- istrazivanje saobracaja ima za cilj utvrdivanje sadasnjeg intenziteta saobracaja, kako na pojedinim dionicama putne mreze, tako i na ukupnoj mrezi. 2. Koje postoje vrste brojanja saobracaj? - vrste brojanja saobracaja su: a) visednevno rucno brojanje b) jednodnevno rucno brojanje c) automatsko brojanje saobracaja 3. Kako se izvodi visednevno brojanje saobracaja? - izvodi se 20 puta u godini, od kojih je 14 dnevnih brojanja od 6-22 sati i 6 nocnih brojanja od 22-6 sati. 4. Kako se izvodi jednodnevno brojanje? - jednodnevno brojanje se izvodi tijekom 12 ili 24 sata sto zavisi od vaznosti lokaliteta. 5. Koji su pokazatelji saobracaja? - pokazatelji saobracaja su: a) intenzitet saobracaja b) tezina saobracaja c) gustina saobracaja d) faktor vrsnog sata 6. Sto je intenzitet saobracaja? - intenzitet saobracaja izrazava se brojem vozila na dan ili sat koji prode presjekom puta ili trake. 7. Sto je prosjecni godisnji dnevni saobracaj? - prosjecni godisnji dnevni saobracaj je ukupan broj vozila koji prode korz presjek puta u godii dana,podijeljen sa brojem dana u godini (PGDS= N/g (voz/dan)) 8. Sto je prosjecni dnevni saobracaj? - prosjecni dnevni saobracaj je ukupan broj vozila koji prode presjekom puta u razdoblju brojanja, koje je manje od godinu dana, podijeljeno sa brojem dana brojanja (PDS= Np/p (voz/dan)) 9. Sto je volumen saobracaja? - volumen saobracaja je broj vozila koje je prosao kroz presjek ceste ili saobracajne trake u vremenu od jednog asa (VS=Nv (voz/h)) 10. Sto je tezina saobracaja? - tezina saobracaja je bruto tezina svih vrsta vozila koje u odgovarajucem intenzitetu produ presjekom puta
11. Sto je gustoca saobracaja?
- gustoca saobracaja je izrazena rojem vozila na jedinicu duzine (kilometru) u bilo kom casu. 12. Sto je saobracajni vrsni sat? - saobracajni vrsni sat je najveci broj vozila koji prode presjekom puta ili trake u jednom satu. - ako je vrijeme snimanja saobracaja manje od jednog sata, tada se moze dobiti izvedeni vrsni sat i maximalni izvedeni sat 13. Sto je izvedeni vrsni sat? - izvedeni vrsni sat je broj vozila koji je prosao presjekom puta ili saobracajne trake u vremenu manjem od jednog sata ali se svodi na cijeli sat 14. Sto je maximalni izvedeni vrsni sat? - maximalni izvedeni vrsni sat je snimljeni maximalni broj vozila u vremenskom kratkom razdoblju u vrsnom satu,sveden na cijeli sat -za cvorista se uzima 15 min, dok za autoputeve 5-6 min 14. Sto je faktor vrsnog sata? - faktor vrsnog sata predstavlja odnos vrsnog sata i maximalnog izvedenog vrsnog sata, cija je najveca vrijednost 1 15. Sto se utvrduje kod proracuna kapaciteta puta? - kod proracuna kapaciteta puta utvrduje se mjerodavno saobracajno opterecenje Qh mer (broj vozila u n-tom casu) 16. Kako se dijele putevi prema drustvenom i privrednom znacaju, prema Zakonu o bezbjednosti saobracaja na putevima u BiH? - prema drustvenom i privrednom znacaju putevi se dijele na: a) autoputeve i brze ceste b) magistralne ceste c) regionalne ceste d) lokalne ceste e) nekategorisane puteve 17. Kako dijelimo puteve prema vrsti saobracaja? - prema vrsti saobracaja puteve dijelimo na: a) puteve za saobracajna vozila b) puteve za mjesovit saobracaj 18. Sto je autoput? - autoput je namjenjen iskljucivo za saobracaj motornih vozila, koji je oznacen propisanim saobracajnim znakovima, sastoji se od dva fizicki odvojena kolovoza sa najmanje cetiri saobracajne trake, kontinuiranom trakom za zaustavljanje vozila u nuzdi, bez ukrstavanja u nivou sa putem, zeljeznicom ili tramvajskom prugom. 19. Sto je put za brzi saobracaj? - put za brzi saobracaj je javni put posebno izgraden i namijenjen iskljucivo za saobracaj motornih vozila, koji je oznacen propisanim saobracajnim znakom, ima dva fizicki odvojena kolovoza za saobracaj iz suprotnih smjerova, bez zaustavnih traka, bez ukrstavanja u nivou sa putem, zeljeznicom ili tramvajskom prugom.
