M. Sanader – D.

Tončinić

Gardun – antički Tilurium∗

Gardun – The Ancient Tilurium∗

M. Sanader – D. Tončinić, Gardun – antički Tilurium.1∗
elo Gardun nalazi se na uzvisini iznad desne
obale rijeke Cetine, na dominantnom i strateškom položaju s kojeg se nadziru sva okolna
polja i visoravni te prijelaz preko rijeke Cetine na
području grada Trilja. Trilj se razvio na mjestu na
kojem je bio moguć lakši prijelaz preko rijeke Cetine i na kojem ona napušta Cetinsko polje te počinje sječi duboki klanac kroz Zamosorje. Za razliku
od Trilja koji se nalazi na nadmorskoj visini od 300
m, kod crkva sv. Petra, u sjeveroistočnom dijelu sela
Gardun, apsolutna nadmorska visina doseže 429 m,
a prema sjeverozapadu sela, gdje se nalazi lokalitet
Oglavak, teren se stepenasto penje do visine od gotovo 450 m, dok se prema jugu i lokalitetu Podvornice teren spušta na ispod 420 m. Prema jugozapadu
područje današnjeg sela Gardun graniči s dolinom
sela Vojnić.

M. Sanader – D. Tončinić
Gardun – the Ancient Tilurium1∗
he village of Gardun is perched on a plateau overlooking the right bank of the Cetina river, on a
dominating and strategic position controlling
the surrounding ields and plateaus, as well as the crossing
over the Cetina in the area of the town of Trilj. Trilj has
developed on the spot that ofered an easy crossing over
the Cetina, at the point where the river leaves the Cetina
Plain and starts intersecting the deep canyon through the
Zamosorje region. Unlike Trilj, which lies at 300 m above
the sea level, at St. Peter's church in the northeastern part
of the Gardun village the absolute height reaches 429 m.
Towards the northwest of the village, at the site of Oglavak, the terrain rises over several terraces to almost 450 m,
while to the south, towards the Podvorice site, the terrain
descends to less than 420 m. To the southwest, the territory of the present-day village of Gardun borders with the
valley of the Vojnić village.

Selo Gardun i njegova bliža okolica već više od 200
godina plijene pozornost arheološkim nalazima koji
su dospijevali u Arheološki muzej – Split, Arheološku zbirku Franjevačkog samostana u Sinju, Muzej
Cetinske krajine u Sinju, a od nedavno dospijevaju i u novosnovani Muzej triljskog kraja u Trilju.2

Gardun and its immediate vicinity have been attracting
attention for more than 200 years due to the archaeological inds that were coming to the Archaeological Museum
in Split, the Archaeological Collection of the Franciscan
Monastery in Sinj, the Museum of Cetinska Krajina in
Sinj and, from recently, also the newly-founded Trilj Regional Museum in Trilj.2 he inds from Gardun reached

S

T

1 ∗ Prikazani rezultati proizišli su iz znanstvenog projekta
(Rimski vojni logori u Hrvatskoj), provođenog uz potporu
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike
Hrvatske.

1 ∗ he results presented here were achieved within the
framework of the scientiic project (Roman military camps
in Croatia) carried out with the support of the Ministry of
Science, Education and Sports of the Republic of Croatia.

2 Gotovo je nemoguće nabrojati sve radove u kojima se oni
obrađuju ili usput spominju. Usporedi na pr. Milošević 1981,
kat. br. 7, 35, 51, 67, 68, 70, 71, 93, 101, 107, 108, 109;
Milošević 1998, 243-248; Milošević 2003, slike na str. 3-5,
7-9, 11. Cambi 2008, kat. br. 5, 7, 27-28; Višić-Ljubić 2008,
kat. br. 15; Fadić 2008, kat. br. 17-23 (?); Babić 2008, kat. br.

2 It is almost impossible to list all the works in which they
are analyzed or at least mentioned in passing. Compare for
instance Milošević 1981, cat. no. 7, 35, 51, 67, 68, 70, 71,
93, 101, 107, 108, 109; Milošević 1998, 243-248; Milošević
2003, igures on pages 3-5, 7-9, 11. Cambi 2008, cat. no. 5, 7,
· 33 ·

Nalazi sa Garduna dospijevali su i u muzeje izvan
Hrvatske,3 u različite privatne zbirke,4 a neki su dan
danas uzidani u građevine na Gardunu. O velikoj
pozornosti koju su izazvali nalazi s Garduna svjedoči
i slučaj krivotvorenja nalaza od strane kovača Petra
Pezelja s Vojnića.5 Kao najznamenitije nalaze kamenih spomenika valja spomenuti dva ulomka tropeja
(vidi kat. br. ???) – spomenika pobjedi – za kojeg
se pretpostavlja da je na Gardunu podignut kako bi
obilježio pobjedu Rimljana nad delmatsko-panonskim ustankom 6-9. godine poslije Krista.6 Nadalje
se ističu nadgrobni spomenici i drugi natpisi kojima
su na Gardunu potvrđene različite rimske vojne postrojbe – legio VII, odnosno VII Claudia pia fidelis7,
legio XI, odnosno XI Claudia pia fidelis8, legio IV Flavia felix9, cohors II Cyrrhestarum10, ala Claudia nova11,

also museums outside Croatia,3 as well as various private
collections,4 while there are also those that have been built
to this day into buildings at Gardun. hat the inds from
Gardun aroused great interest is made plain by the case of
the smith Petar Pezelj from Vojnić, who forged some of
the inds.5 Two fragments of a tropaion (see cat. no. ???)
– a monument commemorating a victory – assumed to
have been erected at Gardun to mark the Roman victory
in the Dalmatian-Pannonian rebellion of A.D. 6-9, stand
out as the most important preserved stone monuments.6
Other prominent monuments are tombstones and other
inscriptions bearing testimony to the presence of various
Roman military units at Gardun - legio VII, that is VII
Claudia pia fidelis7, legio XI, odnosno XI Claudia pia fidelis8, legio IV Flavia felix9, cohors II Cyrrhestarum10, ala

27-28; Višić-Ljubić 2008, cat. no. 15; Fadić 2008, cat. no. 1723 (?); Babić 2008, cat. no. 28, 30, 44, 55-56; Župić 2008b,
cat. no. 18, 24, 20.

28, 30, 44, 55-56; Župić 2008b, kat. br. 18, 24, 20.
3

Milošević 2003, 4.

3

4 Za nalaze u privatnim zbirkama vidi Milošević 2003, 4;
Bekić 1998, 233–242.

Milošević 2003, 4.

4 For the inds in private collections see Milošević 2003, 4;
Bekić 1998, 233–242.

5 Kenner/ Hörnes/ Frimmel 1890, 18-24; hallóczy 1890,
323-330; Milošević 2003, 4.

5 Kenner/ Hörnes/ Frimmel 1890, 18-24; hallóczy 1890,
323-330; Milošević 2003, 4.

6 Ulomci AMS Kat. br. D 129 i MCK Inv. Br 381.
Usporedi Cambi 1984.

6 Fragments AMS cat. no. D 129 and MCK Inv. no. 381.
Compare Cambi 1984.

7 CIL III 2709, 2710 = 9726, 2714 = 9736, 2715, 2716,
2717 = 9728, 9733, 9734 (usp. str. 2269), 9737, 9738 i 8781;
9741, 9742, 13976, 14931, 14932, 14933; ILJug 1949,
1950, 1952, 733; Bulić 1894, 5, br. 3(1984); Sanader 2000,
225–236; Fadić 1995, 163-187; Tončinić 2003, 266, br. 18;
Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, kat. br. 16, 26-27; O VII.
legiji usporedi i RE XII (1924-1925) 1614-1629 s. v. Legio (E.
Ritterling); Betz 1938, 6-17, 64-67, kat. br. 1-83; Fadić 1997,
77-119; Tončinić 2004.

7 CIL III 2709, 2710 = 9726, 2714 = 9736, 2715, 2716,
2717 = 9728, 9733, 9734 (comp. page. 2269), 9737, 9738
and 8781; 9741, 9742, 13976, 14931, 14932, 14933; ILJug
1949, 1950, 1952, 733; Bulić 1894, 5, no. 3(1984); Sanader
2000, 225–236; Fadić 1995, 163-187; Tončinić 2003, 266,
no. 18; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, cat. no. 16, 26-27;
About the VII legion compare also RE XII (1924-1925) 16141629 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 6-17, 64-67, cat.
no. 1-83; Fadić 1997, 77-119; Tončinić 2004.

8 CIL III 2708=9725, 2711. Tončinić/ Babić/ Librenjak
2006, kat. br. 18-20, 28. O XI. legije usporedi i RE XII
(1924-1925) 1692 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 18,
22, 67-68, kat. br. 85, 89 i 113. Upitno je jeli pečat 14022 i
p. 2328179 uistinu potječe s Garduna, vidi: Betz 1938, 26. O
još jednom mogućem spomeniku XI. legije sa Garduna vidi
Tončinić 2007, 263-264.

8 CIL III 2708=9725, 2711. Tončinić/ Babić/ Librenjak
2006, cat. no. 18-20, 28. About the XI legion compare also RE
XII (1924-1925) 1692 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938,
18, 22, 67-68, cat. no. 85, 89 and 113. It is doubtful whether
the seal 14022 and 2328179 indeed come from Gardun, see:
Betz 1938, 26.Regarding another possible monument of the XI
legion from Gardun see Tončinić 2007, 263-264.

9 Sanader 2000, 225–236; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006,
kat. br. 23 i 24. Nadgrobni spomenici i drugi natpisi IV. legije
na Gardunu za sada nisu potvrđeni. Usporedi RE XII (19241925) 1540-1549 s. v. Legio (E. Ritterling); Betz 1938, 46-48
i 72, kat. br. 217-220. O jednom mogućem spomeniku IV.
legije vidi Tončinić 2007, 263-264.
10 CIL III 14934; Alföldy 1987b, 251, 268-269, 286, kat.
br. 11/3; Spaul 2000, 431.

9 Sanader 2000, 225–236; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006,
cat. no. 23 and 24. Tombstones and other inscriptions of the
IV legion at Gardun have not been conirmed yet. Compare
RE XII (1924-1925) 1540-1549 s. v. Legio (E. Ritterling);
Betz 1938, 46-48 and 72, cat. no. 217-220. Regarding another
possible monument of the IV legion from Gardun see Tončinić
2007, 263-264.

11 CIL III 9727 (2712); Alföldy 1987b, 242, 243, 268269,278-279, kat. br. 1/62.

10 CIL III 14934; Alföldy 1987b, 251, 268-269, 286, cat.
no. 11/3; Spaul 2000, 431.

· 34 ·

· 31 ·

ala (Tungrorum) Frontoniana12, cohors I Belgarum13,
cohors III Alpinorum14, cohors VIII voluntariorum
civium romanorum15. Osim navedenih uz Gardun
se vežu i cohors Aquitanorum, koja je potvrđena u
Hrvacima,16 te cohors IV Noricorum, koja je potvrđena u Dugopolju.17 Sa Graduna potječe i nekoliko
vojnih natpisa koje ne možemo sa sigurnošću pripisati određenoj vojnoj jedinici.18 Među navedenim
spomenicima do sada su najveću pozornost izazvale
stele s prikazom vrata. Riječ je o skupini vojničkih
nadgrobnih spomenika koja je svojstvena prvenstveno za pripadnike VII. legije i drugih postrojbi koje
su potvrđene na Gardunu. One su zarana izdvojene
u zasebni tip19 te je na osnovi njih pretpostavljeno
postojanje klesarske radionice na Gardunu.20 Ostaci
jednog istaknutog primjerka do danas su uzidani u
dvije građevine na Gardunu. Na četiri vojničke stele
s Garduna javljaju se epigrami koji upućuju na zaključak da je u okviru te radionice djelovao i jedan
pjesnik.21 Uz brojne vojne natpise s Garduna potječe i velika količina sitnih arheoloških nalaza vojne
provenijencije,22 a svi oni svjedoče o postojanju rimskog vojnog uporišta na ovome mjestu.

Claudia nova11, ala (Tungrorum) Frontoniana12, cohors I
Belgarum13, cohors III Alpinorum14, cohors VIII voluntariorum civium romanorum15. Other units associated with
Gardun in addition to the mentioned ones are cohors
Aquitanorum, whose presence was conirmed in Hrvace,16
and cohors IV Noricorum, which was conirmed in Dugopolje.17 Gardun also yielded several military inscriptions
securely attributable to a speciic military unit.18 Among
the mentioned monuments, the greatest attention so far
has been attracted by the door-steles. his group of military tombstones is characteristic primarily for the members of the VII legion and other units known to have been
present at Gardun. he stele were distinguished as a separate type from very early on,19 and it was based on them
that the idea of the presence of a stone mason’s workshop
at Gardun was put forward.20 he remains of a prominent piece were built into two buildings at Gardun and
have remained there to this day. Four military steles from
Gardun feature epigrams suggesting that a poet was active within the presumed workshop.21 In addition to the
11 CIL III 9727 (2712); Alföldy 1987b, 242, 243, 268269,278-279, cat. no. 1/62.
12 CIL III 9735; Alföldy 1987b, 243, 268-269, 279, cat.
no. 2/1.

12 CIL III 9735; Alföldy 1987b, 243, 268-269, 279, kat.
br. 2/1.

13 CIL III 9739; Bulić 1903, 134 br. 3242; Alföldy 1987b,
248-249, 268-269, 283-285, cat. no. 7/4-5; Spaul 2000, 190192.

13 CIL III 9739; Bulić 1903, 134 br. 3242; Alföldy 1987b,
248-249, 268-269, 283-285, kat. br. 7/4-5; Spaul 2000, 190192.

14 CIL III 14935; Alföldy 1987b, 245-247, 268-269, 280282, cat. no. 5/7; Spaul 2000, 266-268; Tončinić 2003, 266,
no. 17; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, cat. no. 21 and 25.

14 CIL III 14935; Alföldy 1987b, 245-247, 268-269, 280282, kat. br. 5/7; Spaul 2000, 266-268; Tončinić 2003, 266,
br. 17; Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006, kat. br. 21 i 25.

15 CIL III 9724 (2706), 9732, 13187, 13975, 143361
(10182), 14930; Bulić 1903, 129 no. 3315; Abramić 1940,
225 seq.; Alföldy 1987b, 254-255, 268-269, 288-291, cat.
no. 18/4-11; Spaul 2000, 35-37; Tončinić 2005, 147-157;
Demicheli 2006, cat. no. 18.

15 CIL III 9724 (2706), 9732, 13187, 13975, 143361
(10182), 14930; Bulić 1903, 129 br. 3315; Abramić 1940,
225 i dalje; Alföldy 1987b, 254-255, 268-269, 288-291, kat.
br. 18/4-11; Spaul 2000, 35-37; Tončinić 2005, 147-157;
Demicheli 2006, kat. br. 18.

16 CIL III 9760, Alföldy 1987b, 247-248, 268-269, 282,
kat. br. 6/2; Spaul 2000, 141-142.

16 CIL III 9760, Alföldy 1987b, 247-248, 268-269, 282,
kat. br. 6/2; Spaul 2000, 141-142.

17

Cambi 1994.

17

Cambi 1994.

18

For example: CIL III 2713,2718, 2719, 13977.

18

Na primjer: CIL III 2713,2718, 2719, 13977.

19

Hofmann 1905, 54-60 i 88.

19

Hofmann 1905, 54-60 i 88.

20 Cambi 1989, 46-47; Cambi 1991, 66; Cambi 1993, 33;
Cambi 1994, 166. O stelama VII. legije iz Tilurija usporedi i
Sanader 2003b i Tončinić 2004, 157-164.

