Pag.

175-200

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

Zorislav Horvat
Dr`avna uprava za za{titu kulturne i prirodne ba{tine
Glavno povjerenstvo u Zagrebu
HR - 10000 Zagreb, Mesni~ka 49
Izvorni znanstveni ~lanak Original Scientific Paper
UDK UDC 728.81(497.5)"11/14"
Rukopis primljen Manuscript Received: 11.10.1996.
^lanak prihva}en Article Accepted: 02.12.1996.

Zidine i brani{ta na utvrdama

kontinentalne Hrvatske 12 15. st.
Walls and Battlements on Fortifications
in Continental Croatia, 12th-15th c.

Klju~ne rije~i Key words

Sa`etak Abstract

fortifikacijska arh.
kontinentalna Hrvatska
srednjovjekovne utvrde
zidine

fortificational architecture
continental Croatia
medieval fortifications
walls

Srednjovjekovni burgovi i naselja bili su okru`eni zidinama koje su prije svega

slu`ile za obranu. Vrh zidina slu`io je kao brani{te s kojega je odbijan neprijatelj.
Nekoliko je na~ina ure|enja tih brani{ta, ovisno o vremenu njihove gradnje,
financijskim mogu}nostima investitora, materijalu itd. S promjenom na~ina ratovanja
mijenjaju se i brani{ta. U ~lanku je ta granica odre|ena po~etkom primjene
vatrenog oru`ja, a to je kraj 15. st.
Medieval castles and cities were surrounded by curtain walls that primarily served
for defence. The tops of the walls were embattled and were used for fighting
enemies. There were several types of battlements, depending on time of construction, money on the investors disposal, material used, etc. As the techniques of
warfare changed so did the battlements, whose development is described here
until the introduction of firearms at the end of the fifteenth century.

175

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

SL
SL.. 1. Burg Tr`an uz
naselje Modru{ i
ogra|eni prostor za
smje{taj trgovaca (?),
tlocrt
Arh. snimak Arch. drawing
Zorislav Horvat
FG
FG.. 1. Tran Castle
beside Modru{, with a
walled area for the
accommodation of
merchants (?), ground
plan

Uvod

1
Na daljinu se moglo
djelovati samo lukom i strijelom i tek se kasnije upotrebljavaju samostrel i pu{ka, koji su mnogo precizniji
i, prema tome, neusporedivo opasniji.
2
Deanovi}, 1979: 43.
Lijepa venecijanska kruni{ta
sa~uvana su na nekim istarskim crkvama, npr. `upna
crkva u Humu, te `upna crkva
sv. Marije od Ru`arija (Sekuli}-Gvozdanovi}, 1994:9397).

176

Zidine su bile bitan dio srednjovjekovnih utvrda, burgova i naselja,

{to je povezivao sve njihove gra|evne dijelove u zaokru`enu i
zatvorenu cjelinu (sl. 1, 2), koja se onda mogla vi{e ili manje
uspje{no braniti. Zidane su kamenom i opekama (sl. 3, 4), razli~itih
su debljina i obrade povr{ina, ponekad i oja~ane razli~itim drvenim dodacima. Ima primjera utvrda djelomice ili potpuno od drva.
Visina zidina od podno`ja do vrha varirala je od 34 m sve do 10
i vi{e metara, ovisno o terenu, vremenu, gradnji i op}oj koncepciji
burga. Obrana burgova i naselja bila je svedena na borbu za
podno`je zidina (probijanje rupa u podno`ju zidina) te za sam vrh
(penjanje ljestvama i sl.), {to je, naravno, uvjetovalo i njihovo
oblikovanje i strukturu1. Vrh zidina, tzv. brani{te 2, ~inili su kruni{te
sa zupcima i prsobranom, otvori za obranu samog podno`ja
zidina i stra`arska staza du` brani{ta. Ponekad je brani{te konzolno istaknuto prema van, ~ime se olak{avala obrana samog podno`ja
zida kroz otvore izme|u konzola iz njegove relativne sigurnosti.

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 2. Srednjovjekovno
naselje Hreljin, s ka{telom
knezova Kr~kih: situacija;
crte` M. Sabljara ispravljen
prema snimci autora
ovog ~lanka
Prema According to
E. Laszowski, Gorski kotar
i Vinodol : 159.
FG
FG.. 2. Hreljin, a
medieval settlement
with the castle of the
Counts of Krk, drawing
by M. Sabljar corrected
according to the authors
field survey

SL
SL.. 3. Modru{, vanjska
strana zida oko
ogra|enog prostora
ispod burga Kr~kih
knezova Frankopana
Fotografija Photo by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 3. Modru{, the
outside of the wall
surrounding the stretch
under the castle of the
Counts Frankopan of Krk

177

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

SL
SL.. 4. Ilok, pogled na
ju`ni dio utvrda
Fotografija Photo by
Nino Vrani}, 1956.
FG.. 4. Ilok, view of
FG
the southern fortifications

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

Pojedini su zupci kruni{ta imali otvore za promatranje odnosno

strijelnice. Izvedba strijelnica u ni`im zonama zidina je rijetkost,
no primjere toga nalazimo u Modru{u i Motovunu.
Kruni{te je svojim nizom zubaca davalo karakteristi~an obris starim gradovima, {to je gotovo bio simbol tog doba. Zna~enje i
u~estalost takvih kruni{ta potvr|uje Paganova karta jadranske obale
i zale|a s po~etka 16. st., bez obzira na to koliko prikazi bili
shematizirani (sl. 5).

Tipovi brani{ta op}enito

Iza prsobrana brani{ta protezala se stra`arska staza za ophodnju i za
borbu pri opsadi, izvo|ena na razli~ite na~ine (sl. 6). S obzirom na
ukupnu debljinu zidina, uobi~ajena debljina kruni{ta i prsobrana
iznosila je 65 cm, tj. dvije kraljevske stope, a stra`arska je staza
zapremala ostali prostor na vrhu, {to je iznosilo od 52 cm (Velika
Kladu{a) sve do 145 cm (na Medvedgradu ). Na slici 7. prikazano je
nekoliko presjeka sa~uvanih kruni{ta i me|usobni odnos debljina
zubaca kruni{ta i stra`arske staze iza njih, izmjerenih u naravi prema
raspolo`ivim tragovima. Ima primjera da su stra`arsku stazu nosile
zidine arkade te drvene konzolne galerije koje, na`alost, nisu sa~uvane.
Me|utim, nigdje nismo na{li ni traga natkrivenim brani{tima, osim
mo`da na sjevernom zidu Iloka. Na ka{telima s kraja 15. i tijekom
16. st. pokrivanje bedema strehom bila je redovita pojava. Malobrojni su i tragovi drvene konzolne galerije, {to ne za~u|uje jer su
prili~no debele zidine omogu}ivale izvedbu stra`arske staze po {irini
zi|a. Kasnije su zidine tanje, i to naj~e{}e na utvrdama naselja (Senj,
\akovo, Ilok ), pa je bilo potrebno izvesti posebnu konzolnu konstrukciju za stra`arsku stazu.
178

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 5. M. Pagan, karta
Dalmacije i Hrvatske
crtana nekoliko godina
prije 1527 - detalj s
burgovima u Lici (uo~iti
va`nost kruni{ta u
izgledu burgova u Lici, bez
obzira na to koliko oni
bili shematski prikazani)
FG
FG.. 5. M. Pagan, map
of Dalmatia and Croatia
drawn several years
before 1527 - detail
showing castles in Lika:
the importance given to
the crenellations on the
pictures of Lika castles
should be remarked,
regardless of their
schematic presentation

SL
SL.. 6. Tipovi brani{ta
na vrhovima zidina:

A. Stra`arska staza na
debelom zidu
B. Drvena konzolna
konstrukcija uz relativno
tanke zidove (Ilok, dio
zidina)
C. Stra`arska staza na
arkadi uz unutra{nju stranu
zida (Motovun)

Crte` Drawing by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 6. Main types of
battlements:

A. Walk for guards on a

thick wall
B. Wooden console parapet
along relatively
thin walls (Ilok, the walls)
C. Parapet on an arcade
along the inside of the
wall (Motovun)

SL
SL.. 7. Primjeri
djelomi~no sa~uvanih
vrhova zidova, na kojima
je jo{ bila vidljiva
debljina prsobrana:
A. Vi{kovci (nedaleko od
Po`ege)
B. Stari grad, Orahovica
C. Gra~anica (nedaleko od
Nove Gradi{ke)
D. Jelengrad (Moslava~ka
gora)
E. Velika (nedaleko od
Po`ege)
F. Velika Kladu{a
G. Medvedgrad
H. Hreljin (ulaz u naselje)

Crte` Drawing by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 7. Examples of
partly preserved
battlements still
showing the thickness
of the breastwork:

