You are on page 1of 3

PILOTI ODNOSNO SNOPOVI PILOTA ZA PRIVEZ BRODOVA

Piloti samci odnosno snopovi pilota(utvrdnice), (njem. Dalben, engl. dolphin) pobijaju
se esto unutar akvatorija luka u kojima su znatne razlike visina plime i oseke,
a gdje su dubine mora i sastav tla povoljni za njihovu primjenu.Koriste se u Njemakoj... Prema namjeni
snopovi pilota koriste se za privez brodova, za fiksiranje poloaja npr. plivajueg
doka, kao zastita gatova ili obala od udara broda ili u redovima za
omeivanje plovnih puteva.
Prema namjeni trae se i njihove razliite karakteristike,
pa se dijele na elastine i krute snopove.
Kao materijal za tu vrstu pilota najvie se upotrebljava elik i drvo, a rjee
armirani beton. Drvo po svojim prirodnim svojstvima najbolje odgovara, ali mu je
trajnost mala, naroito u podrujima mora gdje ima skoljkaa. elik
je skuplji ali trajniji, odgovarajue elastinosti, no kod direktnog udara s brodom
moze doi do oteenja brodskog trupa. Sudarom o elik mogu nastati i iskre, koje
su naroito opasne za tankere, kod kojih mogu izazvati poar. Da se uklone ti nedostaci,
gornji dio pilota oblae sc drvetom ili se postavljaju bokobrani.
U novije vrijeme poeli su se izvoditi snopovi pilota i od betona odnosno
armiranog betona, ili u kombinaciji s drugim materijalima, ali do masome primjene
jo nije dolo.

Elastini snopovi pilota sastoje se od nekoliko meusobno spojenih pilota.


ali tako da posmine sile i momente ne preuzimaju zajedniki, pa je pilotima omogueno
samostalno savijanje. Piloti moraju biti dovoljno pobijeni u tlo, da mogu
preuzeti nastale momente savijanja. Elastini snopovi pilota svojim velikim elastinim
progibima mogu preuzeti znatnu kinetiku energiju od udara broda. Ovakvi
snopovi pilota upotrebljavaju se npr. u svrhu zatite od udara broda. Taj udar mora
biti to meki, da ne doe do oteenja trupa broda.
Kruti snopovi pilota, kako im to i naziv kae, meusobno su vrsto povezani.
pa sve sile i momente preuzimaju zajedniki kao neka okvirna konstrukcija. Piloti
su uglavnom optereeni aksijalnim tlanim ili vlanim silama, pa su sposobni
preuzeti velike sile uz relativno male progibe. Kruti snopovi pilota primjenjuju
se kada treba preuzeti velike sile kod veih dubina mora, npr. kod prislanjanja plivajueg
doka, gdje je dubina vode znatna zbog mogunosti njegovog uronjavanja.
kad treba preuzeti sile uslijed postranog djelovanja vjetra na njegove velike plohe,
i kad je savijanje pilota nepoeljno.
C
esto su snopovi pilota optereeni i momentima torzije, pa treha provesti
kontrolni raun i za ta optereenja. Openito se moe rei da je djelovanje momenata
torzije u odnosu na momente savijanja manje, jer su obino polari momenti
otpora pilota znatno vei od aksijalnih.

a)

betonski snop pilota na armiranobetonskim

pilotima
b) snop pilota kod kojeg je elini plat u donjem dijelu ispunjen pijeskom, a u gornjem
betonom

Statiki proraun i kontrola snopova pilota esto je dosta kompliciran i


dug posao, jer se dimenzije moraju pretpostaviti, a esto i nekoliko puta ponavljati.
Postupak i proraun snopova pilota, koji je dr. Blum dao jo 1932. god.
smatra se najprihvatljivijim jo i danas. Mnogi autori bavili su se kasnije tim problemom,
ali uglavnom svi su polazili od osnovnih naela koje je dao Blum.
H. Michel dao je vrlo brz i prikladan nain za proraun elastinih snopova
pilota u lanku ,Kurventafeln zur Bemessung von Dalben" izdanom u Die Bautechnik,
1961, H. 1. I on je svoj raun bazirao na osnovnim
postavkama Bluma, te izradio grafikone pomou kojih se vrlo brzo i lako dolazi
do rezultata. Sam izvod njegovog rauna ovdje se ne navodi, ve ce na primjeru
biti prikazana upotreba njegovih grafikona.
Michelovi grafikoni mogu se koristiti za bilo koji
materijal, i bilo koji presjek pilota.
Za odreivanje veliine otpora tla f ima vise prijedloga kako je treba
odrediti. Dr Blum zanemaruje udio aktivnog klina terena iza optereenog pilota,
kao i trenje izmeu pilota i tla. On nadalje preporuuje da se kod optereenja
pilota na udar zapreminska teina tla uzima bez, a kod vlanih trajnijih optereenja
s uzgonom. Dr. Jenne smatra da treba u oba sluaja optereenja raunati zapreminsku
teinu tla s uzgonom, ali treba uzeti u raun i trenje izmeu tla i optereenog
pilota. U njemakim ,preporukama" 1964. god. uzima se zapreminska teina
tla u oba sluaja optereenja s uzgonom, ali treba uzeti u raun i trenje izmeu
plata pilota i tla, kao i djelovanje aktivnog klina zemljita iza optereenog pilota. Kod ovog rauna treba prema
iskustvu pretpostaviti dubinu pobijanja pilota
onda kontrolnim raunom dokazati da je pravilno izabrana.

Za proraun krutih snopova pilota koji daju mali progib, a mogu primiti razmjerno veliku silu, prikladna je
metoda G. Collinga. I ova metoda zasniva se na osnovnim postavkama dr. Bluma, dr. Jannea i pokusima J.
Biareza. Svojim pokusima Biarez je pokazao da upeti pilot na koji djeluje neka horizontalna sila u svom gornjem
dijelu od oko 0.3 dubine pobijanja t stvara zemljani klin, koji ima teneciju istiskivanja, a u donjem kuglasto
tijelo koje ini upetost, stvarajui u centru moment koji dri ravnoteu momentu vanjske horizontalne sile.

Veliina otpora tla koji se javlja u proirenom klinu u smjeru djelovanja sile ovisi o irini pilota, odnosno snopa
pilota.