1 , 30, 40, 15
Upala uslijed prevelikih koliina kroba, kalcija i otpadnih
tvari u organizmu.
U r e m i j a (mokrano otrovanje): 3 0 , 6 1 , 2 9 , 4 0 , 5 9
Nastaje kao posljedica mokranih sastojaka u krvi, te kao
posljedica bubrenih bolesti.

Upala krajnika: 6 1 , 3 0 , 2, 1
Upala drijela kao posljedica prevelikih nakupina otpa
dnih tvari tijela i hrane u organizmu. Kad se stvori apsces
(gnojni ir), to je znak da se radi o o t p a d n i m tvarima koje se
skupljaju u podruju krajnika (vidi "tonzilitis").
Upala krajnika ukazuje na potrebu odstranjivanja otrova iz
tijela (vidi "odstranjivanje otrova").
176

Uzetost: 6 1 , 4 0 , 3 0 , 6
Gubitak sposobnosti da se kontroliraju ili koordiniraju
svjesni i nesvjesni pokreti miia. Uzrok tome je izgladnjelost
centara ivanog sustava.
Uzetost kod djece: Oboljenje sivog tkiva lene modine.
Uzrok valja traiti u poremeenoj mijeni tvari, u prevelikim
177

koliinama neprirodnih proizvoda sa krobom i eerom, u


nedostatku organskih elemenata u hrani. Proitajte odlomak
o djejoj paralizi.
V i a k kiseline: 6 1 , 3 0
Stanje otrovanosti tijela, najee posljedica zaostalih
otpadnih tvari u debelom crijevu; prirodna posljedica uobia
j e n e prehrane koja se poglavito sastoji iz koncentrirane teke
hrane, eera i mesa. Kratkovidno je i nije ba mudro primje
njivati natron ili tablete protiv stvaranja kiseline, ne bi li se
to stanje popravilo, budui da se te anorganske tvari mogu s
v r e m e n o m nagomilavati u mozgu i prouzroiti velike tete.
Tada ete u gornjem dijelu arcnice ugledati srebrnosivi
polumjesec. elite li otkloniti viak kiseline, proitajte odlo
mak o soku od pinata. Uzrok pojavi vika kiseline mogu
biti i d u e v n e smetnje kao to su buka, brige, srdba, strah,
ljubomora, frustracije itd. Da bi se p o m o g l o u prevladavanju
takvog stanja, potrebno je ponajprije razvijati miran, spoko
jan i oputen duevni ivot.
V o d e n a b o l e s t (vodenica); 6 1 , 3 0 , 11, 2 9 , 4 0 , 59
Prekomjerno skupljanje vode u tijelu uslijed nedovoljnog
izluivanja bubrega.
V r t o g l a v i c a : 30, 6 1 , 2, 1
Nastaje ako je tijelo uslijed skupljanja otpadnih tvari izgu
bilo ravnoteu. Proitajte odlomak o odstranjivanju otrova;
m n o g i m a je p o m o g a o u svladavanju vrtoglavice.
V r u i c a : 22, 2 3 , 2 4
N a z n a k a koja u najgorem sluaju ukazuje na temperaturu
tijela koja se podigla iznad normale, zato to priroda poku
ava spaliti s m e e koje se nakupilo u tijelu. Gdje nema suvi178