A. Vi{kovci (near Po`ega)

B. Stari grad, Orahovica
C. Gra~anica (near Nova
Gradi{ka)
D. Jelengrad (Moslava~ka
gora)
E. Velika (near Po`ega)
F. Velika Kladu{a
G. Medvedgrad
H. Hreljin (town gate)

179

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

SL
SL.. 8. Motovun, pogled
na gradski zid, iznutra
oja~an arkadom koja
nosi stra`arsku stazu
Fotografija Photo by
Zorislav Horvat
FG.. 8. Motovun, view
FG
of the town wall
strengthened with an
arcade on the inside
carrying the parapet

Zidine Motovuna u sredi{njoj Istri primjer su iznimno dobro

sa~uvanih utvrda srednjovjekovnog naselja. Izvana su znatne visine,
a na unutra{njoj su strani malo ni`e, jer su istodobno i podzid
ispred kamene stijene na kojoj su sagra|ene ku}e Motovunjana.
Stra`arska je staza izvedena na arkadi {iljastih lukova (sl. 6). Rub
staze je poplo~an velikim kamenim plo~ama konzolno prepu{tenim
preko ruba arkade, te osiguranih jednostavnom ogradom od kovana `eljeza (sl. 8). Kruni{ta danas nema, ve} je tu kontinuirani
parapet, pribli`ne visine 9095 cm, no bez posebnih istra`ivanja
ne znamo je li u srednjem vijeku ondje postojalo kakvo kruni{te;
s obzirom na blizinu Venecije i druge zidine u Istri, vjerojatno su
zupci kruni{ta imali izrez u obliku slova "V".

Brani{ta do provale Tatara 1241. g.

Najstariji na{i burgovi iz 12. st. i prve polovice 13. st. vrlo su
slabo sa~uvani.
Bili su gotovo redovito smje{teni na litice, koje su ve} zbog svoje
gra|e bile svojevrsne utvrde: Mali Kalnik, Oki}, Hreljin (sl. 2),
Ozalj, Kurjak, Mogori} itd. Takve polo`aje zaista nije bilo potrebno posebno utvr|ivati, pa su i ostaci zidova tanji, naj~e{}e oko 70
cm. Mo`emo se tek zapitati kako je oblikovan vrh tih zidina, jesu
li imale kakvo kruni{te i kakva im je bila stra`arska staza, konzolna ili na posebnoj drvenoj konstrukciji. I je li uop}e bilo potrebno
na potpuno nepristupa~nim mjestima organizirati obranu, osim
mo`da nekih posebnih stra`arskih mjesta. Zid od 70 cm ~ini se
pretankim za no{enje konzolne konstrukcije, no mo`da je sama
gornja povr{ina tih tankih zidina mogla slu`iti i kao staza, dakle
za ophodnju i promatranje, iako ne i za neku ozbiljniju borbu, jer
se na takvom mjestu, na vrhu okomite litice nije mogao o~ekivati
napad neprijatelja.

Brani{ta od provale Tatara 1241. do provale

Turaka sredinom 15. st.
Iz razdoblja od druge polovice 13. do 15. st. sa~uvano je samo
nekoliko kruni{ta jer su ona ve}inom stradala bilo zbog kasnijih
borbi s Turcima, bilo zbog namjernog ru{enja ili nebrige. I ono
nekoliko sa~uvanih primjera ostalo je neporu{eno pukom slu~ajno{}u
180

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 9. Burg Velika
pokraj Po`ege;
zazidano kruni{te na
ju`nom zidu, dozidano
jo{ u srednjem vijeku:
A. Detalj
B. Shematski prikaz ju`ne
strane zidina Velike

Izradio Made by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 9. Velika Castle
near Po`ega; walled
crenellation on the
south wall added in
the Middle Ages:
A. Detail
B. Schematic picture of
Velikas south walls

jer su ta kruni{ta bila uklju~ena u kasnije dogradnje i tako

konzervirana. Na tim primjerima vidimo koji je ritam izmjene
zubaca i vizira izme|u njih, te odnos debljine prsobrana prema
stra`arskoj stazi, kao i u~estalost otvora za promatranje.
U Velikoj pokraj Po`ege kruni{te je na ju`noj strani burga ostalo
sa~uvano zahvaljuju}i nadogradnji jo{ u srednjem vijeku (sl. 9) te
je vidljivo:
da je omjer zubaca kruni{ta prema vizirima izme|u njih pribli`no
2:1 (tj. izra`eno "kraljevskim stopama" 5': 21/2', odnosno 162 cm
: 80 cm)
samo su dva zupca od njih sedam imala otvore za promatranje
odnos debljine prsobrana i zubaca kruni{ta prema stra`arskoj
stazi iznosio je 90:115 cm, tj. pribli`no 3:4 (sl. 7)
kruni{te kakvo se nekada nalazilo na ju`nom zidu Velike bilo je
izvedeno i na ju`nome i na zapadnom zidu, dok je ~etvrtu stranu
tlocrta zatvarala brani~-kula (sl. 10, 11)
osim manjih otvora, koji su mogli slu`iti za promatranje, ~ini se
da nije bilo posebno ure|enih strijelnica jer se protiv neprijatelja
djelovalo kroz otvore izme|u zubaca kruni{ta (vizire).
Godine 1242. kralj Bela IV. proglasio je naselje Gradec slobodnim
gradom, s tim da gra|ani moraju sami podignuti utvrde oko svog
naselja.3 Prostiranje zidina "slobodne i kraljevske varo{i" Gradeca
do danas nije potpuno obja{njeno, prije svega zapadni potez i
Mesni~ka vrata. Nedavna su arheolo{ka istra`ivanja, me|utim,
bacila novo svijetlo na odnos Popova tornja i utvrda Gradeca, no
to je zasebna tema.4 Dio utvrda Gradeca bile su kule kvadratnog
tlocrta smje{tene uz ulaze (Lotr{}ak, kula uz Kamenita vrata) ili
na mjestima nekih pala~a (kula uz jezuitski samostan dio je
nekada{njega arpadovskog kastruma). Dosta je kula i polukula
dodano kasnije, no to nije promijenilo osnovnu koncepciju grade~kih
utvrda iz 13. st.
Na~in zidanja najbolje se vidi na ju`nom dijelu zidina, uz kulu
Lotr{}ak: uporabljen je kamen lomljenjak i veliki obluci, a zidanje
je pravilno, na jo{ romani~ki na~in. Vanjska strana zida blago je
sko{ena, tj. odstupa od okomice. Debljina zida je oko 200 cm. Zid

"Item cives voluntate

spontanea super se assumpserunt, quod expensis
propriis dictum montem
Grech muro firmisimo comunirent", (Tkal~i}, 1889,
doc. 18: 17; Bedenko 1989:
9-12).

Iskopavanje je vodila
Marija [malcelj iz Arheolo{kog zavoda Filozofskog
fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu tijekom nekoliko
posljednjih godina prilikom
ure|enja zgrada Muzeja
grada Zagreba.

181

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

SL
SL.. 10. Burg Velika
pokraj Po`ege:

A. Tlocrt u razini prizemlja

(dana{nje stanje)
B. Tlocrt u visini prvog
kata - pretpostavljeno
prvobitno stanje

Arh. snimak Arch. drawing

Zorislav Horvat
FG
FG.. 10. Velika Castle
near Po`ega:

A. Ground plan, ground-floor level (present

appearance)
B. Ground plan, 1st story
level (supposed original
appearance)

SL
SL.. 11. Burg Velika,
poku{aj rekonstrukcije
prvobitnog izgleda
Crte` Drawing by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 11. Velika Castle,
attempted reconstruction
of original appearance

182

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

uz kulu uz jezuitski samostan debeo je 180 cm, a na zapadnoj

strani, ugra|en u zgradu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, debeo je 200 cm.
Kakvo je bilo brani{te grade~kih zidina, nije poznato, no s obzirom na njihovu prili~nu debljinu vjerojatno je tu bilo kruni{te s
prsobranom te stra`arskom stazom na ostaloj debljini zida. ^ini se
da najstariji poznati plan Gradeca iz 16. st. odgovara takvoj
koncepciji brani{ta (sl. 12). Temelji bedema iz 13 15. st. nisu
nam dovoljno poznati. Poznato je samo to da je na zapadnom
dijelu zida, uz zgradu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, temelj
izveden u dvije dubine; dublja polovica temelja nalazi se na
unutra{njoj strani zida.
Zidine Modru{a najvjerojatnije potje~u iz 13 14. st. te obuhva}aju
burg Tr`an Kr~kih knezova Frankopana, vjerojatno poseban prostor
za trgovce ju`no od burga te naselje. Utvrde oko katedrale sv.
Marije vjerojatno su nastale kasnije, krajem 15. odnosno po~etkom
16. st. (sl. 1). Njihova du`ina i prostor koji su obuhva}ali svrstavaju ih uz bok utvrda Senja i Biha}a. Najbolje su sa~uvane zidine
prostora ispod burga, koji je vjerojatno bio namijenjen boravku i
no}enju trgovaca te pla}anju pristojbi (trgovina u srednjovjekovnom hrvatskom rje~niku)5 na trgova~kom putu iz Senja prema
sjeveru. Na`alost, nema tragova brani{ta, a zidine su relativno
tanke samo 100 cm, tako da je mo`ebitna namjena zidina bila
osiguranje boravka trgovaca u mirno doba. Mo`da je kasnije, kad
je zaprijetila ozbiljnija turska opasnost u 15. st., dodana drvena
konzolna stra`arska staza kao i kru`na polukula. Mjestimi~no
sa~uvani donji dio zidina ima vrlo kvalitetno izvedeno lice od

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 12. Zagreb: Gradec
i Kaptol, prema grafici
s po~etka 16. st.
Precrt Drawing by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 12. Zagreb: Gradec
and Kaptol according to
print from the beginning
of the 16th c.

