You are on page 1of 222
Pribvageno za Stampa prema. stunor ‘iBenju Redakcionog cdborbilioteke KONSTRUKCUE, ‘tad. dr. NIKOLA HAIDIN: ar VLATKO BRIG, diplind {dr BOSKO PETROVIC, dil nd {dr MIODRAG SEKULOVIG, dip. iat SLOBODAN CVETKOVIC, dipl. ink. MILAN DURIC OLGA DURIC - PERIC STATIKA KONSTRUKCIJA Sesto izdanje we trot: -0ESE SGRADEVINSKA KNIIGAc BEOGRAD 2003. ISBN 86-395-0381-8 Za "Gradevinsku kjigu" PERICA OBRADOVIC, direktor DUBRAVKA JURELA - KOVACEVIC, odgovorn uredaik ‘Tira2: $00 primeraka ‘Stampa: Seylos print, Novi Sad Predgovor Suatika konstrakcija je deo jedne Sire sruéno-nautne discipline, hoja se u ruskoj literaturi nasiva Mehaniha -konstrukcija — Cmpoumeaman aexanua — au tanglo-saksonsko} liveraturi Teoria onstrukzija — Theory of Structures. Kod nas je 2a oou disciplinu wobicajen nasio Teorija konstrukcija iako je nasiv Mehanika honstrukcija adekoatiji, jer je re€ 0 strutno-nauénoj disciplini cit je cadatak analiza nnapona, deformacia, odnosno stabilnosti Ronstrukcija na basi zakona Mehanike krutog i deformabilnog tela Saglasno avom zadarku, predmet Mehanike honstrukcija su oni delovi ingenjershih chjehata koji osiguravaju njthoou prostornu stabilnost delovi hoje nnazivamo noseée honstrubcije ili kratko nosati. Prema tome, zadatak Mehanike kon- serubeija je analiza napona, deformacija, odnomo stabilnosti nosaéa na bazi zakona Mehanike krucog i deformabilnog tela. Dee osnovne cblasti Mehanike honsirukcija je Statika konstrukeija u Agjoj se prouiava uticaj starchog opterecenja na nosaée i Dinumika konstrukeja u kojoj 42 proufava wticaj dinamithog opterecenja, Staticko opteresenje, kao S10 je poxnato, je opterecenje hoje u toku vremena ne menja ni velitinu ni polozaj, ili su te promens ‘ako spore da ubreaxja dela pri deformisanju nosaéa mogu da se zanemare, dok je Dinamitko optereéenje ono hoje w toku oremena menja ili velitine tlt polozaj tako dda ubrzanja delice, odnosno adgovarajuce sie inercje, ne mogu da se zanemare. Poscbno vane pitanja u Mehanici konstrukeija su pitanja stabilnost, gu Statict onsirubcija pitanje da Ii je nasat pod datim opterecenjem 1 stabilno} li labilno} ravno~ 124i, odnosno u Dincmici honstrukcija pitanje da li je kretanje (vibriranje, oscilovanje) nnosaa pri datom opterséenju stabil ili Iabilno. Zbog vadnosti ovih problema oni se obitno 1 literavuri ai u nastavi odvajaju od Statike i Dinamie konstrubcija u posebnu oblast Mehanike Rowstrukcija, zvanu Stabilnost konstrukci Pored podele Mehanike konstrukcija na Staviku i Dinamiku konstrukcija, delim je ipo predinetu, j. prema orsti nosaéa hoji isufava. Nosati se sastoje i od Seapova sa ‘pravom ili Krivom orom, ili ad plota sa raunom ili krivom srednjom povrSinom. Kako iu Mehanici tapovi mogu da se shoate kao linje odredenih geometrjskik f mehanitkils ‘osobina, nosace haji sastoje od Stapova nasivamo linijski nosati. Nosade koji se sastoje od plofa, 4). od peorSing adredenih geometriekik i mehanitkih osobina, nazivamo povrlinski nosai. Prema ovoj podeli nosaéa, delimo i Mehaniku konstruicija na Meka- nike liniskil nosaca i Mehanilw poorkinskih nosaéa, odnosno njene delove: Statik nna Statitu linijskih i Statihu poorSinshik nosaéa; Dinamiku na Dinamibu linijskih § Dinamilu poortinsk’h nosaéa; a Stabilnost na Stabilnost linijskih nosata pri statickom v a Predgovor Ali pri dinamithom optereéenju ina Stabilnost poorsinskih nosata pri statithom ili dna ‘mizkom opterecenju Naponi i deformacija nosaéa ne zavise samo od geometrijske strukture nosaéa, veé zavise i od njegove fizithe strukture, tj. od ponafanja materijala nosaéa pod opterece- jem. Iz Otpornosti materijala su posnata dea omovna oblika ponatanja materijala: elastiéno i plastitno, odnosno elasto-plastiéno ponalanje materijaia, tako da govorimo 0 Staticiy Dinamict iti Stabitnoseielastiémih, plastignih ili elaseo-plastimh linha li povrSinskib nosaéa. Posebna oblast « Mehanici konstruketja je oblast ispitivanja napona i deformacije nnosaéa sa viskosnim ponasanjem materjala, vj. od materijala éije deformaciie 2avise ‘ad ovemena trajanja opterecenja. U toj oblast reé je 0 Staticty Dinamict ili Stabilnastt visho-elastignih ili visko-clasto-plastitnih linijskih i pourkinskih nosaéa MEHANIKA KONSTRUKCWA ———aorvarn STATICA DINAMIKA STABILNOST uus POvRSINSK! ELASTICNO PLASTIGNO ll VISKOZNO M, Durie GRADEVING | F/!CULTET SUBOTICA GL Sadrzaj AVA PRVA DEPINICIJA I KLASIFIKACIJA RAVNIH LINIJSKIH NOSACA. OSNOVNE JEDNACINE STATIKE LINIJSKIH NOSACA U RAVNI 1.1, Osnovne jednatine tehnicke teorije saijanja Sapa w cavni oh 1. . Ow Gi Denice sare SDefomacin oe itp -Deformacin Sapa sus vi raynotde cleme ‘eee deformacisih veliina, si 1.4.7 Resapitulacia jednatina i grani¢ni slo teo § Totegratuslova ravuoteBe clementa Sapa CSpoiainje i unutalnje sie enta. tap Tarazi a sile u presecima saps 1.19 Integral defarmactskih jednatina Taal pomeranja keoje : Yobrania 1.241 Elementi | {vorovi nosats 1.22 Osnovne nepoznate nosaca 1.23 Usovi kompattilnosti pomeranja Evorova, nsata 1.24 Uslovi ravnotsie nossa 1.255 Kiasitikacia sox 1.251 Kinematichs asfkaciia nosata 1252 Seria Klasifikaiia nosata “Teoreme 0 encrii nosata 1.3.1 Moguée raens sh pomeranje princi vietualnih 1.33 Potenciaina « eformactic nosata 1 moguse stane deemcie nossa 1.32 Vera mogudihravnoteaih stanja i ogi stanja deformacie — vy presecima i temperaturnitpromena c swiianja Stapa uw ravni we nepoanate i osnovne jadaatine ravnih injskih mosatn + njthovn Kaiti 1.34 Toorema minimanna energie pri vari! pomerania 15 Teorema o nunim ‘energie pri vas vu 8 8 v9 2 a 45 46 35 (sya. @ rs 6s (2 van Salesei GLAVA DRUGA REAKCUE I SILK U PRESECIMA STATIC! 1 ODREDENII NOSACA 1. Steukcuroa anatira stati odresen 2.2, Meda Svonova | meta dekomposia 221 Reaksje i ile vere 1 Nowa haji ae asta wl jee Kinmatigh Krute loge Nosati koi se satje ol dve Kinematishikrute ploge 13 Nosati sa ert zgloba od Koj je jedan imaginaran 14 Nosati koji se sastoje od lanca plots 15 Staitki odreden okvir 16 Nona koi a sastaie od Tanca plot i nia prostih Bapove 222 Sile w presecima pusih nosata 2.221 Dijagrami sila w presecima 22 Sile w presecima proste trede 23 Sle u presceima nosata 223 Sie w Saporima reethastihnosata 2231 Klasifkacinrefetki Motoda évorora, Makavel-Kremoni plan ht 3 Metoda.peeseka ' Rapoviia refetke sa seundarnom ispunom iGki iarazi za sile w Stpovima refetke sa K-ispunom 23 Meta zamene clemenata 24, Prmena prccga valk omen ‘redenin sacs, 24. esa aka lew pressing primer rncips via pam 24.2 Omnovi kinematike mehsnizama 24.21 Osnovni stavord o komplanom Kreteni piste 2.4.22 Relaiyna pomeranja plota te 2.4.23 Pomeranja prinudnog mehanizma 24.24 Pomeranja mehanizama sa dva i vide stepeni slobode 243 Primer. GLAVA TRECA DEFORMACIJA STATICKI ODREDENTH NOSACA, 341 Promatun pomerana iz uslova kompatibilnosti pomeranja Evorova nosada 3uL1 Osnovne jednatine pomerania évorova pani. nosiéa 3.1.2 Pomeranja Evorova reictkatih nosata, Williotov plan pomeranja ss... 32 Dijagrami pomeranja punih nosata 321 Suton anlage pe 3.22 Blastiéne tetine Analg izraziza slew tapovirareletke sa wougeonom ispunam Iinematithih metods teorii stati a a = 2 2 a Saréai 3.23 Primer 3.24 Staiko-Knenatisea analog noes 4.25 Dijagrami porteranja punih mosaéa.. 433 Primena principe vrtualnih sila za proratun deformaije nosaéa 33.1 Terai ma pomeranje — 3.32 Numerithi postupci 2a proragun pomeranja 333 Primes 2.331 Pun nctaé as fapovima konstntnog popreéaog preseka 3.332 Pn nots Suporina promentiog pope rook 33.33 Refetasta prosta greda 3.3.36 Refetast nosaé sa tl zploba 3.34 Odredivanie elatignih tena {diagram pomeranja punihjrefetkastih nosats ‘primenom prineipa virtualni sil. 335 Taraz za promenu dudine tctive jednog potest Sapora 3.3.6 Primer dijagama pomeranja retetkartih nosats 34 Teoreme uzsjamnoiti 34.1 Teorema 0 wajamnostiradova 34.2 Teorema o wajamnosti pomeranja 343 Teorema 0 waajamnostireakcia 3.44 Teorema o uajamnostireakcila i pomeranja GLAVA CETVRTA STATICKI NEODREDENI NOSACI. METODA SILA 44 Teazi 2a reakcijej ile w presecima, Osnovnl sistem stack nebdredenognosata 42. Uslovne jecnatine 2 statithi nendredene velitne 43. Primes 431 Dvozgiobni obvir 43. Kontinualan release nova 43.3 Kontinualan nosaé sa kosim velaljams 44, Refavanje uslovnih jednatine ze sttitki neodredene velitine 45. Brojni primer 46 Kontinualal nosati 47 Satishi neodredeni osnovni sistem. ‘Kontinualat okie 488 Formiranje potpunog sistema ortogonalh ravactenih stan. Metoda claniinog feta PRILOG coe GRADEVINSKI FAKULTET SUBOTICA 0 248 254 258 258 270 20 2m 2 281 23 288 Bs 293 207) 203 37 a4 a8 333 350 368 380 387 Glava prva Definicya 1 Rlasifikacya ravnih linyjskth nosaca Osnovne jednacine statike lintjskth nosaca u ravnt 1.1 Osnovne jednatine tehnitke teorije savijanja stapa u ravni 1.1.1 Definicija Stapa ‘Neka je i glatka rayna ii prostorna kriva linija slika 1,U_normalnim ravni: ‘ma te linije opisane su zatvorene krive y. One ograniéavaju povrli P. Tedita povrki F su odgovarajuce tatke linje ik a dimenzije th povrSi su male u odnosu na duzinu linije dk i velitiny polupretnika krive te linije. Geometrijsko mesto ta¢aka krivih y je zatvorena povrs I’. Telo hoje ogranitava poors I’ i povrsi F w tatkama ii k nazi ‘vamo Stapom. Kriva ik je o@ Sapa a povesi FF su popreéni preseci Sapa, Pov’ I’ je omorad S1apa Koji sa poprednim prese- ‘cima na krajevima predstavija spoljainje spoorsinu Sapa, Prema obliku ose raalikujemo prave i rive Stapove. Ako su popreéni preseci ua svim tatkama ose ist tap je konstaninog preseka a ako se oni dui ose &tapa menjaju Stap je promenloog prescka. Stap éija osa su jednom od glav- ih centralnih osa inereije popreértih prescka lez u jednoj ravni_nazivamo raven Sap @ odgovarajucy ravan ravai rapa, Stapove Gije su ose prostorne ‘one Gije su ose prave ili rane krive Linije ali w kojih jedna od centralnih popretnih preseka ne leki u to) ravni nazivamo prostorn’ stapor GRADEVINSKI_ FAKULTET SUBOTICA 2 Definicifa { Klasifikactja ravnih lnijskih nosata.« 1.1.2 Deformacija ose stapa Posmatrademo deformaciju jednog_ravnog stapa tije se tacke pomeraju u ravnima koje su paralelne sa ravni Stapa. Takvu deformaciju nazivamo ravna defor- macija Sapa. Na slici 1 prikazana je osa ik jed- nog ravnog Stapa pre i posle deformacije. Pri ravnoj deformaciji pomeranja 8 ta- _ aka ose lee u ravni Stapa pa cei defor~ ‘misana osa ik lefatiu to ravni. Vektori £ a) pomeranja su tada porpuno odredeni sa XJ Gie'Komponente. Usledesem cemo ko- Fist il komponente pomeranja wi £ —o-w praveu Roordinatnh oss jednog, lnapred usvojenog stalnog koordinatnog sistema Oxy: B= (w, 0), ili kompo- \/ mente pomeranja & in U praveu tangente aa L/ } normale na posmatraiom mest ose Stapa pre deformacije: 5 = 5 ( 1). Ako ‘s¢ a obelezimo ugao koji tangenta na osu Stapa zaklapa sa x osom koordinatnog sistema Oxy onda izmedu komponenti pomeranja w i v i komponenti pomeranja & i 11 postoje veze' u = Ecosa— sing, a o=Esina + ne0ss, &=ucosa t+ using, J y= voosa using. Pomeranja 8 odreduju deformisan oblik ose stapa ali ne daju neposredan uvid 1 deformaciiu ose u okolini pojedinih taéaka, koju esto nazivamo i deformacijom ‘se u malom. U pomeranjima 8 pored pomeranja koja potitu od deformacije sadréana st i ona pomeranja koja potiéu od promene polozaja ose u ravni stapa kao celine kuo i pomeranja jednih delova ose usled deformacije drugih. Zato pored pomeranja uvo- dino i druge veligine koje postoje samo na onim mestima na kojima se osa deformise a se ona ne deformise. Takve rage deformacijskim velitinama 4 koje su jednake nuli na onim mestima ose na koji veligine navivamo éist0 deformacijskim veliginama ore Sapa. Da hismo definisalideformacijske velitine i napisali veze izmedu deformaciskih, vligina i ponteranja tataka posmatracemo deformaciju Stapa u malom, t). pomerania F deformaciju jednog diferencijalnog elementa ose Stapa exy, duzine ds, slika 2a, smenat pre deformacije zaklapa sa x osom ugao pa su njegove projekeije na koordinatne ose: dy = decose i @ dy = dessin, 11 Omome jednatine tehnishe teorije savijanja Sapa 3 Pri deformaciji ose elemenat prelexi u poloiaj c’ q', pri Semu se duzina clementa menja za velidinu Ads =< ds a ugao 2 za velitinu Ax = 9. Velifina ¢ predstavija diZataciju ose Scapa. Ona je isto deformacijska velitina jer postoji samo nna onim mestima na kojima se osa deformige, Velitina ¢ je ugao 2a koji se obrne tangenta odnosno notmala na osu stapa, Ona nije isto deformacijska velitina jer ‘mode da postoji i onda kada se posmatrani elemenat ne deformie. Medutim, veli- Gina dp = dAx = Ada je Gsto deformacijska velitina jet predstavlja promenu ugla izmedu tangenti odnosno izmedu normala u beskonagno bliskim taekama ose, ¥j, promenu Kontigentnog ugla na posmatranom mestu ose, Koja je raaligita od nule samo na mestima na kojima se osa Stapa deformise, ‘Ako su u i komponente pomeranja tatke ¢ u pravcu koordinatnih os, pome- anja beskonaéno bliske tacke c, su w+ du i 9 + dv, Projekcije deformisanog cle- -menta c’ cy’ na koordinatne ose su tada dx + du i dy + do pa je de + du 1+ d)cos(a + 9) ds, ) “oh dy + do =(1 + e)sin(a + 9) ds. if _. Jednatine (4) predstavlaju veze pomeranja w i v, obrtanja 9 i dilatacija € u kojima nita nije pretpostavjeno o njihovim velitinama, pa one vaze i onda kada omeranja, obrtanja i dilatacje imaju konaéne velicine, ‘Teoria sa ovakvim verama deformacija i pomeranja naziva se teoryja honainih ili teorja