20. Koja je podjela puteva prema saobracajnoj funkciji?
- podjela puteva prema saobracajno funkciji je: a) daljinske puteve za povezivanje glavih (drzavnih) centara i centara entiteta, kao i centara izvan drzave; b) vezne puteve koji povezuju centre entiteta, kantona i opcina;
c) sabirne puteve za prikupljanje saobracajnih tokova do opstinskih centara, centara
entiteta i njihove raspodjele; d) pristupne puteve za opsluzivanje povrsina u neposrednom okruzenj puta 21. Koja je podjela puteva prema prostornoj funkciji? - podjela puteva prema javnoj funkciji je: a) javne puteve bez zgrada uz put, izvan naselja; b) javne puteve bez zgrada uz put, unutar naselja; c) javne puteve sa zgradama uz put,izvan naselja; d) javne puteve sa zgradama uz put, unutar naselja 22. Kakva je tehnicka podjela puteva? - tehnicka podjela puteva bazira se na nacinu funkcioniranja puta, a elementi puta se dimenzioniraju: a) u donosu na vozno-dinamicke uslove b) u odnosu na karakteristicno vozilo 23. Kako mozemo podjeliti putnu mrezu gradskih saobracajnica? - putna mreza gradskih saobracajnica moze se podijeliti na dvije funkcionalne grupe: a) primarna mreza, koja obezbjeduje masovnu mobilnost vozila i velike brzine; b) lokalna mreza koja omogucuje pristup zeljenim lokacijama grada -primarnu mrezu formiraju gradski autoput, gradske magistrale, gradske saobracajnice i sabirne ulice, dok sekundarna mreza obuhvaca sabirne ulice, pristupne ulice i parkiralista 24. Kako dijelimo teren na kojem se projektira? - teren na kojem se projektiraju javni putevi dijeli se na cetiri kategorije: 1. ravnicast 2. brezuljkast 3. brdovit 4. planinski 25. Koji otpori djeluju na vozilo u pokretu? - otpori koji djeluju na vozilo u pokretu su: a) otpor voznje b) otpor zraka c) otpor tromosti d) otpor krivine e) otpor nagiba
26. Sto je otpor voznje?
- otpor voznje, zove se jos i osnovni otpor sastoji se od: a) trenja kotrljanja izmedu tocka i kolovoza; b) trenja izmedu tocka i osovine; c) sila potrebnih za savladanje neravnosti i deformacija kolovozne povrsine d) sila koje prouzrokuju deformacije pojedinih dijelova vozila 27. Sto je otpor tromosti? - otpor tromosti javlja se kod vozila koje prelazi iz stanja mirovanja u stanje kretanja i kod promjene brzine zbog ubrzanja masa ili usporenja vozila 28. Sto je otpor krivine? - otpor krivine nastaje uslijed zakretanja tockova oko vetrikalne osovine koja je okomita na povrsini kolovoza 29. Sto je neophodno poznavati za utvrdivanje kapaciteta i nivo usluge? - za utvrdivanje kapaciteta i nivo usluge neophodno je poznavati velicinu saobracajnog toka, strukturu saobracaja, raspodjelu saobracajnog toka po smjerovima voznje i faktor vrsnog sata 30. Koji je kriteriji za odredivanje nivo usluge? - kriteriji za odredivanje nivo usluge je u funkciji od saobracajne brzine V, iskoristenosti kapaciteta q/C, maximalnog protoka qmax i procenta vremena zastoja % VZ za dionice dvotracnih puteva 31. Na osnovu cega se odreduju dimenzije elemenata puta? - dimenzije elemenata puta odreduju se na osnovu: a) tehnicke grupe puta b) predvidene brzine c) definiranog nivoa usluge puta na kraju planskog perioda 32. Sto je situacioni plan? - situacioni plan prikazuje tok trase koji je definiran u horizontalnoj ravni koordinatama X i Y - geometrijiski oblik situacionog plana sastavljen je kombinacijom pravaca, kruznih i prelaznih krivina 33. Kako se izvodi prilagodavanje trase terenu? - prilagodavanje trase terenu obavlja se krivinama - najprostiji oblik krivine je kruzni luk cija je zakrivljenost konstantna (1/R= const.) 34. Kakvog je oblika prelazna krivina? - geometrijski oblik prelazne krivine je klotoida 35. Koje vrste prelazica postoje? - ako su prelaznice istog parametra tada je simetricna, u protivnom je nesimetricna
