You are on page 1of 11

3as - TDS

Za vrijeme rada motora dolazi do sagorijevanja radne

smjese, pri emu se razvija toplota i vri pritisak na elo


klipa i tako se ona pretvara u mehaniki rad.
Nastala toplota se djelimino prenosi na zidove cilindra,
cilindarsku glavu, ventile, klipove i druge dijelove.
U prostoru za sagorjevanje, temperatura moe dostii
vrijednost 2000 2500 C, na izduvnom ventilu oko 700
C 900 C, na usisnom oko 550 C itd.
Sa toplih mjesta u motoru toplotu je potrebno odvesti,
to je i uslov za normalan rad motora, obzirom da se
30% energije odvodi hlaenjem.
Uloga hlaenja je znaajna i sa aspekta boljeg punjenja
cilindra radnom smjesom kod benzinskih motora,
odnosno vazduhom kod dizel motora.
Prema tome, zadatak sistema za hlaenje je da
odvede
suvinu
toplotu, to je neophodno i za
normalan rad motora.
2

Uzmemo li u obzir da se u unutranjosti cilindra,

prilikom izgaranja smjese goriva i zraka, razvije


temperatura od oko 2200 C, jasno je da bi se bez
nekog sistema hlaenja, motor ubrzo poeo raspadati,
a njegovi dijelovi deformisati i/ili ak topiti. Kako se
samo stijenka cilindra ne smije zagrijavati na vie od
260 C, obzirom da tada nastupa raspadanje ulja i
drastino opada njegova sposobnost podmazivanja,
stvorenu toplotu je potrebno nekako odvesti. Ulogu
odvoenja toplote, u veini dananjih automobilskih
motora, preuzima rashladna tenost. U prosjeku, ovom
se metodom odvodi oko 1/3 ukupne koliine toplote
proizvedene u komori za izgaranje.
Osim hlaenja, rashladni sistem ima jo dvije bitne
uloge:
1. odravanje ispravne radne temperature motora i
2. grijanje putnike kabine.

ZADACI I KARAKTERISTIKE SISTEMA ZA HLAENJE


SUS MOTORA

Od toplotne energije, nastale u motorima sa

unutranjim sagorjevanjem, samo se jedna


etvrtina pretvori u koristan rad. Preostalu
toplotu treba odvesti i to tako da se nijedan dio
motora ne pregrije.
Pri vazdunom hlaenju vjetar u toku
vonje, ili zrak koji pokree ventilator, struji
oko rashladnih rebara na vanjskoj strani glave
i cilindra.
Pri hlaenju tekuinom stijenke motora su
hlaene rashladnim sredstvom, a to je
obino voda sa raznim dodacima.
4

Glavni sastavni dijelovi savremenog hlaenja vodom su:


vodeni prostori koji okruuju vrue dijelove motora
hladnjak, koji toplotu rashladne vode predaje vazduhu,
ventilator, koji pokree zranu struju kroz hladnjak,
vezne cijevi, koje na gornjoj i donjoj strani vezuju
hladnjak s motorom i sastavljaju kruno strujanje vode
pumpa za vodu, koja ubrzava kruno proticanje vode,
termostat na izlazu rashladne vode iz motora, koji
zatvara ili priguuje protok vode kroz hladnjak, dok
motor ne razvije radnu temperaturu.

Kada je temperature na stijenkama cilindra

nia od 60 C, nastaje kondezacija i


korozija, i stoga termostat prekida ili priguuje
kruenje vode, kako bi se motor bre zagrijao.
Nepropusni ep na otvoru za
punjenje
hladnjaka omoguava zagrijavanje vode za
hlaenje iznad 100 C. Osim toga, sprjeava
nastajanje parnih mjehura u blizini prostora
za izgaranje. Parni mjehuri bi mogli uzrokovati
pregrijavanje motora na nekim mjestima,
uslijed ega bi se mogla deformisati glava i
blok motora, a mogli bi se otetiti i klipovi.

Motor ima najugodniju radnu temperaturu

kada,
bez
obzira
na
broj
obrtaja,
temperatura
rashladne
vode
u
blizini
termostata iznosi 80-85 C.
Dogaa se, ipak, da se motor pregrije, obino
zbog manjka vode u rashladnom sistemu, a i
iz drugih razloga. Obino su epovi otvora
za
punjenje izraeni
za predpritisak
0,5 bara (atm.), tako da rashladna voda na
nadmorskoj visina od 0 m ne provrije do 112
C.
Na svakih 300 metara nadmorske visine
vrelite vode se snizi za 1.1 C.
7

ELEMENTI SISTEMA ZA HLAENJE SUS MOTORA

10

11