Professional Documents
Culture Documents
W a l k e r
SOKOVI OD SVJEEG
VOA I POVRA
Napitci bogati ivotnom s n a g o m za zdrav ivot
Sadraj
Predgovor Manfreda G. Langera
Predgovor Dr. med. R. D. Pope
Svjei sokovi od voa i povra
to nedostaje vaem tijelu?
Encimi
Zdravlje je pretpostavka zadovoljnog ivota
Zato da ne jedemo cjelovito voe i povre?
Kuhana hrana
Moj prvi sok od mrkve
Sokovi nisu koncentrirane namirnice
Zatita od pesticida i sredstava za prskanje
Koliko soka moete popiti bez razmiljanja?
7
8
9
14
15
17
20
22
25
27
30
32
37
100
102
104
107
110
115
118
121
125
127
130
Bolesti i recepti
143
181
185
Predgovor
Manfred G. Langer
Literatura
O Autoru
Stvarno kazalo
191
193
195
zdravlje"
moe
"Dnevno
"Sokovi
razoriti
svjea
od
sv/eeg
"Zdrava
probava
"I
moete
vi
"Povratak
vae
salata
zdravlje
odrava
voa
bez
opet
povra
zatvaranja
biti
"
vae
zdravlje
"
"
"
mladi"
prirodi"
Predgovor
Dr. med. R. D. Pope
SVJEI SOKOVI
OD VOA I POVRA
vlakna u d e b e l o m crijevu izgledaju kao mikrosopski sitni dijclii celuloze, poto su proli kroz eludac, dvanaesterac te
sedam i pol metara dugo tanko crijevo, t a j e vlaknasta tvar za
debelo crijevo j o uvijek balast, ali balast koji mu je potreban.
N a i m e , bez te vlaknaste tvari kao balasla debelo crijevo - ali i
tijelo kao cjelina - ne bi bilo zdravo.
Zato se strogo odmjerena prehrana ne smije sastojati samo
od svjeeg voa, ili salata od sirova povra raziitih vrsta. O
pravilnom izboru i pripremanju salata mogu se nai poblia
uputstva i preko 100 recepata u mojoj knjizi "Dnevno svje
e salate odravaju vae zdravlje". N o v o izdanje te knjige
sadri u prilogu sastav vitamina kod najvanijih ivenih
namirnica.
13
Encimi
Kljuna funkcija u djelovanju hrane na vae tijelo je s a m
ivot sadran u vaoj hrani i vitaminima koje n a z i v a m o enci
mima.
Encim je vitamin koji hrani tijelo i odrava ga na ivotu,
vitamin skriven u sjemenu, klijanju i rastu biljaka. Taj princip
ivota poznat je k a o encim.
Encimi se opisuju kao kompleksne supstancije koje nam
omoguavaju probaviti hranu i odaslati je u krv. M e u t i m ,
encimi nisu nikakve "supstancije", ve je to nedokuiva,
magnetska, kozmika energija s a m o g principa ivota, usko
povezana sa svim akcijama i aktivnostima svake m o l e k u l e u
ljudskom tijelu, u biljkama i u svim inim ivotnim oblicima.
Kad se j e d n o m d o m o g n e m o te spoznaje, postaje n a m j a
sno zato m o r a m o birati hranu r a z u m o m i umijeem, zato
mora biti sirova, nekuhana i neobraena.
Mi ne m o e m o istovremeno posjedovati ivot i smrt, ni u
svom tijelu, ni u vou. ni u salatama, ni u povru, ni u sjemen
k a m a , ni u sjemenu. Gdje ima ivota, tu su encimi.
Encimi podnose temperature preko 4 5 C . Na temeperaturi
preko 50C postaju neaktivni, ba kao to ljudsko tijelo posta
je neaktivno u vruoj vodi. K o d temperature od 54C gasi se
ivot veine eneima.
14
U sjemenu se encimi nalaze u nekakvom stanju u s p a v a n o sti. Pod odgovarajuim uvjetima ostaju stotinama i tisuama
godina u slanju sanjivog ivota. Najbolji primjer za to su
penina zrna u piramidama koja su j o imala sposobnost
klijanja.
Pa i u leevima prapovijesnih ivotinja, koji su pronaeni
u najsjevernijim podrujima, u Sibiru i ostalim regijama, gdje
su se prije 50.000 godina za vrijeme iznenadnog zaleenja
odjednom smrznuli, utvreno je m n o t v o encima koji su p o 15
Zdravlje je pretpostavka
zadovoljnog ivota
Kalcij
Fosfor
Kalij
Sumpor
Natrij
Magnezij
eljezo
Jod
Klor
Fluor
Silicij
Mangan
17
19
Kuhana hrana
U pravilu ne s m e t a m n o g o a k o se ponekad j e d e kuhana
hrana (ali ne i peena), pod p r e t p o s t a v k o m da se u dovoljnim
koliinama j e d e sirova hrana. Mi d a n a s i v i m o u a t o m s k o
doba, i ako se probavom velikih koliina kuhane hrane sami
" u p r o p a t a v a m o " , time izazivamo u sebi tjelesni i duevni
konflikt koji predstavlja odreenu zapreku i smetnju naem
postojanju.
Sokovi iz svjceg sirovog voa i povra su zapravo sred
stva p o m o u kojih m o g u biti sve stanice u naem tijelu osigu
rane e l e m e n t i m a koji su im potrebni, i to na lako prihvatljiv
nain.
Vi m o r a t e znati da kuhane i preraene ivene namirnice
mogu d o d u e sadravati u sebi ivot, ali o n e ne posjeduju sna
gu kojom bi na ispravan nain o b n o v i l e nae stanice. Stalnim
probavljanjem kuhanih i preraenih ivenih namirnica dola
zi do izrazitog slabljenja naih stanica i naeg tkiva.
Nijedan lijek na svijetu ne donosi u krv neto i m e bi tijelo
m o g l o neprekidno vriti obnovu.
ovjek m o e dnevno pojesti etiri ili pet velikih obroka,
a da tijelo i dalje osjea nedostatak i glad za ivotnom ener
gijom ti hrani, da osjea smetnje u pogledu uravnoteenosti
encima.
Voni sokovi su proistai ovjejeg tijela. N a r a v n o da
voe m o r a biti zrelo. Jedna j a b u k a na dan udaljuje od nas
lijenika, razumije se, pod pretpostavkom da inae j e d e m o
dovoljno "svjee hrane. Voe - uz svega tri ili etiri iznimke
- ne smijete nikada jesli zajedno s proizvodima od kroba i
eera. Voe opskrbljuje tijelo sa s v i m potrebnim ugljinim
hidratima i eerom.
Sokovi od povra su istovremeno hranitelji i obnovitelji
tijela. Oni sadre sve aminokiseline, minerale, soli, encime
22
24
Champion - sokovnik
26
29
31
da se ne primora
najmanja koliina
litre; daleko bolje
da brzina djelova
35
SOKOVI-PRIMJENA I
KORISNOST
S o k od l u c e r n e ili vije
Luccrna je osobito vrijedna vrsta djeteline. Ne s a m o s t o j e
bogata najvanijim mineralima i kemijskim e l e m e n t i m a , ve
sadri brojne elemnte iz dubine tla, j e r ima snaan vretenast
korijen koji prodire d u b o k o u zemlju. N a d z e m n a je stabljika
razgranata, lie perasto, cvjetovi su joj plave boje i leptiraste
grade.
Minerali koje luccrna sadri u bogatim koliinama i po
eljnom m e u s o b n o m odnosu - kao to su kalcij, m a g n e z i j ,
fosfor, klor, natrij, kalij i silicij - imaju p o s e b n u vrijednost. Ti
elementi potrebni su za besprijekorno funkcioniranje razliititih tjelesnih organa.
lako se luccrna uvelike primjenjuje kao stona hrana ili
krma, ona je i ti obliku soka - pri emu se uzimaju samo
listovi - od velike vanosti, pogotovo ako se pripravlja od
svjeih listova. Nijemci je nazivaju i "alfa-alfom" (biljkom
nad biljkama).
Lucerna se m o e prilagoditi najrazliitijim vrstama tla i
klimatskim uvjetima, m o e rasti ak i na alkalijskom tlu, i
zato nema n i k a k v o g opravdanja da je ne b i s m o posijali i na
svom zemljitu, ako ga posjedujemo, dok se na gradskim tr
nicama rijetko kada moete namjeriti na nju.
A k o ne moete dobiti svjeu lucemu, nabavite sjeme i
ostavite ga da proklija, a onda uzimajte i j e d i t e klice za va
redovni obrok. Sjeme brzo klija, a klice su vrlo dragocjene
kod prirodne prehrane.
Klice pretvaraju neivu materiju u ive stanice i tkivo.
39
42
Alge
Milijunima godina kia je postojano ispirala tlo i pijesak
naplavina s planina, brda, beuljaka i ostalih nadmorskih
uzvisina. Sve je to dospijevalo na d n o mora, stvorivi od oce
anskih dubina najplodnije tlo na svijetu.
Da sam mesojed, j e o bih ribu. Budui da se ribe hrane
sadrajem mora i rijeka, razumije se da njihovo meso sadri
vie elemenata - minerala i popratnih elemenata - od bilo k o
j e g drugog ivotinjskog proizvoda.
to se biljaka tie, morske alge ubrajaju se u najtraenije
dodatne ivene namirnice. Njihovo korijenje nalazi se katka
da est do devet tisua metara ispod morske povrine, svoje
steljke tjeraju na povrinu gdje se p o m o u sunevih zraka
pretvaraju u pupoljke i listove.
Listovi se nazivaju crvenim algama. Crvene alge su u
kotskoj, Irskoj i m n o g i m drugim zemljama vaan prilog
obrocima. U Americi i Kanadi crvene alge primijenjuju se u
obliku osuenih listova kao zdrav dodatak prehrani.
A l g e s veliki listovima obino se sue, drobe i melju, to
znai da se primijenjuju u obliku praha ili granulata.
M o r s k e alge su izvrstan izvor organskog j o d a i popratnih
elemenata koje ne m o e m o u dovoljnoj mjeri dobiti u z i m a
njem n o r m a l n o g povra i naih salata.
A k o pomislimo d a j e vie od 59 elemenata hrane u razli
itim oblicima sadrano u morskoj vodi, nee n a m biti teko
shvatiti od kakve vrijednosti su m o r s k e ivene namirnice.
Sok o d a n a n a s a
akcinij
zlato
osmij
sumpor
aluminij
argon
arsen
barij
olovo
bor
brom
cezij
cer
klor
krom
eljezo
erbij
fluor
indij
iridij
jod
kalij
kalcij
kobalt
ugljik
bakar
lantan
litij
mangan
magnezij
natrij
neptunij
fosfor
platina
plutonij
iva
radij
renij
rubidij
kisik
rutenij
samarij
skandij
selen
silicij
srebro
duik
stroncij
tantal
talij
lorij
tulij
u ran
vodik
vizmut
itrij
kositar
cink
cirkonij
44
45
Sok od narane
Sok od j a g o d a
Sadri skoro 8 7 % v o d e i b o g a l j e kalijem, kalcijem i magne
zijem. Osim loga u njemu ima i silicija. Organske limunske i
druge vone kiseline pobrinule su se za to d a j e narana j e d n a
od najdragocjenijih vrsta voa. Bogata je vitaminima A, B i C.