Kruhek-Horvat 1990: 96.

183

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

SL
SL.. 13. Burg Vi{kovci
pokraj Po`ege; prema
tragu prsobrana na
vrhu zida uz brani~-kulu pretpostavljeno je
da se kruni{te protezalo
po ve}em dijelu zida
Arh. snimak Arch. drawing
Zorislav Horvat
FG
FG.. 13. Vi{kovci Castle
near Po`ega: from traces
of a breastwork at the
top of the wall beside
the keep it is assumed
that most of the wall
was crenelated

6
Vi{kovci su vjerojatno
nastali tijekom druge polovice 13. st.: Z. Horvat-I.
Mirnik, 1977: 132-133.
7
Slijed zubaca kruni{ta
i vizira me|u njima iznosi
78:150:80:146 ...

184

priklesanog kamena, za koje mo`emo re}i da su jedne od najkva

litetnije izra|enih zidina srednjovjekovne Hrvatske.
Nedaleko od sela Vi{kovaca, na strmomu brijegu Po`e{ke gore,
smjestio se burg Vi{kovci 6. Vi{kovci imaju ovalan, jajolik tlocrt, uz
koji je prislonjen ulazni prostor te kasnije dodana jedna omanja
kula potkovastog tlocrta (sl. 13). Zidine su ve}im dijelom sa~uvane,
ponegdje do visine stra`arske staze, ali ne i brani{te. Na jednom
se mjestu nazire da je prsobran bio debeo 65 cm (dvije stope), a
sta`arska staza 100 cm (tri stope), dakle u granicama srednjovjekovnih na~ina izvedbe. Zanimljivo da je brani~-kula kru`nog tlocrta,
a zidovi su joj deblji od 3 m, {to je ~e{}e kod burgova Po`e{ke
kotline 13 14. st.
Zidine Hreljina sa~uvane su uokolo cijela naselja (sl. 2), a o njima
je ve} bilo govora, kao i o polo`aju te utvrde. Strme stijene na
kojima je Hreljin bio smje{ten te mogu}nost pristupa u njega na
samo dva mjesta bili su razlogom da je obrana pobolj{avana samo
na ta dva mjesta: zapadni je ulaz tijekom vremena oja~avan, a za
obranu ju`nog ulaza sagra|ena je polukru`na kula.
Na ulazu u utvr|eno naselje uz ka{tel knezova Kr~kih sa~uvana su
dva kratka dijela zidova s nekoliko izmjena zubaca kruni{ta (sl. 2,
14). Jedan sa~uvani zubac kruni{ta ima male otvore za promatranje, s vanjskim svijetlim otvorom od samo 10x33 cm. Omjer
zubaca kruni{ta prema razmacima me|u njima pribli`no iznosi
2:1.7 Debljina zida tek je 57 cm, {to je dostatno samo za
prsobran odnosno kruni{te: otraga se prvobitno morala nalaziti
nekakva stra`arska staza, {to ju je nosila zidana arkada ili drvena
konstrukcija. Kasnije je bedem povi{en i podebljan za ~ak 180 cm,
a tada je zazidano i kruni{te, a izgled i izvedba stra`arske staze
postali su nam nedostupni. Prilikom podebljavanja i povi{enja
zidina zazidan je i jedan ni`e postavljeni otvor za promatranje
mo`da strijelnica ili samostrijelnica, s obzirom na svijetlu veli~inu
otvora 10x53 cm. Spomenimo jo{ da je na najsa~uvanijem dijelu
kruni{ta ostao sa~uvan vrh jednog zupca; bio je kos, a kosina je
bila okrenuta prema unutra{njosti (sl. 7).
Danas je te{ko re}i kakva su nekada bila gradska vrata i brani{te
nad njima; prvobitni je zid zapravo vrlo nizak, tako da ga je

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 14. Hreljin, ka{tel s
naseljem u Vinodolu, dio
utvrda uz ulaz; naknadno
povi{enje i oja~anje zida
djelomi~no je sa~uvalo
prvobitni izgled zida
Crte` Drawing by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 14. Hreljin, a castle
and settlement in Vinodol,
part of the castle gate;
the subsequent work on
heightening and
strengthening of the wall
has partly preserved its
original appearance

mo`da trebalo povisiti. Postavljanje hreljinske brani~-kule u neposrednoj blizini ulaza vjerojatno je bila glavna za{tita ulaza, bar u 13
14. st. sve do pojave vatrenog oru`ja, kad Hreljin prestaje biti
va`na utvrda u vojnom smislu.
I desno od danas razru{enih hreljinskih gradskih vrata nalazila se
jo{ jedna strijelnica, kroz koju se moglo djelovati iz ulaznog
prostora. Kruni{te s lijeve strane ulaza vjerojatno se nekada protezalo i desno od ulaza, a valjda i dalje, du` ju`ne strane ulaznog
prostora (sl. 7). Taj dio bedema nije sa~uvan, odronio se niz
strminu. Na stra`njoj strani ulaznog prostora ostao je kratak
potez zida s kruni{tem od nekoliko zubaca i otvor me|u njima,
a pri tlu je jo{ jedna strijelnica klinastog tlocrta i ve}e visine.

Brani{ta nakon pojave Turaka sredinom 15.

st. do kraja 15. st.
Po~etak turskih prodora, a zatim i osvajanja tijekom druge polovice 15. odnosno po~etkom 16. st. rezultiraju poja~anom brigom
o svakodnevnoj sigurnosti i pobolj{anjem obrane burgova i naselja. Turci su dosta rano zauzeli Slavoniju (od 1526), pa neke
ostatke utvrda iz tog vremena mo`emo pripisati njihovoj obrambenoj zada}i tijekom druge polovice 15. st. Tu zada}u mo`emo
smatrati prijelaznom, pri ~emu se mije{aju srednjovjekovni na~ini
gradnje s potrebom za novim, u~inkovitijim na~inom obrane.
Izraziti su primjeri utvrde Iloka (sl. 4), grada mo}nih knezova
Ilo~kih, te \akova, sjedi{ta bosanskih biskupa.
Ilok nad Dunavom nekada je s tri strane bio okru`en zidinama i
kulama, dok je ~etvrtu zapadnu zatvarao ka{tel knezova Ilo~kih
(sl. 15). O impozantnosti tih utvrda govori ~injenica da su do
danas sa~uvane utvrde kule i zidine duge oko 800 m!8
Utvr|ene pala~e knezova Ilo~kih vi{e nema; na tom je mjestu
podignuta recentna pala~a knezova Odescalchi. Koliko je danas
mogu}e zaklju~iti, na ilo~kim se utvrdama mogu razlikovati bar
dvije vrste zidina: jedna na ju`noj i isto~noj strani, a druga na
sjevernoj, iznad Dunava. Ju`ni potez ~ine kule kvadratnog tlocrta
i kru`ne polukule (sl. 4, 15), povezane istim tipom brani{ta; sli~no
je bilo i na isto~noj strani, uz neke specifi~nosti. Kvadratne su
kule bile okrenute "{iljem" prema neprijatelju, te su dio starijih

A. Horvat, 1958: 18-21.

185

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

SL
SL.. 15. Ilok, naselje;
situacija
Prema According to
Szabo, 1920: 146.
FG
FG.. 15. Ilok, town,
situation

SL
SL.. 16. Ilok, vanjska
strana isto~nih gradskih
zidina
Fotografija Photo by
Gjuro Szabo, 1914.
(Dr`avna uprava za za{titu
kulturne i prirodne ba{tine
u Zagrebu)
FG
FG.. 16. Ilok, outside of
the east town wall