20 Cambi 1989, 46-47; Cambi 1991, 66; Cambi 1993, 33;
Cambi 1994, 166. Regarding the stele of the VII legion from
Tilurium compare also Sanader 2003b and Tončinić 2004,
157-164.

21 Sanader 2000, 225–236 (MTK 2); CIL III 9733 (AMS,
Inv. br. 303 A); ILJug 1950 (AMS, Inv. br. 3959 A); Fadić
1995, 168-172 (MCK, Inv. br. B/1373). O epigramima na
stelama iz Garduna usporedi i Rendić-Miočević 1987, 226228; Sanader/ Milićević Bradač/ Demicheli 2007.

21 Sanader 2000, 225–236 (MTK 2); CIL III 9733 (AMS,
Inv. no. 303 A); ILJug 1950 (AMS, Inv. no. 3959 A); Fadić
1995, 168-172 (MCK, Inv. no. B/1373). Regarding the
epigrams on the stele from Gardun compare also RendićMiočević 1987, 226- 228; Sanader/ Milićević Bradač/

22 Milošević 1998, 243–248, Radman-Livaja 1998; Bekić
1998; Ivčević 2005; Ivčević 2010.
· 30 ·

· 37 ·

Već je zarana zamijećeno da ni na jednom drugom
nalazištu na području rimske provincije Dalmacije
nije zabilježen toliki broj nadgrobnih spomenika aktivnih vojnika VII. legije kao na širem području Garduna. Iz toga je izveden zaključak da je ovdje morao
biti stalni logor VII. legije za vrijeme njenog boravka u rimskoj provinciji Dalmaciji.23 Taj je podatak
od iznimnog značaja pošto se kod antičkih pisaca
nisu sačuvali podaci o položaju logora VII. legije, a
isto vrijedi i za njegovo antičko ime. Zbog toga se
Gardun u literaturi ponekad navodio kao mjesto nepoznatog antičkog imena24, a često izjednačavao i s
Delminijem (Delminium)25, Ardubom (Arduba)26 ili
Tilurijem (Tilurium)27 koji se također izjednačavao s
gradom Triljom28. Danas je opće prihvaćeno tumačenje Stjepana Gunjače prema kojem se Gardun u
antici zvao Tilurij (Tilurium), a Trilj Pons Tiluri.29 Ta
imena antički izvori i spomenici bilježe u različitim
oblicima - Tabula Peutingeriana kao Tilurio, Antoninov itinerar (337,4 i dalje) kao Ponte Tiluri, Anonimni Ravenjanjin kao Tilurion (IV 16 = 210,12)
i Ponteluri (IV 16 = 210,13), miljokaz s nalazišta
Orepak u selu Pruda kod Narone kao Til[urio]30,
miljokaz iz Runovića kod Imotskog kao Tilur(io)31
te Plinije (N.H. 3,142) kao Tribulium.32 Etnik ili
osobno ime Ianuarius Tilurinus možda je izvedenica iz imena Tilurium.33 Ono se do danas sačuvalo u
imenu grada Trilja.34

many military inscriptions, Gardun also yielded a great
many small archaeological inds of military origin22, all of
which bear witness to the existence of a Roman military
stronghold at this position.
It was observed from very early on that the wider area
of Gardun is second to no other site in the territory of
the Roman province of Dalmatia when it comes to the
number of tombstones of active soldiers of the VII legion.
his led to the conclusion that the VII legion must have
had a permanent camp there during its sojourn in Roman Dalmatia.23 his is an exceptionally important piece
of information, considering that neither the data on the
position of the camp of the VII legion, nor its ancient
name have been preserved in texts of ancient writers. Due
to this, Gardun was sometimes referred to in the literature
as a place whose ancient name was unknown24, while in
other cases it was equated with Delminium25, Arduba26 or
Tilurium27, the last of these also sometimes equated with
the town of Trilj28. he opinion of Stjepan Gunjača that
the ancient name of Gardun was Tilurium, while that of
Trilj was Pons Tiluri is now generally accepted.29 hese
names were documented in ancient sources in various
ways –Tabula Peutingeriana refers to it as Tilurio, Antonine Itinerary (337,4 and further) as Ponte Tiluri, Anonymous of Ravenna as Tilurion (IV 16 = 210,12) and Ponteluri (IV 16 = 210,13), the milestone found at Orepak in
the village of Pruda near Narona as Til[urio]30, the milestone from Runovići near Imotski as Tilur(io)31, and Pliny

23 RE XII (1924-1925) 1617–1618 s. v. Legio (E.
Ritterling); Betz 1938, 8–9.

Demicheli 2007.
22 Milošević 1998, 243–248, Radman-Livaja 1998; Bekić
1998; Ivčević 2005; Ivčević 2010.

24 Patsch 1908, 103; Grgin, 1929, 26; Betz 1938, 9;
Pregled starije literature vidi kod Alföldy 1987a, 313, bilješka
7.

23 RE XII (1924-1925) 1617–1618 s. v. Legio (E.
Ritterling); Betz 1938, 8–9.

25 Pregled starije literature vidi kod Gunjača 1937, 43,
bilješka 42 te Alföldy 1987a, 313, bilješka 2.

24 Patsch 1908, 103; Grgin, 1929, 26; Betz 1938, 9; For an
overview of the earlier literature see Alföldy 1987a, 313, note
7.

26 Grgin 1929, 26. Pregled starije literature vidi kod
Gunjača 1937, 43, bilješka 44 i 45 te Alföldy 1987a, 313,
bilješka 5.

25 For an overview of the earlier literature see Gunjača
1937, 43, bilješka 42 te Alföldy 1987a, 313, note 2.

27 Pregled starije literature vidi kod Alfoldy 1987a, 314,
bilješka 8.

26 Grgin 1929, 26. For an overview of the earlier literature
see Gunjača 1937, 43, notes 44 and 45 as well as Alföldy
1987a, 313, note 5.

28

Abramić 1927, 143.

29

Gunjača 1937, 39-46. Alföldy 1987a, 313-316.

30

Patsch 1908, 101.

27 For an overview of the earlier literature see Alfoldy
1987a, 314, note 8.

31

Abramić 1927, 142.

28

Abramić 1927, 143.

32

Gunjača 1937; Alföldy 1987a, 314.

29

Gunjača 1937, 39-46. Alföldy 1987a, 313-316.

33

Alföldy 1987a, 314; Mayer 1957, 337-338.

30

Patsch 1908, 101.

34

Gunjača 1937, 42. vidi i bilješku 40!!

31

Abramić 1927, 142.

· 38 ·

· 31 ·

39 U posljednje vrijeme je Darko Periša odbacio postojanje takve obrambene linije te je osnivanje stalnog vojnog logora u Tiluriju povezao s novačenjima Delmata i drugih pokorenih naroda u devet he Romans were not slow in recognizing the strategic importance of this position. 713-718 = Sanader 2002b.Iako je u znanstvenoj literaturi značaj ovog nalazišta odavno uočen. neku vrstu limesa prema. See also note 40!! 36 Woodward 1909. 314. ali i druga prapovijesna nalazišta u njegovoj neposrednoj okolici. his is a prehistoric rampart that closed access to the valley of the Vojnić village from the west. među kojima valja istaknuti tzv. 37 Milošević 1998.. his was a dry-stone rampart. numerous prehistoric inds from the bed of the Cetina river37 are another indirect testimony about the prehistoric Tilurium.38 (N.142) as Tribulium. Marin Zaninović je zaključio da se iza Plinijevog Tribulija krije gradina ilirskog plemena Delmata koja je prethodila rimskom legijskom logoru. kat. Pretpostavlja se da su Rimljani tim nizom utvrda presjekli područje Delmata te stvorili obrambenu crtu. Milošević 1998. 33 35 Zaninović 1967.34 Even though the signiicance of this site has long been noted in the scholarly literature. 146-148. Milošević 1998. znanost se donedavno samo jednom temeljito pozabavila pitanjem Tilurija. 281282. 38 32 38 · 41 · Britvić1965. 245. br. which was a link in the chain of fortiications connecting Ivoševci near Kistanje (Burnum) – Tepljuh near Drniš (Promona) – Kadina Glavica – Balijina Glavica (Magnum) – Muć (Andetrium) – Gardun (Tilurium) – Humac (Bigeste). In this paper. On the plateau west of the St. Pružao se od krajnjega juga brda Čemernice. among which the so-called Prizida deserves a special mention. he outer faces were built of large stone blocks and the interior was then illed with rubble. Alföldy 1987a. Mayer 1957. Peter’s church they built a legionary camp. 280. a nastavljao se i dalje prema Gardunu. 3. čija je izvorna širina iznosila oko 2 m. Petra podigli legijski logor koji je bio karika u nizu utvrda na potezu Ivoševci kod Kistanja (Burnum) – Tepljuh kod Drniša (Promona) – Kadina glavica – Balijina glavica (Magnum) – Muć (Andetrium) – Gardun (Tilurium) – Humac (Bigeste). until recently the issue of Tilurium has been dealt with in detail by the scientiic community on only one occasion. Milošević 2003. 36 Woodward 1909. 35. Oni su na platou zapadno od crkve sv. 314.32 he ethnonym or personal name Ianuarius Tilurinus is perhaps a derivative from the name Tilurium. and it extended further towards Gardun. Sanader 2002a. 33-34. Alföldy 1987a. Peter’s. It stretched from the southernmost tip of Mount Čemernica. Milošević 2003. Alföldy 1987a. 16 = Zaninović 2007. from the Podi plateau. 42. originally around 2 m wide and around 4 m high. brda Bračice do lokaliteta Kusića gomile koji se nalazi istočno od sela Bučani. 39 Patsch 1915. a nalazila se na mjestu crkve sv. kat. 37 Milošević 1998. s visoravni Podi. 280. It 35 Zaninović 1967. Zaninović 1996a. 146-148. Od velikog kamenja složena su lica bedema.35 In addition to single inds from Gardun36. 16 = Zaninović 2007. 315. 51. a međuprostor je ispunjen sitnijim kamenjem. Šašel 1974.33 It has remained preserved to this day in the name of the town of Trilj. 337-338. Petra. Zaninović 1996a. in an article by Marin Zaninović. Milošević 1999. 35. Milošević 1981. a visina oko 4 m. o prapovijesnom Tiluriju posredno svjedoče i brojni prapovijesni nalazi iz korita rijeke Cetine37. and the same holds true for other prehistoric sites in its immediate vicinity. još nesigurnoj unutrašnjosti Ilirika.e. i. from the Bračice Hill to the site of Kusića Gomile. u tom vremenu. br. 29-33. Milošević 1999. Zaninović 1996a.35 Osim pojedinačnih nalaza s Garduna36. 245. 291-294. Radi se o članku Marina Zaninovića koji vrlo iscrpno analizira vojni značaj Tilurija u antici. Milošević 1981. . tj.e. which contains an in-depth analysis of the military importance of Tilurium during antiquity. which predated the Roman legionary camp and which was situated at the position of the church of St. 29-33. Prizidu. Zaninović put forward the opinion that Pliny’s Tribulium referred to a hillfort of the Illyrian tribe of the Dalmatae. Riječ je o prapovijesnom bedemu koji je zatvarao pristup u dolinu sela Vojnić sa zapada. građen tehnikom suhozida. 120-128. situated east of the village of Bučani. i.38 Stratešku važnost ovog položaja prepoznali su i Rimljani. · 30 · Gunjača 1937. Britvić1965. 34 Gunjača 1937. 51. Taj je bedem. 291-294.H.

that is.natpis CIL III 3202 koji govori o popravku mosta. 43 Patsch 1908. and on the Salonitan inscription CIL III 3201 = 10159 + 3198 b = 10156 b it was documented as the road a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatum.46 Konačni sud o lokaciji i kronologiji mogućih prijelaza ili mostova mogu dati jedino stručna obrada i arheološko-topografsko kartiranje svih dosadašnjih nalaza. the position of ‘’Mostine’’ below the church of St. i nizvodno od Trilja kod tzv. Na osnovi činjenice da Tabula Peuntigeriana na Cetini bilježi dva prijelaza (bivium) u literaturi je zastupljeno i mišljenje o postojanju dvaju antičkih mostova. odnosno na položaju „Mostine“ ispod crkve sv. linking in turn the foundation of a permanent military camp in Tilurium with the recruitment among the Dalmatae and other subjugated peoples into nine Dalmatian cohorts in the wake of Bato’s insurrection. 26. u unutrašnjost provincije Dalmacije. which formed part of the communication Aquileia – Dyrrhachium. Petra na Gardunu.Drač.42 branched from that road in Trilj. 151. · 42 · · 31 · . U iščekivanju toga valja naglasiti da su do sada najkonkretnije potvrde nađene u Trilju između današnjeg mosta i položaja visećeg mosta . 45 Bulić 1899.. 46 44 Abramić 1927.40 he legionary camp Tilurium also controlled the crossing over the Cetina river (Hippus) in the area of the town of Trilj (Pons Tiluri). 83. 41 Bojanovski 1974.41 he road to Narona.39 Darko Periša has recently dismissed the existence of such a defence line. 713-718 = Sanader 2002b. and downstream from Trilj at the so-called Peština Mlinica. the remains of a bridge were documented at as much as three positions – at Drnić upstream of Trilj.. 41 Bojanovski 1974. u Trilju. and with this also the roads that led from ancient Salona towards northeast. Prema mjesnim podacima koje prenosi starija literatura ostaci mosta zabilježeni su na čak tri mjesta – uzvodno od Trilja na Drniću. a na salonitanskom natpisu CIL III 3201 = 10159 + 3198 b = 10156 b ta je cesta zabilježen kao cesta a Salonis ad Hedum castellum Daesitiatum. 151. oko 50 m nizvodno od današnjeg mosta. 315.41 Od te se ceste u Trilju odvajala cesta za Narona koja je bila dio cestovnog pravca Akvileju . Peštine Mlinice. Alföldy 1987a. around 50 m downstream from the present-day bridge. standing guard against the still precarious interior of Illyricum. odnosno oko položaja starog mosta. 286-287. 281282. establishing a defence line. i prema antičkoj Naroni na jugoistoku. 33-34. A testimony to the fact that Trilj was the point of origin for the road to Narona is found on the milestones from the site of Orepak in the village of Pruda near Narona43 and from Runovići near Imotski. On the Tabula Peutingeriana this is the communication Salona – Argentaria. Zaninović 1996a. 101. 42 Bojanovski 1977. 90. Sanader 2002a.delmatskih kohorti nakon Batonovog ustanka. 44 Milošević 2009.44 he exact point where the road crossed the Cetina (Hippus) in the area of the town of Trilj (Pons Tiluri) has not been ascertained yet.42 O Trilju kao ishodištu ceste za Naronu svjedoče miljokazi s nalazišta Orepak u selu Pruda kod Narone43 i iz Runovića kod Imotskog44 Točno mjesto prijelaza preko rijeke Cetine (Hippus) na području grada Trilja (Pons Tiluri) još nije sa sigurnošću potvrđeno. 39 Patsch 1915.40 Legijski logor Tilurij (Tilurium) nadzirao je osim toga prijelaz preko rijeke Cetine (Hippus) na području grada Trilja (Pons Tiluri). Bojanovski 1977. Based on the fact that on the Tabula Peuntigeriana one inds two crossings (bivium) over the Cetina. Zaninović 1996a. 42 Bojanovski 1977. A plethora of archaeological inds from the bed of the Cetina river are indications of the possible positions. towards ancient Narona. Abramić 1927. According to the information collected from the local inhabitants and published in the older literature. the opinion was put forward in the literature that there 40 Periša 2008. around the position of the old bridge. a time i ceste koje su iz antičke Salone vodila prema sjeveroistoku. Šašel 1974. 120-128. that is. 83. votivna ara koju je I(ovi) O(ptomo) M(aximo) / et N(Umini) H(ippi) FL(uminis) / is assumed that this series of forts built by the Romans cut across the territory of the Dalmatae. a limes of sorts. in Trilj. 40 Periša 2008. 101. 142. 142. into the interior of the province of Dalmatia. O mogućim lokacijama svjedoči cijeli niz arheoloških nalaza iz korita rijeke Cetine.45 U posljednje vrijeme je argumente za moguću lokaciju rimskog mosta sabrao Ante Milošević. Peter’s at Gardun. 43 Patsch 1908. and southeast. Prema Tabula Peutingeriana riječ je o pravcu Salona – Argentaria.