36. Sto je to vitoperenje?
- vitoperenje je prelaz iz poprecnog nagiba u pravcu u poprecni nagib u krivini koji treba izvrsiti postepeno, tako da u svakom presjeku ima pravilan oblik - povrsina na kojoj se vrsi vitoperenje zove se prelazna rampa 37. Kako se vrsi vitoperenje kolovoza? - vitoperenje kolovoza vrsi se na duzini prezalne krivine i to: a) sa dvije saobracajne trake vitoperenjem kolovozne povrsine oko osovine ili oko ivice kolovoza b) sa cetiri i vise saobracajnih traka, sa razdjelnom trakom, vitoperenje kolovozne povrsine oko ivica razdjelinh traka ili oko osovine svakog kolovoza 38. O cemu ovisi izbor nacina vitoperenja? - izbor nacina vitoperenja ovisi od vozno-dinamickih uslova odvijanja saobracaja, raspolozive duzine za vitoperenje, od dozvoljenog nagiba rampe i oblika poprecnog profila 39. Kako se prosiruje kolovoz u horizontalnim krivinama? - kretanjem kroz krivinu, vozilo zauzima veu irinu od one kod vonje u pravcu, jer zadnji tokovi ne slijede trag prednjih tokova. -prednji tokovi opisuju vei radius od zadnjih, a ta razlika u radijusima je znaajna kod malih radijusa, pa se radi bezbjednosti saobraaja, kolovoz proiruje u zavisnosti od veliine radiusa. -proirenje se mora izvoditi za sve radijuse R<200m 40. Kako mozemo prosiriti kolovoz? - kolovoz moze biti prosiren: a) samo sa unutrasnje strane luka (dozvoljeno); b) sa obje strane luka (normalno); c) samo sa vanjske strane luka (uslovno dozvoljeno) 41. Koje uslove mora zadovoljiti preglednost na putu radi sigurnog odvijanja saobracaja? - preglednost na putu mora zadovoljiti dva uslova: a) zaustavna preglednost za bezbjedno zaustavljanje vozila ispred nepokretne prepreke; b) preticajna preglednost kojom trasa puta mora da obezbjedi bezbjedno izvodenje manevra preticanja sporijeg vozila 42. Sto je serpentina, gdje se koristi? - serpentina je slozena krivina sastavljena iz okretista glavnog kruznog luka I dva prikljucena luka, koji u odnosu na glavni luk mogu biti istog smjera ili razlicitog smjera - serpentine se primjenjuje na putevima sa malim saobracajem i u teskim terenima
43. Sto je niveleta?
- niveleta je prostorna linija koja definira visinske odnose puta - nalazi se duz osovine puta ili paraleleno s njom - sastoji se od pravaca i kruznih lukova 44. Sto je linija terena? - linija terena je izlomljena linija koja je sastavljena od pravaca povezanih u tockama na karakteristicnim lomovima terena 45. Sto cini niveletu? - niveletu cine pravci koji definiraju vertikalni tok trase - oni se lome formirajuci ostrinu preloma i i tjemena koja su definirana koordinatama Xt i Yt 46. O cemu ovisi max nagib nivelete? - maximalni nagib nivelete zavisi od predvidene brzine i tehnicke grupe puta 47. O cemu ovisi minimalni nagib nivelete? - minimalni poduzni nagib nivelete uslovljen je efikasnim odvodnjavanjem duz kolovoza (rigola, kanala ili ivicnjaka) - minimalne vrijednosti nagiba nivelete imin iznose: a) kod cement-betonskih 0,2% b) kod asfaltnih 0,3% c) kod oblozenih travom 0,5% 48. Sto je ostrina preloma nivelete? - ostrina preloma nivelete je ugao koji zaklapaju pravci nivelete u tjemenu - velicina ostrine preloma nivelete zavisi od nagiba nivelete i medusobnog odnosa smjerova nagiba nivelete 49. Sto je klirens? - klirens je udaljenost izmedu najnize tocke na karoseriji vozila i kolovozne povrsine 50. Sto je to poprecni profil puta? - poprecni profil puta je trup puta predstavljen u poprecnom presjeku sa svim pratecim objektima - poprecni profil je polazna projekcija u projektovanju puta - njime se utvrduju dimenzije elemenata puta, uspostavlja kontura buduceg putnog pojasa, izracunavaju ekonomski efekti koji zavise od rjesenja profila 51. Sto je saobracajni profil? - saobracajni profil treba da osigura nesmetano odvijanje saobracaja - u njega ne smiju zadirati nikakvi objekti, saobracajna oprema puta, stupovi , krosnje drveca itd.