nih otpadnih tvari, gdje tjelesne stanice dobivaju kvalitetnu


hranu, nema potrebe za vruicom, groznicom ili povienom
temperaturom. Bezbroj puta je d o k a z a n o da su odstranjivanje
otrova (proitaj odlomak o tome) i primjena klistiranja naj
bolja metoda za ublaavanje groznice u najkraem m o g u e m
roku.
Zaepljenost (zatvor): 6 1 , 15, 3 0 , 1
O t r o v o m napunjeno debelo crijevo kao posljedica p o g r e
ne koordinacije miia i ivaca. Uzrok je pretjerana probava
neprirodnih ivenih namirnica koja dovodi do tromosti cri
jeva.
Z a d a h iz usta: 61
Prouzroen vrenjem i truljenjem otpadnih tvari iz hrane
koje su ostale u tijelu. uplji zubi i takozvane infekcije tkiva
s a m o su sluajne popratne pojave, prouzroene takoer n a g o
milavanjem otpadnih tvari. Odstranjivanje otrova odstranjuje
i te otpadne tvari.
garavica (Ijutina): 3 0 , 6 1 , 2 9 , 4 0 , 59
Intenzivni osjeaj Ijutine uslijed prevelike koliine elua
ne kiseline (solne kiseline) ili drugih otpadnih tvari, prouzro
en vrenjem i truljenjem pogreno odabrane hrane.
lijezde:
Svaka lijezda u tijelu ima strogo odreen odnos prema
drugim lijezdama p o m o u kojega ih stimulira, sputava ili
na bilo koji drugi nain vri utjecaj na njih. Proitajte j o
j e d a n p u t odlomak o endokrinim lijezdama. Upoznajte se
temeljito s razliitim utjecajima j e d n i h lijezda na druge. Bilo
bi glupo kad bi se netko " p o d v r g n u o operaciji lijezda", a da
179

nije svjestan kakvo djelovanje bi dotina lijezda mogla imati


na ostali dio tijela. Osim toga, vano je znati kako se lijezde
hrane, k a k o se uspostavlja ravnotea m e d u njima. Upoznajte
se takoer s mineralnim i kemisjskim sastavom elemenata od
kojih su sainjene lijezde i koji sokovi su najhranjiviji za
lijezde.
Z u c n e tegobe i uni k a m e n a c : 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 23 (u ai
s vruom vodom)
K u h a n e i peene m a s n e ivene n a m i r n i c e najei su
uzroci p o r e m e e n e funkcije u n o g mjehura. uni kamenci
i pijesak nisu nita drugo do taloenje anorganskog kalcija i
drugih anorganskih tvari koje se skupljaju u u n o m mjehuru,
budui da ih tijelo ne moe primiti. Svi proizvodi od kroba
i itarica, sve vrste kruha p u n e su anorganskog kalcija. A k o
se obilno hranimo tim proizvodima, m o g u u nama prouzroiti
une k a m e n c e i pijesak.
Sok od j e d n o g limuna, neeeren, u ai vrue vode, popiti
vie puta na dan u trajanju od tri do etiri tjedna, p o m a e kod
rastvaranja u n o g kamenca, iako se uz taj sok mogu piti i
drugi navedeni sokovi.
Priroda nije predvidjela odstranjivanje ovjekovih unih
k a m e n a c a p o m o u operacijskih zahvata.
uni mjehur prijeko je potreban za ispravno funkcioni
ranje jetre. Nae tijelo pripada naposljetku nama samima, i
ako se mi u svom nepoznavanju tjelesnih funkcija svjesno i
hotimice o d l u i m o za kirurki zahvat, onda ne m o e m o optu
ivati nikoga drugog do nas same.
utica: 6 1 , 3 0 , 2 9 , 4 0 , 1
Posljedica preoptereene jetre koja u opskrbljuje p o m o
u limfnog strujanja preko pora na koi.
180

SADRAJ VITALNIH TVARI


U VOU I POVRU

184

185

188

189

LITERATURA
Harvey i Marilyn Diamond: "Fit fiirs L e b c n " - Fitnes za
ivot, I. dio
Harvey i Marilyn Diamond: "Fit furs L e b e n " - Fitnes za
ivot, II. dio
Marilyn Diamond: " N e u e EBkultur mit S o n n e n k o s t "
- N o v a kulura jedenja s obrocima sunca
Prof. Arnold Ehret: " D i e schleimfreie Heilkost" - Ljeko
viti obroci bez sluzi
Dr. John H. Tilden: "Mit T o x a m i e fangen alle Krankheiten a n " - S toksemijom zapoinju sve bolesti
Dr. Norman W. Walker: "Taglich frische Salate erhalten Ihre G e s u n d h e i t " - D n e v n o svjea salata odrava vae
zdravlje
Dr. Norman W. Walker: " D i c k d a r m t h e r a p i e " - Terapija
d e b e l o g crijeva (slikovni prikaz) " E n d o k r i n e D r u s e n " - En
dokrine lijezde (slikovni prikaz) "FuBreflexzonentherapie"
- Terapija p o m o u n o n o g refleksa (slikovni prikaz)
Dr. Norman W. Walker: " A u c h Sie konnen wieder j linger
w e r d e n " -1 vi m o e t e opet postati mladi
Dr. Norman W. Walker: "Zuriick aufs L a n d " - Povratak
prirodi