N a r a n a je j e d n a od rijetkih vrsta voa ije alkalijsko dje
lovanje neoekivano brzo ublaava pretjeranu kiselinu tijela.
esto je sok od narane najbolji sok koji se m o e piti za vri
j e m e posta; uzimanje obroka od narane i naranina soka bez
ijedne druge ivene namirnice tri do est dana, s v a k o d n e v n o
u bogatim koliinama, pokazalo se izvanredno korisnim.
Od najranijeg djetinjstva do visoke starosti nema voa koje
bi imalo bogatije i ljekovitije djelovanje od narani i njihova
soka. Sve dok su nam dostupne, t r e b a m o ih s v a k o d n e v n o jesti
ili piti njihov sok, bilo za vrijeme o b r o k a ili izmeu obroka.
Sok od narane trebate popiti unutar petnaest minuta od
njegova cijeenja, budui da brzo oksidira.
Pod nikakvim okolnostima ne smijete mu dodavati eer.
A k o ga elite poeeriti, posluite se m e d o m .
S o k o d kajsija
Kajsije pripadaju naem delikatesnom vou. Z b o g brzog
propadanja kajsije nije ba lako transportirati. Tri zrele kajsije
najbolji su izvor organskog eljeza u stvaranju crvenih krvnih
zrnaca. Silicij je drugi vrlo dragocjen element koji se nalazi
u kaj ijama.
Zrele kajsije sadre otrpi like 8 5 % vode, tako da su vrlo
pogodne za pravljenje soka.
46
A k o sokovima mrkve, celera i perina d o d a m o sok endivije, mi opskrbljujemo ivani sustav i miie vidnih organa
hranjivim tvarima koje e zacijelo uroditi neoekivanim re
zultatima kod odstranjivanja onih nedostataka. Od pola do
j e d n e litre te mjeavine odstranjuje ona oboljenja za svega
nekoliko mjeseci do te mjere da se ovjeku u potpunosti vraa
sposobnost vida te mu vie nisu potrebne nikakve naoale.
Jedan od najneobinijih sluajeva koje sam doivio bio
je sluaj j e d n e d a m e kojoj je siva mrena p o s v e oduzela vid.
G o t o v o tri godine nije za nju postojala nikakva nada da e
ikad vie progledati. A onda je ula k a k o svjei sirovi sokovi
od povra djeluju na organe vida i zapoela je terapiju sa s o
kovima.
Striktno je slijedila nunu proceduru ienja, od ispiranja
crijeva i izbacivanja svih otpadnih tvari iz tijela do odstranji
vanja svih smetnji. Jela je samo sirovo povre, salate i voe,
strogo izbjegavajui sve proizvode sa krobom i eerom.
S v a k o g dana pila je
X
51
S o k od g r e j p f r u t a ili a g r u m a
Grejpfrut ili agrum je zacijelo j e d a n od najvrijednijih plo
dova za odstranjivanje ili rastvorim a n o r g a n s k o g kalcija koji
se - kao kod artritisa - nakupio u hrskavici zglobova kao po
sljedica pretjeranog uzimanja hrane od bijelog brana. Svjei
sok od grejpfruta sadri organsku salieilnu kiselinu koja ra
stvara anorganski kalcij u tijelu.
Grejpfrut sadri i druge vone kiseline i eer. Sadri oko
8 7 % vode i bogat je kalijem i drugim alkalijskim elementima.
Soku od grejpfruta nemojte nipoto dodavati eer, budui
da kiselina stvara u tijelu vrenje eera. U tom sluaju voe
reagira u tijelu vie kiselo negoli alkalijski.
A k o grejpfrut ili sok od grejpfruta dozirate ili na bilo koji
nain koncentrirate, gube se vrijednosti organskih elemenata.
Kiseline se pretvaraju u anorganske kiseline koje su od vrlo
male koristi.
Sok od z e l e n o g kupusa
Zeleni kupus ima u biti ista kemijska svojstva kao kelj i
m o e se primjenjivati na isti nain. Proitajte sve o soku od
kelja.
Sok od krastavaca
Krastavac je najbolji prirodni dijuretik kojeg poznajemo;
on pospjeuje izluivanje urina. Posjeduje i mnoga druga
dragocjena svojstva; na primjer, pospjeuje rast kose, budui
da sadri m n o g o silicija i sumpora. U tom pogledu osobito je
djelotvoran ako ga pomijeamo sa s o k o m od m r k v e , salate
glavatice i pinata. Krastavac sadri preko od 4 0 % kalija.
1 0 % natrija. 7 , 5 % kalcija. 2 0 % fosfora i 7% klora.
52
S o k o d kakija
Kaki sadri vie od 66% vode i m n o g e ugljikohidrate. Plo
dovi se smiju jesti i od njih se m o e praviti sok s a m o kad su
posve zreli; s a m o u tom sluaju sadre u sebi prirodni eer.
Bogati su kalijem i magnezijem, a sadre i odreene koliine
fosfora, d o d u e neto vie, kad nisu p o s v e zreli. Kaki i sok od
kakija pospjeuju ienje.
Kalijeva j u h a
Brojne vrste povra bogate su kalijem. Mjeavinu soka od
tih vrsta povra n a z i v a m o kalijevom j u h o m . Na p r v o m mjestu
nalaze se m r k v a , celer, perin i pinat. elite li sebi priutiti
uitak posvemanje vrijednosti kalijeve j u h e , trebate je piti u
sirovom, nerazblaenom stanju, k a k o b i j e tijelo m o g l o primi
ti u s a v r e n o prirodnom obliku.
Organski minerali i soli u toj kalijevoj j u h i obuhvaaju
praktino sve m i n e r a l e i soli koje su p o t r e b n e n a e m tijelu. Ta
j u h a spreava stvaranje pretjerane kiseline u elucu i openito
je svestrano korisna. Vjerojatno nema ivene namirnice koja
bi bila primjerenija ljudskom organizmu od kalijeve j u h e .
Kad bolesnici nisu vie u stanju uzimati drugu hranu,
sirova kalijeva j u h a opskrbljuje ih dovoljnim koliinama
hranjivih tvari i zahvaljujui njoj oni e se opet oporaviti.
Za rekonvalescente je sirova kalijeva j u h a od neprocjenjive
vrijednosti, i naprosto je neshvatljivo zato klinike i sanatoriji
tu ivenu namirnicu ne prihvaaju k a o sastavni dio njihove
s v a k o d n e v n e njege.
Neki ljudi smatraju da ta j u h a nije tako ukusna k a o isti
sok od m r k v e i kao neka druga mjeavina sokova. N o , morali
b i s m o znati da u sluaju kad tijelo vapi za ivim m o l e k u l a m a
u hrani koje su presudne za obnovu stanica i tkiva, isprobava54
nje okusa ne igra vie nikakvu ulogu, jer nam nuna obnova
to naprosto ne doputa.
K a o to je reeno, nijedan lijek ne m o e tijelo opskrbiti
organskim hranjivim molekulama, vitaminima i h o r m o n i m a
prijeko potrebnim za obnovu istroenog tkiva koje povlai
za s o b o m razne bolesti. Takvu hranu dobiva tijelo na najbri
mogui nain j e d i n o ako pijemo svjee sirove sokove.
Budui da molekule iz kojih su sastavljene stanice i tkiva
naeg tijela stvaraju minerale i kemijske elemente, i budui
da lijezde, organi i svi dijelovi tijela predstavljaju zapravo
povezanost tih molekula u odreenim uzorcima, tvrdim da iz
vjesne povezanosti ivih kemijskih i mineralnih elemenata u
naoj prehrani, a naroito u naim s o k o v i m a , mogu prehraniti
odreene dijelove naeg tijela.
Sok od mrkve
Ovisno o ovjekovoj konstituciji sok od m r k v e m o e se
neogranieno piti u razumnim koliinama - od pola do j e d n e
ili dvije litre d n e v n o , pa i vie. On pridonosi normalizaciji
svih funkcija tijela. Sok od mrkve najbolji je izvor vitamina A
kojega tijelo m o e brzo primiti, a bogat je i vitaminima B, C,
D, G i K. Otvara apetit i pomae kod probave.
Od velike je p o m o i kod odravanja zdravih ztibi i vrstih
kostiju.
Novorotkinje bi trebale piti m n o g o ispravno pripremlje
nog sirovog soka od m r k v e kako bi poboljale kvalitetu svog
mlijeka, budui da majino mlijeko pod odreenim uvjetima
Oskudijeva ivim hranjivim tvarima. U posljednjim mjese
cima trudnoe m o e sok od m r k v e nakon roenja znatno
smanjiti opasnost djeje vruice. Pola litre soka od m r k v e
d n e v n o ima veu vrijednost za tijelo od 12 kilograma kalci
je vi h tableta.
55
Terapija p o m o u d e b e l o g crijeva
68
Sok o d e n j a k a
Metaforiki reeno enjak ve sam po sebi dovoljno smr
di, te e svaki onaj tko pije sok od enjaka navui na sebe po
guban socijalni prezir. Mdutim, enjak je vrlo dobar za vie
ili manje brzo ienje tijela, naravno pod pretpostavkom da
ovjek posjeduje duevnu jakost za prevladavanje socijalnih
problema, te da su mu crijeva dovoljno jaka za podnoenje
svih nelagodnosti.
enjak je bogat eterinim uljima. Kad se tome doda itav
niz proiavajui!! tvari iz kojih je enjak sastavljen, onda
je sasvim razumljivo da ima presudnu ulogu u djelovanju na
itav organizam, od otvaranja apetita i odvajanja probavnih
sokova do zadovoljavanja peristaltike i izluivanja m o k r a e .
Eterina ulja u soku od enjaka neobino su j a k a i pro
dorna te pomau kod uklanjanja sluzi u duniku, bronhijima i
pluima. Pomau kod izluivanja otrovnih tvari iz tijela pre
ko pora na koi, tako da se valja zapitati je li bolje podnositi
smrad po enjaku ili zadravati otrove u tijelu.
Sok od enjaka pokazao se vrlo uinkovitim kod odstra
njivanja crijevnih nametnika ili parazita. Dizenterija ili srdobolja moe se p o m o u soka od enjaka znatno poboljati.
To v rijedi i za amebnu srdobolju i sve druge vrste srdobolje.
Paraziti i bakterije - bilo d a j e rije o a m e b a m a ili nekim dru
gim vrstama - ne mogu ivjeti ako nema hranjiva tla za njih
na kojemu se razmnoavaju i ire. Kad su organi izluivanja
napunjeni trulim otpadnim tvarima, u njima ima na milijune
bakterija, i kad se s v a k o d n e v n o m probavom mesa, ostalih
anorganskih ivenih namirnica i lijekova otpadne tvari sve
vie nagomilavaju, bakterije i paraziti nalaze se u s v o m ele
mentu, imaju se gdje razmnoavati i iriti. To je predivno za
bakterije, ali vrlo uznemiravajue za rtvu. Sok od enjaka
pomae tako da odstranjuje velik dio tih smetnji; m e u t i m , da
71
Sok o d h r e n a
Sok od hrena se u stvari ne preporuuje, budui da su eteri
ni sastojci hrena dovoljno jaki i djelotvorni, ako se hren fino
nariba ili samelje. Pojede li ovjek pola ajne liice nariba
nog hrena, ostavlja to na njega neizbrisiv utisak - hren slui
kao lijek protiv skorbuta, plunih, konih i drugih bolesti.