velikik: deformacija: Pomeranja, obrianja i deformacijskevelitine hapa ésto su tako male da je oprac- dano njihove koadrate i vibe stepenc, kao i kuadrate i vile stepene njihovih isvoda -zanemariti. Ova pretpestavka naziva sc precpostavka 0 malim deformacijama. a pretpostavkom o malim deformacijama jednatine (4) postaju znatno jedno- - Kada zanemarimo kvadrate i viSe stepene ugla 7 tada je cos-@ cos (4 + 9) = cosa — psin a, o sin(@@ +9) a+ eos. 4 Definicija ¢ Klasifikaciia ravnih linjeki nosaéa Iz, jedadina (3), (4) i (5). vanemarujuéi proizvod veligina ¢ i kao malu veli- imu vidos reda, sled: du = c eos ads ~ ysinzds, (6) do =esinads + c0ssds, ‘odnosno . iu = ede ~ dy, o do = cdy + pds. Jednaginama (6) i (7) pomeranja wi prikuvana su u funkeiji veligina e ig, Refenjem th jednatina po ¢ i y dobijamo: eds = du cos + dosinx, _ ods = docosa ~ du sin Vere (6), (7 (8) su veze deformacija i pomeranja w teoriji koju nazivamo teorija malik deformacija. One su Jincarne zahvaljujuci pretpostavci o malim deforma~ ima hos Copa tu pretpostavku. nazivamo i pretpastackom o geometrijskolinear- nosti problema. : Fednatine (6) oxinosno (8) imaju jednostavno geometrijsko znacenje na osnova kkoga mogu i nepostedno da se napisu, [z th jednacina i odnosa prikazanih na slici 2b zakljucujemo da je © ds Komponenta u pravcu ose Stapa onog vektora Cije su Komponente u pravcu koordinatnih osa du i do a da je ds kemponenta istog vektora tupravcu normale na osu Stapa, Kako vektor éije su komponente u praveu koordinat= nihosa du i do predstavlja razliku vektora pomeranjataCaka i ¢, to sledidaje u cokviru teorije mali deformacija: eds — Komponenta razlike pomeranja krajnjih tacaka elemenata ose w praveu elemenata, a da je ‘pds — komponenta razlike pomeranja krajnjih tacaka clementa ose upravna ‘na pravac elemenata. Veze koje postoje izmedu deformacijskih velitina i kemponenti pomeranja 1 i. postoje i izmedu deformacijskih veli¢ina i komponenti pomeranja & i 7. Na slici 3a prikazan je element ose cc, pre i posle deformacije pri Gemu su pomeranja kkrajnjih taGake elemenata razlozena na komponente u pravcu tangente iu praveu 11 Osnovae jednadine tehnigke teorije savijenia Hapa... 5 normale u odgovarajucoj tatki ose Stapa, Veze defermacijskih velitina i pomeranja im dobijamo iz usiova da je razlika projekeije elementa c’cy’ i elementa ec, u wvcu tangente i u praveu normale na osu Stapa u tacki c jednaka razlici projek- ‘ije pomeranja taéke ¢, i tatke c u praveu tangente i u pravcu normale: (1+ 6) 008 9 ds — ds = & + dE) cos des — (m+ dr) sin dx — CH osingds — = G+ dl)sinda + (y+ dy) os dx Kada u ove jedinagine unesemo cos dx = 1 a sin dx = di; zanemarimo proizvode diferencijalnih veligina; obe jednatine podelimo sa ds i stavimo da je: ® (10) | tounge S42 ° \ po \ Veze (10) su veze deformacijaipomeranja & i 1 u teoriji Konaénih odnosno teorifi velikih deformacije, Odgovarajuse veze teorije malih deformacija dobijamo iz njih kada stavimo da je cos = 1 a sing = 9 i zanemarimo proizvod veliéina tig: ay Polaztiodanatenjavelitine edi i de uteri malh deformacia exe (11) mogu da se napifu i geometrijskim razlaganjem razlike pomeranja tataka cj i c kao Fo fe t0 Ueinjeno na slikama 36 1 3c, Na slit 38 je vektorska reaika pomeranja E+dEi & razlozena nakomponentu dé u praveu elementa i komponentu § da upra sina pravacelemenaa asi evektorska raaikapomeranjy-+ 1, az0- feoa na Komponen ~ da u_praveu elementa i Homponenta dy upravn na prava elementa, Urupna ula pomeranja u praveu elements ed, odnosn uprat= ha na pravac element ds, je tada eds = de —4dx, a2) pds = Eda + dy Iz jednatina (12) i jedaatine (9) slede jednagine (11). 6 Definicija i Klasifikaciia ravnih linijskih nosaéa.. 1.1.3 Deformacija Stapa Kada govorimo 0 deformaciji Stapa kao tela polazimo od Bernoull-jeve (Ber~ uli) pretpostavke da se popredni preset Stapa ne defermisu, da pri deformacytostaju raoni # uprazni na deformisanu ost Sapa. Bernoul-jova pretpostavka je osnovna pretpostavka tehnitke teorije savijanja ‘apa, Njome se trodimenzionelni problem deformacije Stapa kao tela svodi na jesno- dimenzionalni problem deformacije ajegove osc. Medutim, iz Otpornosti mate ala je poznato da je Bernoul-jeva pretpostavka tatna samo 2a prave prizmatiéne Hapove opteresene na sto savijnje. Kada je Stap savijan silama, . kade-pored ‘momenata savijanja posto i transverzalne sile, popreénipreseci se vitopere. Utica) vitoperenja preseka, t- utica transverzalnih sila na deformaciju stapa redovno je ‘ako mali da moze ii porpuno da se zanemar, ii da se priblizno odredi zadrZavajuei pretpostavku da popretni preseci ostaju aval, ali da poste deformaciie nis vise normalni na deformisanu osu Stapa ‘Na sici 1 prikazan je deo jednog kri- -vog stapa pre i posle deformacije i punijim Tinijama istaknut popreéni presek w tatki ¢ nedeformisane ose, odnosno u tack c’ defor- misane ose. Pri ravnoj deformaciji osa tapa {'posle deformacije ostaje w ravi Stapa a popreéai presecinormalnina tu ravan. Kako Se popretni preseci ne deformibu sve tatke preseka koje lede na pravo} normalno) na ra- ‘van ftapa imaju isty pomeranja, a tatka cy uu ravni Stapa, koja je pre deformacije. bila za odstojanjui 2 od tatke ¢ i posle defor~ smacije je na odstojanju = od odgovarajuce tatke deformisane ose. ‘Ako proment pravog ugla izmedu popretnog prescka i ose Stapa, odnosno uugio izmedu popretnog preseka i normale na osu supa posle deformacije obele~ Yimo sar i usvojimo daje gp povitivno usmeru suprotnom od poztivnog smera ‘obreanja ugla 9, tada je ugeo 21 koji se obrne popreéni presek jednak razici @ ~— ery slika 1. Tz slike éitamo da izmedu pomeranja & (2) i (2) tabke ¢y ula ‘Sbrianja preseka g — gr i pomeranja & i 7 tatke c posto veze: &(@) =£ — sin (@ — 97) @ 1) = 9 —2[1 ~ cos (@ — gr) tj uw sludaju malih deformeciia (sin (@ — 92) = @— gr 8 co8(@—@x) =D: EG) =E-£(@ ~ #2) o 1-9 Kako uglovi 9 mogu dase izraéunaj iz jednaine (10) odnosno(11) poplin 1.1.2 kada gu pozaata pomeranja € {7p iz jednatina (1) odnosng (2) sled da su Pomerania £ (2) i (2) odredena kada pored pomeranjatataka ose & 1 9 pozoajemo Gortanja pr Obstanje gy, kojnazivamo 1 Azania fapa, sign dlaacjama ose 14 Osnorne jednatine tehnicke teorije savijanje stapa. 7 = su Gisto deformacijcke veliine, tj. velitine koje postoje samo na onim mestima na kkojima se Stap deformise, a koje st jednake nuli na mestima na Kojima se Stap ne deformise. U sledetem bige nam potrebna di- Jatacija ekvidistantnog elementa, t ele- rmenta na odstojanju z od ose Stapa, Koju emo obelediti sae (2). Da bismo sratuna- Tivelitinu e (2) posmatraéemo zapremin- ski elemenat Stapa izmedu_ dva_ besko- ‘nasno.bliska popreéna prescka. Na slici 2 prikazan je ta) elemenat pre i posle defor~ macije. Tzmedu duzine ose elementa ds, dluzine ckvidistantnog. elementa ds (3), ontigentnog ugla dz, i polupretnika kri= vine Stapap pre deformacije postoje ds = pda, 8 4s (@) = (@ — 2) dx Odnose odgovarajusih veliéina poste de- formacije (1 -+2)ds, [1 +e (@)] ds (2) 4 (++ 91) i p”s dobijamo ia sinusne teoreme za trougiove Oey’ i Oe i. (1+ 2) cos erds =p" d(e + 9 — orb [+ © (@)] c08 or ds = (p" — 8) de + @ — 92)- U teoriji malin deformacija, pri Semu obrtanja mogu biti i konaéna, je cos 97 = 1 pa je: (+e)ds=e"d@te—9rs [+ © (@)] ds (e) = (@" — 2)d@ + 9 — er). ‘Ia jedmagina (2) i (4) sledi: ds(2) = ds —2 de Ute @)d(e)=( +2) ds— ada t+e— orb @ i datje € (2) ds(a) =e ds — sd(@ ~ 97) © 8 Definicifa { Klasifikactia rovnih liniskih nosaca Ako diferencijal ugla obrtanja popretnog preseka 9 — y, tj. promenu uglazmedu ddva beskonagno bliska popreéna preseka obelezimo sa — x di: 4(@ — 91) = —%d 1. ako pored dilatacijeose ¢, smicanja gr, uvedemo treéu disto deformacijsku veli- “mu | te=e | = | besa eecie “ore © f a | oju nazivamo promena hrivine Hapa, Ftiatinx (5) mode da se nape w obi e (2) ds (2) = (© + zx) ds. mM Kako’ je saglasno jednatinama (3): 4s(2) ( - =) as konano dobijamo: ® Velisine i x su deformacijske velitine ose Stapa koje ne zavise od 2, pa iz jednagine (7) sledi da je promena duzine elementa ¢ (o) ds) linearna funkija, Codstojanja 2, Medutim, iz jednatine (8) vidi se da dilatacije e(2) nisu linearne funk- {je promeniive =, ). da one nisulinearno raspodeljene po vsini popresnog prescka. ‘Bemoull-jevo} pretpostavei o ravnom preseku odgovara linearna raspodela dilatacija povisini popretnog prescka samo u slutaju pravog stapa u Koga je 1/p = 0 pa je: \e@eeten } ” Za krivi Stap u koga je polupretnik Krivine u odnosu na visinu popretnog preseka veliki, odnos #/p jemalii moze dase zanemari u odnosu na jedinicu. Za takav Stap dilatacija ¢ (g) je-dovolino taéno data jednatinom (9). Iz teorije krivih Stapova je da fe doving da polupretie vine ose Sapa bude pet pus ve Od sPopreenog pesca pada Wa} ‘popretnog prescka moze da se zanemari.,Kako je odno Visine popretnih,preseka onih Stapova koji ulaze u sastav nosata uvek znatno veti od pet, u sledecem demo za dilatacju ¢ (z) Korsttiizraz dat jednatinom (9). 1.14 Spoljasnje i unucrainje sile Na tapove, kao i na druga tela u_prirodi, spoljainje sile deluju ili kao za preminske sile, fj. sile raspodeljene po Citavoj zapremini Stapa, ili kao povrSinske sile, t) sile raspodeljene po spoljainjoj povrsini Stapa. Medutim, saglasno tehnigkoj ‘eorijisavijanja Stapa naponi i deformacije Stapa zavise samo od rezultanti spoljaénjih sila koje deluju na elemente Stapa izmedu beskonaéno bliskih poprednih preseka a ne 11 Osnoone jednasine tehnidke teorije savianja Stapa. ° zavise od raspodele tih sila unutar i po spoljainjoj povrSini tih elemenata. Zbog. toga stvarne spoljaénje sile zamenjujemo staticki ekvivalentnim silama i momentima raspodeljenim duz os: Stapay, Na slici ta prikazan je deo Spa ik iamedu dva oat opreéna prescka na odsto- ‘ fan du os apa. ko je redukeion rezul= tanta a ASR redukcioni menat_svih_ spoljainj 2) ae Stapa redukovanih na, taek e fameda uotenih preseka, ada je -graniéna vrednost Kolignika “A@/As_ kada As teti ka null spoufiina ras podeljena sila pw tatki c: 4, At ae tim #8 ee As ds o a. granigna vrednost_olié- hike AIR Ae specifién! raspo- deljeni momenat mw toj tacki: sua m= tima% 2%, @ OAs ds ruspodelenog optereenja du ose Stapa, koe je stati ekvivalentno zapreminskim Fpovrfnskim sllama na posmatranom masta Supa, slik 1b. Velitine > im su vektorske velidine koje mogu da imaju proizvolian pravac u prostoru. Da bi ravan Sap astao u svojoj ravni, tj, da bi deformacija bila ravina f sile p ispregovi momenta m moraju da leze u ravni Stapa, Opteresenja f int velikog intenziteta na kratkom delu ose Stapa zamenjujemo njihovim recultantama Pi Mf uvodect pojam koncentrisanog opterecenja silom P i oncentrisanog optereéenja momentom M. ‘Momenti mi su Sesto ili jedraki null ili su tako mali da mogu da se zanemare) Zato uw sledesem, ukoliko 0 tome nista posebno nije receno, pretpostavijamo da moment me poste. da je Sap opteraten samo raspodeljenim ii Koncentisanim Sile p, kuo dtoje pokazano na slici ey razlazemo ili na komponente u praveu tangente i normale ne osu Stapa koje mogu da se nazovu prirodnim komponentama ‘optereGenja jer deluju_u praveu osa prirodnoe trijedra ose dtapa, ili na komponente upraveu x i y ose jednog stalnog koordinatnog sistema Oxy. U konkretnim proraéu- nima desto moze da tude pogodnije da umesto komponenti specifiénog optereéenja (po jedinii dusine ose kapa u ravun uvedemo komponente specifitnog opteresenja po Jedinici dugine profeeve oe Stapa na x iy esu, narotito w sluaju kada ragunamo sa 10 Definietja { klasifeactia ravnih Unijekth nosaéa komponentama opteredenja u pravcu ose sistema Oxy. Ako sa 2 obelezimo ugao koji tangenta na posmatranom mestu ose Stapa zaklapa sa x osom, izmedu prirodnih Komponenti specifiénog opterecenja po jedinici duzine ose Sapa p, i pe, Kom- ponenti specifiénog opterecenja u praveu koordinatnih osa po jedinici duzine tse Stapa p, i p, i komponenti specitignog vpteresenja pravu koordinatnih osa po jedinici dudine ih osa p, i,» postoje veze: Peds = Pedy 2, ds = py de = 60s ads — p, sin a ds, sin ads + p, cose ds, codnosno: Pe Psina = = py cosa = pysin a + py 00s x 608. — p, sin a, @) [Redukcfjom spoljainj sila koje se prenose preko popreénih prescka na kra- jevina apa nu tea in presekaodnotno fa tate Fi ty dojo ste Ry 1 4 Isemente Mg I fy Pi roo) deforma Hapa ov weal kao tua ud cae Hope ele aia bapa, = pet deformac hop splibje lle mogu da mena i veliau { wal TroronesSt Ss nth ti a at rte rani sana naivamo. i | nja‘napadnih tacaka sila vet samo od poéetnog i krajnjeg polozaja tih tataka. Takve shy nape, one ie Koe defor Spa ne men Yel ‘Ako sila pas koja deluje na elemenat Stapa slika 22, pri deformacii apa ne menja ni veliginu ni pravac tada je sad te sile, nezavisno od putanja njene napadine taeke, jednak proizvodu velitine sile i pomeranja njene napacne tatke u pravcu sile 8 t). | jednak | (Bd. Napomenimo, da se 2bog promene duxine i promene pravea nse ftapa speci~ figno optereéenje po jedinici duzine ose deformisanog Stapa i njegove komponente ‘prayed tangente iu pravcu normale na deformisanu osu Stapa meajaju i onda kada stone sie arava alin prac | emed psig pert LI Osnoone jednatine tehniske teorije savijanja Stapa 0 njegovih komponenti p, ip, predeformacije i speifitnog opterecenia 9 i njegovih komponenti 9," ip,’ pesle deformacije, postoje veze koje Gitamo sa slike 2 PAtI=p B+) =pcsg+p,sing, @ fy (L+2) = py, cosg — p,sing._ Ako