52. Od cega se sastoji saobracajni profil?
- saobracajni profil sastoji se od: a) profila mjerodavnog vozila b) prosirenja potrebnog za vozila u krivini c) sigurnosnog prostora izmedu vozila 53. Sto je slobodni profil? - slobodni profil ili gabarit puta sastoji se od saobracajnog profila uvecanog za sigurnosnu sirinu i visinu - to je prostor bez objekta kako ne bi doslo do ometanja kretanja vozila 54. Sto je platnum puta? - platnum puta je dio putnog pojasa izmedu unutrasnjih ivica kosina usjeka ili nasipa i sastoji se od: a) kolovoznih traka b) pratecih povrsina kolovoza 55. Od cega se sastoji kolovoz? - kolovoz se saastoji od traka po kojima se odvija saobracaj, ivicnih traka i zastitnog prostora izmedu vozila - saobracajne trake za otorna vozila su: a) vozna traka b) trake za preticanje c) dodatne trake za spora vozila i vozne trake za posebnu namjenu autobus,taxi d) dodatne trake za izlivanje, ulivanje i prestrojavanje na prilazima raskrsnica 56. O cemu ovisi sirina saobracajne trake? - sirina pojedinih saobracajnih traka u funkciji je brzine i saobracajnog opterecenja puta 57. Sto obuhvacaju zaustavne trake? - zaustavne trake obuhvacaju trake za prinudno zaistavljanje vozila, stajalista i odmorista - povecavaju bezbjednost saobracaja, a njihova primjena zamjenjuje ivicne trake - sirina zaustavne trake zavisi od zaustavljanja tipicnog vozila, a iznosi: a) 2,50 m za teretna vozila i Vpl 90 km/h b) 1,75 m za putnicka vozila i Vpl 90 km/h c) 1,50 m za putnicka vozila i Vpl < 90 km/h 58. Koja je funkcija ivicne trake? - funkcija ivicnih traka je da vizualno istakne kraj protocnih saobracajnih traka - predstavljaju posebne krute konstrukcije ili prosirenje kolovozne konstrukcije na kojoj se obiljezava ivicna linija - sirina ivicne trake je u funkciji sirine saobracajne trake
59. Sto je bankina?
- bankina je zemljana ili stabilizovana traka koja se nalazi izmedu ivice kolovoza i kosine nasipa - funkcija bankine je da stvori bocni otpor deformaciji kolovoza i omoguci ugradivanje saobracajne opreme puta - minimalna sirina bankine je 1,00 m 60. Sto je berma? - berma je granicna traka uz kosinu usjeka , a sluzi za smjestaj rigola iza kojeg ostaje dio berme - ona sluzi za zaustavljanje materijala da se ne otkotrlja na kolvoz, koji se kruni sa kosine i za postavljanje saobracajne opreme - zamjenjuje bankinu pri promjenjenom smjeru kosine, tako da se zadrzava ista sirina planuma 61. Sto je nasip? - nasip je gradevinski objekt donjeg stroja izraden od zemljanih materijala, pravino oblikovan i vjestacki zbijen - nagib kosina-skarpi naspia zavisi od: a) geomehanickih osobina ugradenog materijala b) ranga i znacaja puta c) klimatskih zimskih uslova-zavijanja d) visine nasipa 62. Koja je svrha odvodnje? - svrha odvodnje je: a) da se brzo i efikasno odvede voda sa povrine kolovoza zbog sigurnosti odvijanja saobraaja; b) ako se voda pojavi na nivou posteljice, treba da se odvede na najbri nain i sprijei raskvaavanje materijala u posteljici; c) da se nivo podzemnih voda dri dovoljno nisko kako ne bi imao negativan uticaj na posteljicu i kolovoznu konstrukciju. 63. Od cega zavisi dobro odvodnjavanje vode? - dobro odvodnjavanje atmosferske vode sa povrsine kolovoza zavisi od ravnosti povrsine, poprecnog nagiba i materijala zavrsnog sloja - odvodnjavanje se vrsi jarkovima, a po funkciji se dijele na odvodne i zastitne 64. Kako dijelimo odvodne jarkove? - odvodni jarkovi se po obliku dijele na trapezaste, trouglaste ili segmentne, a sluze za poduzno odvodnjavanje povrsinske vode 65. Za sto sluze rigoli? - rigoli sluze za poduzno odvodnjavanje kolovozne povrsine u usjeku - izvode se u dvije standardne sirine od 50 i 75 cm, sa bermom sirine 0,5 m, sto omogucava zaustavljanje sitnijeg materijala sa kosine usjeka - rigol se izvodi od betona marke MB 16, minimalne debljine 15 cm