Uzima li se kao svjee naribana, nepreana kaa (uz d o
datak soka od limuna), i to pola ajne liice d n e v n o izmeu
obroka, to pomae kod oslobaanja sluzi u duniku i drugim
dijelovima tijela, a da pritom ne oteuje sluznicu. Hren je
sredstvo za ienje i odstranjivanje a b n o r m a l n o g stvaranja
sluzi u tijelu.
Razboritom primjenom - pomijean j e d i n o sa sokom od
limuna, hren prema m o m iskustvu ne nadrauje ni bubrege ni
mjehur ni sluznicu probavnog trakta.
Bez obzira na vrijednost njegovih eterinih sastojaka gle
de odstranjivanja sluzi, hren je izvrsno sredstvo koje tjera na
mokrenje i osobito je koristan kao lijek protiv vodene bolesti
ili vodenice.
Umak od hrena mora biti svjee pripremljen i ne smije
se uzimati ako je stariji od tjedan dana. Valja ga uvati na
hladnom mjestu u zaepljenoj boci ili pokrivenom loniu.
Djelotvornost mu se poveava ako se prije uzimanja zagrije
na sobnu temperaturu.
Kad jedete umak od hrena kako je preporueno - d n e v n o
pola ajne liice, po mogunosti u poslijepodnevnim satima
- moe to izazvati j a e suzenje oiju, ovisno o tome koliko se
sluzi nakupilo u duniku i drugim dijelovima tijela. Hrenu ne
smijete dodavati nita d r u g o osim soka od limuna, a nakon
uzimanja hrena ne smijete nita popiti. inite to tjednima i
mjesecima, sve do trenutka kad ete moi jesti umak od hrena
bez ikakvih popratnih reakcija. To je najbolji d o k a / tla ste se
75
Sok od pastrnjaka
Taj sok sadri vrlo niski postotak kalcija, te j o nii
postotak natrija, ali je zato vrlo bogat kalijem, fosforom,
s u m p o r o m , silicijem i klorom. Z b o g malih koliina kalcija
i natrija hranjiva vrijednost tog povra openito je manja od
nekih drugih vrsta iz porodice titarki; m e u t i m , terapeulska
vrijednost soka od listova i korijena pastrnjaka osigurava mu
na listi korisnih sokova mjesto pri s a m o m vrhu.
Visok postotak silicija i s u m p o r a ini ga vrlo korisnim za
lijeenje i jaanje raspucalih noktiju. Elementi fosfor i klor
osobito su korisni za plua i bronhije. Stoga je sok od pastr
njaka odlina ivena namirnica za ljude koji su oboljeli od
tuberkoloze ili upale plua, te za sve koji pate od emfizema ili
plune nabuhline.
Visok postotak kalija od izvanredne je vanosti za mozak.
Sok od pastrnjaka uspjeno se primjenjuje za odstranjivanje
m n o g i h duevnih smetnji.
Napomena: Sve stoje reeno o pastrnjaku vai iskljuivo
za kultiviran, uzgojen pastrnjak. Divlja vrsta pastrnjaka ne
smije se primjenjivati za sokove, jer sadri otrovne sastojke.
Sok od perina
Sirov sok od perina jedan je od najjaih sokova. Ne smi
je se nikad odjednom uzimati u veim koliinama od 30 do
60 g r a m a , pa i kada se mijea s velikim koliinama soka od
m r k v e ili soka od n e k o g drugog povra, k a o s t o j e npr. celer,
salata glavatica ili pinat. Udio soka od perina ne smije nikad
biti prevelik u odnosu na koliinu ostalih sokova.
Sirov sok od perina ima svojstva koja su vrlo vana za
izmjenu kisika u organizmu, te za n o r m a l n o funkcioniranje
80
83
S o k o d k i s e l o g zelja
Kiselo zelje je proizvod ubranog, sitno narezanog zelja
koje se stavlja ti posudu, nalije slanom v o d o m i ukiseli. TO
kiseljenje i fermentiranje vrlo je tetno za sluznicu u proba
vnom kanalu, ali i za kou koja esto postaje gruba. Stimuli
raj uc djelovanje soka od kisela zelja na probavne organe je
vrlo tetno, zato to sadri u sebi m n o g o anorganske soli.
S o k o d kiselica
Sok od irokolisnatih francuskih kiselica izvanredan je
stimulans za troma i lijena crijeva, za uspostavu njihova
n o r m a l n o g funkcioniranja, ukoliko se prethodno p o d v r g n e m o
ispiranju i klistiranju te odstranimo iz crijeva nagomilane
otpadne tvari.
Kiselice su bogate kalijevim oksalatom koji m o e biti
itekako vrijedan sastojak ljudskog tijela s a m o ako ga prima
u o r g a n s k o m , sirovom stanju. Kiselice se nikad ne smiju jesti
kuhane. Te biljke sadre izvanredno veliku koliinu eljeza i
magnezija kojima se hrane krvne stanice, te veliku koliinu
fosfora, s u m p o r a i silicija koje koristi svaki dio naeg organi
zma od glave do peta. Kombinacija tih najvanijih elemenata
ini sok od kiselica izvanredno dragocjenim kao hranu za sve
lijezde u tijelu.
Sok od celera
Najvea vrijednost sirovog celera sastoji se u tome to
u sebi sadri izvanredno veliku koliinu natrija. Jedno od
kemijskih svojstava natrija oituje se u t o m e da dri kalcij u
rastopljenom stanju.
Sirovi sok od celera sadri etiri puta vie natrija od kal86
Sredstva koja tjeraju na izluivanje nisu nita drugo do nadraujua sredstva. Ona dodue odstranju j e d a n dio otpadnih
tvari, ali postojano v o d e u sve veu degeneraciju crijeva.
Osim toga, takve metode ienja crijeva djeluju samo
privremeno. Ta sredstva ne posreduju nikakvu tvar za regeneraciju ili obnovu oslabljenih tkiva, miia i ivaca.
Primjena sredstava za izluivanje na osnovi soli ima
sasvim drukije djelovanje. Solna rastopina koja protjee
probavnim traktom vue sa sobom velike koliine limfe iz
limfnog toka. etvrt litre slane v o d e m o e na primjer kroz
debelo crijevo odstraniti pune etiri litre otpadnih tvari i
otrovnih tekuina iz limfnog toka, koje su obino vrlo kisele
i pune otrova. Sve dok se ta kisela, otrovna limfa ne nado
mjesti alkalijskom rastopinom kakva je prirodan sirovi sok
od voa, u tijelu e biti velik nedostatak vode. Ukoliko se
ovjek ne pobrine za uravnoteenost, otrovi koji su ostali u
probavnom traktu p o n o v n o e biti apsorbirani i dospjet e u
limfno strujanje, te e se stanje koje je ovjek htio poboljati
samo pogorati.
Sirovi sok od pinata ne samo da djelotvorno isti donji
dio crijeva, nego itav probavili kanal.
pinat djeluje na prirodan nain i najprije reparira najva
nije tete. ovjek ne m o e uvijek ni primijetiti gdje je u tije
lu potrebniji rad na regeneraciji. A k o se taj sok d n e v n o pije,
moe se dogoditi da unutar est tjedana ili dva mjeseca nee
biti nikakvih rezultata.
Uvijek se smatralo prijeko potrebnim najmanje jedanput u
24 sata isprazniti crijeva; premda bi po n o r m a l n o m zdravom
prosuivanju bila d n e v n o potrebna dva ili tri pranjenja.
D r u g o dragocjeno svojstvo sirovog pinata j e s t njegovo
djelovanje na zube i z u b n o meso. On p o m a e pri otklanja
nju parodontitisa. Ta bolest je zapravo blagi oblik skorbuta
i posljedica nedostatka elemenata u tijelu koji se prije svega
93
Sok o d l i m u n a
Limun je bogat organskom limunskom kiselinom, i prem
da mu je okus kiselkast, on ima j a k o alkalijsko djelovanje u
tijelu, pod p r e t p o s t a v k o m da mu ne dodajemo eer. Limun
sadri gotovo 90 % vode.
A k o se p o r e e m o , sok od limuna djeluje na porezotine kao
udesan antiseptik. Ispoetka dodue malo pee, ali to nije
nita strano.
Sok od limuna bez dodavanja eera j e d n o je od najvrijecinijili p o m o n i h sredstava koja su nam na raspolaganju. Ja,
na primjer, poznajem m n o g e ljude koji su j e d a n do dva dana,
dnevno po sat ili dva, pili sok od limuna u ai vrue v o d e i
zato vrijeme nisu uzimali nikakvu drugu hranu. Na taj nain
prevladali su i odstranili svaku prehladu. Na isti nain se sok
od limuna p o k a z a o vrlo uspjenim kao p o m o n o sredstvo kod
mnogih drugih tjelesnih smetnji ili kemijske neuravnoteeno
sti u naem tijelu.
S o k o d luka
Luk i sok od luka neto su blai od enjaka i nemaju tako
jak miris. Luk p o m a e u izgraivanju naeg tijela na j e d a n
zacijelo vrlo znaajan i udesan nain.
Sve to je r e e n o o enjaku, to vrijedi i za luk i sok od
luka. Razlika je j e d i n o u tome s t o j e miris enjaka i soka od
enjaka po svojoj odbojnosti znatno snaniji od mirisa luka,
pa tako i soka od luka.
99
Prehlade
Jesu li vai dini putevi zaepljeni? Kiete li? Imate li osje
aj sveope slabosti?
Desetljeima su znanstvenici pokuavali pronai, izolirati
i identificirati teko dokuivu bakteriju koju biste mogli pro
glasiti o d g o v o r n o m za vau hunjavicu!
Sredinom dvadesetih godina prologa stoljea znanost se
napokon d o m o g l a " o t k r i a " j e d n e bakterije koja je oito bila
odgovorna za hunjavicu.
Zahvaljujui razvoju elektronskih mikroskopa m o g u se
nevidljive estice poveati sto, pa i tisuu puta. Znanstvenici
se j o uvijek zabavljaju milju da se "bakterija" m o e uhvatiti;
ali, po m o m miljenju, nakon prouavanja i istraivanja koje
sam vrio, nije takva bakterija nikad viena ni " u h v a e n a " .
Od sredine 2 0 . stoljea " z n a n o s t " traga za bakcilom h u njavice, za bakterijom ili virusom kao zlotvorom kojega bi se
moglo optuiti ili uiniti odgovornim za hunjavicu koju oito
izaziva.
Pa ipak, prouzroitelj za kojim se desetljeima traga j o
uvijek nije pronaen. Znanstvenici su sigurno imali m o g u
nost identificirati razne bakterije i viruse; ali nijedna od njih
nije izazivala hunjavicu. Sve su se razvijale u sluzi hunjavice
- to je upravo svrha radi koje su stvorene, n a i m e , da tu sluz
rastvaraju i odstranjuju.
injenica je da ne egzistira nijedna bakterija ili virus ije
bi djelovanje bilo uzrok ovjekovoj prehladi. U tom pogledu
dobro je nainiti usporedbu izmeu elektriciteta i prehlade:
elektrino postrojenje u vaoj kui opremljeno je osigurai
ma. to se dogaa kad se strujni krug previe zagrije zato
to ste snagu preopteretili brojnim aparatima i l a m p a m a ?