SL
SL.. 17. Ilok, unutra{nja
strana isto~nih gradskih
zidina
Fotografija Photo by
Greta Juri{i}, 1964.
(Dr`avna uprava za za{titu
kulturne i prirodne ba{tine
u Zagrebu)
FG
FG.. 17. Ilok, inside of
the east town wall

186

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

utvrda Iloka, mo`da jo{ iz romani~kog razdoblja.9 Na sjevernoj su

strani izgra|ene samo polukule; kvadratnih starijih kula tu nema.
Zidine i polukule na ju`noj i isto~noj strani vjerojatno su nastale
istodobno, bolje re~eno u slijedu, jednakih su dimenzija i visine,
a kruni{ta im teku neprekinuto i preko polukula (sl. 4). Bedemi su
prosje~no debeli 120 cm i zidani ciglom, vrlo pravilno, goti~kim
vezom.10
Brani{te isto~nog i ju`nog poteza ilo~kih bedema ~ini kruni{te s
parapetom i stra`arskom stazom uz njih. Ritam kruni{ta je 1:4.11
Svaki je drugi zubac imao otvore za promatranje. Vrh zubaca je
sko{en prema vanjskom prostoru te je odijeljen od donjeg dijela
vijencem od neznatno istaknute cigle (sl. 16, 17).
Na staroj fotografiji unutra{nje strane isto~nog bedema jo{ su
vidljivi sa~uvani le`aji drvenih maski vizira, koje su trebale {tititi
branitelje od izravnih pogodaka samostrelom i pu{kom (sl. 16 i
17). Kako nije preostao ni jedan takav drveni {tit, prila`emo skicu
iz Rje~nika burgologije12 (sl. 18). Stra`arska se staza protezala uz
prsobran, bilo na ostatku debljine zida (ju`ni potez), bilo na
drvenoj konzolnoj konstrukciji od koje su ostali samo le`aji (sl.
17; poku{aj rekonstrukcije prikazan je na sl. 6. B).
Na sjevernom dijelu zidina, onome nad Dunavom, na vrhu nalazimo konzole od cigla na vanjskoj, a djelomi~no i na unutra{njoj
strani (sl. 19, 20). Vrh zida danas krasi kruni{te koje je po na~inu
zidanja, boljoj sa~uvanosti i druk~ijem ritmu kruni{ta (pribli`no
1:2) o~ito izvedeno naknadno, nakon oslobo|enja Iloka od Turaka
1688. g.13 Konzole od cigala na vrhu zida ja~e su uni{tene, {to
samo potvr|uje naknadno dodavanje kruni{ta. Postojanje konzola
na obje strane sjevernog zida govori o vjerojatnosti da je prvobitno bio zami{ljen sofisticiraniji na~in obrane: to je mogao biti
natkriveni hodnik sa zidovima {to su ih nosili lukovi preko konzola. Takav je hodnik morao biti pokriven krovi{tem. Zid hodnika
prema Dunavu bio je perforiran, tj. imao je funkciju kruni{ta. U
podu, izme|u vanjskih konzola, o~ekivali bismo otvore za obranu
podno`ja, ako neprijatelj poku{a osvojiti utvrdu penjanjem ljestvama ili probijanjem donje zone zida. Unutra{nja strana stra`arske
staze mogla je imati samo ogradu, pa i drvenu konstrukciju za
no{enje krovi{ta, no mogla je imati i zidanu ogradu. Za ilustraciju
mogu}eg izgleda vrha sjevernog ilo~kog zida mo`e nam poslu`iti
primjer vrha obrambenog zida na {vicarskom ka{telu Vufflensu,
koji je potpuno inspiriran talijanskim pijemontskim i toskanskim
iskustvima14 (sl. 21). Sli~an na~in obrane nalazimo na jedinoj sa~uvanoj
kru`noj kuli burga Erduta, za koju Gj. Szabo i A. Horvat pretpostavljaju da je gra|ena pod talijanskim utjecajima.15
Knezovi Ilo~ki, Nikola i sin mu Lovro, koji su pripadali najmo}nijim
velika{ima ugarskog kraljevstva, mogli su dovesti najbolje europske majstore radi provedbe svojih zamisli. Osim {to je bio vlasnik
znatnih imanja u Srijemu (vinogradi!), Nikola Ilo~ki (umro 1477.
g.), bio je 1457 1463. ban slavonski i ma~vanski, vojvoda erdeljski i gubernator vranskog priorata. Sudjelovao je u mnogim
ratovima protiv Turaka i dva puta je bio nazo~an turskim opsadama Beograda, 1440. i 1456. g., pa se zaista mogao uvjeriti u
tursku opasnost i iz toga izvu}i zaklju~ke: utvrditi Ilok! Zanimljivo
je da je bio protivnik izbora Matije Korvina za ugarsko-hrvatskog
kralja te se zbog toga povezao s njema~kim carom Fridrikom III.
i podr`avao njegov izbor za ugarsko-hrvatskog kralja. Borave}i u

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 18. Drvene za{titne
maske izme|u zubaca
kruni{ta
Izvor Source
L. Villena, Glossaire Burgenwrterbuch,
Frankfurt/Main, 1975: 156.
FG
FG.. 18. Wooden
protective masks
between the merlons

Kvadratne kule imaju

temelje od kamena lomljenjaka, a gornji im je dio
zidan ciglama veli~ine
30x20x6 cm, koje su, o~ito,
starije. Zanimljivo da je ciglama jednake dimenzije zidana romani~ka kapela
Bla`ene Djevice Marije u
nedalekoj Bapskoj.

^ini se da su zidovi
razli~ite debljine, mo`da
malo deblji na ju`nome, a
neznatno tanji na isto~nom
zidu. Zidovi su zidani ciglama veli~ine 7-8x17x34-35
cm i 30x15x7 cm (druge
su cigle vjerojatno upotrebljene prilikom kasnijih
popravaka nakon protjerivanja Turaka). Prilikom obnove ilo~kih zidina 1965. i
kasnije (vodila ih je Greta
Juri{i} iz Konzervatorskog
zavoda u Zagrebu) izra|ivane
su posebne cigle veli~ine
34x17x7 cm; zanimljivo da
se u spisima i tehni~koj
dokumentaciji nazivaju "turskim opekama"!

10

11

Szabo, 1920: 151.

12

Villena, 1975: 156-157.

13

A. Horvat, 1958:19.

Grandjean, 1995: 108109, 115.

14

Szabo, 1920: 141; A.

Horvat, 1975: 60.

15

187

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

SL
SL.. 19. Ilok, unutra{nja
strana sjevernih gradskih
zidina kod kurije Brnjakovi}
(uo~iti tragove konzolne
konstrukcije od cigala
te kruni{te koje vjerojatno
potje~e iz kasnijega,
poslijeturskog razdoblja)
Fotografija Photo by
Nino Vrani}, 1956.
(Dr`avna uprava za za{titu
kulturne i prirodne ba{tine
u Zagrebu)
FG
FG.. 19. Ilok, inside of
the north town wall
near Brnjakovi} Manor
(traces of a masonry
structure on consoles,
the crenellation probably
originates from the
later post-Turkish period

SL
SL.. 20. Ilok, vanjska
strana sjevernih gradskih
zidina
Fotografija Photo by
Nino Vrani}, 1956.
(Dr`avna uprava za za{titu
kulturne i prirodne ba{tine
u Zagrebu)
FG
FG.. 20. Ilok, outside of
the north town wall

Klai}, 1973: 31.

Nikola Ilo~ki kuje i
vlastiti novac, na kojemu
prvi put nalazimo hrvatski
grb.
18 Horvat, 1979/15: 307314.
19 Da to nije jedini takav
primjer, pokazuje o{tarijska
`upna crkva Bla`ene Djevice
Marije od ^udesa {to ju je
utemeljio knez Stjepan Frankopan, koji je tako|er odr`avao dobre veze s austrijskim kraljem Fridrikom III,
pa je stoga bio i kapetan
Ljubljane! Stjepanova crkva
u O{tarijama svojim je
obilje`jima vrlo sli~na dvorskoj kapeli sv. Georga u
Be~kom Novom Mjestu,
gra|enoj sredinom 15. st.
(Z. Horvat, 1993: 135-136).
20 Grandjean: 108-109, 115.
16
17