spoliainje sile pri deformaciji-Stayané menjaju veliginu ali menjgju | pravac tako da se obréu zajedno sa elementom Stapa na Koji deluju, sika 3, tada je: PU+O#R +) Pel ) PIG+)=lph pdt) june. Niihov rad ne zavisi samo od potetnog i ki jeg polozaja Stapa veé zavise i od putanji ta¢aks, odnosno od nagina na koji jeeteme= rat Stapa preiao iz. nedeformisanog polo- —— ja u deformisan polozal! Ako pretposta- dase element najpre translatorno po- merio tako da je njegovo teditte, 1. napadna tatka sile fds -zauzela ko- rnagan poloza} a da se zatim zajedno sa silom obrnuo oko te tatke za ugao 9, rad sile pds jednak je proizvodu ve- figine sile i pomeranja 8 uw praveu vektora p. Medutim, ako pretposta- vvimo da se elemenat zajedno sa silom pr- vo cbmuo za ugao 9 a tada translatorno ‘pomerio u konagan polozaj, rad sile jednak je proizvodu veligine silei pomeranja 3° w praveu vektora 7’. Kako je 898" to jei rad sile pri prvom pomeranju razligit od sada iste sile pri drugom pomeranju i ako su u oba slutaja podetni i Krajnji po- Joga) elementa isi, ‘Spoljainje sile izazivaju uw stapu unu:tainje sile, Kao Sto je iz’ Otpor- W rnosti materijala poznato, unutragnje sile a shvatamo kao povrSinske sile koje se SL 12 Defintoija { Klasifikactia ravnih Tinijskih mosaéa prenose preko zamisijenih presekx u telu a izrazavamo ih preko napona| Ako je @ totalni napon na element povrsine dF poprecnog preseka J prikizanog na slici 4a tada je p dF ukupna elementarna unutrainja sila Koja se prenosi_ preko clementa povrsine dF. Redukcijom sila p dF, koje se prenose preko clemenata povrdine jednog popretnog preseka na ‘tefiite tog preseka dobijamo sil R i momenat i (6) U stutsja ravnog étapa koi je optereéensilama u ravi Sapa sila i spreg vektora momenta Jf lege takode u ravni StapafSilu. i razlazemo na komponenti N normalnu na popretni presek, koju'nazivam® normalnom silom i Kompomentu T uu ravni popretnog preseka koju nazivamo cransverzalnom silom w tom preseku, ‘Ako komponentu totalnog napona } normalnu na popretni presek obelezimo sao a komponentu u ravni popretnog preseka paralelnu sa ravni Stapa obelezimo sa 7 tada je saglasno jednatini (6): N= Jor, T =[ cdr U slutaju ravne deformacije ftapa vektorSW7 je normalan na ravan Stapa, th postaje skalar koji beletimo sa M i nazivamo momenut savijanja, Suglasno jednaéini (©, momenat savijanja definisan je jednaginom: M=[o adP. ® Sile Ni T i momenat M nazivamo zajedni¢kim imenom sie w preseku seine sile. One predstavljaju medusoban uticaj delova Stapa levo i desno od jednox, preseka pa su, po zakonu akcije i reakcije, sile koje nupadaju desni deo jednake a {imaju suprotan smer od sila koje napadaju na levi deo Stapa. Uobicajene konvencije © pozitivnom smeru sila u preseku prikazane su na slici 4b: normaina sila fe positiona kada aatete stap, transverzalna sila je pozitiuna hada deo na koji napada obrée u smeru shazaljke na satu, a momenat savijanja je positivan kad saree donju stranu Stapa. 1L1 Osnovne Jednadine tehniéke tcorije savijanja Stopa... 1s Donja strana Stepa je ona strana koju-smo izabrali_ za donju stranu. Ona se ut skici u kojoj je prikazana osa Stapa oznatava isprekidanom linijom kao Sto je to prikazano na slici 4b, Prema tome 0 znaku momenta savijanja ima smisla govoriti tek kada je definisana donja strana Stapa. ‘Normalna sila je komponenta rezultante unutrainjih sila u preseku tt praveu normale'na presek a transverzalna sila je Komponenta te rezultante u ravni preseka. U slede¢im izlaganjima cemo pored ovih Komponenti sila" koristiti i kemponent® te sile u praveu koordinatnih osa jednog stalnog koordinatnog sistema Oxy koje, kao 8to je pokazano na slici de, oznatavamo sa Hi V. Tzmedu komponenti Hi V i komponenti Ni T postoje jednostavne relactie koje se neposredno éitaju sa slike m e N=Hooba+Vsina, >, . \ © : T=Voosa—Hsing, — ) Coe H = Noosa —Tsina, /. : a) V=Nsina + [eos Kada su poznate sile u presecima Stapa napone u Stapu odredujemo na naéin poznat iz Otpornosti materijala. Zato u Teoriji Konstrukeija smatramo da je prob- Tem naprezanja Stapa re¥en kada su sracunate sile u svim presecima Stapa, 1.1.5 Uslovi ravnotege elementa Stapa U Statci konstrukeia pretpostavjamo da su pomeranja taéaka pri deforma: ‘apa postupna, tako da ubreanja tacaka praktitno ne postoje. Pri takvo} deformacii spoljainjesile medusobno i sa unutraénjim siama stoje u ravnotedi u toku gtavog procesa deformacije, &to je moguée samo pod pretpostavkom da se i spoliainje 1 lunutraSaje sile postupno povecavaju od mule do Konatne vrednosti, Ipak, Konatna ravnoteda sla uspostavia se tek kada je deformacija zavréena i kada je Stap preSao w stanje mirovanja. Prema tome, uslove ravnoteze treba posnatrati na deformisanom stapu. "Ta iapa “koji je pod uticajem zadatih spoljaénjh sila zauzeo ravnotedni pola) Popreénim presecima na odstojanju ds pre eformacije odnosno na odstojanju (I ++) ds posle defrmacije iseten je elemenat Sapa Prikazan ra lc 1, Te) elemenat pod uticaem poljainjih slap.’ (1-+ e) ds i py (+e) ds, sila u prescku c'! N, 7, Afi sila u'beskonatnal bliskom popretaom preseku ey’: Nb dN, TdT, M-+ dM sto} u ravnotedi. Da bismo ispinali Gslove ravnoreze sve sile projektujemo na’ pravac tangente i na pravac normale ‘a ‘osu Stapa u tatki ey. Kada zanemarimo male velitine veg reda t. stavimo “ Definictja | klasifikactja ravnih Unijkin nosaéa cos d (a +9 — Gr) = 1 a sind(@@ +9 — gr) =d(a +9 — pr), projekcie sila N iT upreseku c’ na pravac tangente i normale u tatki ¢;' su: = Neos d(e+9—9r)=—Ns Nsind(@ +9 — 91) =Nd(a+@— or = Tsind («+ 9-9) =—Td@+——erd = Toosd(a+9—9r)=—T; pri emu su 2a pozitivne smerove projekeija usvojeni smerovi sila N+ dN i T+ dT. Sila py (1+) ds zaklapa sa tangentom u tacki cy’ beskonatno mali ‘ugao pa je projekcija ove beskonatno male sile na pravac tangente jednaka veli- Gini sile, dok je njena projekcija na pravac normale beskonano mala vibes eda koja mode da se zanemari. Sligno vadi za silu p,’ (1 + «) ds. Njena projekcija hha pravac normale je jednaka velitini sile dok je njena projekcija na pravac tan- gente beskonatno mala velitina vigeg reda koju zanemarujemo. Konatno, uslovi ravnotete sila na slici 1 mogu da se napigu u obliku: N4aN-N-Td@+e—er) +e +e)d=0, T+dT—T+Nd(a+o—r) +7, (1+e)ds=0, odnosno: dN — Td(a +9 — 7) + Py (1 +£) ds =0, Oh aT +Nd(ete—or) tp (A teds=0. Ms ‘Ako uslov da je zbir momenata svih sila jednak nuli napi’emo za tatku ¢, pored momenata sile N + dN i T + dT otpadaju i momenat sile N i momenti sila p/ (1+) ds ip,’ (1 +2) ds kao male velitine vigeg reda. Momenat sile N je mala vileg reda zbog kraka te sile koji je mala velitina vigeg reda a momenti sila 9 (1 + ©) ds i p,' (1 + ©) ds su male velitine vigeg reda kao proizvodi besko- nnaéno male sile i beskonaéno malog kraka, Prema tome, zadréavajuci samo male velitine prvog reda, pored spregova M -+ dM i — M momenat u odnosu na tatu ey daje samo sila T velitine — T (1 ++) ds. Uslov ravnoteze momenta glasi: M+ dM —M—T(+2)ds=0, codnosno: aM —TO+ea s Kada jednatine (1) (Ip (Hx podelimo sa ds, one mogu da se napitu u cobliku: aN 1 7. a 7 te d+9= as y(t : = (5) +0 ate @ aM. M rata M_ratyna 411 Omnovne jednadine tehnigke teerije savijanja Stapa. 8 ‘Umesto uslova da su algebarski zbirovi svih sila koje deluju na elemenat Stapa U praveu tangente i u praveu normale na osu Stapa jednaki nulu u sledeéem ‘emo Cesto Koristiti i uslove da su algebarski zbirovi svih sila u praveu koordinatnih osa jednog stalnog ko- ordinatnog sistema Oxy jednaki nuli. Kada uslove ravnoteze pigemo u Pravcu koordinatnih osa_umesto Kompohenti reaultante unutrainjih sila N iT koristimo, kao ito je Koordinatnih osa H i Va umesto Komponenti spoljainjih sila p, im, komponente p, i p,. Uslovi ravno- teze ovih sila glase x aH + py (dy + de) = 0, sL2 wtp etd =0 3) dM + H (dy +d) — V (de + du) = 0. Jednagine (2) i (3) predstavlaju uslove ravnoteze sila na deformisanom ‘kapu, U ajima pored nepoznatih unutrasnjh sila, figuribu nepoznata pomerania tataka wi'o i nepoznate deformacijske velitin ei x. One su nelincamne, jer se pojavijuja proizvodi i Kolignici nepoznatih sila i pomeranja. Keko su pome- {aéaka u odnosu na dimenaije stapa a deformaciske velitine u odnosu na jedinicu redovno male veitine to esto pomranja napadnih caéaka spoljalyih i lomueratnjth sila u uslovima raunotete mogu da se ranemare- ZanemarivanjeM\PO= rerunja tafaka w uslovima ravnoteze pretposajamo da spoljinje sile medusobno Esa uttratnjim silama stoe w ravnote8ina neddormisanom Stapu. Ova prespostavku nazivamo preipostavka 0 malim pomeranjna ‘Uslove ravnoteze sila na nedefor nom stapu dobiéemo kada u jedna~ ‘Ginama (2) i (3) zanemarimo pomeranja uv, v i deformacijske velitine ¢, x a umesto Bis Po! th. Bas By! UNeSEMO Pry Py tis Py Pye Tako dobijemo jednatine: @ i . dV + pydx = 0, o aM + Hay — Vax koje su znatno jednostavnije od jednatina (2) i (3) jer predstavljaju sistem od tri linearne diferencijalne jednatine sa tri nepomnate N, T, M odnosno H, V, M. 16 Definielja-t Mlasifikactia ravnih Tinljskih nosaéa.. ———_ Pretpostavku 0 malim pomeranjima treba razlikovati od pretpostavke @ ma- deformacijama. Pretpostavkom o malim deformacijama se u geometriji defor- ‘macije zanemaruju kvadrati i viSi stepeni pomeranja u odnosu na linearne éa- ‘nove pomeranja. Pretpostavkom o malim pomeranjima se u geometeji sila, zene- maruju linearni novi pomeranja u odnosu na dimenzije Stapa. Postedica pret- postavke o malim deformacijama je linearnost veza deformacijskih velitina i po- ‘meranja, Posledica pretpostavke © malim pomeranjima je linearnost uslova ravno- teie. Zbog toga ovu pretpostavku nazivamo i pretpostavka statitkelinearnasei, Pret postavka geometrijske linearnosti i pretpostavka staticke linearnosti su nezavisne pretpostavke, Teoriju u kojoj uvodimo obe pretpostavke nazivamo reorija proog reda, dok teoriju u koju uvodimo samo prvu pretpostavku a ne uyodimo drugu nazivamo teorija drugog reda, 1.1.6 Veze deformactjskih velicina, sila u presecima i temperatur- nih promena Da bismo odredili napone i deformaciju Stapa usled zadatih spoljatnjih sila i temperaturnih promene pored veza deformacija i pomeranja koje smo izveli u poglaviju 1.1.2 1 1.1.3 i uslova ravnotede sile koje smo izveli uw poglavlju 1.1.5, potrebne su nam i veze deformacijskih velitina s jedne strane i sila u presecima i temperaturnih promena s druge strane. ‘Ove veze zahtevaju odredent pretpostavki o fizitkom ponaéanju.materi- jala, odnosno pretpostavku o vezi napona i deformacija. Za najidealniji, Hooke-ov (Huk) material veza izmedu napona, dilatacija i temperaturnih promena pri line- arom stanju napona data je jednatinama 2 z e@) fae) teat ® gde_ je (2)~dilatacija, (e)—Klizanje, ¢ (5)—normalni napon, = (2)—smi Eudi “napoa, 1 (2)—temperaturna promena na odstojanju = od ose Stapa; E— modul clastitnost, G—modul Klizanja a a,—Koefcijent lineerne temperaturne dilatacije material, ‘Ako sa. obeletimo temperaturnu promenu ose Sta- paasa Ar =; obeledimo raaliku temperaturne promene donjeg ‘lakna 12 i temperaturne promene g0r- jeg viakna £2 i pretpostavimo da se temperaturne pro- mene linearno menjaju po visini tapah, slika 1, tempe- ST fzte\) . raturna"promena (2) na odstojanju 2 od ose stapa je: % 41 Osnoone jednatine tehnicke teorije savijanja Stape 7 Iz jednatina (1), (2) i jednatine (9) poglavija 1.1.3 za (2) dobijamo izraz koji moze da se napi8e w obliku: ae o(@) = BG ~ 3,09) + Ba (x ® Kada ovaj izraz 2a ¢ (c) uncsemo u jednatine (7), i (8) poglavija 1.1.4 Kojima su definisane sile u preseku Ni Mf N= fo(ar, M= [ z0(@)dF, uzmemo u obzir da su za jedan popretni presek velidine ae Be- 40 B(e—2,8) (— 9,0 ( 7 onstante ada je: ferme fate, fatak o ide je F povriina « J moment inercje tog prescka, dobijamo N= EF@-a0 : ae Met (e—2,%), 5 (=) 8 codnosno a im 6 vn Bae, Jednatine (5) odnosno (6) predstaviaju veze izmedu deformacijskih veli- dina © i x, temperaturnih promena f° i Ar’ i sila'u preseku N i M. One su line- ame zahvaljujuéi Hooke-ovor zakonu iz. Koga su izvedene. Zbog toga pretpo- stavku iskazanu ovim zakonom nazivamo i pretpostavkom 0 fizitho} linearnosti problem Izvodeti ove jesinatine, za ¢ (2) Koristili smo izraz (9) poglavija 1.1.3 koji je tatan, u grinicama taénosti osnovnih prespostavki tehnitke teorije savijan Stapa, samo za prav &tap, odnosno dovoljno taéin za kriv Stap sa velikim polupre’- rikom krivine ose u odinosu na visinu Stapa, Veze deformecijskih velitina 4 sila u presecima za kriv Stap, koje se dobijaiu koristeci za dilataciju e (e) izraz dat jednacinom (8) poglaviia 1.1.3, razlikuju se od iavedenih veza za prav Stap po tome Sto u pravog Stapa dilataijae zavist samo od normale sile Na promena krivine x samo od momenta M, dok u krivog Stapa i diatacija © i promena krivine x 2avise iiod sila Ni od momenta M, 18 Definictia { Klasiftkactja ravnih Jinijskih nosasa... Kade u jednatinu (1), za +(2) unesemo izraz poznat iz Otpornosti materijala Ts(e) 7 ay 0) dobijamo 2a y (2) izraz: on () = 250), 8) 10" The ® u kome je T—transverzalna ppreseka iznad ili ispod prave 2 inercije popretnog preseka a 5! ‘S—statiGki, momenat dela povrsine popreénog const, u odnosu na tezi8te preseka, /—momenat irina preseka na mesta 2 = const.,slika 2a. Bs a a a Saglasno jednadini (8), Klizanja y (2) menjaju se zajedno sa naponima smi- ceanja po visini popretnog preseka od ule u krajajim viaknima, do maksimalne vrednosti w teZiétu ili u blizini tezifta preseka, slika 26. Zbog ovakve raspodele Klizanja preseci se vitopere, kao Sto je pokszano na slici 2c. "AKO stvarnu raspodelu klizanja zamenimo takvom raspodelom 7’ (s) pri ko- joj je proizvod y' (2) ds(2) konstantan, tada elemenat pravog Stapa umesto defor- ‘acije prikazane na slici 2c tpi deformaciju prikazanu na slici 2d, a elemenat Krivog Stapa deformaciju na slici 2e, Popretni preseci u tom sluéaju ostaju ravni ali relativno smakauti za velitinu y/ (2) ds(2)= ods, ede je er promena ugla izmedu popretnog prescka i ose Stapa. ao ‘Ugao er mote da se odredi na vite natina, Redovno ga odredujemo iz ustova dda rad napona smicanja + (2) na posmatranom elementu Stapa pri stvarnoj raspo- Geli Klizanja bude jednak radi tih napona pri pretpostavijeno} raspodeli Klizanja. Saglasno jednatinama (7) i (8) rad napona smicanja pri stvarno} deformaciji ele- ‘menata duzine ds je: # res dam [yh drnds [Ear aE |S @ aie je: Tnutrainje sile nosaéa bige pornate kada su poznate sha sile u presecima svih Stapova tog nosafa, U poglaviju 1.1.8 12 Ommoone nepoznate | osnevne jednatine “ -videli smo da sile u presecima jednog Stapa moge da se odrede kada pored opterecenja 2K ® « Definicija i Klasifikaciia ravnih inijskih nosata ako medu njima postoji 2 K medusobno nezavisnih uslova, tj ako postoji2 K uslova koji zadovoljavaju jednaéinu (2) Saglasno jednatinama (1), (2) i (3) mozemo da kazemo da je analititki uslov 12a hinematiShu stabilnostjednog sistema Stapova da rang matrice uslova kompatbilnosti pomeranja Cvorova tog sistema bude jednak doostrukom broju Scorova. Ako rang ‘matrice uslova kompatibilnosti pomeranja Gvorova sistema obeledimo sa R (z, ++ “+a, + 2.