Javlja li vam neka "bakterija" d a j e osigura pregorio ili da bi
zbog kratkog spoja m o g l o doi do poara u vaoj kui? N e ,
100
101
Endokrine lijezde
ovjeje tijelo je nezamislivo bez sustava endokrinih li
jezda. lijezde su aktivirajui organi u naem tijelu, bilo da
su djelatne u pojedinim funkcijama i postupcima, bilo da su
o d g o v o r n e g o t o v o za svaku funkciju i postupak unutar tijela.
Postoje lijezde s unutarnjim izluivanjem i lijezde s
vanjskim izluivanjem. Sve te lijezde p r o i z v o d e u malim
koliinama tvari koje poznajemo kao h o r m o n e .
Hormoni su proizvodi stvoreni u lijezdama i u veini slu
ajeva posredovani u krv ili u limfu, dok u n e k i m sluajevima
proizvode n a j e d n o m mjestu neku vrstu elektrinog kontakta,
ne bi li potaknuli, pokrenuli ili ublaili djelovanje na nekom
drugom, m o d a udaljenom mjestu.
Ocat
Sve n a p o m e n e u mojim knjigama i publikacijama o te
tnosti octa odnose se na bijeli, destilirani ocat i vinski ocat u
kojima prevladava acetonska kiselina.
isti j a b u n i ocat proizveden iz cijelih j a b u k a i niim razblaen sadri vrlo korisnu maleinsku kiselinu koja je itekako
potrebna kod probave.
Postoje tri vrste octa koje se mogu opoenito primjenji
vati: j a b u n i ocat, bijeli, destilirani ocat, te vinski ocat koji
se najee primjenjuje kao zain i koji ba kao i destilirani
bijeli ocat sadri u sebi acetonsku kiselinu.
Bijeli, destilirani ocat teti organizmu. On vrlo brzo razara
crvena krvna tjeleca i time dovodi do anemije. Nadalje, on je
tetan za s a m proces probave, zato to o n e m o g u a v a pravilnu
asimilaciju hrane. Ta vrsta octa ( C H 0 ) je proizvod vrenja
kiselih alkoholnih tekuina kao to su kupljena vina i napitci
od slada, poznatiji kao vinski ocat i sladorni ocat. Bijeli, de
stilirani ocat s visokim postotkom acelonske kiseline se u biti
najee primjenjuje.
4
Mlijeko
A k o n e k o m e treba umjesto majina mlijeka n e k o drugo
mlijeko, onda je sirovo kozje mlijeko najprimjerenije i najko
risnije za ljude svih starosnih doba.
Mlijeko ne smijemo nikad zagrijavati na t e m e r a t u r a m a
viim od 4 8 C , budui da kod temperature od 5 4 C veina
encima ugiba. Iz istih razloga ne bismo smjeli nikada piti pa
sterizirano mlijeko. Najbolje je piti kozje mlijeko n e t o m to
je podojeno, ako je ikako mogue, prije nego to se ohladi.
A k o se pak uva u hladnjaku, dobro zatvoreno, m o e izdrati
u vrlo d o b r o m stanju j e d a n do dva dana.
No, nikad nije dovoljno naglaena injenica da za djecu
nema boljeg mlijeka od majina mlijeka. Svjee sirovo kozje
mlijeko slijedi po svojoj kvaliteti odmah iza majina mlijeka.
Moju panju nakratko je privukla 22 mjeseca stara kerkica j e d n o g d o b r o g prijatelja. Majka ju je dojila godinu dana i
sve dok ju je dojila, pa i nekoliko mjeseci kasnije, djetetu nije
"curilo iz nosa", niti je imalo tjelesnih i duevnih smetnji - sve
dok joj se j e d n o g a dana nije dalo pasterizirano kozje mlijeko.
Otac djeteta drao je dvije koze koje su j e d n o g a dana ostale
bez mlijeka. P o k u a o je kupiti kozje mlijeko od p r o d a v a a ,
ali mu taj ree k a k o ne smije prodavati sirovo mlijeko, k a k o
je to z a k o n o m zabranjeno, mlijeko mora biti pasterizirano.
Moj prijatelj kupio je litru pasteriziranog kozjeg mlijeka i d a o
svom djetetu da pije.
Dva dana kasnije djetetu je poeo "curiti n o s " i bilo je sla
be volje. Otac je kupio dvije " s v j e e " koze i dao djetetu opet
sirovo mlijeko.
Unutar dva dana nestale su sve tegobe djeteta!
To nipoto nije rijedak dogaaj. Naprotiv - sirovo kozje
mlijeko je vrlo dobra ivena namirnica, dok kravlje mlijeko
stvara preveliku sluz.
106
107
109
Prirodno raanje
O v o je izvjee o s v e m u s t o j e uiteljica D i a n e Vallaster
Folton za vrijeme trudnoe inila i kako je njezin prvoroenac Eric odrastao na sirovoj hrani. Nikakav "recept za b e b e " .
Proitajte, a zatim "idite i tako inite!"
O v o su Dianine vlastite rijei:
"Bio je lipanj kad sam primijetila da sam trudna. U svojoj
iriesetitreoj godini trebala sam roditi prvo dijete. Koje li
iznenadne i potresne spoznaje! Jo mjesec dana kole, trideset
prvaia i beskonani formulari na zavretku kolske godine
kojima se moram posvetiti - sve me to prilino optereivalo.
Odjednom mi je salata koju sam toliko voljela poprimila
u ustima okus piljevine - moja prehrana poela je dobivati
posve nove crte. Izgledala je otprilike ovako:
1., 2. i 3. mjesec trudnoe nita mi nije prijalo osim grejp
frula i svjee oienih oraha, triput na dan.
4.,5. i 6. mjesec grejpfrut je i dalje bio glavni prehrambeni
artikl, ali istovremeno mi je poelo odlino prijati i ostalo
voe. Bio je mjesec rujan, najbolje vrijeme za kupine. Osim
toga, uspjelo nanije pronai vrlo ukusne ljive, suene ljive,
kruke i jabuke, koje nisu bile prskane. Proitali smo daje
aj od listova ma/ina vrlo dobro piti u trudnoi, zato smo po
etkom rujna posjetili livadu s malinama kod svojih susjeda i
nabrati punu vreicu listova koje smo osuili na ploi. Od ruj
na do l. oujka pila sam najmanje pola litre aja dnevno. Bilo
je teko pronai dobru mrkvu, ali us/ jelo nanije, dobili smo je
u dovoljnim koliinama da smo mogli svakog dana pripremiti
pola litre soka od mrkve. Budui da me naporan rad tijekom
kolske godine prilino isrepio, smatrala sam da bih trebala
uzimati neke dodatne tvari koje bi me inile krepkijom. zato
sam dnevno uzimala 6 tableta algi. 6 tableta prirodnog kalci
ja, vitamin li. 2 ajne liice jetrenog ulja od baka/ara. budui
110
114
115
114
115
te da je izgubljeno
117
Na to trebate paziti
/.
Budite strpljivi
Budite
tolerantni
i puni suosjeanju!
Higijenu
Odstranjivanje otrova
Izvanredna istoa je prvi k o r a k prema zdravom tijelu.
S v a k o nagomilavanje ili zadravanje bolesnih tvari ili otpa
dnih proizvoda u naem tijelu oteava napredovanje u smjeru
ozdravljenja.
Prirodni kanali izluivanja su plua, pore na koi, bubrezi
i crijeva.
Znojenje nastaje djelovanjem znojnih lijezda. Te lijezde
izluuju otrove koji bi za nas bili tetni ukoliko bi se zadrali
u tijelu. Bubrezi izluuju konane p r o i z v o d e hrane i tjelesnu
izmjenu tvari koje su primili od jetre. Crijeva ne izluuju
s a m o otpadnu hranu, n e g o sve otpadne tvari koje n a z i v a m o
tjelesnim otpadom, naime, istroene stanice i tkiva - rezultat
nae tjelesne i d u h o v n e aktivnosti - koje bi u sluaju da nisu
odstranjene izazvale truljenje bjelanevina, to dovodi do tro
vanja ili stvaranja suvine kiseline.
Sadraj eera u tom tjelesnom otpadu ima m n o g o p o dmuklije djelovanje nego to obino mislimo; njegovo od
stranjivanje znai j e d a n od prvih koraka u smjeru oiglednog
napredovanja.
Djelotvorna metoda p o m o u koje se to odstranjivanje d o
sta brzo postie - osobito kod odraslih - jest sljedea (Napo
mena: Ne primjenjujte taj postupak odstranjivanja otrova kod
cipendicitisa Hiti upale slijepog crijeva te slinih stanja):
K a o prvo, popijte ujutro o d m a h nakon ustajanja !4 litre
solne rastopine ili pomijeajte jednu licu trpke soli (natrijcva
sulfata) u etvrt litre tople ili hladne vode. Svrha te rastopine
nije da isprazni crijeva - to ona bez daljnjega ini - ve da
leko vie, njena svrha je da otrovne tvari ili tjelesne otrove,
l Proitajte lukoder ilustrirano poglavlje o kiisiiraitju u mojoj knjizi "l vi moete ponovno biii
120
123
SIROVI SOKOVI
OD VOA I POVRA
124
125
Terapeutske primjene
kod odreenih bolesti
Brojke koje se navode kod bolesti odnose se na broj rece
pta na popisu mjeavina sokova. Djeca i mlade trebaju piti
sokove u manjim koliinama.
Odrasli piju d n e v n o najmanje pola litre, a mogu i neto
vie, mjeavina koje propisuju recepti, i to nekoliko tjedana
uzastopce, dok se ne postignu vidljivi rezultati.
Sokovi za svaku bolest nabrajaju se redoslijedom njihove
najvee djelotvornosti. Sokove koje s m a t r a m prijeko p o
trebnim, otisnuti su m a s n i m p i s m o m , to ne znai da ostali
nemaju pozitivno djelovanje. A k o je ikako m o g u e , d n e v n o
treba popiti najmanje pola litre svake mjeavine iji broj rece
pta je otisnut masnim p i s m o m .
Na primjer, kod artritisa (kostobolja, ulozi, giht, upala
zglobova) pije se najmanje pola litre mjeavine prema receptu
br. 22 (grejpfrut), zatim pola litre mjeavine prema receptu
br. 61 (sok od m r k v e i pinata, pomijeani) i najmanje pola
litre mjeavine prema receptu br. 37 (sok od m r k v e i celera,
pomijean). To znai ukupno dvije litre dnevno, to obino
unutar r a z u m n o g v r e m e n s k o g razdoblja dovodi do vidljivih
rezultata. O s i m toga, p o k a z a l o se vrlo korisnim dodati tome
pola litre mjeavine prema receptu br. 30 (mjeavina soka od
mrkve, repe i krastavaca). Ti sokovi piju se tijekom itavog
dana u r a z m a c i m a od dva sata izmeu pojedinih mjeavina.
Imajte na pameti da mijeanjem razliitih vrsta sokova
mijenjate kemijski sastav svakog pojedinog soka, tako da se
127
Recepti
Ovdje ne navodim recepte za sokove od voa. Ti sokovi
imaju svi redom izvrsnu mo ienja, bez obzira piju li se
sami ili pomijeani. Proitajte s tim u vezi moju knjigu "Dne
vno svjee salate odravaju vae zdravlje ".