pripisuje ga IX. javljaju obiteljska imena zapovjednika i drugih sljedbenika Marka Antonija. p. In 51 B.D. upozorava na oba mišljenja.51 Valja ipak napomenuti da postoje i druga mišljenja koja se zasnivaju na analizi nadgrobnih spomenika VII. 52 i 72. 233. v. Krista. Krista značilo kraj ratovanja Rimljana s Delmatima. 284. 5. v. dokazuje da su ti vojnici unovače48 Zaninović 1996a. legije. Alföldy) navodi da se navodna oznaka devete legije može čitati i kao nepoznati domus. navodi ga na popisu mogućih spomenika IX. Marin Zaninović put forward the opinion that Pliny’s mention of Tilurium refers to the time of Octavian’s military expedition in 3433 B. his opinion is based on the tombstone of Sextus Cornelius (CIL III 13977). str. RE Supp.46 he inal verdict on the site and chronology of the possible crossings or bridges can be given only after the expert analysis and archaeologicaltopographical mapping of all previous inds have been carried out. 51. attributed it to the IX legion and dated it to the time of emperor Augustus. Marcus Agrippa and Gaius Octavianus waged war on the Dalmatae. To se mišljenje temelji na nadgrobnom spomeniku Seksta Kornelija (CIL III 13977). 6-9 was suppressed. In 34-33 B. godine po. the Dalmatae defeated Aulus Gabinius near Sinodium.45 he arguments for the possible site of the Roman bridge were recently reviewed by Ante Milošević.C. Legio (E. Krista je vojnu intervenciju na Delmate poslao tadašnji prokonzul Ilirika Gaj Julije Cezar.48 Further.C. wooden piles. br. 282-284. he Romans waged war on the Illyrian Dalmatae for more than a hundred and ifty years – in 156 B.C. Wilkes 1969. pr. the leader was Publius Cornelius Scipio Nasica. Tilurium. godine pr. str.C. Fadić 1997. no. 52 and 72. Legio (E.posvetio konzularni beneicijarij I.47 he exact date of the arrival of the Romans in Gardun and the establishment of the military camp has remained unknown to this day. 46 Gunjača 1950. 284. legije. pr. legija u Dalmaciju. donosi ga na popisu spomenika VII. 47 45 Bulić 1899.-9. 284. 233. Krista je pohod na Delmate vodio Gaj Marcije Figul. Zaninović 1996a. 34-33. 282-284. a ratovanje je 47. Lucius Caecilius Metellus spent the winter of 119 B. Marin Zaninović iznosi mišljenje da se Plinijev spomen Tilurija odnosi na vrijeme Oktavijanove vojne ekspedicije 34 . a on je uz to i upitan. Ritterling). Zaninović 1996a. ittings for wooden piles etc. 26. Krista Aulo Gabinije je poražen od Delmata kod Sinodija. Riječ je o jedinom spomeniku te legije ne samo u Tiluriju nego i u čitavoj rimskoj provinciji Dalmaciji. Tek je gušenje velikog ilirskog ustanka 6-9. 461 listed it among the monuments 51 RE XII (1924-1925) 1616 s. Krista protiv Delmata ratuju Marko Agripa i Gaj Oktavijan. a time i u Tilurij moralo doći najkasnije u toku ili neposredno nakon delmatsko–panonskog ustanka 6. he believes that the legio IX Hispana49 resided there before the VII legion. Wilkes 1969.C. 9. 90. 49 Zaninović 1996a. Betz 1938. 528. i podržava opće mišljenje da je do gradnje logora došlo nakon gušenja Batonova ustanka 9. Legio (E. and supported the general opinion that the camp was constructed after Bato’s insurrection was quashed in A. Mitchell 1976. no.50 Većina autora slaže se da je VII.D. Wilkes 1969. · 30 · 47 · 45 · . 284. pr. Ritterling). while in 155 B. legije ovdje boravila legio IX Hispana49 pa je prema tome već ona morala podizati logor. br. Bojanovski 1977. and the war was resumed in 47 B. the campaign against the Dalmatae was led by Caius Marcius Figulus. Zaninović 1996a. drveni piloni.C. Na osnovi te analize Otto Cuntz zaključuje. pr. v. it is also doubtful. v. he end to the wars of Rome with the Dalmatae was put only after the great Illyrian rebellion of A. Milošević 2009. a 155. 5. Krista nastavio Publije Vatinije. who was the proconsul of Illyricum at the time. pr.48 Nadalje smatra da je prije VII. mentioned it in the list of the possible monuments of the IX legion. RE XII (1924-1925) 1665 s. donosi ga na popisu mogućih spomenika VII. Strobel 2000. pr. by Publius Vatinius. cat. Krista Salonu Delmatima ponovno preotima Gaj Koskonije. Not only is this the only monument attributed to that legion in Tilurium and entire Roman Dalmatia. a votive altar dedicated I(ovi) O(ptomo) M(aximo) / et N(Umini) H(ippi) FL(uminis)/ by a consular beneiciarium of the I legion. 78-76.50 Most authors 50 Bulić 1894. legije. Milošević 2009. Ritterling). Milošević 2009. Gaius Julius Caesar. that is.47 had in fact been two ancient bridges.C. 4 (1983) ga nije čitao kao vojni natpis. 48 Zaninović 1996a. ili XI. Tilurium (G. To je pitanje u izravnoj vezi s problemima rimsko-delmatskih sukoba i dolaska rimskih legija u Dalmaciju. 4 (1983) did not read it as a military inscription. the position of the suspension bridge – the inscription CIL III 3202. mounted a military intervention against the Dalmatae.C. and remained there waging war against the Dalmatae until 117 B. legije. 303. and that it was the former that must be credited with the construction of the camp. Krista Publije Kornelije Scipion Nazika.C. okovi za drvene pilone i dr.C. 92-94. Lucije Cecilije Metel je 119. 50 Bulić 1894. RE XII (1924-1925) 1665 s. pr. 461. While waiting for this to happen it must be pointed out that the most concrete evidence discovered so far is found in Trilj between the present-day bridge and Do danas nije poznat točan datum dolaska Rimljana na Gardun i podizanja vojnog logora. his issue is directly linked with the problems of the confrontations between Rome and the Dalmatae and the arrival of the Roman legions in Dalmatia.33. which speaks of a repair to the bridge. godine poslije Krista. da učestalost kojom se među obiteljskim imenima vojnika. odnosno u Tilurij. – 156. in Salona. 286-287. XI (1968) 1265 s. Kr. Between 78-76 B. pr. pr. 50. Gunjača 1950. 48. 50. 49 Zaninović 1996a. kat. legiji i datira u vrijeme cara Augusta. 80. In 48 B. Rimljani su s ilirskim Delmatima ratovali više od sto pedeset godina. Betz 1938. godine. legije. Caius Cosconius once again seized Salona from the Dalmatae. Krista prezimio u Saloni te je ondje ostao i protiv Delmata ratovao do 117. koji potječu iz Male Azije.

prije Krista) . 57 Strobel 2000. Iz nje proizlazi da je VII. da je mogao biti i rezultat Skribonijanove urote. kroz projekt Rimski vojni logori u Hrvatskoj – Tilurij (130460) (http://zprojekti. poslije Krista u samom Tiluriju. XI (1968) 1265 s. pr. legije iz rimske provincije Dalmacije. do 59 2006. Based on this analysis. premještena u Armeniju. koji od 1997. 60 Za teritorij legijskog logora Tilurija usporedi Zaninović 1996b. Legio (E.59 hey bear witness to the residence and building activities of the legion after A. a uz 59 of the VII and XI legions.54 E.53 Nije poznato ni točno vrijeme odlaska VII. his is based on the observation that relatively few monuments of the legion VII Claudia pia fidelis were documented in Dalmatia. 284. do 2002. 38. 2-4. Legio (E. v. Legio (E. the ancient history and ancient written sources. Zaninović 1996a. 54 RE XII (1924-1925) 1619 s.D. 287. Mitchell 1976.mzos. zprojekti. legija prije 58. asp?trazi=130666&gdje=1&ID=1071 ).55 he other possibility is that it was transferred to Moesia only in A. Strobel 2000. 14-17. godine prije Krista stari su vojnici Antonijovih legija otpušteni. 528.hr/ 61 Compare Milošević 1981. Wilkes 1969.D. but most authors date that event to the period around the middle of the 1st century A. Ritterling). stoljeća poslije Krista. 6-9. godine prije Krista za potrebe Marka Antonija. godine napustila Dalmaciju kako bi u provinciji Meziji zauzela mjesto legije IIII Scythica.mzos. v. 2-4.-32. br. Ministarstvo znanosti. 38. Claudia pia fidelis.D. he corroboration of previous theses or the results that could be combined with previous knowledge to serve as the foundation on which new conclusions could be based. Zaninović 1996a. Tončinić 2009. is the proof that these soldiers were recruited between 35 and 32 B. A simple calculation – adding the years of military service found on the tombstones to the plausible recruitment dates of the deceased (35-32 B. 49-50 kat. 42. No. Tilurium (G.60 Sve navedene rekonstrukcije nekadašnjih događanja u svezi s rimskim logorom Tilurijem i s boravkom rimskih postrojbi u Iliriku. Wilkes 1969. Milošević 2003. god. zasnivale su se na samo jednoj znanstvenoj disciplini. sc.58 U ovom kontekstu valja naglasiti da u međuvreme52 Cuntz 1929. Wilkes 1969. Strobel 2000.57 John J. 53 Šašel 1974. Jednostavnom računicom . Wilkes 1969.hr/zprojektiold/ Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006. Wilkes u prilog ranog odlaska naglašava.dobivaju se godine kada su pojedini vojnici preminuli u Iliriku. could have been provided only by archaeological investigations. Od tada pod rukovodstvom prof. legija najkasnije 15. a mladi su vojnici nastavili služiti u Dalmaciji. 51 RE XII (1924-1925) 1616 s. 57 Strobel 2000. 56 to 57. the records by various travellers and earlier authors about visible remains of the camp architecture61. 96. 52 Cuntz 1929. but also at the position of Claudius’ colony of Aequum. Zaninović 1996a: 285. Mirjane Sanader Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provodi sustavna arheološka istraživanja u Tiluriju. 62 Gunjača 1937. 528. 55 RE XII (1924-1925) 1619 s. 53 56 Betz 1938. kroz projekt Rimski vojni logori u Hrvatskoj – Tilurij (130666) (http:// 56 Betz 1938. result_det. naime na staroj povijesti i antičkim pisanim izvorima. 61 Usporedi Milošević 1981. the year hrace was annexed. legija u Meziji od samog početka preuzela logor u Viminaciju iz kojeg je legija IIII Scythica otišla vjerojatno već 55. godine. godine.C. Zaninović 1996a.54 E. 63 Od 1997. Ritterling). 54 RE XII (1924-1925) 1619 s. RE Supp. Betz 1938. Betz 1938. odnosno Dalmaciji. Zaninović 1996a. Betz 1938. 45. 42 in Tilurium itself. v. Potvrdu dosadašnjih teza ili rezultate koji bi u kombinaciji s dosadašnjim spoznajama mogli pružiti temelje za stvaranje novih zaključaka mogla su pružiti samo arheološka istraživanja. Zaninović 1996a: 285. he results show that the VII legion must have been present in Illyricum by 15 B. 42.62 ono je započelo tek 1997. 8–9. · 47 · .52 his tallies well with certain considerations about the construction of the so-called Dalmatian limes already during the campaign of Marcus Agrippa and Gaius Octavianus in 34-33 B. Ostaje otvoreno jesu li se i u kojoj mjeri preklapali teritorij kolonije Aequum i prata legionis legijskog logora Tilurija. 74-75. ali većina autora taj događaj datira u razdoblje oko sredine 1. 60 For the territory of the legionary camp of Tilurium compare Zaninović 1996b. as well as rare still visible aboveground remains. 268-270. Otto Cuntz concluded that the frequency with which the family names of commanders and other followers of Marc Anthony appear among the family names of the soldiers originating from Asia Minor. Ritterling). a John J. 14-17. Već spomenuti arheološki nalazi.C. Milošević 2003. dr. p. 55. Legio (E.ni u razdoblju između 35. clearly point to the prospects and importance of this site. 38. 96.52 U to bi se uklopila i neka razmišljanja o izgradnji tzv. 58 Nesselhauf 1941. koja je 56. 46. Ritterling).58 It is necessary to stress in this context that in the meantime we have at our disposal the fragments of the tegulae bearing the stamp of the legion VII Claudia pia fidelis found at Gardun and in Čitluk. Tončinić 2009. even though it was stressed on several occasions that the archaeological investigation Tončinić/ Babić/ Librenjak 2006. 528. Strobel 2000. Šašel 1974. 58 Nesselhauf 1941. 58 in order to replace the legion IIII Scythica in the province of Moesia. It remains open whether and to what extent the territory of the Aequum colony overlapped with the prata legionis of the legionary camp of Tilurium. odnosno spoznaje koju opasnost mogu predstavljati dvije legije u Dalmaciji.mzos. 287. podaci različitih putopisaca i starijih autora o vidljivim ostacima logorske arhitekture61 i rijetki do danas nad zemljom vidljivi ostaci jasno upućuju na potencijal i značaj ovog nalazišta. 66.55 Druga mogućnost je da je tek 61 premještena u Meziju kako bi zauzela mjesto legije V Macedonica koja je također premještena na Istok. However. od 2003.56 Karl Strobel smatra da je VII. na 57.C. iako je u više navrata naglašeno da je arheološko istraživanje legijskog logora Tilurija jedna od važnih zadaća budućih arheologa. v. ali i na mjestu Klaudijeve kolonije Aequum. Wilkes stressed in favour of the early departure that it may have been an aftermath of the Scribonianus’ plot.D. put it on the list of the possible monuments of the VII legion. 303. delmatskog limesa već za vrijeme pohoda Marka Agripe i Gaja Oktavijana 34-33. Following the battle of Actium in 31 B. Poslije bitke kod Akcija 31. obrazovanja i športa RH podržava kroz treće projektno razdoblje63. he already mentioned archaeological inds. 284. he exact time of the departure of the VII legion from the Roman province of Dalmatia is not known either. to serve Marc Anthony’s needs. Macedonica. while the young soldiers continued their service in Dalmatia. was during or immediately after the Dalmatian-Pannonian insurrection of A. Zaninović 1996a: 285. that is. the elder soldiers of Anthony’s legions were dismissed. which was likewise shifted east.59 Oni svjedoče o boravku i građevinskim aktivnostima legije nakon 42. 528. 49-50 cat. at the latest. which was moved to Armenia at the turn from A. 96.D. Ono se zasniva na zapažanju da je u Dalmaciji zabilježen relativno mali broj spomenika legije VII. Betz 1938. draws attention to both opinions. Wilkes i Marin Zaninović su naglasili mišljenja o još ranijem odlasku.D. v. 61 as a replacement for the legion V nu raspolažemo s ulomcima tegula s pečatima legije VII Claudia pia fidelis koji su nađeni na Gardunu i u Čitluku. i 32.56 Karl Strobel thinks that in Moesia the VII legion from the very start took over the camp in Viminacium. 66. Wilkes and Marin Zaninović put emphasis on the opinions about an even earlier departure in A. that is the recognition of the danger posed by the presence of two legions in Dalmatia. Ritterling).hr/zprojektiold/arh_dets. v. 96.zbrajanjem godina vojne službe koje su navedene na nadgrobnim spomenicima i datuma kada su pokojnici mogli biti unovačeni (35.C. Zaninović 1996a. Alföldy) stated that the alleged mark of the ninth legion could be read as an unknown domus.asp?trazi=tilurij&gdje=1&Submit=Pretrazi& ID=0130460 ) i od 2007. 38. Zaninović 1996a. 287. Fadić 1997. Wilkes 1969.D. 80. Ona se odvijaju u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Rimski vojni logori u Hrvatskoj (130-0000000-0777).60 All the mentioned reconstructions of former events connected with the Roman camp of Tilurium and with the stay of the Roman units in Illyricum and Dalmatia were based on a single scholarly discipline. Legio (E. and with this also in Tilurium.51 It nevertheless deserves mention that there are also other opinions based on the analysis of the tombstones of the VII legion.C. 74-75. Krista.53 agree that the latest plausible date for the arrival of the VII legion in Dalmatia. which the legion IIII Scythica left probably already in A. and John J. 287. no. 268-270. godine prije Krista već morala boraviti u Iliriku. Ritterling thinks that the VII legion left Dalmatia before A.D. i to već 45. 528. 55 · 46 · RE XII (1924-1925) 1619 s. Betz 1938. godine kada je bila pripojena Trakija.57 John J. kroz projekt Rimski vojni logori u Hrvatskoj (130-0000000-0777) (http://zprojekti.) – gives us the years in which speciic soldiers died in Illyricum. Ritterling smatra da je VII. 92-94.