-+ 2) uslov kinematicke stabilnosti sistema je: Rett aba) = 2K “ Za sisteme u kojih je broj elemenata jednak dvostrukom broju évorova kazemo dda su prosto seabilni a za sisteme u kojih je broj elemenata veti od dvostrukog broja Evorova kazemo da su vileseruko stabil. Vilestruko stabilan sistem ima (s, + £4 -+ 2, + 2,) — 2.K suoibnih elemenaca, tj. iz takvog sistema moze da se ukloni (e, + 2, + +} a + #,) ~ 2K clemenata a da on i dalje ostane stabilan, Svi ostali sistemi Stapova su kinematidki labilni. To su prvo oni sistemi u kojih je broj elemenata, odnosno broj uslova za pomeranja évorova manji od broja pomeranja atate ta <2K © a zatim oni sistemi u kojih je broj clemenata, odnosno broj uslova za pomeranja Evorova jednak ili veci od broja pomeranja ali je broj nezavisnih uslova manji od 2K, ¥, oni sistemi u kojih je: Reta tata) <2K © U jjednom labilnom sistomu raslika 2K — Re, +24 +2, +2) predstanlia broj oineranja hoja mogu da se izaberu proisvolino i medusobno nezavisno a da sol wilt ‘2a pomeranja Cvorova budu sadovolen, i. predsaclia bro stepen slobode tog sistema. Uslov da je broj elemenata jednak ili veci od dvostrukog broja évorova sistema, tj, uslov (1) ili (3) je potreban ali ne i dovoljan uslov da sistem bude kinematicki Stabilan, Da bi sistem bio stabilan treba da bude zadovoljen{uslov (2). Smisao ovog uslova ilustrovagemo sa dva'primera. rem na slici 2 je reSetkast sistem Sapova sa K— 14 Svorova pod pretpostavkom da Stapovi 2 — 10 3-9 nisumedusobno vezani vet da se uksiuju. Kako je z= 25, 24 —0, 2=312,-0 tee ty +2 1% 28 K uslov (1) je zadovoljen. Sistem je ipaklabilan, jer da bi se pomerio i prea u polotaj koji je na lil prikazan prekidanim lnijama nije potrebno da se deformise ni jedan fap niti da se pomeri bilo kai oslonac. Uslovi 2a. pomeranja évorova tog sistema su medusobno Zavisni, jer je usloy (1) u poplaviu 1.2.3 za Stap 2—10 sa Al = 0, tj, uslov da se Gvorovl 2 10 relativno ne pomeraju, veé implicitno sadréan u odgovarajudim uslovima za ‘Stapove koji su na prikazani punijim linijama. Stap koji je suviSan u vezi tvo- rovay 3, 3,9, 10 ncdostje w veri Evorova 3,4, 10, 11. Zamenom stapa 210 Sporn 4710 sistem poste stabilan. Daugi primer prikazan je na slick 3a. Kako je K ete te tay 2, = 2, 2 = 0,5 = 4, 2 K usloy (1) je i u ovom sludaju zadovoljen, 12 Omovne nepoznate | osnomne jednaéine 0 “Medutim, dircktnim ispisivanjem determinante uslova za pomeranja évorova koji sa ‘Al-= 0 za oba Stapa i sa c, = 0 za sve osionce glase: (1) m—m = 0, Qm—m = 0, Bm 6 Oy ) m 6, Om =% ako bismo se uverili da uslov (2) nije zadovoljen,t) da je vrednost ove determinante jednaka nuli. Saglasno definiciji kinematicki labilnih sistema i ovaj sistem je smatiéki labilan. Postoji bitna razlika izmedu sistema na slici 2 i sistema na slici 3a, Dok sistem. nna slici 2 mote da ima konaéna pomeranja a izveden iz podetne Konfiguracije ‘ostgje i dalje labilan, dotle sistem na slici 32 moze da ima samo besko- natno mala pomeranja a izveden iz potetne Konfiguracije postaje kine ma:itki stabilan. Naime, ako sistem na slici 3a rastavijanjem srednjeg zgloba podelimo na dva_nezavisna dela, tada évor 2 kao desni évor Stapa 1—2 mote da se pomera po kruznici A a isti vor kao levi évor Stapa 2—3 po Kevinici B. Kako te dve kruinice u posmatranom poloiaju évora 2: imaju zajednitku tangentu, tj. zajedniki beskonatno mali elemenat luka, zglav~ kkasta veza Stapova u tom polozaju ne ishljucuje pomeranje Gvora 2 duz tog zajednickog clementa. Za sisteme koji ‘megu da imaju konaénia pomeranja ka- emo da imaju nepravilan raspored elemenata a za sisteme koji mogu da imaju samo beskonaéno mala pomeranja kazemo da imaju Driiéwu konfiguracijuili ieifan oblik. Tako sistemi sa kritignom konfiguracijom, Giji se Stapovi ne deformisu, mogu dda imaju samo beskonatao mala pomeranja, oni ne mogu da budu nosaéi Konstruk- cia, U kritigno} konfiguraciji sistem ne mode da primi sile proizvolinog pravea. Ravnoteéa je moguéa samo na deformisanom sistemu pri-Cemu, kao Sto je za posma- trani sistem prikazano na slici 36 malim deformacijama stapova Al odgovaraju rela tivno velike pomeranja v. Ovakav odnos deformacija i pomeranja dovodi do znatnih Promena u geometrijskom obliku sistema koje su nedozvoljene u nosatima kon~ liémi odnosi vade i za sisteme dja je Konfiguracija bliska kritiéno} kao to je 2a < 1 sistem na slici 3c. Zbog toga teba biti oprezan pri primeni takvih sistema, Pravilni zakljuéei o unutragnjim silama i deformaciji sistema dja je konfi- ‘guracija bliska krititnoj mogu da se dobiju samo na osnovu teorije velikih deforma- cija, Osnovne pretpostavke ni teorije prvog ni teorije drugog reda nisu u ovom slu- Gaju opravdane pa ni rezultati koje dobijamo primenom tih teorija ne odgovaraju stvarnosti ‘Kada iz jednog kinematicki stabilnog sistema uklonimo sve spoljainje elemente smo sistem medusobno vezanih Stapova Giji Evorovi ili mogu relativno da se pomeraju a da se ni jedan Stap ne deformise ili ne mogu relationo da se pomeraju bez ‘deformacije Stapova, U prvom slucaju kazemo da je sistem unuerainje inematithi 4 Suna kone 50 Definicija t klasifikactia rounih linijokth nosade. labilas, au drugom da je unuerainje kinematighi stabilan ili da se sastoji od jedne inematicki Rrute plo. Analiticki kriterijum 0 unutraénjo} stabilnosti nosata izvodimo, sliéno kao fo smo izveli kriterijum 0 opéto} stabilnosti nosata, uporedujuéi broj komponenti pomeranja évorova sa brojem uslova za pomeranje €vorova nosata, stim da je u ovorn slutaja ret 0 relationim pomeranjima i o uslovima za relationa pomeranja Cvorova. Kada nas interesuju samo relativna pomeranja évorova nosata tada pomeranja posmatramo u koordinatnom sistemu Oxy koji je vezan za nosaé, na primer, sister dij je podetak u évoru 1 a éija x-0sa prolazi kroz évor 2. U tom koordinatnom, sisteru tri komponente pomeranja su poznate 14 = 0 = v= 0. Ukupan bro} nepoznatih komponenti relativnih pomeranja K évorova je 2K — 3. Uslovi za relatisna pomeranja évorova dati su jednatinama (1) i (2) poglavija 1.2.3. Njihov broj je jednak broju unutraénjih elemenata nosata 2, + 2. Kada je: a+ =2K—3, o ili at >2K—3, ® i hada u z, + 2, jednatina (1) i (2) poglavija 1.2.3 postoji 2 K — 3 medusobno neza- visnih, i. hada posto 2 K — 3 jednatina éija je determinanta sistema D, rasligita od Dd. #0, © sistem je wnutratnje kinemacihistabilan, ili kage, sistem je unuerabne kinematic stabilon: ako je rang macrice uslova Rompaibiosti relattonih pomeranja Coorcva RG, +4) — jednak 2K —3: Re, +a) =2K~3., (20) Za unutraénje stabilan sistem u koga je broj unutrainjih elemenata jednak 2 K ~ 3 kademo da je snutrabnje prostostbilan a 2a sistem u Koga je bro] Unutres= nih clemenata veti od 2K — 3 katemo da je unutralnje vitestruko stabilan. Unie tralnje videstruko stabilan sistem ima (2, + 2,) — (2K-~ 3) suvitaih unutradnih clerenata ‘vi ostalisistemi su unutrainje labilni, To su oni sistem u kojih je: atm <2K-3, an kao i oni u kojih je 2, + 2 22K —3 ali je broj medusobno nezavisnih. uslova 2a reletivna pomeranja évorova (1) i (2) iz poglavija 1.2.3 manji od 2 K — 3, 4 1 kojih je: Re +4) <2K- (a2) U jedvom unutrasne labibwom sistemu raslika (2K ~ 3) ~ R(z, + =) predstavlia ‘broj stspent slobode relationog pomeranja tog sistema. ‘Unutrainje labilne sisteme sa dovoljnim brojem unutraénjih elemenata delimo ta sisteme sa nepravilnim rasporedom unutrabyjih elemenata koji mogu da imaju konatna relativna pomeranja évorova ina sisteme sa hritiZnom honfiguracijom Koji mogu da imaju samo beskonatno mala relativna pomeranja Gvorova Unutrasnje lablni sistemi sastoje se od vide medusobno zglavkasto vezanih ‘Kinematitki krutih plota, tj. od vile delova Koji svaki za sebe zadovoljava uslov (10). 12 Osnovne nepoznate i osnovne jednatine st Nosati na slikama 34 i 3¢ poglavija 1.2.1 zadovoljavaju.uslov (6) i oba su inematicki unutraénje prosto stabilni. Nosag na slici 3d poglavija 1.2.1 je kinematicki unutraénje vigestruko stabilan sa (z, + 4) —(@K~3)=(1 +12) —@-10— 3) =6 suvignih unutrainj elemenata. Nosat na slici 36 poglavija 1.2.1 je unutrainje labilan jer umesto potrebnih, 2K—3=27 ima samo s, + 4 —26 unutrainjih elemenata. Nosat se sastoi fod dve krute ploge od koji svaka ima osam évorova i 2-8 — 3 = 13 Stapova. loge su medusobno vezane zglobom u évoru 4. Nosat na slici 3¢ poglavija 1.2.1 je unutraénje labilan i ako je broj unutras- jth clemenata tog nosata z, -+ 2, = 20 vet od broja unutrainjih elemenata koji je potreban za unutraSnju stabilnost sistema sa 11 évorova, t. veci od 2+ 11 — —'3 — 19, Nosaé se sastoji od tri ploce koje su vezane zglobovima u évorovima 61 7. On je unutrasnje labilan jer mu je raspored unutrainjih elemenata nepravilan. Sredaja ploéa koja povezuje 7 évorova 2, 6, 9, 11, 10, 7, 3 umesto potrebnil 2-7 — ~3 = 11 unutrainjih elemenata ima 2, = 7 iz, =7, ti. 2, + 2, = 14 elemenata Ona je 2a sebe vigestruko kinematicki stabilna st (z, + z,)—(2 K~ 3) = 3 suvitna clementa od kojih dva nedostaju u vezi te plose sa ploéama koje su sa njom vezane 1 zglobovima 6 i 7. ‘Treba posebno podvuti, i ako je to iz svega Sto je do sada reteno jasno, da { unutrainje labilni sistemi mogu da budu nosati Konstrukeija. Unutragnje elemente koji nedostaju da bi nosaé bio unutrafnje stabiian ili zbog malog broja unutras clemenata, kao u nosatu ni slici 3b poglavija 1.2.1, ili zbog nepravilnog rasporeda lufutranjih elemenata, kao u nosaéu na slici 3e pogiavlja 1.2.1, zamenjuju spo- Jjatnji element. Kada se nosaé sastoji od vile kinematithi krutih plota, broj plots koji éemo beleziti sa zp i broj spoljainjih elemenata tog nosaca z, + 2, stoje u odredenom codnosu. Neka je K; broj évorova, z,,, broj Supova, z,,; broj krutih uglova am, bbroj suvignih elemenata plove j 3) DH=E os tan) 25K 3) a Kako svaki Stap i svaki krut ugao nosaéa pripada jednoj i samo jednoj od njegovih plota, to je: Deri ted aa tae as) Medutim, s obzirom da onaj évor nosata u kome je vezano vite plova ulazi u zbir Evorova svake ploge koja je w njemu vezana, zair SK, veti je od ukupnog broja s Definiia £ Macifkactia reonih Unik nosate ‘vorove nosata K. Ako st z, obeletimo bro} zglobova kojima su vezane plote smatrajuti da je 2plab aplavkasta veza dee plote @ da u éooru w home je vezano m ‘lode postayi m—t zglob, tada je: DK-Ktw a6) Kada jednatine (15) i (16) unesemo u jednatina (14) dobijamo: 34 +5) = (@K + 2s, — 34,). an Zoir Sn; predstavlja ukupan broj suviénih unutrabnjih elemenata nosaéa, Ta} ‘broj je ili jednak ili manji od broja (z, + 24 + 2, + 2,) — 2K koji predstavija ‘ukupan bro} suvignih unutraSnjih i spoljainjih elemenata nosaéa: Saya te) - AK + 24,34) < tte $4) 2K odnosa0: 2a, +5, + a, > Bey (18) Jednaéina (18) predstavija uslov 2a spoljaénjut stabilnost nosaéa. Ona je izvedena iz uslova za opétu stabilnost nosaéa i uslova za unutrainju stabilnost ploéa. Niu motemo da napi8emo i neposredno. Iz Mehanike je poznato da jedna kruta ploca 1 ravni ima tri stepena slobode pomeranja, odnosno da 2, plots imaju 3z, stepeni sloboce pomeranja. Ova pomeranja spretavaju medusobne veze plota ajihove ‘glob ukida dva stepena slobode pomeranja, ddok oslonci i ubljeStenja ukidaju po jedan stepen slobode pomeranja. Da bi sistem bio stbilan broj veza 22, + 2, + 2, treba da bude jednak ili veti od broja stepeni slobode plota, kno Sto je to iskazano jednatinom (18). Ako je: Day b By + Hy ps (9) 2a sistem Katemo da je spoljalnje prosto stabilan, a ako je 2a + 8 + By > Bey (20) 1a sistem katemo da je spoljainje vitestruko stabilan. Razlika (22, + 2, + #,) — 3.2, jednog spoljainje vigestruko stabilnog sistema predstavija broj suvisnih spoljainjih elemenata, Za nosaé na slici 34 poglavija 1.2.1 rekli smo da se sastoji od dve pote koje su vesane zglobom 1 évoru 4, Kako je 22, +, + 2,—2°1+4+0 35, sistem je spoljadnje prosto stabilan, ‘Nosué nu sliei3e u poglaviju 1.2.9 sastoji ve od 3 plose vezaue sa po jedninn zglobom u Evorovima 6 i 7. Kako je 22, ++ 2, +8, —2-2-+8-+2— 14> <3z, =9 sistem je spoljainje vibestruko stabilan sa 5 suvi8nih spoljainjih ele- ‘meng. 12 Ommovne nepoznate { ornavne Jednadine ss 1.2.52 Statitka Rlasifikacija nosata U prethotinom poglavija nosaée smo podelil na Kinematitki prosto stabi i kinematicki vigestruko stabilne nosaée. Pri tome smo posli od kinematitke defi nici lnijskog nosata kao sistema stapova tii je zadatak da u granicama elastic ‘nosti materjala spreti pomeranja odredenih tateka medusobno i u odnosu na stalne tacke u prostoru. Podelu smo dobili uporedujusi bro} komponenti pomeranja évo- rova sa brojem uslova kompatibilnosti pomeranjs €vorova (1) do (4) u pogtaviju 1.2.3. ‘Ta podela ima i odredeno staticko znadeaje. Do iste podele dolazimo pola- zeti i od statitke definicieilnijskog nosata kao sistema Stapova koji u_ granicama nosivosti materijala mode da primi i prenese proizvoline spoljainie sie, tj, na kome proizvoljne spoljanje sile,mogu da stoje u ravnotesi. Pri tome podelu dobijamo uporedujus bro} saikihnepoanatih st brojen wslova remote (6) u poeta 2.4, U jedn: titke velitine: sma.