66. Sto je drenaza?
- drenaze su trouglasti ili trapezasti rovovi cija je funkcija da prihvati podzemnu vodu iz padine ili sa posteljice - da bi ispravno funkcionirala mora se postaviti ispod dubine smrzavanja (minimalno 80 cm), ispod pojave podzemne vode iz kosine Ii ispod nivoa posteljice 67. Sto je propust? - funkcija propusta je da propusta povrsinsku vodu korz trup puta iz rigola, jaraka I potocica - smjesta se u najnizoj tocci sa uzbrdne strane, sto izaziva najduzi propust I poteskoce pr zbijanju -prema obliku ih dijelimo na: cjevaste, sanducaste i zasvodene ; izbor zavisi od visine u poprecnom profile I od kolicine vode koja treba da otice - precnik cjevastog propusta ne smije biti manji od 100 cm, za propuste do 15,0 m duzine Prema vrsti materijala dijele se na: armirano betonske, kamene i propuste od opeke - mogu se graditi kao monolitni, polumontazni i montazni 68. Kakva mogu biti rjesenja raskrsnica? - rjesenja raskrsnica mogu biti u nivou, izvedena u jednoj ravni, i raskrsnice izvedene u dva ili vise nivoa, raskrsnice van nivoa - rjesenje raskrsnice zavisi od saobracajno tehnicke i ekonomske opravdanosti 69. Od cega zavisi nivo obrade raskrsnice? - nivo obrade raskrsnice zavisi od prespektivnog saobracajnog opterecenja glavnog I sporednog pravca - nivoi obrade raskrsnica mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe: a) denivelisane raskrsnice; b) raskrsnice u nivou ( povrsinske) 70. Koje postoje vrste prikljucaka? - prikljuci: a) Tip I na glavnoj cesti nije potrebno kanalisanje dok kod sporedne saobraajne ceste zahtjeva se da cesta bude sa dvije trake u najmanjoj duini od 25m; b) Tip II kod ovog prikljucka na glavnom pravcu potrebna je traka za skretanje lijevo. Na sporednoj cesti potrebno je usmjeravajuce ostrvo u obliku kapljice te lijevo od prikljucka sporedne ceste saobracajno ostrvo u obliku trougla. Traka za skretanje desno sa glavnce ceste projektuje se kada to zahtijeva propusna moc prikljucne trake; c) Tip III u sluaju da se glavne ceste sastoje od 4 ili vie traka, on morabiti semaforisan i zahtijeva na glavnom cestovnom pravcu posebne trake za skretanje.