191

OAUTORU
D o b r o zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. N o r m a n W. Wal
ker bavio se preko sedamdeset godina zdravljem i p r e h r a n o m
te je svojim istraivakim radom i ivotom najbolje d o k a z a o
da zdravlje i dugi ivot m o g u ii ruku pod ruku.
Tek d a n a s otkrivaju neki napredni medicinari i strunja
ci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota
p o z n a v a o i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim
d o k a z o m da se ispravnom prehranom, d u e v n o m uravnnoteenou i higijenom m o e postii znatno dui, zdraviji ivot.
P r o g r a m prehrane i zdravlja dr. Walkera j e d n o s t a v a n je i lako
provediv. Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revoluci
o n a r n i m " pronalascima!
Dr. Walker poeo se zanimati za zdraviji nain ivota ve
na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe preopte
retio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve lijenike
"vjetine" nisu p o m o g l e , krenuo je dr. Walker novim putem i
postao p o n o v n o zdrav. Od tog vremena bavi se istraivanjem
uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da
ive urednije i due.
G o d i n e 1910. utemeljio je dr. Walker u N e w Yorku N o r w alk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je pod njegovim
v o d s t v o m dao vane doprinose za dui, aktivan ivot. Njegov
najvei doprinos bio je otkrie terapeutske vrijednosti sokova
od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sjedinjenim ameri
kim d r a v a m a , i m n o g i m drugim zemljama, gotovo su neza
misliva domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa
i povra. (Na alost, d a n a s se piju iskljuivo tvorniki sokovi,
koji ovjeku nanose vie tete nego koristi).
193

Dr. Walker je svoja istraivanja vodio i bavio se pisanjem


o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota. Zadnju knjigu
"Jednostavna kontrola teine" napisao je u svojoj 113. godi
ni.
Dr. Walker je nesumnjivo jedan od najiskusnijih i najpro
duktivnijih prehrambenih znanstvenika na svijetu. Objavio je
bezbroj priloga u novinama i asopisima, te napisao itav niz
knjiga.
U visokoj starosti dr. Walker je j e d n o m rekao: "Ja mogu
uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od
svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam
stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam
ivahnije nego kad mije bilo 30 godina. Ja ne mislim na ro
endane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu s najdubljim
uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se
ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za
starost!"

194

S t v a r n o kazalo

A c e t o n s k a kiselina 41
A d d i n s o n o v a bolest 72, 145
Adrenalin 41
Afonija 145
A k n e 145
Aktinij 44
A l b u m i n 146
A l b u m i n u r i a 146
Alge 43
Alge-granulat 4 3
Alge-listovi 43
Alge-tablete 43
Alkaloid 91
Alkohol 4 3 , 160
Alergije 146
Aluminij 44
A m e b n a dizenterija 71
A m i n o k i s e l i n e 23
Aneminost 49
Ananas 45
A n g i n a pectoris 147
A n i o v celer 86
Antitijela 146
Antiseptik 99
Antitoksin 165
A n u s (mar, upak) 63
A p e n d i k s 147
Apendicitis 147

Apetit 56
Apopleksija 147
Apoteka 45
Argon 44
A r o m a 52
Arsen 44
Artritis 147
Artikulacija 146
Asparagin 91
Astma 148
Astigmatizam 147
Atabrin 161
A t o m s k o doba 22
Autoliza 63
Avokado 113
Bakar 44
Bakterije 42
Balast 42
B a n a n e 113
Barij 44
Bolovi u trbuhu 70
Barijev sulfat 89
Bijelo brano 49
Bijeli kruh 148
Bjelanevina mesa 63
Bjelanevine 61
Bjclotok 148
Boja lica 56