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
130
Mrkva
Kalij (mrkva, celer, perin i pinat)
Cikla i njeni listovi
Crveni k u p u s
Zelje
Celer
Krastavci
Maslaak
Endivija
Zelena paprika
Hren i limun
Salata glavatica
Perin
Rotkva i listovi rotkve
pinat
Zelene mahune
Keleraba i listovi kelerabe
Potoarka ili draguac
Lucerna
Jabuke
K o k o s o v orah
Grejpfrut
Limun
Narane
Mogranj, ipak, nar
Mrkva i cikla
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
Mrkva, j a b u k a i cikla
Mrkva, cikla i celer
Mrkva, cikla i k o k o s o v orah
M r k v a , cikla i krastavci
Mrkva, cikla i salata glavatica
Mrkva, cikla, salata glavatica i keleraba
Mrkva, cikla i pinat
Mrkva i kupus
M r k v a , k u p u s i celer
M r k v a , k u p u s i salata glavatica
Mrkva i celer
Mrkva, celer i endivija
Mrkva, celer i salata glavatica
Mrkva, celer i perin
M r k v a , celer i rotkva
M r k v a , celer i pinat
M r k v a , celer i keleraba
Mrkva i krastavci
Mrkva i maslaak
M r k v a , maslaak i salata glavatica
M r k v a , maslaak i pinat
M r k v a , maslaak i keleraba
Mrkva i endivija
Mrkva, celer, endivija i perin
Mrkva i zelena paprika
Mrkva i salata glavatica
Mrkva, salata glavatica i lucerna
M r k v a , salata glavatica i krastavci
Mrkva, salata glavatica i pinat
M r k v a , salata glavatica i zelene m a h u n e
Mrkva, salata glavatica, zelene mahune i crveni kupus
M r k v a , salata glavatica i keleraba
59.
Mrkva i perin
131
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
Mrkva i rotkva
Mrkva i pinat
M r k v a , pinat, keleraba i draguac
Mrkva i keleraba
Mrkva, keleraba i draguac
Mrkva i draguac
Mrkva i lucerna
Mrkva i j a b u k e
Mrkva i k o m o r a
Mrkva i kokosov orah
Grejpfrut, limun i narana
Mrkva i narana
Mrkva i mogranj ili ipak
M r k v a , salata glavatica i mogranj
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
85.
86.
Kupus i celer
Celer, krastavci, perin i pinat
Celer, krastavci i keleraba
Celer, maslaak i pinat
Celer, endivija i perin
Celer, salata glavatica i pinat
Celer, pinat i perin
Celer i zelene m a h u n e
Crveni kupus i zelene m a h u n e
Mrkva, crveni k u p u s i zelene m a h u n e
Mrkva, paroge i salata glavatica
M r k v a , hren i draguac
M r k v a , pastrnjak, krumpir i draguac
320 g
20 g
60 g
lOOg
400 g
100g
primjenjujte
listove
korijen.
220 g
180 g
100g
133
Br. 2 8 : Mrkva
Cikla
Celer
250 g
100 g
150 g
350 g
100 g
50 g
300 g
lOOg
100 g
Br. 3 1 : Mrkva
Cikla
Salata
300 g
100 g
100 g
250
100
100
50
Br. 3 3 : Mrkva
Cikla
pinat
300 g
100 g
100 g
350 g
150 g
Br. 3 5 : Mrkva
Zelje
Celer
250 g
125 g
125 g
134
g
g
g
g
250 g
125 g
125 g
250 g
150 g
50 g
250 g
150 g
100 g
300 g
150 g
50 g
Br. 4 1 : Mrkva
Celer
Rotkva
250 g
150 g
100 g
Br. 4 2 : Mrkva
Celer
pinat
225 g
150 g
125 g
Br. 4 3 : Mrkva
Celer
Keleraba
250 g
200 g
50 g
Br. 4 4 : Mrkva
Krastavci
350 g
150 g
Br. 4 5 : Mrkva
Maslaak
400 g
100g
Br. 4 6 : Mrkva
Maslaak
Salata glavatica
300 g
100 g
100 g
Br. 4 7 : M r k v a
Maslaak
pinat
300 g
100 g
100g
Br. 4 8 : Mrkva
Maslaak
Keleraba
350 g
100 g
50 g
Br. 4 9 : Mrkva
Endivija (eskarol)
400 g
100 g
Br. 50: M r k v a
Celer
Endivija (eskarol)
Perin
250 g
150g
50 g
50 g
Br. 5 1 : Mrkva
Zelena paprika
Br. 52: Mrkva
Salata glavatica
136
400 g
100 g
350 g
150 g
Br. 5 3 : Mrkva
Salata glavatica
Lucerna
300 g
125 g
100 g
250 g
150 g
100 g
Br. 5 5 : Mrkva
Salata glavatica
pinat
250 g
125 g
100 g
300 g
125 g
75 g
200 g
100 g
100g
100 g
300 g
125 g
75 g
400 g
100g
350 g
150 g
Br. 6 1 : Mrkva
pinat
300 g
200 g
137
Br. 6 2 : Mrkva
pinat
Kcleraba
Draguac
Br. 6 3 : Mrkva
Keleraba
Br. 64: M r k v a
Keleraba
Draguac
8
g
g
50 g
1 2 5
, ( ) ( )
8
g
g
g
100 g
0
400 g
100g
Br. 6 6 : Mrkva
Lucema
g
100 g
g
200 g
Br. 69: M r k v a
K o k o s o v orah
Br. 7 1 : Mrkva
Narana
138
350 g
150 g
Br. 7 3 : Mrkva
Cikla
Mogranj ili ipak
300 g
75 g
125 g
225 g
150 g
125 g
175 g
325 g
250 g
100 g
50 g
lOOg
300 g
150 g
50 g
250 g
125 g
125 g
350 g
100 g
50 g
7 5
Br. 6 5 : Mrkva
Draguac
Br. 7 2 : Mrkva
Mogranj ili ipak
g
200 g
1 Q
g
0 g
g
100g
00 g
l 5
g
g
139
225 g
150 g
125 g
Br. 8 1 : Celer
pinat
Perin
300 g
150 g
50 g
375 g
125 g
225 g
275 g
200 g
150 g
150 g
Br. 8 5 : M r k v a
paroge
Salata glavatica
250 g
125 g
125 g
Br. 8 6 : Mrkva
Rotkva
Draguac
250 g
125 g
125 g
200
125
125
50
od cikle,
g
g
g
g
141
BOLESTI I RECEPTI
145
A n g i n a pectoris: 6 1 , 2, 30
Stezanje i jaki bolovi u predjelu srca kao posljedica nei
stoe u krvi, a esto i kao posljedica opasnih plinova u debe
lom crijevu.
Apendieit: 1, 2, 30, 61
Upala crvolikog produetka na donjem dijelu slijepog cri
j e v a , prouzroena pretjeranim nagomilavanjem otpadnih tvari
u d e b e l o m crijevu koje se ne izluuju. Apendieit je lijezda
ija izluina bi trebala neutralizirati prekomjerno truljenje i
bolesno irenje bakterija u debelom crijevu, to m o e imati
tetne posljedice na debelo crjevo.
Apopleksija: 6 1 , 62, 2, 28, 39
Iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (plua,
srca ili m o z g a ) , redovito praen onesvjeivanjem. Svodi se
na neistou u krvnim sudovima, npr. na anorganski kalcij,
ako g o d i n a m a k o n z u m i r a m o proizvode od kroba i m a s n e
prehrambene artikle. Kao suuzronici javljaju se zaepljenja
u donjem dijelu crijeva i upijanje otrova k a o posljedice za
epljenja. Dnevno ponavljana klistiranja i stroga prehrana iz
svjeih, sirovih ivenih namirnica s najmanje dvije litre soka
na dan zacijelo su najbolji lijek protiv apopleksije.
Artritis: 2 2 , 6 1 , 6, 37, 30
Kostobolja, ulozi, giht, upala zglobova koja nastaje uslijed
odlaganja anorganskog kalcija u hrskavici zglobova, to je
pak posljedica pretjeranog uzimanja koncentriranih ugljikohidrata. Proitajte poseban odlomak o toj temi.
A s t i g m a t i z a m : 1, 6 1 , 30, 50
Nepravilnost one ronice i lee z b o g ega u oku nastaje
nejasna slika. T a j e bolest prouzroena pomanjkanjem ivoto147
Bolest ui: 6 1 , 3 0 , 4 0
Posljedica nedostatne probave masnoa i pretjeranog vre
nja u tijelu zbog nedovoljnog izluivanja ui i posredovanja
izluevina jetri. Alkoholna pia, ukljuivo i pivo, prouzrouju
degenraciju jetre i esto kronine p r o b a v n e smetnje. Peene i
m a s n e ivene namirnice su najei uzroci bolesti ui.
Astma: 61, 1 1 , 3 7 , 6 0 . 4 1
Nestaica daha, napadi tekog i kratkog disanja, ekstremne
p o t e k o e s disanjem uslijed skupljanja sluzi u bronhijima.
Bolesnici koji slijede zakon prirode nemaju nikakvih pote
koa s oslobaanjem od te kazne koja ih je snala zbog uzi
manja prehrambenih artikala to stvaraju suvinu sluz. Kad je
ovjek j e d n o m izlijeen od astme, m o e opet zadobiti tu bo
lest, a k o j e d e prevelike koliine bijelog kruha i proizvode od
mlijeka, te ako pije puno kravljeg mlijeka. G o t o v o sve vrste
koncentriranih ugljikohidrata i svi mlijeni proizvodi, sirevi
itd. d o v o d e nas u napast da ponovno p r i z o v e m o tu opaku
bolest. Alcrgijski testovi, medikamenti poput "lijeka za sve",
pretrage krvi i pljuvake u pravilu s a m o pogoravaju tu stvar.
Uzrok astme je sluz. Proitajte odlomak o hrenu.
148
Bronhitis: 6 1 , 4 5 , 1 1 , 3 0 , l , 37, 6 0 , 4 1
Upala bronhija uslijed prevelike sluzi u tijelu. Priroda nas
preko bronhitisa upozorava na pretjerano skupljanje otpadnih
tvari u tijelu.
Ukoliko ne o b r a a m o panju na to upozorenje, priroda
e temperaturu moda podii do vruine, ne bi li spalila to
s m e e . Ukoliko ne o b r a a m o panju ni na to upozorenje i ne
m a m o pravog interesa za svoje stanje, priroda nas snabdjeva
bakterijama kao strvinarima, to m o e dovesti do prehlada,
gripe ili upale plua. Interesantno je i zanimljivo promatrati
kako brzo se rtva moe oporaviti od takvih stanja, ako pri
mjenjuje ispiranje crijeva i klistiranje. Proitajte lanak o
odstranjenju otrova.
B r u h , kila: 6 1 , 1 , 2 , 1 5 . 3 0
Ispadanje pojedinih dijelova trbunih organa iz trbune
upljine - posvema ili djelomino. Uzrok t o m e je nedovoljna
rvslina okolnog vezivnog tkiva i miia.
149
B u b r e n i k a m e n c i : 2 3 , 3 0 , 6 1 , 4 0 , 2 9 , 2 8 , 59 (u ai vrue
vode)
A n o r g a n s k a supstancija, uglavnom kalcij iz koncentrirane
hrane bogate krobom, koja se u b u b r e z i m a pretvara u ka
mence.
Bubuljice: 6 1 , 6 , 30, 1,47
Toksina talona tvar koja p o k u a v a kroz kou napustiti
tijelo. Jedna od prirodnih metoda jest temeljito ienje orga
nizma, po mogunosti ve u djetinjstvu.