71. Koji postoje tipovi raskrsnica?
- raskrsnice: a) Tip I Na glavnom pravcu nisu potrebne ni trake za skretanje lijevo ni elementi kanalisanja izuzev ostrva koja su u obliko kapljice. Ona se mogu izostaviti ukoliko je asovni saobracaj sporednog pravca manji od 20 ili njegova sirina manja od 4.5m. zahtijeva da sporedna cesta ima dvije trake najmanje 25m; b)Tip II- Nju primjenjujemo ukoliko je na glavnom pravvcu potrebna traka za skretanje lijevo, na sporednom pravcu je tada usmjeravajuce ostrvo u obliku kapljice, a lijevo od sporednog puta ostrvo u obliku trougla. Traka za skretanje desno se projektuje ukoliko to zahtijeva propusna moc raskrsice c) Tip III Upotrebljava se ukoliko glavni pravac ima 4 ili vise traka. Raskrsnica mora biti semaforisana i moraju postojati trake za skretanje lijevo i desno. d) Tip IV Ukoliko je velik saobracaj primjenjuju se raskrsnice u vise nivoa. 72. Kakvi postoje radijusi tj.krivine kod raskrsnica? - radijusi skretanja na raskrsnicama u nivou projektuju se kao kosarasta krivina, u medusobnom odnosu R1:R2:R3 = 2:1:3 -minimalni radijus R2 zavisi od vrste vozila - kod saobracajnica najviseg reda primjenjuju se korpaste krivine,a kod nizeg reda moze se primjeniti i prosta kruzna krivina bez prelaznice R2 = R 74. Kako razlikujemo rampe? - razlikujemo dvije grupe rampi: a) rampe koje povezuju dva autoputa ( u vise nivoa u vise nivoa); b) rampe koje povezuju autoput i put nizeg ranga ( u vise nivoa u nivou) - dijele se na direktne, poludirektne i indirektne 75. Sto predstavlja duzina rampe? - duzina rampe predstavlja udaljenost izmedu razdjelnih ostrva ulaza i izlaza, ili izmedu razdvajanja i sastavljanja rampi u podrucju prikljucka, na kojem saobracajni uslovi ostaju nepromijenjeni 76. Kako dijelimo cvorista? - cvorita se dijele na: a)trokraka ( Truba (lijeva i desna), Kruka, Trouga (sa dva objekta ili sa jednim dvoetaznim), Rascjep b)cetverokraka ( Djetelina, Polu-djetelina, Modifikovana djetelina, Nesimetrina polu-djetelina, Simetrina polu-djetelina, Vjetrenjaca, Romb, Malteki krst) 77. Sto je kruzna raskrsnica? - kruna raskrsnica je kanalisana raskrsnica sa zatvorenim djelimicno prolaznim ili prolaznim sredisnjim saobracajnim ostrvom
78. Koje postoje vrste okretista?
- postoje dvije vrste okretista: a) tzv. simetricna okretista ( lucna ili pravougaona okretista) b) okretista koja predstavljaju tzv.nesimetricna okretista 79. Kako odredujemo velicinu parkirnog mjesta? - velike razlike u dimenzijama vozila nameu potrebu da se kao mjerodavno projektno vozilo za parkiranje usvoji fiktivni tip koji svojim konturnim dimenzijama reprezentuje najmanje 85% sastava voznog parka 80. Koji postoje nacini parkiranja? - standardne projektne eme parkiralita su: a)upravna ema (a=90); b)kose eme (45<=a<=90), c)paralelna ema (a=0) - parkiralista prema polozaju parkiranja mozemo podijeliti u dvije skupine: a) parkiralista u sklopu ulicnih profila; b) samostalna parkiralista 81. Sto je CBR metoda? - CBR metoda za proraun debljine fleksibilne kolovozne konstrukcije uzima u obzir maksimalno dozvoljeno optereenje toka u tonama "p" i nosivost donjeg stroja, koja je izraena veliinom CBR-a u procentima. Debljina kolovozne 100 150 p konstrukcije rauna se po formuli: d (cm) CBR 5
82. Sto je LIDDL-ova metoda?
- izvedena je na osnovu AASHO testa - strukturni broj: izrazava konstruktivnu cvrstocu kolovozne konstrukcije; zavisi od nosivosti posteljice, ukupnog ekvivalentnog 1-osovinskog opterecenja od 82 kN u 20godisnjem periodu i regionalnog faktora koji se krece od 0,5-5,0 ( za nase podneblje je 1,5-2)
83. Sto je metoda U.C.012?
- cilj metode U.C4.012 je da ustanovi odnos izmeu izdrivosti kolovozne konstrukcije i njene strukture, odnosno saobraaja koji ona prima. - metoda U.C4.012 uraena je na osnovu uputstva AASHO i definisana je ovim standardom.
- prednost ove metode je ta, to se debljine pojedinih slojeva kolovozne konstrukcije
odreuje posredno. - ovaj standard predvia tri tipa kolovozne konstrukcije, u zavisnosti od vrste materijala, njihovog kvaliteta i nosivosti slojeva: a) kolovozna konstrukcija tipa 1 sastoji se od asfaltnih slojeva i nosivog sloja od nevezanog zrnastog kamenog materijala. Odreuje se direktno za vrijednost ukupnog ekvivalentnog 82kN osovinskog optereenja u projektnom periodu Tu i mjerodavne veliine indeksa nosivosti materijala posteljice CBR;
b) kolovozna konstrukcija tipa 2 sastoji se od asfaltnih slojeva i nosivog sloja od
cementom stabilizovanog zrnastog kamenog materijala. c) kolovozna konstrukcija tipa 3 sastoji se od asfaltnih slojeva i nosivog sloja od cementom stabilizovanog zrnastog kamenog materijala i nevezanog zrnastog kamenog materijala.