Bojila 56
Bolesti 143
Bolesti j e t r e 148
Bolesti srca 18
Bolnica 18
Bor 44
Bradavica 145
Breskva 81
Brige 17
Brightova bolest 146
Brom 44
Bronhij i 80
Bronhitis 149
Bubrezi 150
Bubreni k a m e n a c 150
Celuloza 34
Celulozna kaa 34
Celulozna vlakna 34
Celuloza od banana 34
Centrifugalni aparati 31
Centrifugalna m e t o d a 31
Centrifugalna snaga 31
Cezij 44
C h a m p i o n - s o k o v n i k 31
Cikla 62
Cikorija 47
Cijepljenje 159
Cink 44
Cirkonij 44
Ciroza j e t r e 150
Civilizirana hrana 61
Cjepivo 159
Comfreyev aj 116
196

Crijevna oboljenja 56
Crijevni nametnici 56
Crveni kupus 84
enjak 71
ioke
(Archiciffo girasole) 98
irevi 150
ir na dvanaestercu 150
ir u elucu 150
istila (Abfuhrmittel) 92
istilo crijeva 50
istilo krvi 67
ienje 118
Debelo crijevo 5 9 , 0 1 7 5 , 179
Degeneracija 87
Degeneracija jetre 180
Dekadencija 17
Dermatitits 57
Desert 31
Dezinfekcija 118
Difterija 150, 165
Difterijski otrov 150
Dijeta za izluivanje 99
Dijeta za odstranjivanje
otrova 99
Dijabetes 151
Dijabetiar 49
Dim cigareta 42
Dispepsija 151
Disurija 151
Dizenterija 151
Draguac (poloarka) 50
Dvanaesterac 12

Dubok san 160


Duhan 165
Duevna bolest 90
E k c e m 152
Ekstrakt lijezda 145
Elefantijaza 152
Emfizam 52
Encefalitis 153
Encimi 15
Encimi hrane 16
Endivija 47
Endokrine lijezde 57
Energija 11
Enureza 153
Epilepsija 153
Epinefrin 41
Epitelne stanice 169
Erbij 44
Eskarol 47
Fanatizam 41
Fermentiranje 86
Fibrin 79
Fibrin u krvi 79
Fluor 4 4
Frustracija 17
Furunkul 94
Gastritis 154
Glavobolja 94
Glikogen 104
Gliste 153
G o n o k o k n e bakterije 155
Gonoreja 155
Gnojenje 112

(jnjiloa bjelanevina 112


Grevi u elucu 158
Grejpfrut 52
Gripa 156
Groznica 4 5
Gruanje krvi 84
Gubitak energije 93
Gubitak krvi 76
Guteraa 4 9 , 151
Hemoglobin 40
Hemoglobin u krvi 40
Hemorhagija 70
Hemoroidi 156
Higijena 119
Hodgkinsonova bolest 156
H o r m o n i 32
Hranjiva vrijednost 11
Hranjivo tlo 68
Hren 75
Hrskavica 52
Hunjavica 157
Impotencija 157
Indij 44
Infarkt 171
Infekcije 39
Insulin 49
Inulin 98
Irdij 44
Iscjeliteljska m o 11
Iscrpljenost 157
Ispadanje kose 42
Ispiranje crijeva 41
Iijas 157
1S

Izluivanje 42
Izluivanje m o k r a e 42
Izrasline na koi 69
Jabuka 112
Jabuni ocat 104
Jagode 47
Jetra 56
Jetreni ekstrakt 146, 150
Jod 44
Kajsije 46
Kaki 54
Kalij 1 7 , 4 4
Kalijeva j u h a 54
Kalijev klorid 89
Kalijev oksalat 86
Kalijev sulfat 89
Kalcij 44
Kalcijev klorid 89
Kalcijev sulfat 89
Kalcij u tabletama 56
K a m e n a c u mjehuru 81
Kaalj 158
Katalepsija 16
Katalizator 16
Katar 158
Katar mjehura 158, 167
Keleraba 95
K i l a ( b r u h ) 149
Kiropraktiar 149
Kirurgija 41
Kinica 33
Klima 12
Klimatski uvjeti 12
198