Ciroza jetre: 1,61,30
Neposredna posljedica preoptereenja jetre uslijed proba
ve prevelikih koliina proizvoda od kroba, prije svega bije
log brana, koji dovode do otvrdnua tkiva jetre.
C i s t i t i s (katar m o k r a n o g mjehura): 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 51
Upala m o k r a n o g mjehura. Proitaj o d l o m a k o potekoa
ma s mjehurom.
i r e v i (osobito irevi eluca): 6 1 , 1 , 3 0 , 5, 3 7 , 6
Bolest uslijed nedovoljne ishrane, prouzroena bolesnim
tkivom. irevi su posljedica probave pogreno sastavljenih
ivenih namirnica koje podlijeu stanju vrenja i truljenja.
Bolest se m o e svoditi i na pretjerane brige te na ostale nega
tivne suuzronike o kojima opirnije g o v o r i m u o d l o m c i m a o
"raku" i "tumorima".
Difterija: 6 1 , 2 , 4 0 , 3 0 , 4 7
Bolest koju karakterizira upala sluznica drijela, stvaranje
i irenje diflerijskih bakterija, ponekad nakon odstranjenja
nepanih krajnika. Povoljno tlo za irenje bakterija ini g o m i
lanje otpadnih tvari kao posljedica nedovoljnog izluivanja iz
150
Emfizem: 87
( Rije u prijevodu znai napuhlinu). Pretjerano proirenje
plua nagomilavanjem zraka ili plina u njima.
Encefalitis: 6 1 , 3 0 , 4 0 , 3 7
Upala mozga kao posljedica p o r e m e e n o g ili bolesnog
ivanog sustava. 60 grama soka od perina triput na dan
- ujutro, o podne i naveer - te nekoliko puta ponovljeno klistiranje pokazalo se najuinkovitijim u lijeenju.
Enureza: 30, 40, 29
Nehotino mokrenje (u snu), nemogunost zadravanja
mokrae, najee prouzroeno anorganskim kristalima
oksalne kiseline u bubrezima ili mjehuru. Proitajte o d l o m a k
o oksalnoj kiselini.
Epilepsija (padavica): 6 1 , 15, 2, 3 0 , 40
Bolest koja se oituje u iznenadnim napadajima greva i
gubitka svijesti. Uzrok joj je preveliko trovanje i gladovanje
ivanog sustava. Ponekad su joj uzronici gliste u d e b e l o m
crijevu. Primjer za to bila je dvadesetiest godinja ena.
Poslije d v a d e s e t i o s m o g uzastopnog dnevnog ispiranja cri
j e v a izala je iz debelog crijeva masa glista veliine m u k e
ake. Nekoliko daljnjih ispiranja dovelo je do iste stolice te
se epileptiki napadaji nisu nikad vie ponovili. To bi mogla
biti puka sluajnost, ali su mnogi slini sluajevi nesumnjivo
pouni.
Furunkul: 6 1 , 3 0 , 5 5
Jajoliki ir (poganac, potkonjak) prouzroen neistoom
u krvi. Neistoa dovodi do bakterijskih infekcija preko z n o j
nih lijezda ili donjih dijelova dlaka. Primjena sulfamida i
ostalih lijekova m o e imati vrlo tetne posljedice.
153
157
160
L e u k e m i j a : 1, 2 6 , 4 8 , 53
E k s t r e m n o brzo irenje bijelih krvnih zrnaca koje dovodi
do unitavanja crvenih krvnih zrnaca. Uzrok je nedostatak
organskih molekula u hrani - previe k u h a n e hrane, previe
kroba i eera, previe mesa, a nedovoljno svjeih sokova,
sirovog povra i voa.
Malarija: 6 1 , 1 1 , 1 , 3 0 , 4 1 . 1 5
Posljedica neistoe u krvi i pretjeranog skupljanja otpa
dnih tvari u tijelu, a k o se ovjek z a d r a v a ili kree u z a g a e
n o m , nezdravom ozraju, tako da ivotinjski paraziti i b a k t e
rije mogu prijei u njegovo tijelo i iriti se u njemu.
Dok neki ljudi, p o g o e n i malarijom, svoje tijelo obino
nasiuju kininom, a t a b r i n o m i ostalim lijekovima, mi e m o
radije izvriti n u n o p o t r e b n o odstranjivanje otrova iz tijela
(proitaj o d l o m a k o odstranjivanju otrova), kako b i s m o tijelo
oslobodili od s p o m e n u t i h otrova.
Malteka groznica: 6 1 , 30, 2 0 , 22, 2 3
Jedna od metoda koju primijenjuje priroda za spaljivanje
otpadnih tvari u tijelu. U tom sluaju bakterije koje aktiviraju
raspadanje otpadnih tvari, slikovito reeno, vre ulogu " p o
tpaljivaa" koji podie temperaturu u intervalima, a p o n e k a d
i kontinuirano. A k o nema otpadnih tvari, nema ni groznice!
Bakterije malteke groznice razmnoavaju se u pasterizira
n o m mlijeku.
Mastoiditis: 6 1 , 32, 2
Posljedica gomilanja sluzi u podruju sljepoone kosti
lubanje iza uha koja izaziva upalu. Mastoiditis se javlja
ve u djetinjstvu ako se hranimo s m n o g o kravljeg mlijeka
- p o g o t o v o pasteriziranog - i ako j e d e m o puno bijelog kruha,
itarica, kolae i ostale p r o i z v o d e od brana. Najbolja metoda
161
Mokrenje u krevetu: 30
Ta bi navika m a l e djece trebala nestati u prvoj ili drugoj
godini ivota. Ukoliko nije nestala, nemojte djetetu davati ni
kakve napitke poslije 16 sati, ali mu dozvolite preko dana da
pije do mile volje. Pratite zbivanja i utvrdite kad se otprilike
djetetu dogaa mokrenje, probudite ga sljedee noi deset do
20 minuta prije log v r e m e n a , i nastavite s buenjima sve dotle
dok se dijete s a m o ne probudi u odreeno vrijeme. Kuhani
pinat i rabarbara produuju trajanje te loe navike, budui da
anorganski kristali oksalne kiseline nadrauju bubrege.
Mrena na oku: 1, 6 1 , 50
Proitajte o d l o m a k o soku od endivije i mreni na oku.
Multipla skleroza: 6 1 , 40, 59, 2 , 1
M e n o p a u z a : 6 1 , 32, 7 3 , 30, 2
Kazna koju ene plaaju zato to su polovicu ivotnog
vijeka (40 do 50 godina) j e l e tetne ivene namirnice koje
ne mogu prehraniti krv i ostale dijelove tijela, tako da je ne
mogua bilo kakva brza i postojana regeneracija.
Menstruacija: 6 1 , 5 9 , 3 0 , 68, 2
Prouavanje slikovitog
"Prikaza endokrinih lijezda", o
emu je ve bilo rijei, otkriva nam nekoliko glavnih uzroka
menstrualnih smetnji (proitaj odlomak o lijezdama).
M i g r e n a : 6 1 , 2 , 30, 1 5 , 4 7 , 3 7
Neista krv i pothranjenost ivanih centara d o v o d e do
intenzivnih bolova - obino samo na jednoj strani glave - koji
dotinog ovjeka ine bezvoljnim i deprimiranim.
162
Netritis: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 29, 5 9
Upala bubrega do koje obino dolazi z b o g pretjeranog
stvaranja kiseline.
Nervoza eluca: 23 (u ai vrue vode), 6 1 , 1, 30, 15
Posljedica neispravne probave zbog pogrenog sastava i
venih namirnica. M o e nastati i kao posljedica stresa, briga
i straha.
N e r v o z a : 6 1 , 3 7 , 3 0 , 4 0 , 15
Razdraljivost odreenih ivanih centara prouzroena
pomanjkanjem organskih, alkalijskih ivenih namirnica.
Nesanica: 6 1 , 3 7 , 2 2 , 3 0
Stanje u kojem ovjek ne moe zaspati. Uzrok je u ivanoj
napetosti ili u prevelikim koliinama kiseline u organizmu.
Neuralgija: 6 1 , 37, 30. 4 0
Jaki bolovi n e k o g ivca kojemu nedostaju hranjive tvari.
Neurastenija: 6 1 , 3 7 , 2, 30, 40, 55
Funkcionalna iscrpljenost i v a n o g sustava uslijed ne
dovoljnog opskrbljivanja o r g a n s k o m hranom. Simptomi se
pokazuju u trajnoj ivanoj napetosti, brigama, strahu ili
pretjeranom radu.
Neuritis: 2 3 , 3 0 , 6 1 , 4 0
O b i n o posljedica natalocnih tvari koje potiskuju ivce
i miie, izazivajui j a k e bolove. Glavni uzrok te patnje jest
probava mesa. M e s o proizvodi tolike koliine mokrane kise
line da su miii prezasieni njome te se naposljetku poinju
stvarati kristali.
164
Nimfomanija: 6 1 , 2, 3 0 , 15, 2 9 , 40
Spolna nezasitnost kod ena uslijed pretjeranog k o n z u m i
ranja zaina, alkohola, duhana ili pak uslijed pogrene k o m
binacije ivenih namirnica. Ponekad prouzroena funkcio
nalnim smetnjama i tjelesnim anomalijama organa; i j e d n o i
drugo m o e se s lakoom korigirati.
Orhitis: 3 0 , 6 1 , 4 0 , 2 9 , 3 7 , 5 9
Upala monji ( m u d a ) pruzroena pretjeranim pohranji
vanjem otpadnih tvari u organizmu, a katkada i njihovom
zlouporabom.
Ospice: 6 1 , 3 0 , 1 , 2
Virus ospica r a z m n o a v a se u sluzi, pogotovo u sluzi koja
nastaje iz otpadnih tvari probave mlijeka te koncentriranih
proizvoda sa krobom i eerom. Ukoliko ne bi bilo tog
rasadnika, virus ne bi m o g a o egzistirati. Kad se neko dijete
hrani kravljim mlijekom, itaricama, kruhom i p u d i n g o m , ne
m o e se oekivati nita drugo do razmnoavanja tog nezna
tnog virusa. Teka hrana, itarice i mlijeko najbolje su tlo za
razmnoavanje bakterija. Masti tjeraju otrov u kou i preko
nje natrag u tijelo te e se prije ili kasnije ponovno pojaviti u
o v o m ili o n o m obliku neke bolesti.
Dijagnoza odoka bolje je to dokazala od svih laborato
rijskih metoda do kojih s m o doprli. Ista obrada koja se vrlo
uspjeno primjenjuje kod prehlada j e d n a k o je djelotvorna i
kod ospica.
O v a p n j e n j e arterija itd.: 6 1 , 2, 8 0 , 2 8 , 55
Posljedica nedostatka ivotonosnog, organskog kalcija, a
istovremeno prevelike koliine anorganskog kalcija u hrani.;
krvni sudovi gube elastinost i u ilama se zgruava krv. Ta
loenje anorganskog kalcija pretvara elastine stijenke krvnih
165
Potekoe s g r l o m : 6 1 , 1 L 30, 1
O b i n o se svode na pretjeranu sluz u grlu koja je najee
prouzroena pretjeranim konzumiranjem mlijeka, kroba i
eera.