188

novom Fridrikovu sjedi{tu u Be~kom Novom Mjestu, bio je ~ak i

krsni kum njegovu sinu Maksimilijanu.16 Godine 1463, nakon {to
su Turci zauzeli Bosnu, miri se s kraljem Matijom Korvinom, pa
1472, biva progla{en bosanskim kraljem.17 Nikola Ilo~ki umire
1477, a u franjeva~koj crkvi u Iloku, koju je oko 1468. obnovio,
i danas postoji kvalitetno isklesan epitaf s njegovim likom.18 Ovaj
uvod i podaci trebali bi osvijetliti vrijeme u kojemu su gra|ene
ilo~ke utvrde i mogu}nosti Nikole Ilo~kog kao investitora; one su
neosporno bile vrlo va`ne.
Talijanski i srednjoeuropski poticaj za gradnju ilo~kih utvrda o~ito
je rezultat sveza Nikole Ilo~kog s austrijskim Dvorom.19 Vjerojatno
je ilo~ke utvrde gradio sredinom 15. st., {to nije u suprotnosti s
vremenom nastanka ka{tela u Vufflensu (oko 1415 1430)20, pa ni,
op}enito, s vremenom gradnje nekih talijanskih ka{tela, pri gradnji
kojih jo{ uvijek nije uzeta u obzir obrana vatrenim oru`jem od
vatrenog oru`ja.
Karakteristi~no je prvo spominjanje Erduta 1472. g. i primjena
talijanskog sustava obrane na vrhu kru`ne kule, koji je vrlo sli~an

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 21. Burg Vufflens u
[vicarskoj; presjek zida
uz ulaz u burg
Prema According to
M. Grandjean, Le Chateau
de Vufflens, "Zeitschrift fr
schweizerische Archeologie
und Kunstgeschichte",
Zrich 1995/2: 102.
FG
FG.. 21. Vufflens Castle
in Switzerland, cross-section of wall beside
castle gate

onome na ilo~kim zidinama: vjerojatno je gra|en tijekom istog

razdoblja i pod istim utjecajima, mo`da ~ak i s istim voditeljem
kao u Iloku.
U \akovu je, u dvori{tu biskupskog dvora, ostao sa~uvan dio
bedema iz predturskog doba zidan ciglama. Zid je debeo 119 cm,
visok 10 m, na vrhu zavr{en brani{tem na kojemu se izmjenjuju
zupci kruni{ta s otvorima za kosi hitac za obranu podno`ja (sl. 22,
23). Stra`arsku je stazu nekada nosila drvena konzolna konstrukcija,
~iju rekonstrukciju nalazimo u mapi Wiener Bauhtte iz 1867. g.21
(sl. 23). Svaki je zubac kruni{ta imao otvor za promatranje, ~iji su
oblik i veli~ina varirali. Izme|u zubaca kruni{ta konzolno je izba~ena
konstrukcija otvora za obranu podno`ja zida.22 Lice |akova~kog zida
izvedeno je vrlo nepa`ljivo, bez jasne primjene uobi~ajenoga goti~kog
veza, opekama razli~ite veli~ine (uglavnom 6x15 16x31 32 i
8,5x16x30 32 cm), ~ak kao da ponegdje ima i rabljenog materijala
spolija. Jezgra zida popunjena je razbijenim i o{te}enim ciglama.
Nepa`ljivost izvo|enja kao da govori o hitnji, o pribli`avanju Turaka,
koji su od sredine 15. st. po~eli svakodnevno ugro`avati Slavoniju.
Usmjerenost na obranu s vrha bedema jo{ je srednjovjekovni na~in
obrane, tako da |akova~ki zid o~ito treba shvatiti kao grani~ni slu~aj
prema novim na~inima ratovanja vatrenim oru`jem.
Utvrde grada Senja bile su velike, a mjestimi~no su i danas dobro
sa~uvane. Njihovo se postojanje mo`e pratiti sve od kraja 13. st.,
kako zaklju~uje Melita Vili~i} u svom radu o starom Senju.23 Grad
se tijekom stolje}a {irio, a bedemi mjestimi~no ru{ili i zidali novi.
Na to su utjecali ratovi i porazi, nakon kojih su Senjani ponovno

Prema snimci R. Schwengbergera crtao F. Neumann pod vodstvom prof.

F. Schmidta u mapi Wiener
Bauhtte, Be~, 1867.

21

Ne {iljaste, kao {to je

nacrtano u mapi Wiener Bauhtte; pravilno su nacrtani
na snimci Zlatka i Vande
Kara~ (ovom im prilikom
zahvaljujem na ustupljenoj
snimci |akova~ke zidine).
22

23

Vili~i}, 1971: 76.

189

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

SL
SL.. 22. \akovo, ostatak
obrambenog zida na
isto~noj strani
srednjovjekovne
|akova~ke katedrale
Fotografija Photo by
Fototeka Dr`avne uprave za
za{titu kulturne i prirodne ba{tine
u Zagrebu
FG
FG.. 22. akovo, remains
of defence wall on the
east side of the medieval
akovo Cathedral

SL
SL.. 23. Kruni{te
biskupskog ka{tela u
\akovu
Prema According to
F. Neumann, Wiener
Bauhtte, 1867.
FG
FG.. 23. \akovo,
bishop's Castle,
reconstruction of
crenellation

190

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

24

25

podizali i obnavljali svoje utvrde. Po~etkom 15. st. popravljaju se

zidine Senja, ~ini se ozbiljnije, jer se za te potrebe uvode posebni
porezi.24
Me|usobne razmirice knezova Frankopana i nadiranje Turaka tijekom 15. st. ponukalo je kralja Matiju Korvina da 1468., po{alje
Bla`a Ma|ara da zauzme Senj, ~ime je kralj Matija `elio sprije~iti
pad Senja u turske ruke. Odmah nakon toga senjske se utvrde
poja~avaju; kralj dopu{ta da se dohoci od tridesetnice uporabe za
popravak zidina. Nakon bitke na Krbavskom polju Senjani tra`e, i
dobivaju, pomo} od pape Aleksandra III.25 (1492 1503) te se i
tim novcem oja~avaju senjske utvrde.
Dalje radove na senjskim zidinama ne}emo razmatrati, jer su izvan
razdoblja kojim se bavimo.
Sa~uvani dijelovi zidina na sjeverozapadnoj strani Senja, od kule
Lipice do Leonove (Papinske) kule, ~ini se da su gra|eni tijekom
15. st., dakle u razdoblju koje nas zanima. Najbolje je sa~uvan zid
izme|u kule Lipice i Rondela, sa zazidanim kruni{tem (sl. 26) i
tragovima le`aja drvene galerije uz kruni{te. Sam zid je tanak
samo oko 90 cm u podno`ju, tako da je bilo potrebno izvesti
drvenu konzolnu konstrukciju za ophodnju stra`ara i obranu.
Drvene galerije vi{e nema, ali tragovi na unutra{njoj strani zida
mogu poslu`iti kao klju~ za pretpostavku o njegovu izgledu (sl.
26, 27). Na zidu se razabiru dva reda rupa od le`aja drvenih
konzola i ispod njih mjesta upiranja drvenih kosnika koji su dr`ali
konzole.
U vi{i niz rupa bile su ugra|ene tanje konzolne grede (oko 10
12x10 12 cm) i na malo ve}em osnom razmaku (oko 120 cm), a
konzole galerije postavljene su na razmaku od oko 70 cm. Svaka
druga konzola galerije bila je poduprta kosom potporom s jednostavnim le`ajem na zidu.
Zupci kruni{ta i razmaci me|u njima viziri napravljeni su u
omjeru 2:1. Svaki zubac kruni{ta ima i omanji otvor za promatranje, te je malo tanji od zida, {irok oko 65 70 cm. Kasnije su
razmaci me|u zupcima kruni{ta zazidani.26

SL
SL.. 24. \akovo, ostatak
obrambenog zida, vanjska
strana
Arh. snimak Arch. drawing
Vanda i Zlatko Kara~, 1989.
FG
FG.. 24. akovo, remains
of defence wall, outside
SL
SL.. 25. Senj, gradski
zid izme|u kula Lipice
i Rondela
Prema According to
Vili~i}, 1988: 84.
FG
FG.. 25. Senj, town
wall between Lipice
and Rondela Towers

24

Vili~i}, 1971: 77.

25

Magdi}, 1877: 95.

Razlog kasnijem zazidavanju vjerojatno je promjena na~ina napada i obrane;

pu{kama se ve} djeluje s
ve}e udaljenosti, a pri njihovoj je uporabi potreban manji otvor, dok se podno`je
zida brani bo~nom vatrom
iz polukula.

26

191

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

SL
SL.. 26. Senj, zazidano
kruni{te u zidu izme|u
kula Lipice i Rondela,
vanjska strana
Fotografija Photo by
Zorislav Horvat, 1994.
FG
FG.. 26. Senj, walled-up
crenellation on the
stretch of wall between
Lipica and Rondela
Towers, outside

SL
SL.. 27. Senj, brani{te
izme|u kula Lipice i
Rondela : poku{aj
rekonstrukcije drvene
galerije na unutra{njoj
strani zida
Crte` Drawing by
Zorislav Horvat
FG
FG.. 27. Senj,
battlements between
Lipice and Rondela
Towers - attempt to
reconstruct wooden
gallery on the inside of
the wall

Dio zidina izme|u kula Lipice i Rondela vjerojatno je nastao

tijekom druge polovice 15. st., nakon {to je kralj Matija Korvin
oduzeo Senj knezovima Frankopanima. Dio zidina od Rondela do
Leonove (Papinske) kule izgra|en je malo kasnije, sude}i po
~injenici da nije izvedeno kruni{te i da su ostavljeni samo otvori
za pucanje (samostrelom, pu{kom).27 Leonova je kula prizidana uz
ve} postoje}i ugao na zidinama Senja po~etkom 16. st. (Leon X.
bio je papom 1513 1523), dakle i potez bedema izgra|en je
malo prije te kule, tj. krajem 15. st.