hr/public/c2prikaz_det. At the same time certain questions received answers. stoljeća prije Krista. a u nekim grobovima su prepoznati i (rimski?) zidovi. Sanader/ Tončinić 2003. Sanader/ Tončinić/ Ožanić 2005a. 2003a. Županije Splitsko-dalmatinske i Grada Trilja. 2. Zaninović 1996a: 285. 2005b. U arheološkim iskopavanjima na području samog logora također nisu dokumentirane stratigrafske jedinice koje bi se mogle datirati u prapovijesno razdoblje. 2005b. Predrimskom horizontu pripada brončana primjerak grčko ilirski novac Pharosa iz 4. te budućim nalazima utvrditi kontekst koji nema ni jedan gardunski spomenik koji se čuva u muzejima.mzos.64 Istraživanja su potaknuta gore navedenim nedoumicama. 2008. 1.62 it commenced only as late as 1997. hr/zprojektiold/arh_dets. kat. je od izvanredne važnosti bilo konačno prekinuti odljev arheoloških nalaza s tog lokaliteta. Podrug 2010.) 65 Šimić-Kanaet 2003. Utvrđivanje kronologije gradnje kao i njene stratigraije. he investigations were stimulated by the above-mentioned uncertainties. he investigations unfold in the framework of the scientiic and research project Roman military camps in Croatia (130-0000000-0777). Sanader/ Tončinić/ Ožanić 2005a. ali dosadašnji rezultati i studije pokretnih te nepokretnih nalaza pokazuju da Gardun krije impozantne ostatke rimske logorske arhitekture i vojne opreme.v. Usporedi i Šeparović 2006. ali su otvorena i brojna nova. Betz 1938. Pregledima područja oko crkve sv. Sanader/ Tončinić 2003. ali pojedinačni nalazi jasno upućuju na zaključak da je taj prostor bio nastanjen i puno prije dolaska Rimljana. br.org/ s. To deinitely ascertain the position and parameters of the former Roman legionary camp. and the researchers were faced with several objectives. and to use the future inds to try to contextualize the inds from Gardun kept in various museums. 2. Since then. Sanader/ Tončinić/ Demicheli/ Miloglav 2007.64 of the legionary camp of Tilurium was a major task facing future archaeologists. hr/zprojektiold/result_det. Istraživanjima je obuhvaćen samo mali dio nekadašnjeg logora. supported by the Croatian Ministry of Science. 8–9. 2002c. 109. 64 Sanader 1998.fastionline. Dr.04. from 2003 to 2006 through the project Roman military camps in Croatia – Tilurium (130460) (http://zprojekti. 46. 2-6.2010.fastionline. but many new ones were also raised. 62 Gunjača 1937. 2009. It was crucial to inally put an end to the drain of archaeological inds from that site. 2009.asp?trazi=130666&gdje=1&ID=1071 ). 2008. 2000b. has carried out systematic archaeological investigations at Tilurium. ali dokumentirane su i pojedine kamene alatke poput ulomka od opsidijana (?)66. but the results obtained so far and the studies of movable and immovable inds show that Gardun hides imposing remains of Roman camp architecture and military equipment. the most important being: 1. 3. 2003a. ali su uz rimske spolije nađeni i ulomci rimske keramike. Gardun (09.68 he investigations covered only a small part of the former camp. with the support of the Ministry of Culture of RC. Usporedi i http://www. I kao 3.67 Za sada ostaje otvoreno jeli se rani primjerci rimskog republikanskog novca također mogu pripisati predrimskom horizontu. 2001b. 2001b. Sanader/ Tončinić/ Ožanić/ Miloglav 2006.mzos. Compare also http://www. the Department of Archaeology of the Faculty of Philosophy of the University in Zagreb.) · 48 · · 31 · .04. Gardun (09. 2010. Sanader/ Tončinić/ Demicheli/ Miloglav 2007. 2000b.mzos. Prvenstveno se to odnosi na nalaze keramike65. 2001a. 66 Sanader/ Tončinić/ Demicheli/ Miloglav 2010. a pred istraživače se postavilo više ciljeva.org/ s. ili 3. none of which comes from a known context. Sanader/ Tončinić/ Ožanić/ Miloglav 2006. Petra za sada nije potvrđena prapovijesna gradina. kat. 68 Šeparović 2010.2010. Konačno utvrđivanje položaja i parametara nekadašnjeg rimskog legijskog logora. 63 From 1997 to 2002 through the project Roman military camps in Croatia – Tilurium (130666) (http://zprojekti. od kojih kao najznačajnije valja istaknuti slijedeće: 1.potporu Ministarstva kulture RH. under the management of Prof.asp?trazi=tilurij&gdje=1&Submit= Pretrazi&ID=0130460 ) and since 2007 through the project Roman military camps in Croatia (130-0000000-0777) (http://zprojekti. Ujedno su dobiveni odgovori na pojedina pitanja. the Split-Dalmatia county and the town of Trilj.v. Mirjana Sanader.asp?cid=1&psid=31&ofset=20&I D=1470 ) 64 Sanader 1998. br. 2002c. Education and Sports through the third project period63. 2010. 2001a. To determine the chronology of construction as well as its stratigraphy. 67 Šeparović 2010.asp?cid=1&psid =31&ofset=20&ID=1470 ) public/c2prikaz_det.

20-0. Da bi se nivelirao terena prostorije su ispunjene kamenom.70 Položaj navedenih bedema i prirodna koniguracija terena na sjeveru i istoku upućuju na zaključak da je logor zauzimao površinu od oko 12 ha. Riječ je o ostacima masivnog zapadnog logorskog bedema. he visible remains allow one to put forward an ideal reconstruction of the western rampart and to document its course. and (Roman?) walls were recognized in some of the graves. 70 Sanader/ Tončinić/ Ožanić/ Miloglav 2006.71 It is interesting in this context that 12 ha is also the size assumed for Burnum. istražena građevina s nizom zanimljivih konstruktivnih rješenja. 21-31. 1. Zid je izgrađen od većih blokova kamena. drugi legijski logor u provinciji Dalmaciji.73 Na osnovi komparativne analize tlocrta 69 Sanader 2003a. he archaeological excavations within the camp have likewise yielded no stratigraphic units attributable to the prehistoric period. a na nekim mjestima se prepoznaje još jedan konstruktivni detalj . but there were also stone tools. Vidi se srž bedema izrađena od nabacanog kamenja zalivenog vezivom (slika ??). One vidljive na licu zidova međusobno su povezane gredama koje prolaze okomito kroz zid.40 m wide foundation was documented in the southeastern part of the camp. osim segmenta južnog bedema.15 m wide. 109. 80-81. 42. Podrug 2010. Sanader 2009. but the fragments of Roman pottery were found in addition to Roman spolia. one uglavnom variraju između 20 i 25 ha71. Usporedba s tlocrtima rimskih legijskih i drugih vojnih logora upućuje na zaključak da se ovdje nalazila vojnička spavaonica (centuria). Cambi/M. Johnson 1987. br. 68 Šeparović 2010. 21-31. 70 Sanader/ Tončinić/ Ožanić/ Miloglav 2006.Na samom zapadnom kraju seoske ceste. 73 65 69 Sanader 2003a. Miletić/J. 2-6. 33. Maršić/Ž. 72 N.72 he surveys of the area around the St. cat. 37-40 sl.20 . the second legionary camp in the province of Dalmatia. Campbell 2006. Campbell 2006. Sanader/ Tončinić 2005. his primarily applies to the ceramic inds65.69 U jugoistočnom dijelu logora dokumentiran je segment zida širine 3. he dimensions and position of the wall point to the conclusion that this is the southern rampart of the camp. .40 m. Temeljem vidljivih ostataka može se predložiti idejna rekonstrukcija zapadnog bedema i dokumentirati pravac na kojem se pružao.66 A bronze Greek-Illyrian coin from the 4th-3rd cent. from Pharos is another ind attributable to the pre-Roman horizon. a u tom je kontekstu zanimljivo da se površina od oko 12 ha pretpostavlja i za Burnum.70 he position of these ramparts and the natural coniguration of the terrain in the north and east point to the conclusion that the camp covered the surface of around 12 ha. which have remained preserved above ground to this day. 67 Šeparović 2010. he remains belong to a massive western camp rampart. B. kat. nalaze se rijetki ostaci logorske arhitekture koji su do danas sačuvani nad zemljom. istraživanja pokazuju da se ispod ove terase prema sjeveru nastavlja niz paralelnih prostorija/građevina. Even though the surface areas of legionary camps difer. 72 · 30 · · 51 · N. 42. 2 i 3. Dimenzije i položaj zida upućuju na zaključak da je riječ o južnom bedemu logora. Šimić-Kanaet 2003. Maršić/Ž. with a 0.69 A wall segment 3. Johnson 1987. Cjelovito su istraženi. and another construction detail – the impressions of massive timber beams built into the rampart are recognizable at places. he wall was built of larger blocks of stone. no. U zidove su ugrađene drvene grede.67 It presently remains open whether the early specimens of Roman Republican coins can also be ascribed to the pre-Roman horizon. Glavičić/D. and the foundation consists of stones of various size without mortar. Iako se površini legijskih logora međusobno razlikuju.C. they mostly vary between 20 and 25 ha. Sanader/ Tončinić 2005. 71 Usporedi Baatz 1962. Usporedi Petrikovits 1975.0.72 U jugoistočnom dijelu nekadašnjeg logora je. he still visible core of the rampart consists of mortar-bound rubble. Južni i istočni zid poduprti su kontraforima. a temelji od kamenja različitih dimenzija bez žbuke. No. 33. konzervirani i rekonstruirani samo južni i istočni zid te prostorija koju oni zatvaraj. such as an obsidian fragment (?). Miletić/J. Glavičić/D. 66 Sanader/ Tončinić/ Demicheli/ Miloglav 2010.68 he extreme western end of the village road (position ??) contains the rare remains of the camp architecture. Peter’s church have not conirmed a prehistoric hillfort. but individual inds clearly point to the conclusion that this area had been inhabited long before the Romans arrived.otisci masivnih drvenih greda koje su bile ugrađene u bedem (slike ??). Compare also Šeparović 2006. Cambi/M. 71 Compare Baatz 1962.15 m s temeljnom stopom širine 0. 80-81. Zaninović 2007.

U sjeverozapadnom kutu logora samo su dijelom istraženi ostaci cisterne s potpornim stupovima koji su nosili svod i kanalom kojim je voda vjerojatno otjecala prema središtu logora. on which one can recognize the rear of a bull depicted with white and light red tiles on a black background. the investigations showed that a series of parallel rooms/structures continue northwards from beneath this terrace. the remains of a cistern with supporting pillars that carried the roof and a canal that probably carried water to the centre of the camp. hese fragments bear witness to the presence of two mosaics predating the one with the bull depiction. as well as the room they enclosed. A. nadgrobnim spomenicima. A comparison with the layouts of Roman legionary camps and other military camps points to the conclusion that a military dormitory (centuria) was situated there. zidova dokumentiranih na parceli zapadno od njega. Za razliku od njih se sitni arheološki nalazi mnogo lakše mogu povezati s vojskom jer su tipični za rimske vojne logore. a ostaci njenog zapadnog zida sa zanimljivim otiscima drvenih greda također su očuvani do danas. 2 and 3. the excavations were also carried out on a structure lying parallel to the Zaninović 2007. 190 Fig. 129.D. ground plan of the geophysical investigations on the same plot. small archaeological inds can be associated with the military much more easily because they are typical for Roman military camps. In the northwestern part of the camp. western rampart. his includes fragments of ceramic and glass vessels. oriented north-south and laying adjacent to the previous ones.73 Based on the comparative analysis of the layout of Roman architecture on the position ??. 127. Polje je okruženo rubom na koji se nadovezuje niz crnih i bijelih rombova. st.75 Osim navedenih.74 U središnjem dijelu logora nađeni su ostaci podnog mozaika (položaj 3). he stratigraphic units into which the wall foundations of these structures were dug yielded most of the Roman military equipment and weapons found at Gardun. Riječ je o ulomcima keramičkih i staklenih posuda. until the end of the 1st century A. · 52 · · 53 · . Johnson 1987. 192 Fig. iskopavanja su se vodila i na jednoj građevini koja je paralelna sa zapadnim bedemom. Roman weapons and parts of Roman military equipment as well as a number of other objects. he remains of a loor mosaic (position 3) were found in the central part of the camp. Sačuvan je ulomak središnjeg polja na kojem se prepoznaje stražnji dio bika prikazan bijelim i svijetlo crvenim kockicama na crnoj podlozi. 37-40 sl. fragments of construction ceramics and architectural elements in stone. po. pol. Ovi ulomci svjedoče o postojanju dva mozaika koji su stariji od onog s prikazom bika. 74 Sanader/ Tončinić/ Demicheli / Miloglav 2008. tlocrtnog prikaz geoizičkih istraživanja na istoj parceli. terrain coniguration and the characteristic layouts of Roman legionary camps. hese remains can be attributed to the Roman military architecture only based on a comprehensive comparison with other military camps.D. ali ujedno i o najintenzivnijem životu tokom 1. It had wooden beams built into the walls. when the VII legion resided in Gardun. 73 Sanader 2009. Compare Petrikovits 1975. were only partly investigated. hey bear testimony to the fact that Gardun was settled throughout the antiquity. st. one can assume that west of the position ?? lay a complex of six dormitories of a legionary cohort. However. 75 Matulić 2010. Johnson 1987.. 127. Slijed tilurijskih mozaika se prema provedenoj analizi može okvirno smjestiti s prijelaza 1. legija. prije Krista pa do kraja 1. B. Krista. coins. cu. Only the southern and eastern walls. and the remains of its western wall with interesting impressions of timber beams have likewise remained preserved to this day. he analysis places the sequence of the mosaics from Tilurium approximately from the turn of the 1st cent. he south and east walls were supported with counterforts. nov- In addition to the mentioned positions.C. a nadovezuju se na prethodne.74 In addition to a segment of the south rampart. po Kristu. were thoroughly investigated. Oni svjedoče o naseljenosti Garduna tokom čitave antike. tombstones. rimskom oružju i dijelovima rimske vojne opreme te raznim drugim predmetima. kada ja ne Gardunu boravila VII. 75 Matulić 2010. zapadno od položaja ?? se može pretpostaviti sklopa od šest spavaonica jedne legijske kohorte koje su položene u smjeru sjever-jug. hose visible on the wall face were interconnected with beams set vertically through the wall. A fragment of the central ield remained preserved. Two mosaic fragments with diferent motifs were found in the bed of this mosaic – a small one with blue tendrils on a white background and a larger one with alternating rectangular ields in various colours. the excavation in the southeast part of the former camp revealed a building exhibiting a series of interesting constructional details.75 Do sada su istraženi samo manji dijelovi arhitektonskih ostataka koji se za sada samo podrobnom usporedbom s drugim rimskim vojnim logorima mogu pripisati rimskoj vojnoj arhitekturi. Only a limited part of the architectural remains have been investigated so far. 1.rimske arhitekture na položaju ??. 190 sl. conserved and reconstructed. the walls documented on the plot of land west of it. U podlozi ovog mozaika nađena su dva ulomka mozaika s različitim motivima – jedan mali s plavim viticama na bijeloj podlozi i jedan veći na kojem se izmjenjuju pravokutna polja različitih boja. and that life was most intense during the irst half of the 1st cent. Iz stratigrafskih jedinica u koje su ukopani temelji zidova ove građevine potječe većina rimskie vojne opreme i oružja koji su nađeni na Gardunu. he ield is surrounded by a border from which continues a series of black and white rhombuses. koniguracije terena te karakterističnih tlocrta rimskih legijskih logora. Unlike those. 74 Sanader/ Tončinić/ Demicheli / Miloglav 2008. 192 sl. he rooms were illed with stone in order to level the terrain. 129. ulomcima građevinske keramike i kamenih arhitektonskih elemenata. st.