Klistiranjc 39
Klor 44
Klorofil 40
Kobalt 4 4
Kokos 65
Kokosovo mlijeko 65
Kokakola 108
Kolai 62
Kolitis 175
Kompostiranje 30
Konjunktivitis 158
Konzerviranje 23
Konzervirana hrana 23
Koreja 159
Korijen kose 70
Koronarna t r o m b o z a 173
Kosa 159
Kosti 154
Kostobolja 154
Kozje mlijeko 28
Koa 42
Kona infekcija 152, 154
Kone bolesti 60
Kone gljivice 169
Kraniopatija 154
Krastavci 57
Krom 44
Kruh 61
Kruke 47
Krv 18
Krvarenja 94
Krvarenje iz nosa 94
Krvna zrnca 40

Krvna zrnca bijela 161


Kivna zrnca crvena 41
Kvni tlak 159, 160
Krvni tlak niski 160
Krvni tak visoki 159
Krvotok 171
K r u m p i r 65
Kuhano mlijeko 28
Kuhanje 56
Kuhinjska sol 17
Kultura jedenja 23
Kupine 47
Lan lan 4 4
Leukemija 161
Lijekovi protiv kalja 158
Limfa 42
Limfne lijezde 152
Limfni sustav 63
Limun 63
Limunada 73
Limunska kiselina 45
Litij 44
Lucerna 39
Luk 99
Magnezij 44
Magnezijev bromid 89
Magnezijev klorid 89
Magnezijev preparat 73
Magnezijev sulfat 89
Magnetizam 20
Majino mlijeko 28
Malarija 161
Maline 47

Mangan 44
Mast 57
Mastoiditis 161
M a s n o tkivo 49
M e d 45
Medicina 27
Medikamenti 41
Melankolija 162
Meningitis 162
M e n i n g o k o k n e bakterije 162
M e n o p a u z a 162
Menstruacija 162
Menstruacijsko krvarenje 105
Menstruacijske smetnje 82
Menstruacijske tegobe 52
Metla za crijeva 20
M e s o 64
Mesoder 43
Migrena 162
Mikser 31
Minerali 11
Mineralna tvar 56
Mineralno ulje 122
Miii crijeva 92
Miina kontrakcija 76
Miina koordinacija 179
Mlijeko 28
Mlijeni preparati 73
Mlijeni proizvodi 148
Mlijeko pasterizirano 107
Mokrana kiselina 64
M o k r a n e tvari 145
Mokrenje u krevetu 163
199

More 43
M o r s k e alge 43
Morska v o d a 44
M o z a k 70
Mrkva 25
Multipla skleroza 163
Naoale 48
Narana 76
Natrij 44
N atrij ev klorid 20
Neista koa 52
Neistoa u krvi 147
Nedostatak sna 119
Nedostatak v o d e 93
Nefritis 164
Nektarine 76
Nepani krajnici 173
Neplodnost 57
Ncptunij 4 4
Nervoza 164
Nespavanje 164
Neurastenija 164
Neuritis 164
Niacin 109
Nikotin 90
Nimfomanija 165
O b n o v a 16
Obojenost koe 57
Ocat 104
Odstranjivanje gnoja 158
Odstranjivanje otrova 121
Of ta linija 58
Operacija lijezda 179
200

Organi izluivanja 18
Orhitis 165
Osjeaj 57
Osmij 44
Otekline 56
Otpadne tvari 42
Otpornost 18
Otvrdnue arterija 85
Ovapnjenje arterija 165
Papain 78
Papaja 78
Paradontoza 166
Paraziti 71
Pareza 166
Parodontitis 93
Pasterizacija 57
Pepsin 78
Peristaltika 20
Pesticid 30
Pijesak 166
Pitka voda 33
Platina 44
Plua 42
Plutonij 44
Poliomijelitis 151
Polipi 166
Pore na koi 56
Poremeaj oka 48
Poremeaj koe 57
Poremeaj lijezda 179
Post kao kura 28
Potekoe sa zubima 53
Potekoe sa zubnim mesom 93