Podravska i bilogorska gradi{ta

Polukula zvana Rondel
i Tribenac nalazi se na spoju
dviju razli~itih vrsta izvedbe
vrha zidina i, sude}i po
na~inu zidanja, vjerojatno
je podignuta kad i bedem
prema Papinskoj kuli.
27

28 Lovren~evi}, 1985; Lovren~evi}, 1989.

192

Za dobivanje potpunih predod`aba o na{im srednjovjekovnim utvrdama bit }e potrebna jo{ mnoga arheolo{ka istra`ivanja u cijeloj
Hrvatskoj. Velika su nepoznanica npr. mnoga "gradi{ta" du` Drave
i Save, s tragovima arheolo{kog materijala iz 11 16. st., koja
odgovaraju i drvenim i zidanim objektima, te }e ih tek trebati
valorizirati.28 Karakteristi~no je da tragovi na tom, obi~no ravnom
terenu govore o kru`nim ili ovalnim tlocrtima, koji su najpovoljniji

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

za obranu u ravnici, ali i za koli~inu potrebnog materijala. Utvrde

je bilo najlak{e ograditi drvenom palisadom, okomito zabodenim
drvenim oblicama. Gra|evine unutar takvih ograda, stambene i
pomo}ne, najvjerojatnije su bile pravokutne, izvedene horizontalnom primjenom brvana ili platica.

Drvene utvrde od 13. do kraja 15. st.

Pozabavimo se malo Blagu{om, danas tek mjestom srednjovjekovnog burga iz 13. st., sa sa~uvanim opkopima i nasipima te
pristupnim nasipom, na kojima ne nalazimo ni jednog komadi}a
kamena, cigle ili `buke29 (sl. 28). S obzirom na prve spomene te
utvrde, mo`emo zaklju~iti da je Blagu{a bila drveni kastrum, s
drvenom palisadnom ogradom, drvenom brani~-kulom i jednakim
pomo}nim objektima. Na prilo`enom crte`u (sl. 28) to smo poku{ali
predo~iti debljim crtama. Znakovito je da se Blagu{i gubi trag u
pisanim dokumentima bli`e kraju 15. st.30, {to je vjerojatno posljedica
primjene drveta, materijala ograni~enog vijeka trajanja te novih
na~ina osnivanja i gradnje gradova i njihove obrane.
Utvrde slobodnoga i kraljevskog grada Koprivnice bile su u srednjem vijeku izvedene od drveta. Prema ostacima na|enim 1908. i
prema nacrtu iz Austrijske nacionalne knji`nice u Be~u, drvene su
utvrde Koprivnice iz 15. st. (?) bile dosta slo`ene konstrukcije31
(sl. 29). Osobito su zanimljivi temelji drvene ograde, koji se
sastoje od drvenih pilota zabodenih na odre|enim razmacima i
povezanih horizontalnim gredama. U njih su zataknute okomite
grede palisade. Drvena je ograda otraga poduprta te na vrhu ima
pokrivenu stra`arsku stazu.
Poznato je da je prvobitna drvena koprivni~ka utvrda mo`da
nastala nakon sredine 14. st., kad Koprivnica dobiva gradske
slobode i dozvolu da se okru`i drvenom ogradom. Tijekom 15. st.
ta je drvena utvrda morala biti popravljana, mo`da ~ak i promijenjena. Brozovi}eva se rekonstrukcija vjerojatno temelji na tragovima kasnije izvedbene faze drvenih utvrda zatrpane nasipima renesansne tvr|ave u Koprivnici sredinom 16. st.
Drvene palisade rabe se dugo vremena, pa su ~ak i utvrde zagreba~kog Kaptola jo{ po~etkom 16. st. bile djelomice izvedene kao
palisade izme|u zidanih polukula (sl. 12). ^ini se drvena palisada
oko Kaptola postoji od sredine 14. st.32, a zamijenjena je zidanima
tek od kraja 16. st.33

Debljine zidina od 12. do 15. st.

Debljine zidina pojedinih srednjovjekovnih utvrda variraju ovisno o
vremenu njihova nastanka, financijskim mogu}nostima graditelja,
polo`aju objekta, ugro`enosti pojedinog dijela utvrde i sl. ^injenica je da su sve te zidine prije provale Tatara 1241 1242. bile
tanke, bar koliko je mogu}e uo~iti na starijim burgovima.
Debljine zidina do 1242. g.
-

Bilaj
Hreljin (naselje)
Ledenice (naselje)
Mali Kalnik
Mogori}
Oki}
Ostrovica Li~ka34
Ozalj35

70
55
80
74
90
77
70
78

cm
cm
cm
cm
cm
cm
cm
cm

29

Dobroni}, 1979: 75.

30

Dobroni}, 1979: 82.

Brozovi}, 1978: 23. te

slike na stranama 16. i
31. U ispravi o davanju
nekih sloboda naselju Koprivnici slavonski herceg
Stjepan spominje i utvr|ivanje naselja drvenim konstrukcijama. Kruhek, 1986:
25. smatra da je Brozovi}eva rekonstrukcija mogu}a
ina~ica srednjovjekovnih
utvrda Koprivnice. M. Kruhek
tako|er donosi izvje{}e D.
de Lalija o stanju drvenih
utvrda oko Koprivnice prije
gradnje novih utvrda (str.
151).

31

32

Habunek-Moravac, 1966:

33

Dobroni}, 1988: 10.

86.

193

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

SL
SL.. 28. Blagu{a, drveni
(?) burg sjeverno od
Sesveta pokraj Zagreba;
debela crta predo~uje
vjerojatne drvene utvrde
(palisada i brani~-kula);
to~kama je ozna~en
vjerojatni prvobitni
pristup burgu po nasipu
do pokretnog mosta
Arh. snimka Arch. drawing
Zorislav Horvat
FG
FG.. 28. Blagu{a, wooden
(?) castle north of
Sesvete near Zagreb:
the thick line shows the
probable wooden
fortifications (palisade
and keep); the dots show
the probable original
approach to the castle
along an embankment
to a drawbridge

Sve te burgove i naselja odlikuje smje{taj na liticama, te{ko

pristupa~nim kamenim gromadama, koje su za{ti}ene ve} samim
smje{tajem, tako da su zidine samo minimalna ograda. Kori{tenje
topografskih prednosti terena uobi~ajena je sastavnica pasivnog
sustava obrane kod utvrda starijeg razdoblja.
Tom razdoblju mo`da pripadaju zidine Staroga grada kod Koprivnice 36, Krapine te Vrbovca kod Huma na Sutli.37 Zidine tih
burgova prili~no su kose odstupaju od okomice oko 20. Na
zidinama Krapine to se sko{enje produ`avalo na kamenu supstrukciju, priklesanu u istom nagibu kao i vanjska strana zida. Za sva
ta tri burga karakteristi~no je rano spominjanje (Krapina se spominje ve} 1193. g.) te bitna obrambena uloga u njihovu vremenu.
Dok su Vrbovec i Krapina zidani kamenom (Vrbovec ~ak golemim
komadima na na~in kiklopskog zi|a), zidine Staroga grada kod
Koprivnice zidane su vrlo lijepo i pravilno, ciglama dimenzija
6 7x12 12,5x25 25,5 cm, debljine pri tlu oko 100 cm.38 Format cigala omjera stranica 1:2:4 i navedenih veli~ina op}enito
odgovaraju 13. st.
Nakon provale Tatara i nakon {to je shva}ena va`nost zidanih
utvrda u obrani i pri opsadi, debljine zidina nakon sredine 13. st.
pove}ane su 2 3 puta. Ipak, debljine zidova variraju prema
sljede}im navodima.
Debljine zidina nakon 1242. g.:

34

Laszowski, 1941: 44.

Prema istra`ivanjima {to

su ih 1991. g. vodili D. Lapajne i L. ^u}kovi}, (^u}kovi}, 1992: 49-51).
35

36

Demo, 1986: 143-146.

37

Tomi~i}, 1995: 111 i d.

38 Prema slici 88. uz

~lanak: Demo, 1986: 145.

194

Brinje (po~. 15. st.)