(6) poglavlja 1.2.4, Si je bro} 2K +m, nepoznate su sta 4, reakeija ostonaca C,,, +5, momenata ukljeStenje Cs 2, sila Sup 2, +m momenata My i My Kada je broj mepoznatih jednak broju jednatina: ata ta tma2Ktm, 4 an ata ta ty a2R i kada su jednatine medusobno nezavisne, tj. determinanta tih jednatina D’ raz~ ligita od nule: D'#0, (2a) ‘one imaju jednoznatna reSenja 2a proizvoljne vrednosti slobodnih anova, t). 28 proizvoline vrednosti spoljasnjih sila. Takve sisteme nezivamo statifki odredent sistemi. Oni mogu da prime i prenesu proizvoline spoljainje sile pa mogu da budu i nosadi konstrukcija. SS obzirom da je uslov (21) identitan sa uslovom (1) iz poglavija 1.2.51 a da mote da se dokate da je uslov (22) zadovoljen kada je zadovolien uslov (2) iz po~ slavlja 1.2.51 to sledi: da sw seaviGhi odredeni sivemi Rinematicki prosto stabibni 0d nosno da su kinematiEhi prosto stabilni sistemi satithi odredeni. . U statigki odrederiim odnosno kinematitsi prosto stabilnim sistemima pro- ‘blem proraéuna statikih i deformacijskih nepornatih raspada se na dva uglavnom nezavisna problema — jedan staticki problem: i drugi kinematitko-geometrijski problem. Statitke nepoznate odredujemo iz uslova ravnoteze nosaéa jednacine (6) poglavlja 1.2.4. Kako u te jednatine pored nepyznatih sila i momenata ulazi samo opteredenje nosata to reakeije oslonaca, momenti unljestenja silo w presecima sta~ HEbi odredemih norata savite samo od opteredenia noraa i jndnake st mult hada je nosaé neoptereéen. Kada su odredene sile u presecima iz jednagina (B. 3) poglavlia 1.1.9 nalazimo deformaciske velitine Stapova a tada iz jednatina (1) do (4) pog- lavija 1.2.3 pomeranja évorova, odnosno deformaciju nosata. 5 Definilja | Klasifikactja ravnih Unifekih nosasa Ustovi ravnoteze (6) poglavija 1.2.4 biée zadovoljeni za proizvoline vred- nosti slobodnih élanova, tj. za proizvoline vrednosti spoljaénjih sila i onda kada je broj nepoznatih veéi od broja jednatina: atte tet m> Kim ui. 3) a tata, to > 2K, ako od koeficijenata uz 2K + m nepoznatih moze da se formira ma i jedna de- terminanta D’ razlitita od nule. ‘Takav sistem nazivamo statifké neodreden sistem. § obzirom da je uslov (23) identiéan sa uslovom (3) iz poglavija 1.2.S1a da je usloy D’ # 0 zadovoljen Kada je zadovoljen uslov D ¥ 0 sledi: da sw staxithi nneodredeni sistemi kinematigki vilestruko stabilni odnosno da su Rinematicki vife- struko stabilni sistem statitki neodredeni. Razlika: a Gta +5 +a, +m) — 2K +m), cy : tate ta) —2K koja u kinemati¢koj analizi sistema predstavija broj suvignih elemenata w statié= oj analizi predstavija broj nepoznatih spoljaénjih ili unutrainjih sila i momenata koji mogu da se izaberu proizvolino a da svi uslovi ravnotete sistema budu zado- voljeni, Te veligine nazivamo statiGki nezavione ili staitki neodredene veliSine sis- tema, Ako statiGki neodredenim velisinama jednog neopteredenog stati neodre~ denog nosaéa zadamo neke vrednosti, iz. uslova ravnoteée nalazimo reakcije oslo- naca, momente ukleStenja i sile w presecima koje sa zadatim staticki neodredenim veliginama stoje u ravnotedi, Prema tome, reakeije oslonaca, momenti ubljeSenja i sile u presecima staticki neodredenog nosaéa mogu da pestoje i kada je nosaé neopte~ reéen. Takva ravnoteéna stanja nazivamo unutrainja raxnoveéna stanja nosaéa ko je broj statigkih nepoznatih manji od 2K + m ili je.taj bro} jednab ili veti od 2 K + m ali ne postoji 2 K + m nepoznatih Giji koeficijenti u jednati- ‘nama (6) poglavija 1.2.3 formiraju determinantu D' razlititu od nule, sistem ne ‘mote da bude w ravnotedi pod proizvoljnim spoljainjim silama, ‘Takve sisteme nazivamo statithi preodredeni sistemi. Staciki preodredeni sistem su kinemaihi labidni odnosno hinematichi labilni sistemi su staticki preodredeni. Oni ne mogu da bbudu rosaéi konstrukeija, Da bi takav sistem bio u ravnotedi spoljanje sile moraju dda zadpvolje onoliko uslova koliko sistem ima stepen slobode pomeranja. Kinematigkoj podeli nosaéa na unutrainje prosto stabiline, visestruko sta bilne i unutrainje labilne nosaée, odgovara staticka podels na unutrainje odredene, unutrainje staticki neodredene i unutrainje staticki preodredene nosace, U statitkoj lasfikacji nosaéa do ove podele dolazimo uporedujuéi broj nepoznatih unutras nijih sila sa brojem nezavisnih uslova ravnoteze evorova kada su poznate sve sPo- Ijalnje sile. Bro} nepoznatih sila Sy i momenta My i My je =, + 24 +m a broj nezavisnih uslove ravnotede évorova kada su poznate reakeije oslonaca Cy, i mo- ‘menti ukljestenja C,; je 2 K + m — 3, jer su u 2 K +m uslova ravnoteie tvorova sadréana 1 tri uslova ravnoteze spoljaénjih sila na sistemu kao pia kruto} ploci ravni. Kada je broj nepoznatih jednak broju jednatina ata tma2Kim—3, §. atm =2K-3 G5) 113 Teoreme 0 energit nosaée 5 i kada su jednatine nezavisne, tj. determinanta tih jednatina D,’ razlitita od nule: Dy #0, 26) sistem je unutrainje scatithi odreden, Kad je broj nepoznatih veti od broja jednatina: bay tm>2Ktm—3, he +2>2K—3, en aod koeficijenata uz 2K + m — 3 nepoznatih mode da se formira bar jedna de- terminahta Dy’ Koja zadovoljava uslov ( 9) poglavia 1.2.51 sistem je trate statithi neodreden. Na kraj, kada je bro} nepoznatih manji od broja jednatina it ada je broj neposnatih jednak ili veti od broja jednasina ali ne posto 2K + -{'m— 3 nepoznatih &jikoeficijenti formirau determinantu D;" razligita od mule sistem je unuerabnje stacitki preodreden. Podeli nosata na. sposinje prosto stabilne i spoljainje viestruko stabilne, codgovara podela na spoljaSnje statichi odredene i na spoljaSnje statitki neodredené rosate, 1. na nosade u kojih nepoznate spoljiniesile mogu da se odrede iz uslova favnotete ina nosaée u kojih one ne mogu da se odrede i uslova raynotede nosata. Svaki nosaé moge uklanjanjem oslonaca i uljetenja i rastaijanjem zglobova iz- ‘medu kinematigki krutih plota da se rastavi na 2, nezavisnih plota. ‘Te ploce su { ravnotedi pod uticajem zadatog optereéenja, reacija oslonaca i momenata uklje~ fenja Kojima zamenjujemo uklonjene oslonce i ukljeStenja i pod uticajem sila veze izmeduplota kojima zamenjujemo uklonjene 2plobove. Kada je zbir broja repoznatih reakeja eslonaca 2,, momenata ukljeltenja =, i Komponent sila veze 1 relobovima 22, jednak broju uslova ravnorede plota 32, kao Sto je 10 iskazano jednaginom (19) 'u poglaviju 1.2.51, sistem je spoljaini staicki odreden a kada je broj tih nepoznatih vedi od broja uslova rarnotede ploéa, kao Sto je: to iskazano jednatinom (20) u poglavju 1.251, sistem je spoljabnie svaicki neodreden 1,3 Teoreme o energiji nosata 1.3.1 Moguée ravnotegno stanje i moguée stanje deformacije nosata prethodnim poglavijima videli smo da sile u pres nosain mogu da se odrede polazeéi od dve grupe uslova, od uslova ravnotede ele~ ‘menata Stapova an _T MLa no, - . ee “ a aM _ pmo, a oo Definicija i hlasiftkactja ravnih Uiniekih nosaéa { uslova ravnoteZe Evorova nosaca D Fh c0s ain — D Vix sin yy + Cy, 008 8; + Pix = 0, YS Fig sinay +S Vy cosy + Gu sin®, + Py = 0, ®) DM + Cub My 6, i od veze pomranja, obrtanja i deformacijskih vlidina Sapova: ae 2 a 2 ae Laer «© n= = 90) ds” codnosno uslova kompatibinosti pomeranja évorova: FG = Bly Fie) — PGB = tu —t9 © 1u,c08 8, + 0, sin, Fr) = ey — Tae u kojima je J (@x + ecosa — gr sina) ds, . \ «®) J Clan —esin% ~ gp cosa) de Veve deformaciskih velitina xe gry sila w presecima Ny TM i temperaturnih promena u teorji elastiénosti date su Hooke-ovim (Hukovim) zakonom (B. 3) u poglaviia 1.1.7. 'U prethodnim poglavljima videli smo i to da je broj konstanti koje dobijaamo integriunjem jednatina (A) i (C), odnosno bro} statikih i deformaciskih veligna, jednak broju uslova (B) i (D), te da se one iz th uslova mogu jednoznaéno srafu- nati Medutim, kao to smo veé reki, broj tih jednatina je desto tako,veliki da problem Statike ne mode tim putem sa uspehom da se rei. U tim slugajevima esto Umesto sistema jednagina (A) do (E), koristimo dva ekstremalna,principa tojima fe jednacine mogu da se zamene. Da bismo te principe definisali potrcbna su nam dva pojma: pojam mogucag racnotoingg stania 1 pojam moguéey stanj Aeformacie Moguce ravnoreéno stanje nosata opterecenog raspodelini silama Py # Py honcentritanio silama P, i momentima M, je soaki sistem reakoja Cyy 4 Cy 4 stl 13 Teoreme 0 energit nosaca 5 u presecima N, T, M hoje sadovoljavaju usleoe racmotete elemenata (A) svi stax po0a i stove raonerefe (B) sein éerovoa. Kada je nosaé staticki odreden 2a dato optereéenje py Pi Py M; postoj samo jedan sistem reakcija Cy Cy i sila 9resecima N, 7, M koji’ zadovoljava jednatine (A) i (B), odnosno, u statigki odredenom sistemu za dato optereéenje Postofi samo jedno moguée ravnoteéno stane i to je ono ravnotedno stanje Koje se u tom noseéu pod tim opteresenjem stvarno java. Kada je nosaé stattki neodreden za dato optereéenie Ps Pi Pit My postojt vibe sistema reakeja C, Cy, isla u presecina N, 7, M koji zadovoljavaju jedna- in2 (A) i (B), tj. postofi vide moguéih ravnoteznih’stenja, Stvarno ravnoteino stanje koje se u tom nosatu, pod datim optereéenjem javija je samo jedno od mo- gucih ravnoteinih stanja tog nosata Moguée stanje deformacije nosaéa je svaki sistem funkcija xs ¢, @r> pomer cx § obreanja cy; home saglasno jednatinama (E) odgovaraju deformacjske velizine Htapoua Aly i ty, tako da postaje obreanja g i pomeranja &, % koja zadovoljavaju sve uslove Romparibilnosti pemeranja Zvorova (D). Kada je nosaé statitki odreden, odnoino kinematitki prosto stabilan broj uslova kompatibilnosti pomeranja évorova jednak je broju pomeranja Gvorova i za proizvoljne vrednosti slobodnih anova é> eqs Als tx Odnosmo ¥, €, r MOG se odrediti pomeranja koja zadevoljavaju te uslove. Kada je nosaé statigki neodreden, odnasno kinematitki visestruko stabilan, bbroj uslova Kompatibilnosti pomeranja évorova je veéi od broja pomeranja évorova, Svi ti us.ovi mogu da budu zadovoljeni samo za odredene vrednosti slobodnih Alan ova cys Cys May Tay odnosno za odredene vrednosti deformacijskih velitina % & er, 1.3.2 Veza mogucih ravnotesnih stanja i moguéih stanja defor- macije — Princip virtualnih pomeranja i princip virtualnih sila Neka je dat proizvoljan statitki odreden ili statitki neodreden nosat, i dva stunja u tom nosacu: jedno moguée ravnoteino stanje kada je on optereéen sa BaP. i Py M, sa reakefiama C, i Cy i sa slama u presecima N, 7, is i jedno rogue stan deformacie & Gr sa pomeraniima oslonaca 2 i Zyy Kojima of- varia obrtanja preseka 3 i pomerana 21 Jim talasim nad vlitinama mogucegravmoteznog stan asa dvatalasa nad veltinama mogucepstana deformacie oscenn je da te da stanja nemaht mikakve medusobne vere. 58 Definiciia { klasifikaciia ravnih linijskih nosaéa Kada uslove ravnoteze (A) napisane za posmatrano ravnoteino stanje po- mnodimo sa Eds, odnosno sa %ds i — (G — Sr) ds, saberemo ih i dobijeni izraz integralimo duz pojedinih Stapova nosata od kraja'i do kraja &, dobijamo: tae [thes v 5 oi aa + fil =f @-Fait+ [GE +e Parcijalzim integrisanjem prvog integrala u priom, drugom i treéem redu ove jednatine, ti redovi mogu da se prikafu u obliku: wat — fH(E ds (lave [ihe Gt f Seas, =~ @-Fdit= — HG For — f ateas, 1 cela jednagina da se napige u obliku: MG B+ NEL Ta + (E+ ADE =f MRENE+ THp)ds 413 Teoreme 0 energit nosaéa 50 Kada ovakvu jednatinu napi8emo za svaki Sup nosaéa i saberemo ih, dobijamo: DIR MG -B+NE+ Tats S/ GE AD|= HS faRART YF pay de Y oznatava zbir po svim Stapovima nesata. Teraz Hi MG — 3) +NE+ Tat predstavja algebarskizbir radova sila i momenata na krajevima Stapova nosada moguéeg ravnotednog stanja. Sile Ni, Tis Ma na kraju i Sapa ik jednake sua imaju suprotan smer od sila Niu» Tay My koje deluju na tvor i, pa je algebarski bir radova sila na krajevima Stapova, jednak negativnoj vrednosti radova odgova- rajudih sila koje deluju na évorove. S obzirom dasile Nis Tas Ma u évorovima stoje u ravnoteti sa reakcijama C,, i Cy silama Pi momentima Mj, saglasno pfincipu virtualnih pomeranja za vor kao Kruto telo je: DMG - 3 + NE+ TH = = SANS MG Ft 5 Cadi t S Cuban Kade ovu jednatina unesemo u prethodn, a za zbitintegrala po Stapovima uvede~ smo