Pothranjenost 14
Potronja mesa 49
Povrede 49
Pranjenje crijeva 122
Prehlada 1 6 7 '
Prehrambeni artikli
kombinirani 60
Prehrambeni artikli
kuhani 60
Prehrambeni artikli
neprirodni 60
Premorenost radom 157
Preokret u prehrani 23
Prea hidraulika 25
Pretilost 168
Princip energije 16
Princip ivota 16
Pripremanje soka 27
Pritisak plina 147
Proces ienja 19
Proces lijeenja 118
Probava 12
Probava m a s n o e 149
Probava mesa 69
Probavni organi 33
Probavni proces 11
Probavili sokovi 67
Probavni sustav 76
Probavni trakt 100
Problemi sa sranim
miiem 171
Problemi sa sranim
zaliscima 171

Problemi sa lijezdama 90
Problemi s disanjem 148
Problemi s mjehurom 82
Program ienja 42
Prolaps 169
Proljev 169
Prostata 65
Proteini 91
Psoriaza 169
Penine klice 28
Penino zmje 28
Pucanje noktiju 53
Pua 90
Puenje 149
Radij 44
Raanje 56
Rahitis 169
Rajica 97
Rast kose 70
Recepti 127
Regencracija 16
Rendgenska snimka 64
Renij 44
Reuma 170
Rezerve krvi 105
Riba 43
Ribiz bijeli 53
Ribiz crni 53
Ribiz crveni 53
Ria 83
Rotkva 82
Rubidij 44
Rutenij 44
201

Sadraj eljeza 17
Salata glavatica 69
Salicijska kiselina 52
Samarij 44
Saniranje crijeva 92
Senilnost 18
Seksualnost 165
Silicij 44
Skandij 44
Skelet 72
Skorbut 170
Sifilis 170
Sir 148
Sirova hrana 22
Sirovo mlijeko 60
Siva mrena 170
Sjemenke 15
Sjeme od lucerne 39
Slabost srca 94
Slatki krumpir 66
Slezena 52
Sluz 20
Sljepoa 171
Snaga 65
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
202

od
od
od
od
od
od
od
od
od

ananasa 45
breskve 81
celera 86
cikle 84
c r v e n o g kupusa 84
enjaka 71
draguca 50
endivije 47
goruice 91

Sok od grejpfruta 52
Sok od hrena 75
Sok od j a b u k a 45
Sok od j a g o d a 47
Sok od kakija 54
Sok od k o m o r a a 51
Sok od krastavaca 52
Sok od krumpira 65
Sok od kruaka 47
Sok od kiselica 86
Sok od limuna 99
Sok od lucerne 39
Sok od kika 99
Sok od m a h u n a 49
Sok od kajsija 46
Sok od maslaka 73
Sok od m r k v e 55
Sok od narane 46
Sok od nektarina 76
Sok od pastrnjaka 80
Sok od perina 80
Sok od rotkve 82
Sok od rajice 97
Sok od ribiza 53
Sok od paroga 91
Sok od ljiva 82
Sok od pinata 92
Sok od treanja 67
Sok od zelene paprike 79
Sok od zelenog kupusa 52
Sok od zelja 67
Sokovnik 26
Sol 17

Solna kiselina 105


Solna otopina 93
Solonin 65
Spavanje 57
Spolne bolesti 155
Spolni nagon 165
Spolni organi 66
Spolne lijezde 65
Srana mana 40
Srane tegobe 41
Srebro 44
Sredstvo za jaanje srca 48
Sredstvo za jaanje ivaca 90
Sredstvo za smirenje 90
Stanice 22
Stanice krvi 22
Starost 90
Strah 57
Stres 57
Strpljivost 118
Stroncij 44
Stroncijev klorid 44
Stvaranje gnoja 171
Stvaranje h o r m o n a 102
Stvaranje kiseline 54
Stvaranje krvi 85
Stvaranje plinova 41
Stvaranje stanica 67
Stvaranje sluzi 28
Sulfonamid 44
S u m p o r 44
Sumporovodik 44
Sunane zrake 17