Katalog Nalaza The Catalogue of Finds Gardun – antički Tilurium Gardun – The Ancient Tilurium .

Ritterling 1913. 1. Unz&Deschler-Erb 1997. pretorijanci i ratna mornarica u rimskoj vojsci rabili balističke sprave. R. dužina glave: 3. Pripada nešto rjeđoj inačici s trnom za nasad. širina glave 1. 142-143. Roma sul Danubio 2002. debljina glave u najširem dijelu: 1. Bishop &Coulston 2006. 44 – 46. 5 (Sisak). dužina tuljca: 4. težina: 20 g 6. 24. Sačuvan je vrh strijele rombične glave. 2. Vrh balističkog projektila Gardun (Tilurium). 3. Objava: Ivčević 2005. Objava: Radman-Livaja 1998. 431 – 458 (Vindonissa). od kojih su još 4 sačuvane u cijelosti. 24. T. 245. težina: 40 g 1. MCK. ig.4 cm. MCK-B910 željezo dužina: 14.4 cm. što ga datira u carsko doba. 146. ig.1 (Qasr Ibrim). 93. 1921. promjer tuljca: 1 cm. dužina glave: 5. dok je nasad izveden u obliku tuljca. IV a.2 cm.. st. 88-89. 219-222. šiina tuljca: 0.-L. 135. Zanier 1994. Deschler-Erb 1999.-L. Vjerojatno se može dovesti u vezu s legionarskom posadom Tilurija te ga je stoga moguće datirati u 1.6 cm. st. 6. točnije piramidalnom glavom i nasadom na tuljac te težinom i dimenzijama. 34. Riječ je o projektilu s nasadom na tuljac čiji je vrh u obliku malog kaveza bio formiran od 6 šipki.4 cm. ovaj predmet odgovara tipičnim rimskim balističkim projektilima.9 cm. naš se primjerak može datirati u prve dvije trećine 1. 5. R.9 cm. 88-89.3 cm. Vrh je zaravnjen. H 6174 željezo dužina: 7. Glava i trn sulice su četvrtastoga presjeka. 2 (Oberammergau). 135. 9.7 cm. trn je nešto širi u dijelu uz glavu. 589. 9. 1. s tuljcem za nasad. 94. 266. R. T. Obzirom da su samo legije. te glavom dvostruko dužom od trna.: James 1983. je jedan od rijetkih sačuvanih primjeraka iz rimskog vremena.2 cm. To je ujedno i razlog da ga se veže uz nazočnost legionarske posade u Tiluriju pa ga se vjerojatno može okvirno datirati u kraj 1. promjer tuljca: 1. 1.3 Lit. T. B-923 željezo dužina: 10. MCK. MCK. 28 (Hofheim). st. 848. Vrh strijele Gardun (Tilurium). Harnecker 1997. 223. S. Objava: Radman-Livaja 1998.6 cm. 160. XVII. 2. težina: 65 g 1. S obzirom na dimenzije možemo pretpostaviti da je riječ o balističkom projektilu.. T.1 cm. debljina trna u najširem dijelu: 0. pr. Vrh balističkog projektila Gardun (Tilurium).: Behrens 1912.: Bishop &Coulston 2006. dužina trna: 2. Radman-Livaja 2001. 135. Objava: Radman-Livaja 1998. T. st. Tudor 1964. T. 18 (Racari).-L. 79. Kr i prvu polovinu 1. 1. a glava je izduženog piramidalnog oblika. 167. Lit. 134-135 Glava ovog projektila ima četvrtasti presjek te je tipičnog izduženog piramidalnog oblika. 849 (Haltern). Coulston 1985. T. S obzirom na dimenzije i težinu. 3. 168-170 I. 168-170 I. 241. 26. 41 (Mainz). Sivec 1997. 6 (Ljubljana). James &Taylor 1994. ig. 4.7 cm. st. I. tzv. · 56 57 · . 5 Lit. T. AMS. težina: 40 g 1. očito je riječ o projektilu namijenjenom odapinjanju iz balističkog stroja. st. 2 Lit. promjer tuljca: 1 cm. 1. težina: 50 g 1. Vrh balističkog projektila Gardun (Tilurium).3. st. AMS. odnosno u vrijeme boravka legije u Gardunu. 223. st. 22.6 cm. 17. Zapaljivi projektil Gardun (Tilurium). H 6012 željezo dužina: 8. B-924 željezo dužina: 9. Pripada skupini strijela I. T. st. 125 (Aquilea) Ovaj zapaljivi projektil. T.: Bishop & Coulston 2006. 3. T. Svojim izgledom. malleolus.

T. S. I. XXVIII. Galliazzo 1979. 24. Feugère 2002. 11. 152. S.Erb 1997. Jelovina 1976. Vrh strijele Gardun (Tilurium).). T. st. Vrh strijele Gardun (Tilurium). T. 8. 361. 9 (Treviso). Voirol 2000. odnosno od 9. do 12. T. . teško je odrediti jesu li ih rabili vojnici kao dio naoružanja ili su služile za lov. 8 (Gardun). 14. 167. T. T. 17. 28.. 2. T. najzastupljeniji su tip vrhova strijela.. 5. 24.. T.: Behrens &Brenner 1911. st. ig. 3. T. s tuljcem za nasad. 59. 6. 3. a u starohrvatskim nekropolama 8. st. 23. širina: 2. Premda se ovaj oblik oružja ne može datirati prema tipološkim oznakama. Unz &Deschler . III. (Avenches). a javljaju se i u 4. Lit.. 25. i prve polovice 9. pripada skupini koja se javlja od 2. I. 537.: Alicu et alii 1994. 133.: Marušić 1967.2 cm. 2 cm 7. T. Belošević 1980. To nam omogućuje da nastanak našeg primjerka smjestimo u ranobizantsko justinijansko vrijeme. 210-211. 338-341. u nekropolama 7. Radman-Livaja 2004. 20. 171. Popović 1999. I Langobardi 1990. MTK 965 željezo dužina:7. 2004. Unz &Deschler. Koščević 2000. Belošević 1985. 153. a takav se oblik nije upotrebljavao za bacačke sprave. 239. 319. (Vindonissa). godinu vladanja (556. 9. Sivec 1997. T. Henderson 1949. T. 13. st.10. 1998. st. Listolika plosnata strijela. naš primjerak je precizno datiran zbog okolnosti nalaza. T. st.: Fingerlin 1972. Naime. st. 19.5 cm. T. T. ig. 63 Objava: Ivčević 2005. st. 6. 22. 343-358.. Dolenz 1998. Njezine dimenzije i težina također upućuju na to da je vjerojatno bila strijela za ručni luk. 7 (Mainz). Obzirom da je naš primjerak pronađen u vojničkom logoru možemo ga odrediti kao vojničku strijelu i datirati u vrijeme trajanja rimskog logora Tilurij. 362. LXI. pr. Metalni nalazi. 92. T.5 cm. 166. ig. – 4. 1-2. grob 112. br. 150. XXV. XXVII. 1. st. S. u:Tilurij 3 (u pripremi) Lit. st. 2. gdje su datirane u 6. promjer tuljca: 1. s plosnato raskovanom glavom. 67. Vrh strijele s krilcima u obliku lastavičjeg repa i tuljcem za nasad pripada razdoblju srednjeg vijeka. 69. Harnecker 1997.3 cm 1. XXX. 112. T. Metalni nalazi. T. 293 (Richborough). Obično se željezni vrhovi strijela u obliku lastavičjeg repa okvirno datiraju od 7. 239.Erb 1997. T. i 8. st. 23-24. Kr.-5./557. T. 1 Lit. kat. ig.. 8.08 g 1. I. H 5995) i Justinijanovim novcem datiranim u 30. 4. u:Tilurij 3 (u pripremi) Lit. Objava: Ivčević. XXIX. AMS. · 58 59 · . 226. debljina: 0. 19. do 10.. 4. a kao i za koplja. T. Vrh strijele Gardun (Tilurium). 4. LIX. 2. 1 (Ljubljana). Unz &Deschler-Erb 1997. g. T. 77. Prema sačuvanom dijelu mogla je pripadati tipu Zanier 2 ili 3. 25. 5. 2 Objava: Ivčević. MTK 52 željezo dužina: 2. IX. a kako za gardunski primjerak nemamo precizne podatke o okolnostima nalaza moguća je jedino okvirna datacija..7. težina: 1. Deschler-Erb 1999. 11. Vrhove strijela nije moguće precizno datirati na osnovu tipologije. T. pronađen je u Gardunu. 5. st. javljaju se u kasnoantičkim utvrdama. Objava: Šeparović 2003. 13. st. i traje do 4. Glava je rombična i plosnatog je presjeka. širina: 1. 72. 91. I. Trobridna strelica s nasadom na trn. zajedno s vrhom koplja (AMS. Listolike strelice plosnatog vrha nepromijenjene su u uporabi od prapovijesti do srednjeg vijeka. koji traju od republikanskog doba do 3.6 cm.75 cm. st.. 15. Bekić 1998. te ih je izvan konteksta teško datirati. M172 S. H 6010 željezo dužina: 7. 814 (Haltern). 336. 4. ig. Takve su strijele na nekim lokalitetima datirane već od 5. 812. br. Bekić 1998.

Ovo koštano ojačanje vrha kompozitnog luka nije sačuvano u cijelosti jer mu je odlomljen donji dio no vrh s utorom za napinjanje tetive je dobro sačuvan.7 cm. br. T. 222-259. 152. 1. Behrens &Brenner 1911. Koštano ojačanje kompozitnog luka Gardun. H 5995 željezo dužina: 29. rubovi vrha su oštećeni. 35. Fingerlin 1972. 8 (Richborough) Ovom koštanom ojačanju vrha kompozitnog luka također nedostaje donji kraj. a različiti oblici i veličine uvjetovani su namjenom koplja jer se rabilo kao bacačko oružje. R-L. Objava: Radman-Livaja 1998.). 134-135 I. 231. To nam omogućuje da nastanak našeg primjerka smjestimo u ranobizantsko justinijansko vrijeme.: Coulston 1985. Listoliko koplje s tuljcem za nasad. Reddé et alii 1995.5 cm 1. bi moglo biti prihvaljiva datacija. IVa. 222-259. Henderson 1949.. Harnecker 1997. B-856 kost dužina: 8. Bishop &Coulston 2006. Koplje je u rimskoj vojsci bilo dio pješačke i konjaničke opreme.-L. T. 17. st. inv. T./557. 800. 134-135. širina: 1. T. dužina tuljca: 11. 374 (Blajići. XC. godinu vladanja (556. MCK. 20-21. 1. MCK-B-857 dužina: 10. 222-223. širina:1.R. 1921. 230. 145. MCK. promjer tuljca u najširem dijelu: 2. T. T. 2. 11 (Hofheim). zajedno s vrhom strijele (AMS. st. T.? Objava: Ivčević 2005. 222-223. a uzdužno rebro snažno istaknuto. 14. težina: 155 g 6. 10. ig. Bishop &Coulston 2006. MCK. Deschler-Erb 1999. 287 (Richborough). Koštano ojačanje kompozitnog luka Gardun (Tilurium). 88. T. R. naš primjerak je precizno datiran zbog okolnosti nalaza. T.2 cm. Premda se ovaj oblik oružja ne može datirati prema tipološkim oznakama. 262–269 (Vindonissa). 164 I. 3 (Dangstetten). širina vrha u najširem dijelu: 3. Ritterling 1913. Chadwick Hawkes &Clough Dunning 1962–1963.? 12. 43. 12-13 (Alésia).5 cm. Vrh koplja Gardun (Tilurium). 28. LVIII. za uporabu u kasnoj antici: Milošević 1998. T. Ukoliko ovaj nalaz vežemo uz nazočnost druge kohorte Kiresta (cohors II Cyrrhestarum) u Tiluriju.5 cm. 1 (Hedderheim). 1. 804 (Haltern). 134-135. MCK-B-855 kost dužina: 13. dužina vrha: 17. 167. Objava: Radman-Livaja 1998. T. 1.: Coulston 1985.11 (Carnuntum).4 cm. 164 I.8 cm 1.7 Lit. 90. 222-259. 66-68.4 Lit. 16. 2. 75. 88. 7. 222-223. 8-9. Roma sul Danubio 2002. T. širina: 1. Petru 1972.7 cm. st. 1. 115. 6. ig. Krušvar). T.. ? Ovaj koštani komad je vjerojatno ojačanje drška luka.6 cm 1. 255–258. 26 Lit.: Coulston 1985. T. naknadno slijepljenih prilikom restauracije. 4 (Mainz). Bishop&Coulston 2006. Pronađen je u Gardunu 1921. ig. H 6010) i Justinijanovim novcem datiranim u 30. ali i za borbu izbliza. 1 Lit. st. S. XVII.2 cm. 88. st. AMS. Unz &Deschler-Erb 1997.9. Koštano ojačanje kompozitnog luka Gardun.-L. 151. a sačuvani dio je slomljen u dva dijela. Fisher 1973. Objava: Radman-Livaja 1998. 11. I. 10.6 cm. Radman-Livaja 2004. · 60 61 · . Oštećen je na oba kraja pa je teško procijeniti izvorne dimenzije. 7.