ozmaki dobiamo: JGE+ PA ds + SPH +Y MG — Fade t S Cla +S Cub [UR NE4 Fas Leva strana ove jednatine je rad aktivnih i réaktivnih spoljaénjih sila moguéeg ravnoteinog stanja pri pomeranjima moguéeg stanja deformacije, Sa oznakama: DPF = [GERD a+ ANF TG — YOEHS Cbs +S Ge Bo a 6 Definictia { Klasifikectia ravnih linijskih nosaéa jedinaéinu pisemo u obliku: DPT+ DST] we + NT + Top ae ® Jednaina (2) predstavija osnovnu vezu mogueih ravnoteknih stanja i mo- ucih Sanja deformacifenosat. Kada u ova jednagina za moguée raynotcino stanje unesomp reakje i sile u presecima koje se pod datim opterecenjem javjju, a utiaje moguceg stanja defor~ tmucije umesto talasa vznatimo crticom, dobijamo jednaginu: DPr4 Deal we + Net Toe) ds, @ koja prkazuje princip virtualnih pomeranja, « kada 2a moguce stanje deformacije lunesemo pomeranja i deformacijske velitine Koje se uw nosaéu stvamo javijaju, @ uticae moguéeg ravnotednog stanja umesto talasa oznatimo crticom, dobijamo jednatinu: Sh+ Dee koja prikazuje princip virawalnih sila Primenom principa virtualnih pomeranja, tj. jednatine (3) moze da se sra- Guna sve ono sto moze da se sracuna iz uslova ravnoteze, 1. iz jednatina (A) i (B), a primenom principa virtualnih sila, tj jednatine (4) moze da se sracuna sve ‘ono Sto moze da se sraéuna iz deformacijskih uslova, fj. jednaéina (C) i (D). Polazeci od principa virtualnih pomeranja i principa virtualnih sila mogu da se definisu druga dva principa o minimumu energije nosata. Da bismo defi- nisali w principe potrebno je da prethodno definisemo neke pojmove o energifi nosaéa, (Mite + Ne + Tor) ds, wo 1.3.3 Potencijalna energija deformacije nosaéa Pri deformaciji nosaéa pomeraju se napadne tatke spoljasnjih sila pri gemu cone vite rad Koji cemo obeleziti sa R,. Ovo radu odgovara promena potencijalne fenergijs spoljainjih sila, koja je brojno jednaka negativnoj vrednosti rada R, Ro=-A 0 Po zakonu 0 odrdavanju energije, promeni potencijalne eneruije spoljainjih sila odgovara promena potencijalne, Kineticke i toplote enerpije nosata. Ako se. 7a yreme deformacije koligina toplote u telu ne menja, i ako je optereéenje staticko, 4H. takyo da pri deformaciii deligi tela ne tepe primetna ubreanja, tada eolokupma promena potencijaine energie spoljagnjih sila prelazi w promenu potencyalne ener isle deformacije A: + +A=0. 2 13 Teoreme 0 enerpi nosata o Potencijaina energija deformacije A, za koju je tehnici uobigajen naziv deformacioni rad, mode da se shvati i kao negativna vrednost rada unutra8njih sila Ry A= A= R= —Ry ® Da bismo sraéunali velidinu deformacionog rada, zamislimo da smo na pro- iavolinom mestu Sapa iseklielemenat prikazar na slici 1a. Na elemenat napadaju sile u presecima N, T, M. Razlike sila u beskonatno bliskim presecima dN, 7, 44M i opterecenje elemenata pds i p,ds zanemarene su jer je rad tih beskonaéno ‘malih sila w odnosu na rad sila'N, 7; 'M beskonano mala velitina videg reda, Keda clemenat shvatimo kao nezavisno i slobodno telo u prostoru, tada su sile N, 7, M spoljaénje sile koje na tom elementu stoje u ramnotedi, Rad tih sila pri deformaci clementa je rad spolaéajih sila dR, koji je jednak potencijalnoj energiji deformacije elementa d. Ukupnu potencijalnu energiju rosata dobidemo sumiranjem, odno- sno integrisanjem ovih elementarnih energija duz osa svih Stapova nosaéa, a M Mw w a ” 7G w Ep f Set ke 7 ght eerkbes & iT i a / a 2 » » ska Pri statitkom optereéenju spoljainje sie postupno se povecavaju od nule do konaéne velitine, pa mozemo da pretpostavimo da su one proporcionalne jed- znom zajednickom faktoru } koji se monotono povetava od 0 do 1. Kada je nosat finearno elastigan tada se i sile u presecima i deformacije postupno poveéavaju proprocionalno faktora 2. Ako su konaéne vrednosti sila N, T, Ma konagne vred- nosti deformacijskih velitina na slikama 16, Ic i 1d jednake xds, eds, grds tada ihove vrednosti u toku nanoSenja optereéenja AN, AT, 2M odnosno tds, eds, Dppds. U jednom beskonaéno malom intervalu vremena u toku nanogenja optereéenja deformacije se povecavaju za: duds) = xddds, d (Peds) = edids, d (Xprds) = prddds, pa je rad sila AN, 7%, XM u tom intervalu vremena jednak Mads 4 aNednads + ATopdids = (Me + Ne + Tepards. Integrisanjem ovog izraza_pod, od’ = 0 dod = 1 dobijamo ukupan rad sila M,N, T, odnosno ukupan deformacioni rad u posmatranom elementu stapa: ta Ete Ne Tete e Definietja 4 Rlasifikactja ravnih linijkih nosaéa Kada cvu vrednost podelimo sa ds dobijamo velitiny deformacionog rada po jedinici duzine na posmatranom mestu Stapa koju nazivamo specifitan deformacioni trad ili elastifn’ potencijal Stapa i obelezavamo sa A* at = Lil + Ne + Ten @ Kada u jednagini (4) deformaciske velitine x, e, gr izrazimo u funciji sila N, 7, ‘Mili obrnuto; sile irazimo u funkeifi deformacijskih veligina saglasno jednaginama r GF” pri Cemu je pretpostavljeno da temperature promene u Stapu ne postoje, izruz 2a elastcni potencijal Stapa moze da se napife u obliku: . lpr xt re A* (M,N, T) ; ait apt FE} © odnosa AP 892) = [pre + Bet + Sel © Ukupan deformacioni rad nosaéa dobijamo integrsanjem vrednosti 4 — = A*ds duz osa svih stapova nosata. Iz jednatina (4), (5) i (6) dobijamo: =f Atas =H (Mu + Ne + Tey) ds, o A(MN, 1) = 48(M,N,T)ds = 4 [MM yg 8) ( dap are yas rl + ® a 1 24 Bret + P92 las Alte 41) = [ A* (8591) ds zl +e Je o vim jednaginama deformacioni rad prikazan je u funkeiji unutrainjih sila i deformacijskih veligina nosaéa. Da bismo ga izrazili u funkeiji spoljainjih sila, rnapisimo jednaginu (2) poglavlja 1.3.2 uzimajudi i za moguée ravnotezno stanje i ‘moguée stanje delormacije stvarna stanja u nosadu. Saglasno jednadini (7) do- bijamo tada: 4 Fret ye (10) (Ova jecnacna prtaze Clapeyron-ovu (Klapjronovy) teoremu da je deformacont rad ri saichom opcreennonaa jena polovint one srednot ju Bi finao ada Usk od potesha deformacije delle « pitnom tants. 13 Teoreme 0 energii nosata 6 Kada potencijalno} energili deformacije A (%, ¢, 7) dodamo potencijainu energija spoljainjih aktivnih sila — E Ps dobijamo velitinu Koju beledi TI Gye, ¢r) i nazivamo potencijalnom energijon siscema: Tl 892) = 4 @580n) -2 Ps ay ‘a kada potencijalnoj energifi deformacije A (M, N, T) dodamo potencijalnu ener- gi spol retin la —~ ® Ce dobijamo vltina ju beltimo sa TI*(f, T) i nazivamo komplementarnom energijom: sistema TI“Gt, N, 7) = 4 (MN, 7) — Dee. a2) 1.3.4 Teorema 0 minimumu energije pri varijaciji pomeranja Zamislimo da smo nosaéu koji pod uticajem datih spoljatnjih sila trpi defor~ mactju opisanu velitinama x, ¢, @r» obrtanja g i pomeranja & i zadali jo8 jedmu dodatn deformaciju 2x, 8s) Spr sa obrtanjima 8p i pomeranjima 8 i By, Veli- Gine Be, Be, Bpz, 59, BE, Br, su velitine jednog moguceg stanja deformacije za koje je Bea i Bey jednako nui. Pri ovo} dodatoj deformaciji menja se i potencijalna energija sistema, tako da je posle te deformacije jednaka: Tle + ise + Bs; 97 + Ber) =A (e+ Bue + Beer + Ben) T 2 PG+ EB), a de je: A(e+ B04 36 97 + 80x) = JA tue + Baer + Bera — @) Razvijanjem funkcije A* (%, 97) Taylor-ov (Tailorov) red. dobijamo AM Gt Base + Bes 97 + Ber) = AY Coot Gr) + BA* 6 8 97) + a) + Larue ® ade je 84* Gis. 97) prva variacja specifitnog deformacionog rada At adh dt BAM 6 97) = 2A ae + A 86 + A op, 5 "xs & Or) ae + ie en ® 4 384" Gee) drugn variacia specifiénog deformacionog rada OAT ae OA aes DAY BA" 04 97) — Tat + SO eet oan (s) +2 Bde + 2 I oe 1 aa a 17 Bx. ae NE + 2S, Bede + 2 6 Definieija 4 Klasifikacija raonih Uiniskih nosata Ako sa 34 (% 97) obeletimo prvw, a st 84 Gz 9) drugu varijaciiu deformacionog rada nosaéa po pomeranjima 3A (x 697) = | B4* (65 91) dy © 3A (8, on) = | BA* O68, 97) doy jednatina (2) moze da se napise u obliku Ale + Bue + B97 + 897) = = (8,90) + BA G6 8 99) + + 344 Geers o a jednatina (1) u obliku: T]& + B52 + 85 er + Ber) = = TlGs9) + 811 5 90) +5 34 boss eed o ade je: 81105 sr) = 8458 07) — > PBs — = 31A (8,90) — > Pa @ Diferenciranjem jednatine (9) poglavija 1.3.3 nalazimo; oat oar on ude oat onat Oe der” oat wat Or ere Kada ove vrednosti unesemo u jednatine (4) i (5), odnosno jednatine (6) dobijamo: BA (eer) = | (Mx 4 NBe + T89p) ds, 3A 4 & or) ©) [pi + wiset + Fat] ds = = A (Be, Be, Bp). ‘Kada saglasno principu virtualnih pomeranja, odnosno jednatini (3) poglavija 1.32, imegral na dest strani peve ud ovih jednatina izsaximo prcko spoljaiajih sila, 8 obzirom da je pretpostavijeno da je 8: = 0 sledi 8A (x6 ¢r) = > Pis = 8D Psy 19 Teoreme 0 enerpitnosada « codnosno: 314 @ eer) — > Pl=all = ay ‘0 retima izrateno glasi: Od soil mogucih tomerania hoja sadovoljavaiw usloce 0 pomeranjima, stoarna pomeranja su ona za koja potencijaina energija sistema ima ‘Stacionarnu orednost. (10) sled da je druga varijacija deformacionog, pomeranja jednaka deformacionom radu nosaga koji odgovara pomeranjima 8%, 8, 897) 1 kao takva uvek poritivna a za male vrednosti Bx, 8s, ber mala velitina viteg reda, iz jednatine (8) zakljutujemo da je reé o minimumu, potencijalne energie sistema. ‘Tako konaéno delazimo do stava poznatog pod ime- hom. frincip 0 minimunu potencijalne energije pri varijacji pomeranja: Od svih mogucih pomeranja koja zadovoljavaju uslove po pomeranjima, stoarna Pomeranja su ona 2a hoja potencijaina energija sistema ima minimalme credo 1.3.5 Teorema 0 minimumu energije pri varijaciji sila Uporedujudi vrednost potencijalne energie sistema za razltita moguéa sta- rnja deformacije koja zadovoljavaju uslove po pomeranjima, Konstatovali smo da su stvarna pomeranja ona pri kojima poteneijalna energija ima minimalnu vrednost. ‘Na sliéan_ naGin, uporedujucu komplementarnu energiju sistema za rezliita ravnotedna stanja koja zadovoljavaju uslove po sama, konstatovaéemo da je stvarno Favnotedno stanje ono pri kome komplementarm energija ima minimalnu veednost, Posmatracemo nosaé u kome se pod uticajem spoljainiih sila p, i p, iP, i AM pojavijuju reakcije C,; i Cy, i sile u presesima N, T, M. Komplementarna fenergija tox nosaca je data jednacinom (12) poglavija 1.3.3. Da bismo ovu energiju uporedili sa energijom bilo kog ravnoteznog stanja Cy, + BC, Cue + 3Cyyy N+ BN T+ 87, M + 5M nosata optereéenog silama p, Py» Pi, My varijacje sila i mo- menata 3Cy, 8Cy» 5N, 87, BM treba da predstavljaju moguée ravnoteino stanje neoptereéenog nosaéa. “Takva unutrainja ravnoteina stanja, kao Sto je reteno wt oglavlju 1.2.52 postoje samo u statigki neodredenom sistem. ‘Komplementarna energija pri bilo kom od tih ravnotezaih stanja bide: TI" (at + 8M, N + BN, 7 + 87) = A(M 4+ BM, N+ BN, T+ 87) — -LCr+e=a = [A(M,N, 7) — > Cqt[84 (M,N,T) — > 8Cq+ a 34 (M,N,T)= TI’ ae. 7) + 3 TI? (MNT) + < 324 (M,N, TD), 6 Definieija t Klasiftkacija ravnth Uinijokih nosaéa aie je: 34 (M,N, 1) = J BA* (MN Ths, 394 (At, N, T) = | B8A* (AGN, Td 2d org AY ay, BAP aa, 7) = 24 am +24" ay + 4% 5, ONT) ag MA a INT or 38s (M,N, T) = 2A" gage + PA” gs 4 PAP gre one ME + aye ON op 4 224" syn 224" sar 4 224" sree. oman QNOF oToat Diferenciranjem jednatine (8) poglavija 1.3.3, siéno kao i u prethodnom poglaviju dobijamo: BA(M, N, T) = [ 3M + e8N + @r8T) ds, : @ 894 (M,N, T) = [ (+ BAe EEE) de = A M,N, AT) EL” EF" GF ‘Kada saglasno principu virtuglnih sila, odnosno jednatini (4) poglavlja 1.3.2, in- tegral na desno} strani prve od ovih jednagina izrazimo preko spoljaénjih sila, wzi- majuéi u obzir da je pretpostavijen neopterecen nosac, sledi: BAM NT) =D ACe= 8 Cs, 3[A (M,N, T)—> Ce] = 31l* —0 @) Sto retima izrazeno glasi: Od svih mogucih ravnotegnih stanja koja sa zadatim spo~ Giasnjin silama stoje w ravnotedi, stoarno ravnoteino stanje je ono za hoje komple- tmentarna energija ima stacionarmu vrednost Kako iz druge od jednatina (2) sledi da je druga varijacija deformacionog, rada pri varijaciji sila jednaka deformacionom radu nosaca koji odgovara silama 8M, AN, 87, i kao takva uvek pozitivna i za male vrednosti 5M, 3N, 87° mala velitina vier reda, iz jednacine (1) zakljuéujemo da je ret o minimumu komple~ ‘mentarne energije sistema. Tako dolazimo do stava poznatog pod imenom prin cip © minimum cnergije pri varijacij sila iii Castighiano-ex (Kastiljaneo) princip Od svih megucih ravnotednih stanja hoja sa datim spoljainjim silama stoje u ravnotedi, stvarno raxnoteno stanje je ono 2a koje homplementarna energija sistema ima minimalnu vrednost. Glava druga Reakcije 1 sile u presecima statickt odredenth nosaca 2.1 Strukturna analiza statitki odredenih nosata Statithi odredeni nosati sastoje se ili od jecne il od vie kinematitki prosto stabilnih odnosno statiki odgedenih plota. Nojjedrostavnija staicki odredena plota je ona plofa koja se sastoji il samo od jednog Stapa il od vibe kruto vezanih Sapova,slika 1. Osnovna osobina ovakve plote je da proizvoljan presek c bilo kog Stapa dei plotu na dva nezavisna dela. Zbog ove osobire,Koju imaju i grane jednog drveta u prirodi, ovakvu plotu zvagemo granom Stapova iit Kratko granom © Svaka hinematithiproso stabilna odnosno statithi od redona ploca sastoji se of jedne ili vile sglavkasto vezanih igrana. Ako zlobom nazovemo zglavkastu vezu dve grane, tako dau évoru u kome je vezano m grana postoji m — 1 zalob, tada bro} grana 2, i bro} zglobova =, jedne kine prosto stabilne ploée stoje u odnost 32-3 st Leva strana ove jednatine predstavija broj stepeni stobode relativnog pomeranja z, grana u ravai a desna strana broj vera izmedu grana, U"staticki odredenoj, tj. kinematigki prosto stabilnoj ploéi ova dva broja su jednaka. Prosto