Suncokret 98
Suosjeaj 119
Sustav izluivanja 76
krob 23
ljive 82
mrkanje 111
pageti 87
paroge 91
port 119
pinat 92
titnjaa 102, 156
Talij 44
Tanko crijevo 12
Tantal 44
Tegobe s bronhijima 149
Tegobe s bubrezima 150
Tegobe s crijevima 151
Tegobe s disanjem 148
Tegobe s grlom 167, 176
Tegobe s j e t r o m 180
Tegobe s mjehurom 167
Tegobe s oima 170, 171
Tegobe s pluima 177
Tekua voda 17
Temperatura 16
Terapija debelog crijeva 59
Terapija pomou sokova 11
Tjelesna temperatura 89
Tkivo 17
Tlo 12
Toksemija 18
Tolerancija 119
Tonsilitis 173
203

Torij 44
Trenje 67
Triper 171
T r o m b o z a 173
Trovanje p r e h r a m b e n i m

Upala debelog crijeva 175


Upala grla 176
Upala m o z g a 153
Upala oiju 56
Upala plua 42
Upala slijepog crijeva 147
Upala trbune o p n e 177
Upala z u b n o g mesa 53
Uran 44
Uremija 177
Urin 60

Vapnena kora 128


Vapneni talog 128
Vegetarijanac 40
Vid 58 *
Virus 100
Vitalnost 17
Vitamin A 46
Vitamin B 46
Vitamin C 55
Vitamin D 55
Vitamin E 94
Vitamin G 55
Vitamin K 55
Vitamin B - k o m p l e k s 109
Vitamin C-pomanjkanje 94
Vitamin E-pomanjkanje 94
Vitamini 11
Vitalne tvari 11
Vlakno 12
Vlaknaste tvari 20
Vona kiselina 45
Voni eer 67
Voda 33
Voda anorganska 33
Voda organska 33
Vodena bolest (vodenica) 75
Vino 148
Vinski ocat 104
Vizmut 44
Vrenje 101
Vruina 20
Zaini 51

Urtikarija 158

Zaepljenje 21

artiklima 19
Trule 101
Tuberkuloza 70
Tumor 63
Tulij 44
T u m o r na m o z g u 63
Tvar 70
Tvorniki sokovi 7
Tvorniki eer 48
Ugljik 44
Ugljina kiselina 152
Ugljini dioksid 4 4
Ugljikohidrati 22
Ulozi (giht) 154
Umor 59
Upale 4 5

204

Zadah iz usta 179


Zdravlje 16
Zelene m a h u n e 4 9
Zeleni kupus 52
Zglob 52
Zglobna hrskavica 147
Zglobna tekuina 177
Zgusnutost krvi 79
zfato 44
Znoj 89
Znojne lijezde 180
Zubi 56
Z u b n o meso 93
eludac 92
eluana kiselina 70
eluane tegobe 70
eljezo 44
itarice 16
iva 44
ivci 66
ivane smetnje 69
ivani sustav 90
i v e n e namirnice
koncentrirane 27
ivene namirnice u
kombinaciji 158
ivotonosna energija 42
ivotonosna tvar 23
lijezde 18
u 180
u n a izluevina 180
u n e smetnje 180
u n e tegobe 180

uni kamenac 62
uni mjehur 62
uni pijesak 180
utica 180
vakanje 34

O v o je prva u nizu knjiga od ovog i drugih autora koje


obraduju problematiku zdrave prehrane ovjeanstva. To je
najbolja preventiva protiv svih bolesti i jamstvo za zdrav i
vot ovjeka.

ISBN 978-953-208-300-2

206

You might also like