-5. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. T. 6. T. Roma sul Danubio 2002. Objava: Ivčević. 18.11 (Carnuntum). 287 (Richborough). Dolenz 1998. T. promjer: 1. 115. dužina vrha: 12. 90. 9. 287. 255–258. T. Roma sul Danubio 2002. 2. XVII. T. 10. Vrh koplja Gardun (Tilurium). Unz &Deschler-Erb 1997. ig. 2004. širina vrha u najširem dijelu: 2. Harnecker 1997. 90. T. 10.-5. MTK 968 željezo visina: 5. 2. težina: 75 g 1. 66-68. 115. 145. pr. 167. ig. 167. 16. 26 – 28 Objava: Ivčević 2005.5 cm 1. T. Ivčević 2005. 800. S. promjer tuljca: 1. tuljac je oštećen. 6. Listoliko koplje s tuljcem za nasad. 804. Lit. 28.5 cm.2 cm.4 cm. T. AMS. 35. Unz &Deschler. 27 Lit. T. 13-14. Hawkes &Dunning 1964. 75. ig. 825. M 57 – M 61. 115. Petru 1972.13. st 15.: Behrens &Brenner 1911. Metalni nalazi. Petru 1972. T. Reddé et alii 1995. 151. T. 6. 35. 255–258. st. 1 (Hedderheim). dužina vrha: 13. M 64 – M 74. T. LVIII. na sredini koplje ima rebro. 12-13 (Alésia). 16. T. ig. 12-13. ig. širina vrha u najširem dijelu: 3. 8-9. širina u najširem dijelu 3 cm. 91..: Behrens &Brenner 1911. T. XVII. von Schnurbein et alii 1995. na mjestu gdje je spojen nalazi se prorez. dužina tuljca: 8.9 cm. 4. 7. 152. Harnecker 1997. Henderson 1949. 7-8. 2. 43. · 62 63 · . 16. 145. 800. Reddé. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. 1-3. 1. 11. ig. 262–269 (Vindonissa). 2. Dolenz 1998. T. ig.5 cm. T. T. H 5996 željezo dužina: 22. M 39. Behrens &Brenner 1911. Fingerlin 1972.9 cm.3 cm. Radman-Livaja 2004. 10-12. 262–269 (Vindonissa). 235. 262–269. Bishop 2002a. 30-31.11 (Carnuntum). T. Henderson 1949. 145. ig. 2. 28. Listoliko koplje s tuljcem za nasad koji je prilično oštećen i nedostaje mu jedan dio. uzduž vrha jedva je vidljivo rebro. ig. I. Deschler-Erb 1999.4 cm.: Behrens &Brenner 1911. 152. IVa. 28. 4 (Mainz). LVIII. Vrh koplja Gardun (Tilurium). st Željezno ojačanje dna koplja (petica) u obliku je tuljca koji je na vrhu zaoštren. 227. 2. 75. 3. 10. 16. 115. Reddé et alii 1995. Ritterling 1913. 2002. T. T. 1. 4 (Mainz).-5.3 cm. nedostaje gornji dio. 8-9 Objava: Ivčević. tuljca 1 cm 1. 231. I. S. 152. T. Simon 1968. 2. 28. T.1 cm. 3. 314. promjer tuljca u najširem dijelu: 1. T... T. 287 (Richborough). T. 8. T. T. 151. 4. 167. 10. 19.. Petru 1972. 1. 1. 255–258. 17. Ritterling 1913. T. 20-21. 14. AMS. 1. Sivec 1997. Vrh koplja Gardun (Tilurium). T. T. Ritterling 1913. 18. 43. H 5998 željezo dužina: 20.3 cm. Unz &DeschlerErb 1997. 78. 7. T. 66-68. 12-13 (Alésia). T. Bekić 1998. ig. ovalnog presjeka. Fisher 1973.31. IVa. T. 35. 10 14. XC. d S. Henderson 1949.-5.5 cm. 17. XC. RadmanLivaja 2004. 4. Harnecker 1997. dužina tuljca: 7. DeschlerErb 1999. ig. 11 (Hofheim). 152. 804 (Haltern). 9. T. težina: 60 g 1. 301-303. Unz 1975. ig. 315. T. Petica koplja Gardun (Tilurium). 11 (Hofheim). XC. MTK 966 željezo visina: 16. 17. I. 231. st. LVIII. 1. XVII.Erb 1997. Radman-Livaja 2004. ig. Listoliko oblikovan vrh koplja. Fisher 1973. 20-21. 28. Objava: Ivčević 2005. Metalni nalazi. Unz &DeschlerErb 1997.

115. prvo se sužava. Bočne strane bodeža su.-5. Rukohvat se od jabučice do križnice lagano sužava. Bekić 1998. ig. dužina korica: 16. 1. 3 Literatura: Unz &Deschler-Erb 1997. 10.5 cm. 3.5 cm. Unz &Deschler. Objava: Šeparović 2003. 315.6 cm. Sivec 1997. 156. na mjestu gdje je spojen nalazi se prorez.-5. I. M 64 – M 74. Dolenz 1998. T. 21.6 cm. T. Petica koplja Gardun (Tilurium).20.9 cm. 7. težina 29. koža. Rukohvat je ukrašen tauširanim linearnim motivima od srebrene i bakrene žice. MTK 969 željezo visina: 9. 9. 82-84. Kr.Erb 1999. d S. Objava: Šeparović 2003. Bishop 2002a. bakrena slitina. 7. Harnecker 1997.9. 2000. Unz 1975. zatim širi. M 64 – M 74.Erb 1997. Donja dva okova u ušici imaju sačuvanu po jednu Željezno ojačanje dna koplja. T. 3. 1. T. srebro. T. emajl ukupna dužina: 26. T. T.: Behrens &Brenner 1911. Po sredini rukohvata je elipsasto proširenje s jednom zakovicom u središtu. širina korica: 5. 5103 željezo. 301-303. 235. promjer: 1. I. drvo. Poredane su po tri u nizu jedna ispod druge. MCK. ig. debljina križnice: 1.4 cm 1. Vojnički bodež (pugio) Korito Cetine kod Trilja. sačuvano i cijelosti. 1999.2 cm. Radman–Livaja 2004. 9. pr. T. T. težina: 3. ig. 301-303. 31. st. ig. 10. Unz 1975. 2. 91. Dolenz 1998. 78. 825. 7.-5. Na početku drške je jabučica na čijem vrhu su postavljene tri zakovice u nizu jedna do druge i ukrašene crvenim emajlom. 1. 1. · 64 65 · . Vojnički bodež s koricama. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. T. 21. 2 Lit. st. MTK 559 željezo dužina: 5. 28. 31. 28. Ojačanje dna sulice s kuglasto naglašenim dnom. 2. T. T. Petica (željezno pojačanje dna koplja) u obliku je tuljca koji je na vrhu zaoštren.5 cm. 1999. Širina korica bodeža se naizmjenice sužava i širi. 18. Deschler. 2.. 399-406. dužina drške: 10 cm. Sastoji se od drške s križnicom i sječiva u koricama. Petica sulice Gardun (Tilurium). 235. Metalni nalazi. težina: 5. T. MTK 541 željezo dužina: 4 cm. Sivec 1997. 18.: Behrens &Brenner 1911. Harnecker 1997. st.1 cm. težina: 290 g kraj 1. ig. 115.Erb 1997. promjer: 1. MTK 540 željezo dužina: 4. 825.. Križnica je postavljena vodoravno na rukohvat i lagano je povinuta prema koricama. 7. 34 g 1. Na polukružnoj pločici jabučice su još dvije zakovice između kojih je motiv trozuba izrađen tauširanom bakrenom žicom. T. 8. pr: 2. 3. debljina korica: 1. T. 4 Lit. Okove pridržavaju zakovice jednake onima na dršci bodeža i ukrašene crvenim emajlom.: Unz &Deschler-Erb 1997. na mjestima gdje su korice bodeža najšire ojačane okovima..9 cm. T. Objava: Šeparović 2003. T. 26-27 S. 2004. 19. T. Petica sulice Gardun (Tilurium). 17. 18. M 57 – M 61. 9. da bi se prema odlomljenom kraju bodeža opet suzila. 315.-5.1 cm. 399-406 Objava: Ivčević. Unz &Deschler. S. a duž čitave duljine ima konveksan poprečni presjek.. Petica koplja Gardun (Tilurium). Donji dio korica bodeža nedostaje.66 g 1. M 57 – M 61. 2..22 g 1. Bekić 1998. ig. Bishop 2002a. I. 78. promjer: 2. 18. 8. nedostaje gornji dio. I. st. Ojačanje dna sulice s kuglasto naglašenim dnom. 91. d S. 21. 18. Na stražnjoj strani drške nalaze se dvije zakovice koje su spajale vanjski okov s jezićcem i drvenim pločicama. T. st.

Treće polje je ukrašeno istim motivom kao i prvo polje. Vrh je u obliku spljoštene kugle iznad koje je četvrtasti dio ukrašen urezanim linijama na rubovima. a s jedne strane sačuvana zakovica. 48. Müller 2002. Bishop &Coulston 2006. Donji dio okova ukrašen je s rombom kojeg uokviruju dvije vodoravne trake koje se nastavljaju u vrpčaste volute s krajevima izvijenim prema unutrašnjoj strani. Objava: neobjavljen Lit. Radman . T. 44. 75. 2003.2 cm 2. Deschler-Erb 1999. 1. 172. 1. 423. 157. L. 193. Milošević 2008.8 cm prva polovica 1. Okov korica mača Gardun (Tilurium). ig. te uz rubove po jedno plitko rebro. 135. Radman-Livaja 2004. T. MTK 971 bronca visina: 2.5 cm 1. 59. S. T. 11.Erb 1997. 22. st. 15. 127. težina: 3. 165-166 S. MTK 43 bronca dužina: 7.. Unz &DeschlerErb 1997.2 cm. pol. Prvo polje je kvadratnog oblika s rozetom obrubljenom vegetabilnim motivima. I. Metalni nalazi. Cijela prednja strana korica bodeža bogato je ukrašena tauširanjem (umetnutim srebrnim i bakrenim nitima) i podijeljena na četiri polja. na krajevima savijen. T. 8. MCK. Dno korica mača Gardun (Tilurium). Ukrasni okov korica mača bronca Gardun (Tilurium). 83-86. 81.Erb 1997. 5-13. vjerojatno od lemljenja. 137. 176-179.: Scott 1985. 112. 128. 25. 1. Kr. Objava: Ivčević.. Obmann 2000.5 cm. 5 Ulomak okova korice mača izrađen od brončanog lima.2 cm. 49. L. 121. st. 38. Objava: Ivčević.: Ritterling 1913. T. 9. 150. 31. 10. T. visina: 1. 86. 2082 (Vindonissa). Bishop &Coulston 2006. širina: 0. T. 8. · 66 67 · .74 g kraj 1. Sljedeće je pravokutno polje s tri manja medaljona postavljena jedan iznad drugoga i uokvirena lovorovim vjencem. 2005. ig. Stražnja strana korica bodeža nije ukrašena. 50-52. ig. 46 Ukrasni okov korica mača romboidnog oblika ukrašen urezanim linijama. ig. 9. 128. Milošević 2009. A. ima jedno istaknuto središnje uzdužno rebro. st. Okov dna korica mača pripadala je maču tipa Mainz. ig. širina: 4. 40.9 cm. Deschler. Metalni nalazi. 49-55. T. ig. A. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. I.7-2. 16. pr. ig. ig.kariku. debljina: 0. 5052 Lit. 16. 41. Četvrto polje ponavlja motiv drugog polja i najvjerojatnije je bilo trokutastog oblika. u: Tilurij 3 (u pripremi) Literatura: Müller 2002. promjer kuglice na vrhu: 1. 49-55. 15. s rupicom na vrhu. 44. Datiraju se u prvu polovicu 1.1 cm. 9..: Ulbert 1969. st. st. 12. 23. Unz &Deschler. st. MTK 970 bronca. 24. 121.Livaja 2004. Osim što su učvršćivali prednju i stražnju stranu korica okovi su služili i da bi se kroz prstenasto proširenje na kraju provukle karike za kožno remenje mača. 160. ig. Objava: Milošević 2008. kojima su rubovi korica cijelom dužinom bili zaštićeni metalnim žlijebom. 419. kositar visina: 7. 38.Erb 1999. Dno korica s jedne strane u cijeloj dužini uz spoj vidljiv tragovi kositra. T. 47-54.: Unz &Deschler. Radman-Livaja 2004. Okov dna korica mača (okrajak) Gardun (Tilurium). B-870 bronca visina: 5 cm. ali kako je bodež prelomljen završetak polja nije sačuvan. T.

H 4053 bronca dužina: 8. str. visina okova: 1. 7. prednjeg i stražnjeg. 103. T.: Ritterling 1913. a takav završetak javlja se i na nekim drugim tipovima spojnih petlji.. H 4439 bronca visina okvira: 2 cm. dužina okova: 2. 32. Radman – Livaja 2004. Spajale su poluobruče lijeve i desne strane donjeg dijela oklopa. 59 Okvir kopče D-oblika. Okovi su se sastojali od dva dijela. 27. T. 263. 861. T. st. AMS. 862.: Unz &Deschler – Erb 1997. 180. T. st. ig. ig. 17. Lit. ZabehlickySchefenegger & Kandler 1979. 4. Ušica od savijene žice je nepravilnog kružnog oblika. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. T. Feugère 2002. ig.. 1908. 1902. 130. s jedne strane završava proširenjem s urezima koje predstavlja glavu.15 cm. nešto ispod drške mača. 158) gardunski primjerak pripadao bi tipu 2 kojem su značajke zmijoliko tijelo s glavom ovna ili zmije. T. 13.6 cm 1. 11. I. 35. Kopča obručastog oklopa Gardun (Tilurium). a na sredini učvršćen zakovicom. 34. Kr. Voirol 2000. 670 – 672. okov je pravokutan. 47. Prema tipologiji koju je izradio Eckhard Deschler-Erb (Deschler . Unz &Deschler – Erb 1997. a međusobno su spajani zakovicama. 10. 26. AMS. prema krajevima se stanjuje i ima otvore kroz koje prolazi prečka na koju se vezuje okov kopče tako da je presavijen preko prečke. dužina trna: 1. 130 – 132. n. 19. st. st. T. 1-2. 7-8. a na drugom kraju je dvostruko polukružno zasječen. st. T. 105. T. Primjerci poput našeg pripadali su mačevima tipa Pompeji ili tipa Mainz. Radman-Livaja 2004. Objava: Šeparović 2003.Erb 1997. 182183. Spojne kuke karičastog oklopa datiraju se u 1. 112-113. 51.27.5 cm. 28. Sačuvana spojna kuka iz Garduna kopčala je desnu naramenicu.7 cm 1. AMS. Bishop &Coulston 2006. Naš primjerak pripada tipu homas Hi kojem je značajka da su rubovi pločice paralelni. 26-27.5 cm. ZabehlickySchefenegger & Kandler 1979. pr. kada ih postupno zamjenjuju dvije prsne ploče. XI. I. 1892. 38. odnosno okovi s kružnom ušicom i to za povezivanje dijelova oklopa tipa Corbridge. 9. · 68 69 · . a po tijelu je ukrašena urezanim linijama. st. 31. okov je bio pričvršćen s dvije zakovice od kojih je jedna sačuvana. ig. 9. 6. S. a međusobno ih je moguće razlikovati po širini. 39 S. 3. 675 – 681. I. Radman-Livaja 2004. 26. dužina okvira: 1. T.2 cm 1.6 cm.Erb 1999. Frere &Joseph 1974. 96. Postavljani su u paru.. 93.Erb 1999. Spojna kuka karičastog oklopa Gardun (Tilurium). širina: 1. ig. 19. Deschler. Unz &Deschler. 7. koji obično nije bio ukrašen. Okovi korica poput gardunskih traju od posljednje četvrtine 1. do kraja 1. 160. Koščević 2008. 112–114 Zmijolika kuka. Primjerci sa zarezanim krajem kao što je na gardunskom primjerku su rijetki. na vanjskoj strani okova je raskovana ušica za povezivanje s drugim okovom. 61. kružnog presjeka. st.: Fingerlin 1972. 49. Unz 1974. na kraju uz ušicu rubovi su zaobljeni. ig. ig. 105. Za spajanje dijelova obručastog oklopa rabile su se spojne petlje. 9. H 3127 bronca dužina: 4. 7... 31. homas 2003. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. T. Spojna petlja obručastog oklopa Gardun (Tilurium). 684 – 691. trn se malo širi prema vrhu i lagano je sa- S. T. a javljaju se i početkom 2. Mogle su pripadati bilo kojoj od tri inačice navedenog oklopa. Matešić 2005. T.