Bu`im u Lici (15. st.)
^aklovac (oko 1300)
Dobra Ku}a (oko 1300)
Gra~anica (14. st.)
Jelengrad (13. st.)
Kloko~ (kraj 13 prva pol. 14. st.)
Lipovac (druga pol. 13. st.)
Medvedgrad (sred. 13. st.)
Modru{ (13. st. po~. 14. st.)
Mrsinj grad (13. st.)
Ostrovica Bu{ka (13 14. st.)
Stari grad Orahovica (13. st.)
Velika (sred. 13. st.)
Vi{kovci (13. st.)
Zagreb, utvrde Gradeca (sred. 13. st.)
Zrin (14. st.)

140 cm
80 120 cm
197 cm
195, 220, 245
167 cm
170 cm
134 178 cm
110, 120, 160
186, 200, 208
100, 130, 180
240 cm
124 cm
160 170 cm
170, 200, 205
145, 165 cm
180, 200, 210
170 cm

cm
cm
cm
cm
cm
cm

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

29

30

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 29. Koprivnica,
detalj drvenih utvrda
oko naselja, 15. st.
Rekonstrukcija
Reconstruction to
L. Brozovi}, Gra|a za
povijest Koprivnice,
Koprivnica, 1978: 31.
FG
FG.. 29. Koprivnica,
detail of wooden
fortifications around the
town, 15th c.
SL
SL.. 30. Modru{, burg
Tr`an, otvor uz negda{nji
ulaz u grad - mogu}a
strijelnica i otvor za
nadgledanje ulaza.
Iznad ulaza vidljivi su
tragovi dogradnje
starijeg kruni{ta (?).
Fotografija Photo by
Zorislav Horvat

Perforacije u zidinama
Zidine su mjestimi~no imale otvore za promatranje, rje|e strijelnice, ulaze (bez ulaznih kula, ali i s njima), zahode na konzolama,
kanale za odvodnju, stubi{ta i sl. Uz unutra{nju su stranu bili
prislonjeni razli~iti stambeni, gospodarski i pomo}ni objekti, pokriveni
jednostre{nim krovom (sl. 31). Me|utim, treba naglasiti da je
perforiranje bedema ipak svedeno na najmanju mjeru jer se zbog
sigurnosnih razloga `eljelo izbje}i svako oslabljenje zidina. Zgrade
prislonjene uz zidine uvijek su bile otvorene prema unutra{njosti,
osobito u prija{njim stolje}ima.
Obrana je tijekom 13 14, pa i 15. st. svedena na obranu s vrha
bedema i s vrha brani~-kule. Tek se od sredine 15. st. prihva}aju
druk~iji obrambeni sustavi kakve name}e uporaba vatrenog oru`ja.
Otvaranje strijelnica u donjim dijelovima zidina je rijetkost jer luk
zbog svoje veli~ine zahtijeva prili~nu visinu ni{e, a time i oslabljenje zi|a. Mo`da je strijelnica ovisoki klinasti otvor pokraj ulaza
u burg Tr`an (Modru{ ), nastao kasnijim dogradnjama (sl. 30), no
vjerojatno mu je slu`io za kontrolu ulaza. U srednjovjekovnim
uvjetima napada i obrane mnogo je u~inkovitije bilo djelovanje s
vrha zida. Neznatno su druk~iji otvori za samostrele, za koje je
bitna {irina ni{e s obzirom na horizontalno postavljen luk samostrela. Uporaba i razvoj samostrela morali su utjecati i na gradnju
i organizaciju utvrda, na mogu}nost njegove uporabe iz burga,
kao i na obranu od neprijateljskih strelica ("elerona"), koje su
imale neusporedivo ve}u probojnu snagu. ^ini se da su drvene
maske izme|u zubaca kruni{ta postavljane ba{ radi za{tite od
strelica samostrela. Protiv vatrenog oru`ja to nije vi{e bilo dovoljno te se na vrhovima zidina vi{e ne grade kruni{ta, ve}
kontinuirani zid s pu{karnicama (Senj ve} oko 1500. g.!).
Ulazi u burgove i naselja 13 15. st. pozorno su odabirani jer su
bili mjesta znatnog oslabljenja obrane: ponekad su to bile posebne
kule, a ~e{}e samo otvori u zidu. Njima }emo se posebno
pozabaviti u jednome od sljede}ih ~lanaka.
Prilaz do stra`arske staze bio je izveden s neke od kula brani~- kule ili ulazne kule, ~ime se onemogu}ivao pristup nepozvanim
osobama. Karakteristi~an je pristup na zidine zapadno od kule

FG
FG.. 30. Modru{, Tr`an
Castle, opening beside
former castle gate possibly a loophole and
opening for controlling the
gate. Above the entrance
can be seen the structure
of the older crenellation (?).

195

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

SL
SL.. 31. Burg Jelengrad
na Moslava~koj gori
Arh. snimak Arch. drawing
Zorislav Horvat
FG
FG.. 31. Jelengrad
Castle on Mount
Moslava~ka gora

Lotr{}aka: u kulu se ulazilo kroz vrata na prvom katu, a dalje se

na stra`arsku stazu dolazilo kroz koso postavljen hodnik u debljini
zida. Na burgu Velikoj razina drugog kata odgovarala je razini
stra`arske staze te se njoj prilazilo stubi{tem na drvenoj galeriji
uz brani~-kulu.
^ini se da su prilazi do stra`arskih staza ~esto bili vezani za
stubi{ta uz ulaze jer se tako najlak{e kontrolirao dolazak nepo`eljnih
osoba. Za izvedbu stubi{ta slu`ili su zidovi ve}e debljine, iako su
ta stubi{ta dosta uska na sjevernom zidu Oki}a {iroka su jedva
50 cm.

Zaklju~ak
Zidine srednjovjekovnih utvrda zatvarale su prostor u kojemu se
`ivjelo, odabran prema nekom strate{kom planu i `ivotnim potrebama.
Birani su polo`aji na izdvojenim vrhovima, grebenima, uz rubove
strmih padina ili pak u dolinama okru`enim staja}im i teku}im
vodama (tzv. vodeni gradovi Wasserburgovi ). Ovisno o terenu
i koncepciji graditelja (tj. izvo|a~a, arhitekta i investitora) te
vremenu njihova nastanka, zidine zatvaraju prostor pravocrtno,
ka{teloidno ili mekano, nepravilno, prate}i osobitosti terena i
potrebe obrane.
Najstarije su zidine vezane za stjenovita mjesta i ve} su samim
smje{tajem bile prirodne utvrde: tlocrt im je jednostavan, a zidovi
vrlo tanki. Kasnije se odabiru i druga, pristupa~nija mjesta, povoljnija za `ivot, a obrana se pri tome nadokna|uje ve}im debljinama zidina, grabama s vodom ili bez nje, nasipima, drvenim
ogradama, utvr|enim ulazima i sl. U po~etku je jedina kula bila
brani~-kula, bez obzira na to je li bila uklju~ena u zidine (Velika )
ili smje{tena negdje unutar burga (Vi{kovci ). Tek se kasnije javlja
ulazna kula, kojom se ja~e i bolje brane vrata najslabija to~ka
utvrde.
Kad je rije~ o srednjovjekovnim utvrdama 13 15. st., treba
razlikovati burgove plemi}ke gradove od utvr|enih naselja, manje
ili vi{e slobodnih varo{i. Dok burgovi naj~e{}e imaju samo jednu
kulu, brani~-kulu, naselja ~ije su utvrde rastegnute i po vi{e
stotina metara (Ilok 800 m, Modru{ 1 200 m, zagreba~ki Gradec
196

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

SL
SL.. 32. Trako{}an,
historicisti~ko kruni{te
dozidano u 19. st.
FG
FG.. 32. Trako{}an
Castle, crenellation
added in 19th c