Potekoe s m j e h u r o m : 30, 61
Stanja razdraenosli u tom organu obino su posljedice
prevelike kiseline koja se nagomilava kroz probavu prehram
benih artikala koji ostavljaju za s o b o m kisele, nedovoljno
probavljene ili nerastopljene proizvode - na primjer kristale
m o k r a n e kiseline uslijed probave m e s a i kristale oksalne ki
seline uslijed probave kuhanog pinata ili rabarbare. Pustimo
li te kristale rasti, mogu prerasti u k a m e n c e .
Odstranjivanje tih kamenaca spaljivanjem, operacijom,
rendgenskim i radijskim zraenjem te raznim lijekovima
j o uvijek ne znai da s m o odstranili uzroke. Ba naprotiv
- vjerojatno e se nakon toga stanje pogorati. Pretjerano kon
zumiranje kroba takoer je j e d a n od uzroka. Upala mjehura
m o e zadavati bolove kod mokrenja, to dovodi do oteenja
stijenki mjehura. Takvo stanje naziva se cistitis.
Kamenci mjehura mogu se stvarati unutar s a m o g mjehura
ili mogu dospjeti u njega iz bubrega. Proitajte odlomak o bu
brenim k a m e n c i m a . Potekoe s mjehurom kod m u k a r a c a
su najee p o v e z a n e s problemima prostate.
Potekoe s prostatom: 23, 3 0 , 6 1 , 1, 85
M o g u nastati kao posljedica ekscesa ili nedostatka ivotonosne hrane tijekom proteklih godina.
Prehlade: 6 1 , 1 1 , 3 0 , 4 1 , 6 0 , 2 3
Isto to i katar ili upala sluzne o p n e nekog organa (nosa,
eluca, grla itd.), samo u neto blaem i podnosivijem obli
ku. Ispiranje crijeva ili klistiranje pokazali su se osobito
167
P r o l a p s : 6 1 , 2 , 3 0 , 4 0 , 15
Nepravilan poloaj nekog organa zbog pomaka ili spu
tanja miia, o d n o s n o poputanja veza koje ga dre. Uzrok
bolesti je gubitak tonusa ili n o r m a l n o g stanja napetosti miia
i i v a n o g sustava uslijed loe prehrane.
Proljev: 1, 2
Kad ovjek nita ne p o d u z i m a glede pravovremenog ie
nja debelog crijeva, o n o je preputeno prirodnom ienju.
Proirenje vena: 6 1 , 2, 30, 62, 15
Posljedica prehrane bogate koncetriranim proizvodima sa
krobom i eerom koja dovodi do slabljenja stijenki vena.
Psorijaza (svrab, uga): 6 1 , 3 0 , 15, 1,2
Najee su to kolonije bakterija koje se hrane raspadljivim, otpadnim tvarima te pokuavaju napustiti tijelo preko
pora na koi to povlai za sobom razdraivo stanje.
R a h i t i s : 6 1 , 1 , 4 8 , 3 7 , 6, 30, 46
Nedostatak vitamina D a po svoj prilici i nedostatak anor
g a n s k o g kalcija i drugih elemenata. Posljedice su poremeaji
izmjene kalcija i fosfora koji d o v o d e do slabljenja i izobliavanja kostiju.
Rak: 1,61
Skupine ili gnijezda epitelnih stanica koje su napola
izgladnjele zbog nedovoljnih koliina organske hrane. Pro
bava koncentriranih proizvoda od kroba te mesnih proizvoda
samo pospjeuje njihovo irenje. Proitajte odlomak o soku
od mrkve, gdje se temeljito govori o raku.
Uspostavilo se da je j e d a n od suuzronika rakastih obolje
nja i dugotrajna ljutnja.
169
R e u m a : 23, 3 0 , 61
M e s o i proizvodi od mesa svih vrsta ne mogu se probaviti,
a da pritom ne skupljaju prevelike koliine mokrane kiseli
ne u tijelu. (Proitajte o d l o m k e o s o k o v i m a od mrkve, repe i
krastavaca). A k o je ta mokrana kiselina pohranjena u tijelu,
preuzimaju je miii i prije ili kasnije ona se kristalizira. Otri
kristali mokrane kiseline esto su uzrok reumatskih bolova.
Meutim, m n o g a reumatska oboljenja nemaju uzrok u sku
pljanju mokrane kiseline, nego u skupljanju ostalih talonih
tvari.
Sifilis: 6 1 , 3 0 , 66, 62, 5 1 , 4 6
Oznaka kojom se oznaava prisutnost spirohetnih bakterija
u tijelu, kad se ondje nade dovoljno otpadnih tvari potrebnih
za njihovo razmnoavanje. Te otpadne tvari obino potjeu od
ivenih namirnica koje sadre u sebi krob, zatim od mesa i
pasteriziranog mlijeka.
Siva m r e n a : 6 1 , 5 0 , 1 , 4 0 , 30
alosni veo preko onih lea do kojega je dolo zato
to organi vida, ivci i tkivo, ne dobivaju dovoljnu koliinu
hranjive tvari. Kirurki zahvat m o e dodue u nekim sluaje
vima p r i v r e m e n o biti od koristi, ali je doista posve neupitna
spoznaja da priroda m o e bolje i temeljitije obaviti taj posao
od najstrunijeg ovjeka, pod pretpostavkom da bolesnik u
potpunosti surauje s prirodom. Proitajte odlomak o soku
od endivije.
Skleroza: 6 1 , 6 2 , 3 2 , 3 0
O t v r d n u e tjelesnog tkiva (usporedi: Multipla skleroza)
Skorbut: 61, 1 5 , 2 , 3 0 , 29
Bolest koja se razvija uslijed uzimanja hrane siromane
170
174
Tumori: 62,61,30, 40
u mozgu
u kostima
u jetri
na maternici
Izrasline prouzroene nedostatkom organskih elemenata i
pretjeranom probavom koncentriranih, anorganskih ivenih
namirnica - najee proizvoda od brana. Suuzronici su de
struktivno, negativno osjeajno stanje, kao s t o j e dugovjena
ljutnja, frustracije itd.
T u m o r n a m o z g u : 6 3 , 61, 3 0 , 4 0
Posljedica neistoe u krvi koja se ukruuje u k i v n i m su
dovima mozga. T u m o r vri pritisak u unutranjosti lubanje i
dovodi do smetnji u govoru, miljenju i kretanju, ve prema
tome gdje je sjedite tumora. Kirurki zahvati spaavaju sve
ga 50 posto bolesnika.
U p a l a b u b r e n e zdjelice (pijelitis): 3 0 , 6 1 , 1 , 40, 2 9 , 2 8 ,
59
Upala u podruju lea ili bubrega najee izazvana pre
tjeranim skupljanjem mokrane kiseline u organizmu.
U p a l a d e b e l o g c r i j e v a (kolitis): 6 1 , 3 0 , 1
Upala debelog crijeva uslijed zaepljenja i duevne ili organ
ske nervoze koja dakako naruava proces probave. Obino se
glavni uzrok pripisuje pomanjkanju ivotonosne, organske hra
ne za besprijekoran rad crijeva. Kuhana hrana sastoji se od mr
tvih molekula, koje nisu u stanju odravati ili obnavljati stanice
i tkivo. Da bi se upaljeno tkivo debelog crijeva smirilo, ovjek bi
trebao piti mlaenicu (tekuinu koja se dobiva kad se tepe vrhnje
u stapu i izrauje maslac), pod pretpostavkom da se posve opre
dijelio za ispravno pripremanu sirovu hranu. Pritom se ne smije
175
Upala krajnika: 6 1 , 3 0 , 2, 1
Upala drijela kao posljedica prevelikih nakupina otpa
dnih tvari tijela i hrane u organizmu. Kad se stvori apsces
(gnojni ir), to je znak da se radi o o t p a d n i m tvarima koje se
skupljaju u podruju krajnika (vidi "tonzilitis").
Upala krajnika ukazuje na potrebu odstranjivanja otrova iz
tijela (vidi "odstranjivanje otrova").
176
Uzetost: 6 1 , 4 0 , 3 0 , 6
Gubitak sposobnosti da se kontroliraju ili koordiniraju
svjesni i nesvjesni pokreti miia. Uzrok tome je izgladnjelost
centara ivanog sustava.
Uzetost kod djece: Oboljenje sivog tkiva lene modine.
Uzrok valja traiti u poremeenoj mijeni tvari, u prevelikim
177
184
185
188
189
LITERATURA
Harvey i Marilyn Diamond: "Fit fiirs L e b c n " - Fitnes za
ivot, I. dio
Harvey i Marilyn Diamond: "Fit furs L e b e n " - Fitnes za
ivot, II. dio
Marilyn Diamond: " N e u e EBkultur mit S o n n e n k o s t "
- N o v a kulura jedenja s obrocima sunca
Prof. Arnold Ehret: " D i e schleimfreie Heilkost" - Ljeko
viti obroci bez sluzi
Dr. John H. Tilden: "Mit T o x a m i e fangen alle Krankheiten a n " - S toksemijom zapoinju sve bolesti
Dr. Norman W. Walker: "Taglich frische Salate erhalten Ihre G e s u n d h e i t " - D n e v n o svjea salata odrava vae
zdravlje
Dr. Norman W. Walker: " D i c k d a r m t h e r a p i e " - Terapija
d e b e l o g crijeva (slikovni prikaz) " E n d o k r i n e D r u s e n " - En
dokrine lijezde (slikovni prikaz) "FuBreflexzonentherapie"
- Terapija p o m o u n o n o g refleksa (slikovni prikaz)
Dr. Norman W. Walker: " A u c h Sie konnen wieder j linger
w e r d e n " -1 vi m o e t e opet postati mladi
Dr. Norman W. Walker: "Zuriick aufs L a n d " - Povratak
prirodi
191
OAUTORU
D o b r o zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. N o r m a n W. Wal
ker bavio se preko sedamdeset godina zdravljem i p r e h r a n o m
te je svojim istraivakim radom i ivotom najbolje d o k a z a o
da zdravlje i dugi ivot m o g u ii ruku pod ruku.
Tek d a n a s otkrivaju neki napredni medicinari i strunja
ci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota
p o z n a v a o i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim
d o k a z o m da se ispravnom prehranom, d u e v n o m uravnnoteenou i higijenom m o e postii znatno dui, zdraviji ivot.
P r o g r a m prehrane i zdravlja dr. Walkera j e d n o s t a v a n je i lako
provediv. Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revoluci
o n a r n i m " pronalascima!
Dr. Walker poeo se zanimati za zdraviji nain ivota ve
na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe preopte
retio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve lijenike
"vjetine" nisu p o m o g l e , krenuo je dr. Walker novim putem i
postao p o n o v n o zdrav. Od tog vremena bavi se istraivanjem
uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da
ive urednije i due.
G o d i n e 1910. utemeljio je dr. Walker u N e w Yorku N o r w alk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je pod njegovim
v o d s t v o m dao vane doprinose za dui, aktivan ivot. Njegov
najvei doprinos bio je otkrie terapeutske vrijednosti sokova
od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sjedinjenim ameri
kim d r a v a m a , i m n o g i m drugim zemljama, gotovo su neza
misliva domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa
i povra. (Na alost, d a n a s se piju iskljuivo tvorniki sokovi,
koji ovjeku nanose vie tete nego koristi).