T. 13 (Mainz). 783–790 (Vindonissa). st.9 cm. ig. 29. XXIX. 67. 67. 1. H 4202 bronca visina okvira: 1. trn se širi u središnjem dijelu te se ponovo sužava prema vrhu. na vanjskoj strani okova je raskovana ušica za povezivanje s drugim okovom kroz koju je provučena prečka. Unz 1972. 87. Unz 1972. 317 (Ivoševci). XXV. 783–790 (Vindonissa). 13 (Mainz). Petru 1972. 1. 4. dužina trna: 1. dužina okvira: 1. 317 (Ivoševci).13.: Behrens 1912. Kopča obručastog oklopa Gardun (Tilurium). 8 (Dangstetten). 2 Okvir kopče D-oblika i kružnoga presjeka. T. dužina okvira: 1. homas 2003.-8. dužina drugog okova: 2. T.: Behrens 1912. 12. T. 362-363 (Sisak). Lit. Ritterling 1913. na vanjskoj strani okova dvije su raskovane ušice kroz koje je provučena prečka. st. XXV. 14 Lit. T. 783–790 (Vindonissa). 7. pomoću nje je učvršćen drugi okov koji ima dva kružna otvora.6 cm. T. 22 (Ljubljana). prema krajevima se stanjuje i ima otvore kroz koje prolazi prečka na koju se vezuje okov kopče tako da je presavijen preko prečke. tako da ima rombo- S. T. ig. 15– 19 (Hofheim). visina drugog okova: 1.1 cm. XI.30. 15– 19 (Hofheim). ig. 27 (Vindonissa). 22 (Ljubljana). T. 7. 4. · 70 71 · . ig. I. Ritterling 1913. ig. Unz &Deschler-Erb 1997. AMS. dužina drugog okova: 2. 9. 25. ig. Petru 1972. 166. 33.. 8. dužina trna: 1. Fingerlin 1972.4 cm. XXV. 180. 1. T. dužina okvira: 1. 151. Koščević 1991. ig. Nedved 1981. (Mainz). 13. Pripadaju tipu homas A ii. 180. 362-363 (Sisak). 12-13. br. 8. T. XI.4 cm.5 cm. 22 (Ljubljana). Fingerlin 1972.180. XXIX. 33. T.35 cm. I. T. 166. visina prvog okova: 1. 2. 11. Kopča obručastog oklopa Gardun (Tilurium). 3. T. 11. 34. Unz &Deschler-Erb 1997. Koščević 1991. Simpson 2000. 1904. 15. XI. 27 (Vindonissa).. Unz &Deschler-Erb 1997. Lit. T. grob 450. 1885. 34. 7-8 (Mainz).. grob 450. 34. ig. Objava: Ivčević 2005. ig. T. T. Takve su kopče služile za spajanje dijelova obručastog oklopa (Corbridge A i B/C). a na sredini učvršćen zakovicom. Nedved 1981. ig. 2. Matešić 2005. T. Objava: Ivčević 2005. 2. T.8 cm. 103 Okvir D-kopče. 3. trn se malo širi prema vrhu i lagano je savijen. ig.2 cm. Ritterling 1913. dužina trna:1. Pripadaju tipu homas A ii. 2004. S. Petru 1972.35 cm. T. 8 (Dangstetten). 87. H 1601 bronca visina okvira: 1. Koščević 1991..-8. 68. visina drugog okova: 1. Objavljeno: Ivčević 2005. 67.5 cm 1. 25. dužina: 1. Behrens 1914. 68.. 7.6 cm 1. vijen. ig. prema krajevima se stanjuje i ima otvore kroz koje prolazi prečka na koju se vezuje okov kopče tako da je presavijen preko prečke. 13. 13. st. 87. 9. prema krajevima se stanjuje i ima otvore kroz koje prolazi prečka na koju se vezuje okov kopče tako daje presavijen preko prečke. trn se malo širi prema vrhu i lagano je savijen. Kopča obručastog oklopa Gardun (Tilurium). ig. 30-31. 31. Takve su kopče služile za spajanje dijelova obručastog oklopa (Corbridge A i B/C). T. 166. 3. Takve su kopče služile za spajanje dijelova obručastog oklopa (Corbridge A i B/C). ig. 13.3 cm. S. 2. XXIX. 8 (Dangstetten). Behrens 1914. 30-31. 4.35 cm. 12-13. visina okova: 1..6 cm. Simpson 2000. visina prvog okova: 1. Pripadaju tipu homas A ii. grob 450.7 cm. T. 11. dužina prvog okova: 1. Nedved 1981. AMS.. dužina prvog okova: 2.5 cm. 30-31. kružnog presjeka. 13 (Mainz). 68. T. (Mainz).. Behrens 1914.7 cm. na vanjskoj strani okova je raskovana ušica kroz koju je provučena prečka pomoću koje je učvršćen drugi okov koji ima dva kružna otvora za zakovice. 33. 27 (Vindonissa). 15– 19 (Hofheim). ig. 2. Matešić 2005. Unz 1972. homas 2003. 317 (Ivoševci).: Behrens 1912. ig. Fingerlin 1972. MTK 975 bronca visina okvira: 1. 362-363 (Sisak). ig. homas 2003.5 cm 1.. ig. I. inv. 103 Okvir kopče D-oblika i kružnoga presjeka. 7. 8.

7 cm. RadmanLivaja 2004.: Deschler-Erb 1999. Coulston 2006. 5. Ukrasni okov oklopa tipa Corbridge. Bishop 2002b. 34. 253255. 87. ig. ravne glave sačuvana je provučena kroz kružni otvor u sredini okova. 4. 6. 172. težina: 8. 180. 15. s gornje polukružno zaobljen. 5. Frere &Joseph 1979. ig. grob 450. 31. Objava: Šeparović 2003. 13.: Deschler-Erb 1999. Unz &Deschler-Erb 1997.72 g 1. Ivčević 2004.7 cm. Bishop &Coulston 2006. 180. 3b. 99. 27. 11. ig. . 30. st.40 g 1. 85-87.1 cm. Metalni nalazi. 68. 27. XI. 180. 783-790. Webster 1949. 179. 8. Frere &Joseph 1979. visina: 2. 22. 36. Nedved 1981. 87. Pripada tipu homas F iv.64 g 1. 3. Takve su kopče služile za spajanje dijelova obručastog oklopa (Corbridge A i B/C). T. zakovica okrugle. T. 1. MTK 979 bronca dužina: 1. 3. I. 31. željezo dužina: 2. 5. god. ig. i. T. 3b. 22. 111. 59. ig.. dužina trna: 2 cm 1. 111. S. 116. 1. ig.4 cm. Objava: Ivčević. 48. ig. st. 15. 73 · 72 73 · S. ig. 172. XI. 9. 265. i. ig. Bishop 2002b. ig. T. T. 1998. MTK 45 bronca promjer: 3. RadmanLivaja 2004. 33. Okvir D-kopče s donje strane ravan. 3. 34. Ukrasni okov obručastog oklopa Gardun (Tilurium). T. Behrens 1914.: Behrens 1912. ig. težina: 2. 34.. Coulston 2006.5 cm.179. 9. 6 Lit. 176 . 30. Pripadaju tipu homas A ii. 3. 68. 162. 5. T. homas 2003. 12-13. T. 162. 52. 2. ig. 26. 52. 12-13. 15. željezo dužina: 3. Unz 1972. Okvir kopče obručastog oklopa Gardun (Tilurium). 9. 8. 5. 15 Objava: Šeparović 2003. T. 2005. 68.179.idni oblik. T. Behrens 1914. 26. Pripada tipu homas F iv. T. 68. Nedved 1981.. 5. T. ig. Takve su kopče služile za spajanje dijelova obručastog oklopa (Corbridge A i B/C). 180. T. Petru 1972. te prsne i ramene-vratne ploče obručastog oklopa tipa Corbridge. 36. visina: 3 cm. 4.. 3. st. 180. I. 1999. ig. Ritterling 1913. 5 Lit. težina: 3. T. Bishop &Matešić 2005. 22. I 32. 1. 11. homas 2003. 99. 15 S. Metalni nalazi. T. Fingerlin 1972. te prsne i ramene-vratne ploče obručastog oklopa tipa Corbridge. MTK 542 bronca. 7. ig. Matešić 2005. T. 85-87. 56.-8.. XXIX. S.: Deschler-Erb 1999. T. 317. ig. 179. ig. Bishop 2002a. T. lagano savijen. ig. 8. 1999. T. homas 2003. 2. ig. 2. 13. Bishop 2002a. Šarnir ramenog dijela obručastog oklopa Gardun (Tilurium). Dio šarke (okova) oklopa tipa Corbridge koji je služio za spajanje gornjih ramenih ploča. T. 2. Ritterling 1913. Unz 1972. visina: 2. 180. I. Objava: Šeparović 2003. I. 253-255. 31. Webster 1949. Radman-Livaja 2004. T. 3 cm. 317. 7 Lit. 176 . MTK 30 bronca. ig. ig. 166.: Behrens 1912. st. grob 450. 33. 56. 1-7 S. 1. 8. Petru 1972. u obliku rozete kojem je površina ukrašena točkastim linijama. 6. Dio šarke (okova) oklopa sa sačuvanih pet zakovica. 7-8.. ig.. Fingerlin 1972. 35. Ivčević 2004. 48. 166. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit.. 15-19. ig. Bishop &Coulston 2006. 22. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. 15-19. 783-790. Šarnir ramenog dijela obručastog oklopa Gardun (Tilurium). RadmanLivaja 2004. T. dio željezne pločice oklopa sačuvan s donje strane. 4. 59. 33. 15. ig. 1-7 Objava: Ivčević. Unz& Deschler-Erb 1997. 4. Bishop. 31. XXIX. T. ig. 9. 15. Služio je za spajanje gornjih ramenih ploča. T.

2 cm sredina 1. T. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. Metalni nalazi. Ukrasni okov oklopa tipa Corbridge u obliku rozete kojem je površina ukrašena urezanim linijama. Rodríguez Colmenero &Vega Avelaira 1996. st.8 cm. 24. MCK. 59. Matešić 2005. T. 16. Waurick 1988. T. širina: 1. st.: Ritterling 1913. širina: 12 cm.. 73. 82. širina trna: 1. 11. obrazina se prema donjem dijelu lagano sužava. 28. 2. debljina: 0. S. Unz &DeschlerErb 1997. Objava: Ivčević. st.84 g 1. homas 2003. I. 39. lagano su izvijeni prema vani. visina trna: 5 cm.1 Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. Na gornjem dijelu sačuvan je tuljac sa šipkom i dio okova kojim je obrazina bila pričvršćena za kalotu kacige. bronca visina: 14.: Unz 1972. 144 S. 3. T.7 cm. 176. Držač perjanice Gardun (Tilurium).: Deschler-Erb 1999. Unz 1974. ig. težina: 0. XVIII. 603.7 cm. 74-75. 29. 2005.: Hartmann 1983. 8 Lit. AMS. 11. 333. 555. 265. 92-99 Opis: Predmet u obliku stiliziranog konjanika s konjem u trku. T. Ukrasni okov obručastog oklopa Gardun (Tilurium). težina: 221 g 1. T. I. nedostaje donji dio koji se učvršćivao na kalotu kacige.36.. 95-96. prikaz u proilu. 27. · 74 75 · . 2004. ravnu glavu s utisnutom kružnicom. Deimel 1987. Vršak vojničkog stijega? Gardun (Tilurium). T. na krajevima su bile zakovice koje su ga spajale. Metalni nalazi. zakovica u sredini ima okruglu. Objava: Šeparović 2003. debljina trna: 0. Harnecker 1997. S. Predmet je konzerviran. 2-3. debljina: 0. 128. 40.-2. Krakovi držača šire se prema krajevima. 872. A. Harnecker 1997. 10. 116. 3. 3. 142-143. ig. uz rub na gornjem dijelu su bile dvije zakovice (sačuvan je brončani trn jedne). B-912 željezo visina:15 cm. T. Obrazina kacige Gardun (Tilurium). 6. Objava: neobjavljeno 38. 1999. MTK 974 bronca visina: 7. 3.? Brončani lim uzdužno je presavijen. ig. Radman – Livaja 2004. 15. 73. 547.-2. Deschler – Erb 1999. st. 870a. L. I.. MTK 50 bronca promjer: 2 cm..7 cm 1. st. 5. MTK 973 željezo. ig. Objava: Ivčević.9 cm. T.9 cm. 103. ig. 25. T.3 cm 1. 37. Unz & Deschler – Erb 1997. sačuvana je jedna zakovica. T. širina: 3. jedna rupica za zakovicu nalazi se na dnu obrazine. 3. I. Bishop &Coulston 2006. 1914.4 cm. širina: 11. ig. 63.5 cm. 557. 54. Rubni okov štita Gardun (Tilurium). u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. Na tijelo konja nastavlja se nepravilni elipsasti otvor i trn u obliku romba. H 4685 bronca visina: 3. T. a zatim širi s obje strane. 3. 8.. ig. 33. 4 S. ig.