vezanom granom ili kratko prostom granom 2vaéemo w sledeéem ont ‘granu koja je sa drugim granama plote vezana samo u dva Evora a prostin Gcorom zvaéemo onaj évor u kome su vezane samo dve proste granc. Plotu u kojoj postaji bar jedan prost Evor, ofa tw osobinu ima i Rada uklonimo sgrane hoje su w tom Evoru vezane i zadréava je sve dok se subcesionim ublanjanjem sgrana hoje su vesane w sledecim prostim foorovima ne svede na jednu jedinu gran, vademo sistem grana proe urste. Na slici 2a_prikuzana je plots koja se sastoji od 9 grana Koje su vezane sa 12 zalobova. Grane su obelezene simskim brojevima a évorovi w Kojima su one vezane arapskim brojevima, Jednaéina (1) je zadovoljena, Gvorovi 1 i 12 su prosti évorovi u kojima su vezane proste grane Ii IT odnosno VIIT i IX. Kada uklonimo te grane, tada grane IIL, IV i VI, VII postaju proste grane a tvorovi 4 i 9 prosti 7 Reaketie i sile u presecima statiékl odredenih nosaéa @orovi. Kada uklonimo i te grane preostsje samo grana V, pa plota predstavlja tem grana prve vrste. Plota u kojoj ne postojt rz =z zr oy ni jedan prost évor ili ona — Koja uklanfanjem prosth 2vo- e s ‘ w ova ne moze da se svede na at be de be fee 478 jedi gran je scam rane ee Fig Tog Yo 4? eae ore igur ae svt sist granedrage vite Zz zr az =z 2 = pposle uklanjanja prostin, &vo- rova, fj. figura w Kojo} vie ne postoji ni jedan prost vor naziva se osoona figura ploe. Plota na sict 28 sastoji se od 9 grana koje su vezane sa 12 zglobova (u évoru 6 st tri grane vezane sa doa zgl0- ba), Jedaatina (1) jet u ovo sluéaju zadovoljena. Grane 1, IX GV, VE su proste grane ali ne postoji Gvor uw kome 4:7 su verane samo dve proste 49 grave pa plota predstavijasis~ tem grana druge vist. Sistemi srana druge vzste su i plode prikazane na slikama 2ci 2d. U refetkestim ploéama svaki tap predstavja posebnu fran pa dmesto sistema gra- na prvei druge viste govorimo o sistemu Stapova prve i druge veste, Na slici 3a prikezana je reletkasta plota prve vrste ” x dnosno sistem Stapova prve sha vrste ana slick 3b redetkasta ploée druge viste odnosno si- stem Stapova druge viste. Broj Stapova i broj zglobova refetkaste plote je obitno Yeliki, Tako je za plogu na slici 3a 2, —%—11a.s,= 15 a za plotu na slici 35.5; =, = 109 a , — 162. Zbog toga fe za kinematigku stabilnost odnosno 2a staticku’ odredenost reSetkaste ploce umesto kriterijuma (1) pogodnji kriteijum. (1) poslavija 1.251 koji sa 24 = 0 glasi 8 sy 2,=2K—3. @ Podela stati¢ki odredenth plots na sisteme grant prve viste i na sisteme sgrana druge vrste ima i odreden statiGki a i odreden kinematitki smisao. O static kom znaéenje te podele biée govora u sledecem poglaviju. Na ovom mestu zadr~ Zacemo se samo na kinematitkom znaGenju te podele. Uslov da jedna ploéa bude kinematicki stabina koji je dat jednatinom (1) ‘odnosno jednadinom (2) je, kao Sto znamo, samo potreban a ne i dovoljan 24 Strukturne analiza statikt odredenth nosaéa n usloy da ta ploéa bude stabilna. Pored toga potrebno je da uslovi za pomeranja évorova budu medusobno nezavisni, 1). da bude zadovoljena i jednatina (9) pog- Javija 1.2.51, Ispitivanje stabilnosti ploce sraéunavanjem vrednosti determinante Dy je dug i zametan posao. Zbog toga se postavlja problem kako nezavisnost uslova 2a pomeranja évorova ispitati bez is- pisivanja i ispitivanja vrednosti d terminante D,. O stabilnosti_ sistema sgrana prve vrste moie da se zakljuti reposredno i jednostavno iz strukture 2 Sistem grana prve vrste moze da se formira polazeti od jedne grane sukcesivaim dodavanjem po dve me- dusobno zglavkasto vezane grane, 1) sukcesivnim dodavanjem parova gran. ‘Na primer sistem na slici 2¢ moze da se formira polazeti od grane V doda- vanjem s leve strane najpre para grana IITi IV a zatim para grana 1 i Tl asa desne strane dodavanjem para grana VI i VIE a zatim para grana VIEL i IX. Jedini usloo da ovako formirana plofa bude hinemavicki stabiina je da oor 1 ‘home su medusobno vecane bilo koje doe grane koje kso par grana ulaze wu sastav ploée ne lee na pravoj lini koja prolasi hroz évorove w hojima se te grane vezuiu 124 ranije formirani deo plofe. Ako ta tri évora leze na jedno} pravoj liniji dedati deo ploge ima kritiénu kantiguraciju. Prema tome, potrebai i dovoljni ustovi da plot na slici 2a bude stabilna je da évor 4 ne lezi na pravoj koja prolazi kroz évorove 5 1.6, odnosno da évorovi 1, 9 1 12 ne lege na pravira linijama koje prolaze kroz evorove 21 3; 718; i101 11, Kako su ti uslovi otiglednozadovoljeni plota je stabilna Na pitane dai je jedan sistem gran druge wste sabia ili nije stabilan Serres ahr uie joer fas hed ‘semana pve 9 2 9 wrste, Meduti, poste se ‘mi grana druge vrste u kojih roblem sublists mote, da Tevede ‘ot problem sl nosti jednog korespodentnog: Stem grana pve Mate Sta fu koga poli mote da haze Glas ho jd Ainematigki stabilnoj ploti jed~ 2 mu il ee grana semen na Bini poke one dl Jan pote clad waa. Ne_ald 4s pelo je najjednostavnija redetkasta_ Fiota koje santo samo od sua Eagle veras, Hape z Reakciie i sile w presecima stotigki odredenih nosaéa Kada u toj ploéi Stapove 1 — 2 i 1—3 zamenimo reéetkastim ploéama 4 i 4c dobijamo plotu 4d. Kako su i plova da a i plote 46 4c stabilne plove, to sledi a je i plota 4d_stabilna ploéa. Na isti natin zakljucujemo da je i plota Sd, oju dobijamo iz ploée Sa zamenom Stapova 1—2i1—3 plogama 5b i Se, stabil- na plota, Ovakvom zamenom od sistema grana prve vrste desto dobijamo sistem grane druge 9 a 2 ey vveste. I plota na slici 4d i ploga na slici Sd predst Tjajusisteme grana druge vrste jako su obe formirane od sistema grana prve vrste za- 7 0 22 ‘menom grana_plotama koje ‘same za sebe predstavljaju si- steme grana prve vrste Plogu Koju dobijamo iz sistema grana prve vrste za- menom jedne ili vile grana 7 odgovarajuéim plocama ili ss obrnuto, plod koja se sastoji od vige manjih ploéa a koja se zamenom tih ploéa odgovarajucim granama svodi na sistem grana prve vrste ‘avacemo sistem ploéa proe ors. ‘Ako ploéu koja ulazi u sastav jednog sistema plota a koja je sa drugim plo- ama tog sistema Yezana samo u dva Evora nazovemo prosto vezanom ploéom ili Keratko proscom plogom, a évor u kome su yezane samo dve proste plate nazovemo prostim Gvorom ploéa, sistem ploéa prve vrste definisemo sliGno kao i sistem gra- na prve vrste, Sistem ploéa proe orste je hompleksna ploéa, 1. ploga hoja se sastoji ad vite ‘manjih plota, u hojoj postaji bar jedan prost évor plota, koja tw osobins ima i hada tuklonimo ploée hoje su vezanc u tom voru i zadrEava je sve dok se sukcesionim tuklanjanjem ploca hoje su vezane w sledecim prostim évorovima sistem ne svede na jednu jedinu plofu, Za plot koja se sastoji od vibe manjih ploéa a u kojo} ne ostoji ni jedan prost évor plota ili Koja uklanjanjem plo¢a koje su veranc w prostim évorovima ne moze da se svede samo na jednu plocu kazemo da pred stavija siszem plofa druge vrste. Broj ploga =, jedne kinemati¢ki prosto stabilne kompleksne ploge i broj zelobova z, kojima’ su te ploge medusobno vezane stoje u istom odnos u kome stoji broj grana i broj zglobova izmedu grana: 35, —3 = 24, a Za plota na slici 2 rekli smo da predstavija sistem grana druge vrste. Me- uti ada uocimo da a to} ploti grane I, IT i TIL same za sebe formiraju jedru Jkrutu plogu a grane VIL, VIIE i IX drugu krutw ploéu, ona moze da se shvati i kao kompleksna ploga Koja se, kao Sto je pokuzano na slici 6a sastoji_ od pet manjih ploéa vezanih sa Sest zglobova. Kako su ploée I, IT, 1V i V_ proste pplote a zglobovi 3 i § prosti zglobovi, uklanjanjem tih plota sistem se svodi sa~ ‘mo na jednu plocu, tj. predstavija sistem ploca prve vrste. Plote koje ulaze w 24 Sirwkturna analiza statiéki odredenth nosaga 2 sastay ovog sistema ili se sastoje samo od jedne grane ili svaka za sebe predstay- Jja sistem grana prve vrste. ___ Na ici 66. prikazana je ista plota kao sistem od svega tri plode od kojih se jedna sastoji samo od jedne grane dok druge dve predstavijajusisteme grana rve vrite. a » ae su 6 Drugi nadin na Koji sistem grana druge vrste moze da se svede na’sistem fgrana prve vrste sastoji se u zameni prostih grana inaginarnim zelobovima. Na slici 7a prikezan je sistem od Getiti zglavkasto vezane grane koje pripadaju jednoj kkrutoj plodi a od kojih su grane IIL i LV proste grane. Te grane uti¢u samo na rela~ tivna pomeranja grana I i II time Sto spretavaju relativna pomeranja tataka 1 i 2 1 praveu tetive grane IIT, odnosno relativna pomeranja tataka 3 i 4 u praveu tetive grane IV. Uslovi beskonatno malog relativnog pomeranja grana I i IK nee se promeniti kada grane IILi IV uklonimo i zamenimo jh imaginarnom zglavkastom, vezom grana Li IL u tacki A, tj. u preseku pravaca 1-213 —4, slika 7a. Po- meranja grane I i grane II sastoje se tada od jedne zajednicke translacje 8 i od rotacije oko tatke A grane I za ugao 89; i grane IL za ugao 89,. Grane se relativno pomeraju samo pri rotaciji oko tacke A kada je 39, % Ss. Medutim, kako se pri oko tnéke A taéke 1 i 2 pomeraju upravno na pravat 12a tacke 3 4 upravno na pravac 3 — 4 to se one ni u ovom sluaju, kao ni " Reakeije jsile u presecima statighi odredenih nosaéa 1 slutaju kada su vezane granama LIT i IV, relativno ne pomeraju u praveu tetiva 1—2 odnosno 3—4. ‘Ako ovakvom zamenom od sistema grana druge vrste dobijemo sistem grana prve viste tada je on samo prividno sistem druge vrste. Svi zakljutci o stabilnosti {akvog sistema i uticaji u njemu lako mogu da se dobiju polazeéi od odgovarajuces sistema prve viste. Zbog toga éemo ovakve sisteme u sledecem zvati sistem grana ‘proc wrste sa imaginarnim zplobovima. ‘Na primer, sistem na slick 2c e sistem grana prve vrste sa imaginarnim zglobo- vvima jer proste grane IV i VI, slika 8, mogu da se zamene imaginarnim zglobom A a proste grane V i VIT imaginarnim 2globom B, ¢ime se ceo sistem svodi na svega tri proste grane. Kako je sistem na slici 8 o¥igledno stabilan a kinematigk je ekvivalen- tan sistemu na slici 2c, to je i sistem na slici 2c stabilan. 'Na sligan nagin uvodimo i pojam sistema plota proe orste sa imaginarnim globovine. Sistemi grana i sistemi plota prve vrste sa realnim ili imaginarnim zglobo- vvima predstavijaju grupu staticki odredenih ploga koje emo u slededem zvati zajed- nickim imenom ploce proe orste. Sve ostale statitki odredene plove su plove druge Podela statitki odredenih plota na ploée prve viste i na plote druge vrste mode da se prosiri na statitki odredene nosate u celini, Pri tome nosaé zamenjujemo jednom korespadentnom plogom na taj nagin Sto zemlju sa oporcima na koje je noseé oslonjen odnosno u koje je on ukljeSten zamenjujemo jednom plotom ili A 5 a gy 7 kama 9, 106, 118 4 12b ploge koje odgovaraju tim nosagima. Kao Sto se iz primera ‘vidi pri prelasku sa nosaga na plocu oslonac zamenjujemo zglavkasto vezanim oslo- 2 24 Strukturna analiza statiéki odredenth nocada B natkim Stapom, nepokretno lediste zamenjujemo zglavkastom a ukljestenje krutom vezom oslonjenog odnosno ukljeStenog Stapa i grane kojam je zamenjena zemlja sa ‘oporcima, Prema strukturi korespondentne plose i nosaée delimo na nosace proe erste i na nosaée druge vrste, u nosate prve vrste delimo na sisteme grana i sisteme plota prve ‘ste sa realnim ili sa imaginarnim zglobovima. Tako su nosati na slikama 9, 101 11 nosadi prve veste, s tim Sto nosat na slici 9 predstevlja sistem grana prve vrste, ‘nosaé na slici 10 sistem plota prve vrste sa realnim zplobovima a nosaé na sl sistem plata pve vist sa imaginarnim zglobovima, ok je nosaé ma sic 12 osaé druge vrste, a co Reakciie j site u presecima statiéki odredenih nosato 2.2 Metoda cvorova i metoda dekompozicije U poghviu 1.2.52 definisani su statidki odredeni nosuti i ukazano je na dve canoe metode Kojima mogu da se odrede reakcje oslonaca isle w reseeina seatieki odredenih nosaéa, U jedno} od th metoda nepoznute odredu- Riso iz uslova ramnoteze évorova a U drugo} iz uslova ravnoteze plota od Fojh se sasei posmatrani nos Kade u 2K tslova ramoteie sla fm loa vnc moment w ‘vorovima jednog statigki odredenog nosatasile na krajevima Stapova izrazimo w funkeif sila Sy, i momenta My i May kao $0 je uéinjeno w jednatinama 6 poglevja 1240 dobijamo sistem od? K+ m linesrnih jednaGina w Kojima Rourige 2K m nepoznatih statitkih velit, Nepoznate su: =, reakciia clones Gaz op momenata ukjesenja Cys 2, sila Sig 1 zy +m momenata Meet My Rada iz ovih jednatina sradunamo sile Sq i'momente My i Myo ‘Unuueaday sil Stapovima dobijamo iz uslova ravnotede Stapova i ajthovih delova, Griz jodnotina (9, (10) 1 (11) poglvlja 1.1.8, Ov metodu nazivamo metoda ecorova 'U drugpj metodi uklanjanjem ostonaca i ukljeStenja i rastaljanjem zalobova dati nosat ratatjamo na 2, medusobno nezavisnih i slobodait ploga, Te ploée pod uticajem opterocenj, feakcja oslonaca {sila veza u zelobovima u ramnotci. Sz, unlovaravnotee ploca uri 3 2, nepoznatih statckih veliina, Nepoznate st tt ovoln slugaju: 2, reaklja oslonacx 2 momenta ukljetenja i 2 2, Komponenti sla ‘eau zglobovime. Kada iz ovih jednatina odredimo sve sil koje napadaju na pole~ Uine plo, rstavlanjem ploea, nosaé rastavjamo na sistem nezavisnih grana. Ako sa 2,,G = 1,2... +44) obeledimo bro} grana pote j j= 1,2, %) 0 32, uslova Tateke grena te pce ulazi ukupno 3 2, ,— 3 nepoznatesile w zglobovima i2- rmedu grana,Za sraku plot je bro} jednatiaa za 3 veti od beoja nepoznatih. Ipak te jednatine imaju resenja jet 3 z,, = ly 2s... uslova