193
194
S t v a r n o kazalo
A c e t o n s k a kiselina 41
A d d i n s o n o v a bolest 72, 145
Adrenalin 41
Afonija 145
A k n e 145
Aktinij 44
A l b u m i n 146
A l b u m i n u r i a 146
Alge 43
Alge-granulat 4 3
Alge-listovi 43
Alge-tablete 43
Alkaloid 91
Alkohol 4 3 , 160
Alergije 146
Aluminij 44
A m e b n a dizenterija 71
A m i n o k i s e l i n e 23
Aneminost 49
Ananas 45
A n g i n a pectoris 147
A n i o v celer 86
Antitijela 146
Antiseptik 99
Antitoksin 165
A n u s (mar, upak) 63
A p e n d i k s 147
Apendicitis 147
Apetit 56
Apopleksija 147
Apoteka 45
Argon 44
A r o m a 52
Arsen 44
Artritis 147
Artikulacija 146
Asparagin 91
Astma 148
Astigmatizam 147
Atabrin 161
A t o m s k o doba 22
Autoliza 63
Avokado 113
Bakar 44
Bakterije 42
Balast 42
B a n a n e 113
Barij 44
Bolovi u trbuhu 70
Barijev sulfat 89
Bijelo brano 49
Bijeli kruh 148
Bjelanevina mesa 63
Bjelanevine 61
Bjclotok 148
Boja lica 56
Bojila 56
Bolesti 143
Bolesti j e t r e 148
Bolesti srca 18
Bolnica 18
Bor 44
Bradavica 145
Breskva 81
Brige 17
Brightova bolest 146
Brom 44
Bronhij i 80
Bronhitis 149
Bubrezi 150
Bubreni k a m e n a c 150
Celuloza 34
Celulozna kaa 34
Celulozna vlakna 34
Celuloza od banana 34
Centrifugalni aparati 31
Centrifugalna m e t o d a 31
Centrifugalna snaga 31
Cezij 44
C h a m p i o n - s o k o v n i k 31
Cikla 62
Cikorija 47
Cijepljenje 159
Cink 44
Cirkonij 44
Ciroza j e t r e 150
Civilizirana hrana 61
Cjepivo 159
Comfreyev aj 116
196
Crijevna oboljenja 56
Crijevni nametnici 56
Crveni kupus 84
enjak 71
ioke
(Archiciffo girasole) 98
irevi 150
ir na dvanaestercu 150
ir u elucu 150
istila (Abfuhrmittel) 92
istilo crijeva 50
istilo krvi 67
ienje 118
Debelo crijevo 5 9 , 0 1 7 5 , 179
Degeneracija 87
Degeneracija jetre 180
Dekadencija 17
Dermatitits 57
Desert 31
Dezinfekcija 118
Difterija 150, 165
Difterijski otrov 150
Dijeta za izluivanje 99
Dijeta za odstranjivanje
otrova 99
Dijabetes 151
Dijabetiar 49
Dim cigareta 42
Dispepsija 151
Disurija 151
Dizenterija 151
Draguac (poloarka) 50
Dvanaesterac 12
Izluivanje 42
Izluivanje m o k r a e 42
Izrasline na koi 69
Jabuka 112
Jabuni ocat 104
Jagode 47
Jetra 56
Jetreni ekstrakt 146, 150
Jod 44
Kajsije 46
Kaki 54
Kalij 1 7 , 4 4
Kalijeva j u h a 54
Kalijev klorid 89
Kalijev oksalat 86
Kalijev sulfat 89
Kalcij 44
Kalcijev klorid 89
Kalcijev sulfat 89
Kalcij u tabletama 56
K a m e n a c u mjehuru 81
Kaalj 158
Katalepsija 16
Katalizator 16
Katar 158
Katar mjehura 158, 167
Keleraba 95
K i l a ( b r u h ) 149
Kiropraktiar 149
Kirurgija 41
Kinica 33
Klima 12
Klimatski uvjeti 12
198
Klistiranjc 39
Klor 44
Klorofil 40
Kobalt 4 4
Kokos 65
Kokosovo mlijeko 65
Kokakola 108
Kolai 62
Kolitis 175
Kompostiranje 30
Konjunktivitis 158
Konzerviranje 23
Konzervirana hrana 23
Koreja 159
Korijen kose 70
Koronarna t r o m b o z a 173
Kosa 159
Kosti 154
Kostobolja 154
Kozje mlijeko 28
Koa 42
Kona infekcija 152, 154
Kone bolesti 60
Kone gljivice 169
Kraniopatija 154
Krastavci 57
Krom 44
Kruh 61
Kruke 47
Krv 18
Krvarenja 94
Krvarenje iz nosa 94
Krvna zrnca 40
Mangan 44
Mast 57
Mastoiditis 161
M a s n o tkivo 49
M e d 45
Medicina 27
Medikamenti 41
Melankolija 162
Meningitis 162
M e n i n g o k o k n e bakterije 162
M e n o p a u z a 162
Menstruacija 162
Menstruacijsko krvarenje 105
Menstruacijske smetnje 82
Menstruacijske tegobe 52
Metla za crijeva 20
M e s o 64
Mesoder 43
Migrena 162
Mikser 31
Minerali 11
Mineralna tvar 56
Mineralno ulje 122
Miii crijeva 92
Miina kontrakcija 76
Miina koordinacija 179
Mlijeko 28
Mlijeni preparati 73
Mlijeni proizvodi 148
Mlijeko pasterizirano 107
Mokrana kiselina 64
M o k r a n e tvari 145
Mokrenje u krevetu 163
199
More 43
M o r s k e alge 43
Morska v o d a 44
M o z a k 70
Mrkva 25
Multipla skleroza 163
Naoale 48
Narana 76
Natrij 44
N atrij ev klorid 20
Neista koa 52
Neistoa u krvi 147
Nedostatak sna 119
Nedostatak v o d e 93
Nefritis 164
Nektarine 76
Nepani krajnici 173
Neplodnost 57
Ncptunij 4 4
Nervoza 164
Nespavanje 164
Neurastenija 164
Neuritis 164
Niacin 109
Nikotin 90
Nimfomanija 165
O b n o v a 16
Obojenost koe 57
Ocat 104
Odstranjivanje gnoja 158
Odstranjivanje otrova 121
Of ta linija 58
Operacija lijezda 179
200
Organi izluivanja 18
Orhitis 165
Osjeaj 57
Osmij 44
Otekline 56
Otpadne tvari 42
Otpornost 18
Otvrdnue arterija 85
Ovapnjenje arterija 165
Papain 78
Papaja 78
Paradontoza 166
Paraziti 71
Pareza 166
Parodontitis 93
Pasterizacija 57
Pepsin 78
Peristaltika 20
Pesticid 30
Pijesak 166
Pitka voda 33
Platina 44
Plua 42
Plutonij 44
Poliomijelitis 151
Polipi 166
Pore na koi 56
Poremeaj oka 48
Poremeaj koe 57
Poremeaj lijezda 179
Post kao kura 28
Potekoe sa zubima 53
Potekoe sa zubnim mesom 93
Pothranjenost 14
Potronja mesa 49
Povrede 49
Pranjenje crijeva 122
Prehlada 1 6 7 '
Prehrambeni artikli
kombinirani 60
Prehrambeni artikli
kuhani 60
Prehrambeni artikli
neprirodni 60
Premorenost radom 157
Preokret u prehrani 23
Prea hidraulika 25
Pretilost 168
Princip energije 16
Princip ivota 16
Pripremanje soka 27
Pritisak plina 147
Proces ienja 19
Proces lijeenja 118
Probava 12
Probava m a s n o e 149
Probava mesa 69
Probavni organi 33
Probavni proces 11
Probavili sokovi 67
Probavni sustav 76
Probavni trakt 100
Problemi sa sranim
miiem 171
Problemi sa sranim
zaliscima 171
Problemi sa lijezdama 90
Problemi s disanjem 148
Problemi s mjehurom 82
Program ienja 42
Prolaps 169
Proljev 169
Prostata 65
Proteini 91
Psoriaza 169
Penine klice 28
Penino zmje 28
Pucanje noktiju 53
Pua 90
Puenje 149
Radij 44
Raanje 56
Rahitis 169
Rajica 97
Rast kose 70
Recepti 127
Regencracija 16
Rendgenska snimka 64
Renij 44
Reuma 170
Rezerve krvi 105
Riba 43
Ribiz bijeli 53
Ribiz crni 53
Ribiz crveni 53
Ria 83
Rotkva 82
Rubidij 44
Rutenij 44
201
Sadraj eljeza 17
Salata glavatica 69
Salicijska kiselina 52
Samarij 44
Saniranje crijeva 92
Senilnost 18
Seksualnost 165
Silicij 44
Skandij 44
Skelet 72
Skorbut 170
Sifilis 170
Sir 148
Sirova hrana 22
Sirovo mlijeko 60
Siva mrena 170
Sjemenke 15
Sjeme od lucerne 39
Slabost srca 94
Slatki krumpir 66
Slezena 52
Sluz 20
Sljepoa 171
Snaga 65
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
Sok
202
od
od
od
od
od
od
od
od
od
ananasa 45
breskve 81
celera 86
cikle 84
c r v e n o g kupusa 84
enjaka 71
draguca 50
endivije 47
goruice 91
Sok od grejpfruta 52
Sok od hrena 75
Sok od j a b u k a 45
Sok od j a g o d a 47
Sok od kakija 54
Sok od k o m o r a a 51
Sok od krastavaca 52
Sok od krumpira 65
Sok od kruaka 47
Sok od kiselica 86
Sok od limuna 99
Sok od lucerne 39
Sok od kika 99
Sok od m a h u n a 49
Sok od kajsija 46
Sok od maslaka 73
Sok od m r k v e 55
Sok od narane 46
Sok od nektarina 76
Sok od pastrnjaka 80
Sok od perina 80
Sok od rotkve 82
Sok od rajice 97
Sok od ribiza 53
Sok od paroga 91
Sok od ljiva 82
Sok od pinata 92
Sok od treanja 67
Sok od zelene paprike 79
Sok od zelenog kupusa 52
Sok od zelja 67
Sokovnik 26
Sol 17
Suncokret 98
Suosjeaj 119
Sustav izluivanja 76
krob 23
ljive 82
mrkanje 111
pageti 87
paroge 91
port 119
pinat 92
titnjaa 102, 156
Talij 44
Tanko crijevo 12
Tantal 44
Tegobe s bronhijima 149
Tegobe s bubrezima 150
Tegobe s crijevima 151
Tegobe s disanjem 148
Tegobe s grlom 167, 176
Tegobe s j e t r o m 180
Tegobe s mjehurom 167
Tegobe s oima 170, 171
Tegobe s pluima 177
Tekua voda 17
Temperatura 16
Terapija debelog crijeva 59
Terapija pomou sokova 11
Tjelesna temperatura 89
Tkivo 17
Tlo 12
Toksemija 18
Tolerancija 119
Tonsilitis 173
203
Torij 44
Trenje 67
Triper 171
T r o m b o z a 173
Trovanje p r e h r a m b e n i m
Urtikarija 158
Zaepljenje 21
artiklima 19
Trule 101
Tuberkuloza 70
Tumor 63
Tulij 44
T u m o r na m o z g u 63
Tvar 70
Tvorniki sokovi 7
Tvorniki eer 48
Ugljik 44
Ugljina kiselina 152
Ugljini dioksid 4 4
Ugljikohidrati 22
Ulozi (giht) 154
Umor 59
Upale 4 5
204
uni kamenac 62
uni mjehur 62
uni pijesak 180
utica 180
vakanje 34
ISBN 978-953-208-300-2
206