1 540 m), zidine su poja~ane kvadratnim kulama, koje kao da

imaju obilje`ja brani~-kule: svojom visinom dominiraju i poja~avaju
obranu. Takve su utvrde Zagreba, Iloka, Modru{a, a tek kasnije
Senja i Biha}a. ^ini se da su dijelovi utvrda nekih naselja bili od
drvenih oblica, pa su mo`da kvadratne kule u po~etku bile
povezane drvenim palisadama (Ilok ). Koprivnica je, me|utim, bila
okru`ena drvenim utvrdama.
Glavni ~imbenik obrane bila je visina zidina odnosno brani~-kule;
posada kastruma, burga, plemi}koga grada, utvr|enog naselja branila se s njihovih vrhova, izme|u zubaca kruni{ta ili kroz otvore
za kosi hitac. Nakon pasivne obrane stjenovitih polo`aja u 1213.
st., te nakon tatarske provale zidine se po~inju prilago|avati
aktivnoj obrani s kruni{ta ve} debelih zidina. Kruni{ta sa svojim
zupcima i vizirima me|u njima u funkciji su obrane; izme|u
zubaca kruni{ta dovoljno je prostora za jednog branitelja. Na
starijim burgovima taj prostor iznosi oko 80 cm svijetle {irine.
Zupci kruni{ta dvostruke su {irine vizira, tj. omjer je 2:1:2:1 itd.
To zna~i da se branitelj mogao sakriti u sigurnost kruni{ta te
lijevo i desno od vizira. Otvori za promatranje u po~etku se i rabe
samo za promatranje, ne i za borbeno djelovanje.
Kasnije, tijekom 15. st., kad se po~inje rabiti oru`je za djelovanje
s ve}e daljine samostreli i pu{ke {irina vizira se smanjuje, a
u zupcima kruni{ta otvaraju se samostrijelnice i pu{karnice. Tada
odnos {irine vizira prema zupcima kruni{ta postaje 1:4, a sam se
vizir po~inje {tititi drvenim maskama ili posebnim konstrukcijama
za postizanje te sigurnosti. Debljina zidina se smanjuje zbog
brzine i smanjenja tro{kova izvedbe te novih i djelotvornijih
na~ina aktivne obrane. Smanjenje debljine zidova zahtijeva posebnu drvenu konstrukciju za stra`arsku stazu, koja potkraj 15. st.
postaje sve sofisticiranija. No kraj 15. st. ve} je prijelazno doba,
kad napad i obrana vatrenim oru`jem postaju op}e prihva}eni i
kad se stubokom mijenja koncepcija ratovanja. To je ve} doba
ka{tela i bastiona, {to je zasebna tema.

197

PROSTOR

Vol. 4(1996), No. 2(12)

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200

Literatura Bibliography
o, V
1. Bedenk
Bedenko,
V.. (1989), Zagreba~ki Gradec, [kolska knjiga, Zagreb.
ovi}, L. (1992), Ozalj - za{titna arheolo{ka istra`ivanja
2. ^u}k
^u}kovi},
1992. godine, "Obavijesti Hrvatskog arheolo{kog dru{tva", XXIV
(2): 49-51, Zagreb.
3. Deanovi}, A. (1979), Glosar naziva u upotrebi srednjovjekovnog i renesansnog vojnog graditeljstva u Hrvatskoj, "Rad JAZU",
381 (Razred za likovne umjetnosti, knj. VIII.): 35-48, Zagreb.
4. Demo, @. (1986), Starigrad Zakleti breg, Koprivnica, u: 40
godina arheolo{kih istra`ivanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj:
143-148, Koprivnica.
oni}, L. (1979), Po starom Morav~u, Zagreb.
5. Dobr
Dobroni},
oni}, L. (1988), Zagreba~ka biskupska tvr|ava, [kolska
6. Dobr
Dobroni},
knjiga, Zagreb.
7. Grandjean, M. (1995), Le Chateau de Vufflens (vers 1415 - vers
1430), "Zeitschrift fr schweizerische Archeologie und Kunstgeschichte", 2: 89-123, Zrich.
8. Habunek-Moravac, [. (1973), Prilog prou~avanju srednjovjekovnih kaptolskih utvrda, "Iz starog i novog Zagreba", II: 8599, Zagreb.
vat, A. (1958), Ilok, "Bulletin JAZU", VI(1): 15-21, Zagreb.
9. Hor
Horvat,
vat, A. (1975), Izme|u gotike i baroka, Dru{tvo povjesni~ara
10. Hor
Horvat,
umjetnosti Hrvatske, Zagreb.
vat, Z. - Mirnik, I. (1977), Graditeljstvo srednjeg vijeka u
11. Hor
Horvat,
Po`e{koj kotlini, u: Po`ega 1227-1977: 121-157, Po`ega.
12. Klai}, Vj. (1973), Povijest Hrvata, IV, Zagreb.
13. Kruhek, M. (1986), Tvr|ava u Koprivnici, u: Koprivnica, grad i
spomenici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb.
vat. Z. (1990), Castrum Thersen et civitas
14. Kruhek, M. - Hor
Horvat.
Modrussa, "Godi{njak za{tite spomenika kulture Hrvatske", 16:
89-131, Zagreb.
15. Laszowski, E. (1941), Stari li~ki gradovi, Zagreb.
en~evi}, Z. (1985), Srednjovjekovne gradine u Podravskoj
16. Lovr
ovren~evi},
regiji, "Podravski zbornik", 85: 168-199, Zagreb.
en~evi}, Z. (1989), Srednjovjekovne gradine u Bilogori, u:
17. Lovr
ovren~evi},
Arheolo{ka istra`ivanja u Podravini i kalni~ko-bilogorskoj regiji,
"Posebna izdanja Hrvatskog arheolo{kog dru{tva", 14: 139-166,
Zagreb.
18. Magdi}, M. (1877), Topografija i povijest Senja, Senj.
19. Sekuli}-Gvozdanovi}, S. (1994), Crkve tvr|ave u Hrvatskoj,
[kolska knjiga, Zagreb.
20. Szabo, Gj. (1920), Sredovje~ni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji,
Matica hrvatska, Zagreb.
al~i}, I. K. (1889), Povijestni spomenici kraljevskog grada
21. Tk
Tkal~i},
Zagreba, I, Zagreb.
22. Tomi~i}, @. (1995), U potrazi za srednjovjekovnim arheolo{kim
naslije|em Hrvatskog zagorja, "Hrvatsko zagorje", 1: 109-124,
Krapina.
23. Vili~i}, M. (1971), Arhitektonski spomenici Senja, "Rad JAZU",
360: 65:130, Zagreb.
24. Vili~i}, M. (1988), Izgled Senja i senjskih zidina u srednjem
vijeku, "Senjski zbornik", 13, Senj.
25. Villena, L. (1975), Glossaire Burgen Wrterbuch, Frankfurt/
Main.
26. * * * Wiener Bauhtte (1867), Wien.
198

Pag. 175-200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Vol. 4(1996), No. 2(12)

PROSTOR

Summary Sa`etak

Walls and Battlements of Fortifications in

Continental Croatia, 12th-15th c.
The walls of medieval fortifications encircled living areas arranged
according to a strategic plan and the necessities of life. Isolated
peaks were chosen for construction, cliffs, the slopes of steep
mountains, or valleys, in which case the fortifications were surrounded by still or running water (water castles Waserburg).
The oldest castles were built on cliffs that were themselves a
natural fortification: their ground plan was simple, the walls thin.
Later more accessible positions were used where life was easier,
and this was compensated for by thicker walls, dry ditches,
moats, scarps, palisades, castle gates and the like. At the beginning the only tower was the keep, sometimes incorporated in the
walls (Velika ), sometimes located inside them (Vi{kovci ) . The
barbican appeared later to help defend the gate, the weakest
point of the fortification.
In the Middle Ages, from the thirteenth to the fifteenth centuries,
fortifications were castles, the homes of feudal lords, or fortified
cities, boroughs with a smaller or greater degree of liberty.
Castles usually had only one keep, cities had fortifications several
hundred metres long (Ilok 800 m, Modru{ 1,200 m, Zagreb
Gradec 1,540 m), and the walls were additionally defended by
square towers that seem to have had the quality of keeps. The
fortifications of Zagreb, Ilok and Modru{ are of this type, and
later also those of Senj and Biha}.
The main factor of defence was the height of the walls and the
keep: the garrison of the fort, castle, or fortified city defended
themselves against attack from their tops, dropping stones and
the like from the machicolation or through loopholes. After the
passive defence of clifftop positions in the twelfth and thirteenth
centuries, after the Tartar invasion, walls began to be built for
active defence and became thicker. The merlons and embrasures
of the crenellation were used for defence: there was enough room
for one man between the merlons. On older walls the embrasures
were about 80 cm wide, which means that the defender could
hide behind the merlon to the left or the right.
Later, in the fifteenth century, weapons that were effective from a
greater distance came into use crossbows and rifles so the
width of the embrasures decreased and loopholes were cut in the
merlons. The ratio of embrasure width to merlon became 1:4, and
the embrasure began to be protected either with wooden masks
or special masonry structures for greater safety. The thickness of
the walls decreased because of speed, smaller building costs, and
new and more effective methods of active defence. As the wall
thickness decreased special wooden parapets for guards to walk
on were introduced, which grew increasingly sophisticated at the
end of the fifteenth century. But the end of the fifteenth century
was already a time of transition as the use of firearms became
generally accepted and the manner of warfare changed completely.
Zorislav Horvat

199

PROSTOR
ISSN 1330-0652
CODEN PORREV
UDK UDC 71/72
GOD. VOL. 4(1996)
BR. NO. 2(12)
STR. PAG. 133ZAGREB, 1996.
srpanj - prosinac July - December

200

Z. Horvat: Zidine i brani{ta ...

Pag. 175-200