ravnoteze grana sade 135, uslova tavnotezeploca iz koh su odredene reakcie oslonaca, moment uklje- tenia i sile vere izmedu plo, Kojeu uslove ravnoteze grana ulaze kao poznate sil Kua iz uslog ravnoteegrana odredimo sil vere zmedu grana slew proizveljnom presek bilo koje grane dobijamo iz uslova ravnoteze jednog od delova na Koje taj presck deli psmatranu grand. Ove mstodu nazivamo metoda rasaoljanja ili metoda dekomporite. im ‘Metoda évorova je u osnovi clementarnija od metode dekompovicije jer, u njoj neposrelno odredujemo one veligine Koje st neophodne da bismo odredili haprezanja | deformaciu nosata, U metodi dekompoziije pored tlh veligina kao pepornate uvodimo {sie veze zmedu ploGa odnosno grana, pa je ukupan bro} ne~ posnatih u metodi dekomporicije vet od broja nepoznati ti metodi évorova, Me~ Totim, vodsnjem ih velicina u racun, esto umesw jeluog sistema simultanih jednatina dobijamo viSe sistema jednatina sa manjim brojem nepozaatih. Koj femo od ove dve metode u Konkretnom slugaju primenitizavisi od strukture nosaéa. Razurljvo da je metoda dekompocicie utoik povolnija ukoliko se nosat sastoji fod manjeg broja ploéa odnosno ukoliko se pojedine ploce sastoje od manjeg broja rang, ada se nosaésastoi od velikog broja grana bro} jednacina umetodi dekom- 22 Metoda ivorove i metoda dekomposiclje a pozicije mote da bude veéi nego u metodi évorova, Ne primer za reietkast nosaé w ome svaki stap predstavlja posebnu granu, metodon dekompozicije tebalo bi febiti 3s, jednatina So je vite od 2 K = 2, + 2, jednitina Roje treba refiti meto~ dom éverava, Medutim i za retetkast nosté reakeijeoslonaca i sie veze izmedu Plots odredujemo metodom dekompozicije. Tek kada ste sile sratunate, unutrasnje Sile odredujemo iz sistema od 2K, (j—1, 2... =, uslova ravnoteze évorova pojedinih ploca w kojima je nepoznato 2K, — 3 (j= {, 2,...,) sila Sy. Lako je brof uslova raynoteze Gvorova vedi od broja nepoznaci sila S,, oni mogu dase rete jer ti uslovi (kao i uslovi ravnoteze grana) sadrze i 32, uslova ravnoteze plota iz oj je sragunato 3 z, sila koje u uslove ravnoteze évotova ulaze kao poznate sie, L ako su i metoda évorova i metoda dekompozicije opste metode, tj. metode keojima mogu da se stagunajreakcijeoslonaca, moment uklestena i sile u presecima ‘u svakom staticki odredenom nosaéu, ipak te metode primenjujemo uglavnom na nosate prve vrste Kod kojih uslovne jednatine mogu lako da se ispigu i rele. Kada od nosaéa koji predstavija sistem grana prve vrste formiramo odgovara- juéu ploéu, tada u toj plodi saglasno definiciji sistema grana prve vrste, postoje bar tive medusobno zglavkasto vezane proste grane dok sve ostal, iuzev jedne, mogu dla se svrstaju u grupe od po dve grane tako da svaka aeupa posle ublanjanja pret- hhodnih predstvija grup od dve medusobno zglavkasto Vezane proste grane. ada za sve grane ovakiog sistema ispisemo uslove ravnotege onim redom kako st one svrstane t grupe, tada u prvu grupu od 2-3 = 6uslova ravnoteze aa prve dve proste grane ulaze sumo sile veze u zglobu u Kome su one medusobno vezane iu dva zgloba kojima su one vezane za ostali deo plots, tj. ulaze 3-2 — 6 nepoznatih a u svaku sledeéu grupu od 2-3 — 6 uslova raynoteze sano po Sest novih nepoznatih. Uti uslova raynoteze one grane na koju se sistem svodi poste uklanjanja svihostah grana ne ulazi ni jedna nova nepoznata, Te uslove weba idemtieno da zadovolje Sragunate vrednost sila, Sto je ujedno i kontrola ratuna, Prema tome, za sisteme stand prve vrste problem odredivanja sila veze metodom dekomporicie svodi se na suk~ Cesivno redavanje sistema od po Seat jednatina sa Ses: nepoznatih Koje je, kao 8 Gemo u sledeéem poglaviju videti, velo lako i napisati i resiti, Na isti natin odredujemo reakeije i sile veze izmedu plots u sistemu placa prve vist pri €emua, da bi problem bio do kraja reten,ercba odvedit i uticaje una vojedinih ploéa. Taj zadatak reSavamo ili ponovnom primenom metode dckompo- aie, t rastaljanjem pojedinih ploga na grane, ili za reSetkaste ploge primenom retode évorova. 'U reetkastojplotiprve vise. u sistemu Stapova prve vrste postoji bar jedan vor w home su vezana samo dva Stapa, dok ostal évorovipolazec ou njexa mos da se svrstajuu red tako da su w svakom siedeéem vezsna samo po dva nova Stapa. ‘Ako za évorove svrstane po ovom redu ispisemo uslvve ravnotcie, tada U usiove avnoteZe prvog évora ulaze samo dve nepoznate a u uslove rwvnoteze slededih Evorova uvek samo po dve nove nepoznate. Prema tome, odredivanje unutrainjih sila metodom évorova u sistemu Stapova prve vist svcdi se na sukcesivno reSavanje sistema od po dve jednadine sa dve nepoznate koje, kan Sto éemo videti u poglavju 223 velo lako i pregledno mogu da se rese grafitki w Reaketje {site u presecima statidkl odredenih nosala 2.2.1 Reakcije i sile veze 2.2.11 Nosadi koji se sastoje od jedne inematitki krute plote 7 Kada je nosaé unutrainje kinematitki stabilan, tj. kada je s,— 1, tada je 2, = 042, + 2, = 3.S obzirom da broj oslonaca ne moze da bude manji od dva postoje dve moguénosti: ii je =, = 3.42, = Oili jez, = 2az, ‘Na slici 1a prikazana je ploéa koja je oslonjena u tatkamna a, b i c. Reakcije A, B, C odredujemo iz uslova da su algebarski zbirovi momenata svih spoljaSnjih sila u odnosu na tatke 1, 2, 3.u kojima se seku napadne linije sila Bi C, Ci Ai Ai B jednaki nuli. Ako su My, Mz, ‘M, momenti rezultante op” tereéenja Ru odnosu na tatke 1, 23 arg, ta, ro 0d- stojanja sila A, B, C od tih tacaka, iz uslova: My + Ara =O, My ~ Bry = 0, My + Cre = 0, sledi: M, Te pri Gemu su momenti My, Ms; My pozitivni u smeru kazaljke na satu ‘Reakcije oslonaca 4, B, C mogu grafitki da se odrede poznatim Culman-ovim postupkom razlaganja jedne sile w tri data pravea. Da bi éetiri sile R, A, Bi C bile w raynotedi rezultanta sila Ri A mora da ima istu veliGiny, isti pravac a suprotan smet od rezultante sila B i C. Kako rezultanta sila R i A prolazi kroz taéku 4 rezultanta sila B i C kroz tatku 1, da bi one imale isti pravac mora da deluje duk prave 1—4 oju obelezavamo sa K i nazivamo Culman-ovom pravom. Razlaganjem sile R u pravoe 4—a i 4—1, slika 16, nalazimo reakciju A i rezultantu K reakcija Bi C, koje u tatki 4 stoje u ravnotedi sa silom R. Razlaganjem sile K u pravoe 1— a ‘Da bi sistem bio stabilan napadne linie sila A, B, C ne smeju da se seku u jednoj tacki. Kada se ta&ke 1, 2, 3 poklapaju konfiguracija sistema je kritiéna, sistem je kinematiki labilan. Takav sistem ne mote da primi prozvoljno optercéenje. Ravnoteda je tada moguéa samo kada i sila R prolazi kroz tatku w kojoj se seku napadge linje sila A, B, C's tim Sto je proracun ti sila staticki neodreden, Cesto je nosat koji se sastoji od jedne kinematicki krute plote oslonjen na jedno nepokretno i na jedno pokretno leziste. Na slici 2a pretpostavljeno je da se ploéa sastoji samo od jednog krivog stapa u ravni. Nepokretno oslonjena tacka 22 Metoda vorova ¢ metoda dekomposiciie ” ‘oznavena je sa a a tatka oslonjena na pokretno leziste sa. Rezultanta reakcija oslo- ‘naca koji formiraju nepokretno lediéte je sila A Koja prclazi kroz taku a a mode da ima proizvoljan pravac u ravai, Vertikalna i horizontalna komponenta reakcije A obelezene su sa V7, i H, a reakcija oslonca b sa B, Silu £ odredujemo iz uslova da je algeberski zbir momenata svih sila u odnosu na tatky @ jednak nuli, a. siluV,iz uslova da je abir momenata u odnosu na taéku 1 u Kojo} pravac reakcije B sete horizontal. povuéenu kroz tacku a, jednak nuli. Ako sa oznatimo odstojanje tatke @ oditatke 1 a sa M, iM, momente sile R u odaosu na te tatke smatrajuciy kkao i ranije, da su oni pozitivni u smeru kazaljke na satu, ti uslovi else: M+ ¥il=0, My —Bising, Iz ovih jednatina sledi: @ Kada je odredena sila B, sila H, mode da se odredi iz uslova da je algebarski zbir horzontalnih komponenti spoljainjih sila jednak null: Hy + Hy ~ Boose =0 tj, H, = Bose — Hes ® ‘ede je Hy horizontalna komponenta rezultante R pozitivna w smera pozitivne sile Da bi tri sile R, A iB bile u ravnotedi njihove napadne linije moraju da se seku u jednoj tatki. Kako se napacine lini sila R i B seku u tatki 2, to i napadna Tinija sile A mora da prode kroz tu tatku. Grafitko odredivanje reakcija svodi se na razlaganie sile Ru dva pravca koji se seku na napadngj linij te sile, Tz trougla sila na slici 2b sledi 4, @ 0 Reaketje {site u presecima statighi odredenth nosata Kada je sila R paralelna sa reakejom B tada je i reakcja A parleina sa silom R odnomno ss reakcijom B. Reakcije 4 i B odredujemo razlaganjem sile Ru dva paralelna pravca, Kao Sto je pokazano na slici 3 za sluéaj kada su i sila R i pra vac oslonca b vertkalni, Tzrezi za reakcije oslonaca dati su i u ovo sluéaju jednatinama 2 s tim Sto je V,—= Aa My~ Mj-—R£q’! odnosno M,= Rex! he -Riys B= Rip ® 2birovi hori- i sviht spoljasnjih sila jednaki nuli ili iz. tro~ tugla sila na slici 4b iz koga za sile A i B slede izrazi (4). Momenat ukljoste- rnja M dobijamo iz uslova da je 2bir momenata svi spoljainjih sila u odnosu na tatku 1 u ojoj se seku nepedne linije sila 4 i B jednak m Specijalan sluéaj ovog nadina oslanjanja ploce je slucaj kada su oba ostonca w ‘teziftu ukljestenog prescka, tj. kada je ploéa u jednom prescku nepokretno ukljes- tena, slika 5, Reakcija nepokretnog ukljestenja sastoji se od reakcija ostonca Vi 22 Metoda évorova i metoda dekomposicile a i momenta ukljeitenja M, Sto kao rezultantu daje jednu silu A proizvoljnog pravea i pologaja u ravni, Da bi ploéa bila u ravnotedi sila A mora, kao Sto je pokuzano na slici, da ima istu veliinu, isti pravac a suprotan smer od rezultante optereéenja plote R. 2.2.12 Nosadi koji se sastoje od doe inematicki krute ploée Kada se nosaé sastoji od dve kinematitki krute ploée, tj. kada je zp = 2 tada je 2,142, + 2, = 4 Spoljainji clementi nosaga mogu po piotama da budu raspo- redeni na dva nacina. Ili na jednoj plogi imamo tri spoljasnja elementa a na drugo} jedan ili na svakoj ploéi imamo po dva spoljainja elementa, Tamedu broja oslonaca i broja ukljetenja moguce su slede¢e tri kombinacije Osnovai oblici oslanjanja ovih nosata prikazani su na slici 6. Posebne oblike dobi- jamo iz navedenih spajanjem oslonaca u nepokretna lefsta a oslonaca i ukljeStenja 'u nepokretna ukljestenja. sho 2 Reakcije i sile u presecima statigkt odredenih nosaéa Proraéun reakcija oslonaca, momenata ukljeStenja i sile u zglobu g_zavisi uuglavnom od rasporeda spoljainjih elemenata po plocama. Kada na jednoj ploti jmamo tsi a na drugo samo jedan spoljainji elemenat, kao kod nosata 6a, 6¢, 6, 6f u uslove ravnoteze ploge II ulaze samo tri nepoznate: reakcija D i komponente V, Hy, sile w zalebu g dok u uslove ravnoteze ploce I pored sile u zglobu ulaze jo8 cpoznate: reakcije A, Bi C. Nepoznate odredujemo u ovom slucaju uzastop- ‘nom primenom numerickih ili grafitkih postupaka 0 kojima je bilo rei u prethod- ‘nom poglavlj 'Na slici7 prikazano je grafitko odredivanje reakeija nosata na slici 6a. Ako sa Ry obelezimo rezultantu optereéenja plove II, na tu plocu pored sile Rir deluju jof reakeja Di sila u zglobu — G. Da bi one bile u ravnotedi njihove napadne linije ‘moraju dase sek u jedno} taék. ‘To je tatka 1 u Kojoj pravac oslonca d sete npadau liniju sile Ry. Razlaganjem sile Rrr na slic 78 w pravee Idi t-g nalazimo sile Di —G. Rezultanta Ry optereéenja ploce Ti sila G daju sil Ry’ koja prolazi kroz tadku 2 u kojoj se seku napadne linije sila Ry i G. Razlaganjem sile Ry’ u pravee oslonaca a, b, ¢ dobijamo reakcije A, B, C. Pri analitickom proracunu feakcije oslonca sracunavamo najpre reakeiju D iz uslova da jealgebarski zbir momenta svi sila koje napadaju na plot IT u odnosu na zglob g jednak mull. Kada je sragunata reakcija D sile V, iH, dobijamo iz uslova 0 birovi svih sila koje napadaju natu plotu u vertikalnom i horizontalnom praveu jednaki nuli. Sa sraéu- natim vrednostimasila V, iH, reakcije 4, B, C odredujemo iz uslova’ da su algebarski Zoirovi. momenata svih_sila koje napadaju na plotu I jednaki U analtickom postupku sile ¥, iH, mogu da se elimi- aku iz‘rauna, Reakeije 4, B, C odredujemo i tada uuslova da su zbieovi mome- rata uw odnesu na tatke koojima.se_sekunjlhove na su? pacne linije jednaki nul alt ne za sile koje napadaju na plotu I veé za sile koje napadaju na ceo nosat ‘Treba uotiti da pri rasporedu spolainih elemenata pri kome je ploéa T ne~ pokreuo oslejena, opterccenje t plo izaiva samo reukeifeuslone 4, B, 1 Ca ‘slonea D ni sila u zglobu G. Reakcije svih eslonaca i silu u zalobu zaziva samo ono opteresenje koje deluje na ploéu I. Kada je svaka od ploga oslonjena na po dva spoljaénja elementa, kao kod nnosaéa na slikama 6b, 6d 6 tada ni jedna od ajih nije sama za sebe nepokretna; pa opteredenie i jedne i druge plose izaziva uticaje u Gitavom sistemu. U uslove 22 Metoda Svorova 4 metoda dekomposicije 2 ravnotede svake plove pored sila V, i H, laze jos po dve nepoznate reakciie, ti ukupno po eet nepozate velitine” Reaije tile w aglaba ne mogu u ovom sht- {nj da Se dobiju sukcenvnim relavanjem Uslova ravnotede najpre a jedi plot 2 zatim 2a drug, vot in dobijamo iz uslova ravnoteze obe plote kao iz jednog si- stoma simultanih jednatina, Meditim, pogodnim izborom neporatih i ispisivanem Uslova ravnoteze W odredenor oblixa #edeedenom poretk, nepoznate i U ovort siutaju mogu dase iaze u eksplicitnom obliku Posmatragemo prvo sluéajkada e, kao na slic a, svaka ploéaoslonjena na po

You might also like