T. 87. Ritterling 1913. 1164–1182 (Vindonisa). 1 Lit. st. 202 Okvir kopče je polukružan sa stanjenim krajevima i uvijenima prema unutrašnjoj strani. 44. XCIII. AMS.180. AMS.1 cm. prečka kopče je na krajevima uvijena prema vanjskoj strani. AMS. 1138–1163. 28. debljina: 0. Koščević 1991.4 cm 1.4 cm 1. na prečki su dvije ušice kroz koje se provlačila osovina za okov. Voirol 2000. 35. 278-282. T. Objava: Ivčević 2005. nedostaje dio na središnjem dijelu gdje se nalazio trn. presjek polukružnoga dijela okvira kopče je polukružan. presjek polukružnoga dijela okvira kopče je trokutast. T. T. T. 32–34. 180. 15 (Mainz). T. 32–34. Deschler-Erb 1999. Voirol 2000. a s prednje strane sačuvani su ostaci posrebrenja. st.1 cm. ig. 365 (Si- Okvir kopče je polukružan s krajevima uvijenima prema unutrašnjoj strani. ig.180.. s prednje strane kopča je pokositrena po cijeloj svojoj površini. I. Objava: Ivčević 2005. Unz &Deschler-Erb 1997. AMS. 184. sak). Nedved 1981. 1-2 (Mainz). Sagadin 1979. 205. 184. ig. 1908.4 cm 1. T. T. srebro visina: 3. 316 (Ivoševci). 164. T. XXVI. Unz &Deschler-Erb 1997. T.6 cm. 43. 15 (Ptuj). st. ig. 316 (Ivoševci). 290291. 2 S. 32–34. 20-21 (Hofheim). T. 26 (Ljubljana). 1. Behrens 1918. na prečki su dvije ušice kroz koje se provlačila osovina za okov. Višić-Ljubić 2006. T. T. 316 (Ivoševci). T.41. 16. T. T. 26 (Ljubljana). 211-212. T. 8. H 4453 bronca visina: 3. T. Unz &Deschler-Erb 1997. dužina: 2. Pojasna kopča Gardun (Tilurium). 14. Deschler-Erb 1999. S. Pojasna kopča Gardun (Tilurium). Koščević 1991.: Behrens 1912. 365 (Sisak). prečka kopče je udubljena na mjestu gdje je bio trn. 1138–1163. 211-212. 1885. I. T. 8. 1-2 (Mainz). 66-67. 25. 16.. 1138–1163. 971 (Wiesbaden). Deschler-Erb 1999. 25. 15 (Ptuj). debljina: 0. 8. T. RadmanLivaja 2004. 66-67. trn nije sačuvan. T. 66-67. 15 (Mainz). 2 Lit. 9. s unutrašnje strane je istaknuto rebro. 151. 21-22. ig. 87. trn nije sačuvan. Sagadin 1979. 312-313. 8. Oldenstein 1976. 74. XCIII. 2122. 211212. 202 Okvir kopče je polukružan s krajevima uvijenima prema unutrašnjoj strani. 9. 8. dužina: 2. Petru 1972. T. 3. prečka kopče je udubljena na mjestu gdje je bio trn. Objava: Ivčević 2005. Oldenstein 1976. 971 (Wiesbaden). T. dužina: 3. Petru 1972. 1164–1182 (Vindonisa). 26 (Ljubljana). 1164– 1182 (Vindonisa). ig. 87. Koščević 1991. T. 1. 65. 15 (Ptuj). Radman-Livaja 2004. Nedved 1981. 65. debljina: 0. ig. 43. Sagadin 1979. T. I. Petru 1972. T. trn nije sačuvan. Ritterling 1913. · 76 77 · . T. H 6177 bronca visina: 3. 35. 3. dužina: 2. debljina: 0. H 1599 bronca. 8. 44. 312-313. s unutrašnje strane istaknuto je rebro. RadmanLivaja 2004. H 6176 bronca. 74. ig. 1-2 (Mainz). 43. Pojasna kopča Gardun (Tilurium). 20-21 (Hofheim). 278-282. T. 9. presjek polukružnog dijela okvira kopče je trokutast. ig. 1. Simpson 2000. 184. Behrens 1918. presjek polukružnoga dijela okvira kopče je trokutast. XCIII. 312-313. T. 16. 44. T. T. S. 51. ig. 9. Simpson 2000. prečka kopče je udubljena na mjestu gdje je bio trn. s unutrašnje strane istaknuto je rebro. st. 44. Nedved 1981. Okvir kopče je polukružan s krajevima uvijenima prema unutrašnjoj strani. Behrens 1918. 28. 971 (Wiesbaden). XXVI. 3. 365 (Sisak). 2021 (Hofheim). 28. XI. 166. 42. 166.: Ritterling 1913.6 cm. trn nije sačuvan. 14. 151. 15 (Mainz). 51.4 cm. T. 14. na prečki su dvije ušice kroz koje se provlačila osovina za okov. Behrens 1912. 166.3 cm. 74. XI. Pojasna kopča Gardun (Tilurium). XI. kositar visina: 2.5 cm 1.: Behrens 1912. 9. a ušice za osovinu vidljive su samo u tragovima. 3 Lit.7 cm. T. 35. Oldenstein 1976. XXVI. T. 43.5 cm.

Objava: Šeparović 2003. ig. 66-67. XXVI. 8.6 cm. st. ili pomoću trnova sa stražnje strane. 28. okov kopče: dužina: 10. pomoću zgloba je spojena za pravokutni okov pojasa kojemu se na rubovima vide zakovice pomoću kojih je bio pričvršćen na pojas. T. Petru 1972. Sagadin 1979.. 14. 1164–1182 (Vindonisa). 300-301. Ukras na gardunskom okovu sastoji se od rozete i šahovnice uokvirenih nizom trokuta. 4 Lit. Unz &Deschler-Erb 1997. 35 cm.15 cm 1. visina: 3. T. 26 (Ljubljana). T. Takve kopče su se nalazile na pojasu za bodež ili za mač i pomoću njih se oružje kopčalo na pojas. 9. Koščević 1991. 3. 20-21 (Hofheim). trn nedostaje. 1. MTK 22 bronca visina: 5 cm. 8. 1141. Nedved 1981. širina: 3. 8. 1020. 1907. 21 S. 66-67. XXVI. T. ig. st. 15 (Mainz). te nijeliranjem. T. XXXIII. 49). 19. Deschler–Erb 1999. XCIII. H 4382 bronca. 29. Koščević 1991. 45. 28. Ritterling 1913. što je jedan od uobičajenih motiva na okovima kopči u 1. često ukrašene punciranjem. 6. AMS. 211-212. T. 6 Lit. 43.: Unz 1972. S.: Behrens 1912. 44. ig. Ivčević 2004. ig. 47. 1178 (Vindonissa) Glava gumba ukrašena je urezanim biljnim motivima.. T. 36. urezivanjem i nijelom. 12321233. 74. 9. Sagadin 1979. 2. 166. ig. T. 5 Lit. Pojasna kopča Gardun (Tilurium). T. 971 (Wiesbaden). 354. Javljaju se na području cijelog Rimskog Carstva. Bishop &Coulston 2006. 316 (Ivoševci). 108. T. 316 (Ivoševci). T. T. ig. 20-21 (Hofheim). s prednje strane je pravokutno polje koje je ukrašeno rozetom u sredini. · 78 79 · . 87. 72. 8 cm. 44 g 1. 17. 26 (Ljubljana).: Behrens 1912. 62. 1211.Objava: Ivčević 2005. Objava: Ivčević 2005. T. 44. Petru 1972. I. 43.: Petru 1972. Naš primjerak. T. 1164–1182 (Vindonisa) Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. AMS. 4 cm. 9. Trn kopče je izrađen u obliku ljiljana. 166. 1138–1163. U tipologiji koju su za područje Britanije izradili Francis Grew i Nick Griiths okovi se podijeljeni u dva osnovna tipa obzirom na oblik i način ukrašavanja (Grew &Griiths 1991. 28.. 166. 211-212. T. odgovara tipu A u koji su uvršteni četvrtasti okovi ravne uglačane površine. XI. 1. Simpson 2000. 43. Deschler-Erb 1999. T. st. 14. se nalazi šahovnica. 25. Unz &Deschler – Erb 1997. T. prema svojim karakteristikama. I. 1012. XCV. težina: 13. ig. Oldenstein 1976. 180. 3. 165. 26 (Ljubljana). Oldenstein 1976. T. nedostaje ušica. I. 3a-3b. Behrens 1918. st. ig. 1138–1163. 4. Polukružna kopča s volutnim završecima s gornje strane je premazana kositrom i ukrašena urezanim linijama. 15 (Ptuj). 971 (Wiesbaden). Ritterling 1913. 365 (Sisak). Višić-Ljubić 2006. 12. T. H 1211 bronca dimenzije 3.. Nedved 1981. 32–34. nijelo gumb: promjer: 2 cm.15 cm. T. ig. 1. 1.. ig. Behrens 1918. I. 312-313. Trn kopče Gardun (Tilurium). 15 (Ptuj). Behrens 1918. 1 (Mainz). uokolo nje S. 312-313. 3. 1-2 (Mainz). uokvirena motivom vučjih zubi. 365 (Sisak). XCIII. 15 (Mainz). a u lavijevsko doba su rijetki. Za pojas su bili učvršćeni pomoću zakovica koje su se provlačile kroz rupice na uglovima. Svi urezani motivi su ispunjeni nijelom. Behrens 1918. 40. 46. Unz &Deschler-Erb 1997. T. što je slučaj s našim okovom. T. 1884. 32–34. debljina: 0. S. T. 180. 8. 2000. Na pojasnim okovima poput našeg najčešće je primijenjen ukras izrađen urezivanjem i punciranjem. Pojasna kopča s okovom Gardun (Tilurium). debljina: 0. T. 19. Unz &Deschler-Erb 1997. 87. T. T. najviše ih je iz prve polovice 1. st. 55. 45. 28. 8. ig. Henderson 1949. T. XCIII. 44. T. 74. 1-2 (Mainz). 151. XI. 4 x 2.

67 (Avenches). 85.48. T. 1.1 cm. T. a na vrhu trna nije sačuvano dugme. ig.5 cm 1. 1178. 8. XCIII. Voirol 2000. 45 Na jednom je kraju proširen i ukrašen urezima. 9. B-885 bronca visina: 2. 1984 (Vindonissa). Unz &Deschler-Erb 1997. 1. sa stražnje su strane četiri trna. br. 73. T. 7 Lit. A. 2 (Mainz). 75. T. st. 9. 15. ig. na koju je pričvršćena vrpčasta osovina s krajevima koji su savijeni u ušicu sa strana. širina: 2. trn je savijen. 209 (Vindonissa). Metalni nalazi. visina: 1.: Behrens 1918. Kopča Gardun (Tilurium). 165. dužina: 5. 238. d. T. 9. T. T. 1141. 18.5 cm. ig. 28. 3. debljina: 0. na prečki kopče nalaze se dvije ušice. 37. 52. 189. S. Višić-Ljubić 2006. 44. 59. Srcoliki okvir kopče ima dva motiva pelta rađena na proboj. Trn kopče Gardun (Tilurium). Matešić 2005. 1. T. 20.7 cm. 20. 166. st. ig.1 cm. st. bronca. 52. Kopča s dugmetom Gardun (Tilurium). Petru 1972. 743 (Saalburg). T.: Nedved 1981. okvir kopče ima oblik pelta. 2. 71.2 cm 1. Bekić 1998. 234235. debljina: 0. AMS. 1894. L.: Behrens 1918. 75–77 (Avenches) A. na vrhu trna nalazi se dugme. st. Deschler-Erb 1999. 51. 1233 (Vindonissa). na prednjoj strani aplicirana je srebrena pločica. 10. B-431 bronca visina: 3. kat. srebro dužina: 4.4 cm. I. 1991. ušica je lijevana zajedno s trnom. XCV. 4. 1898. T. Prekrivena tamnozelenom patinom... Kopča s gumbom Gardun (Tilurium). AMS. kositar dužina: 4. 19. Objava: Ivčević 2005. · 80 81 · . 3 Kopča srcolikog oblika. H 3217 bronca visina: 2. 45. zavijenih krajeva prema unutrašnjoj strani. Okov remena vojničke pregače Gardun (Tilurium). Unz &Deschler-Erb 1997. MTK 983 bronca.4 cm. L. 1. 26. S. 265. st. MCK. 49. 191. 28. dužina: 3. na prečki kopče dvije su ušice. Unz &Deschler-Erb 1997. 19. 315: Grew &Griiths. 37-38. širina: 2. T. H 3674. trn je dosta savijen. s prednje strane trn je premazan kositrom. 19. Bishop &Coulston 2006. 8. Objava: neobjavljeno Lit. T. Voirol 2000. T. Objava: Ivčević 2005. 157. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. Ivčević 2004. Po sredini osovine nalazi se odlomljeni dio za pričvršćivanje za remen. T.6 cm. I.6 cm 1. 2004. T. T. 69. izrađena tehnikom na proboj.1 cm. 45.: Oldenstein 1976.. 43. 43. 6 Lit. 254-255 Trn kopče izrađen je u obliku ljiljana. ig. Bekić 1998. 160.3 cm 1. 13. ig. Objava: Ivčević. MCK. debljina: 0. S. 28. 383-389. 6. I. 166. Unz &Deschler-Erb 1997. T. 50.3 cm 1. Objava: neobjavljeno Lit. 9. T. 50. Unz &Deschler-Erb 1997.: Behrens 1918. ig. 6 Kopča načinjena od vrpčaste brončane žice pravokutnog presjeka. 1232 (Vindonissa). ig.

8 cm 1. 191. L. visina: 1. 853. 383-389. Metalni nalazi. 41. Unz &Deschler-Erb 1997. 188. 53-54. 89-91 S. prednja strana zakovice ukrašena koncentričnim kružnicama koje uokviruju središnje unutarnje polje s točkicom. 55-56. 20. I. 2279-2282. 19. debljina s trnom: 0. st. 1103. Objava: Ivčević. 265. st. T. 265.5 cm. T. 1889. 1085. T. Radman-Livaja 2004. 20. širina: 2.. T. MCK.. 52.. Deschler-Erb 1999. Unz &Deschler-Erb 1997. 69. 166. 9. B-461-1 kost dužina: 3. H 2580 bronca dužina: 3.53. T. s donje strane uz rub dva trna. H 1832 bronca dužina: 2. 81-82. MTK 989 bronca. 73. 69. sa stražnje su strane četiri trna Objava: Ivčević 2005. 237 A.7 cm 1. debljina s trnom: 0. 52. 2128. T.7 cm. st. 1984 (Vindonissa). 743 (Saalburg) Objava: neobjavljeno Lit. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. Okov remena vojničke pregače Gardun (Tilurium). T. 73. Radman-Livaja 2004. visina: 1. 3.9 cm. 1. 53. Müller 2002.: Unz &Deschler-Erb 1997. st. na stražnjoj strani je trn unutar dvije koncentrične kružnice.: Koščević 1991. 74. Unz &Deschler-Erb 1997.: Voirol 2000.: Koščević 1991. 92-93. L. 677 Objava: neobjavljeno Lit. MCK. na prednjoj strani je središnje polje s graviranim ukrasom čiji je prikaz nejasan. Pričvrščivać Gardun (Tilurium). T. rubovi su nazupčeni. 44. T. 2125. 55. Objava: Ivčević 2005. T. 1113. kositar 1. Radman-Livaja 2004. B-465-1 bronca promjer: 2. AMS. 1083. 270 A. sa stražnje su strane četiri trna. 54.6 cm. 166. 191. Pravokutna pločica. Deschler-Erb 1999. 9. Zakovica Gardun (Tilurium). 1984 (Vindonissa). ig.5 cm. T. I. s trnom na poleđini. 134. 75–77 (Avenches) Objava: neobjavljeno Lit. AMS. 9 Lit. 64. Pravokutni okov na jednom jekraju proširen i ukrašen urezima. Pravokutni neukrašeni okov. gornji dio je nepravilnog zaobljenog oblika s rupicom po sredini. 71..2 x 3. I. T. 1. · 82 83 · . Okov remena vojničke pregače Gardun (Tilurium). Okrugla zakovica s trnom na poleđini. 59. st. Okov remena vojničke pregače Gardun (Tilurium). 1886. T. 56.6 cm. B-465-7 bronca promjer: 2. 75–77 (Avenches).: Unz &Deschler-Erb 1997. bila je premazana kositrom. 383-389. T. MCK. 20. Unz &Deschler-Erb 1997. 59. 42. 57. 2005. S. Zakovica kružnog oblika. L. 72. 19. 73. Voirol 2000. T. debljina s trnom: 0.4 cm Pričvrščivać s trapezastom petljom perforiranom u sredini. st.: Oldenstein 1976. T. 8 Lit. 569.6 cm 1. 743 (Saalburg). S. 71. Zakovica Gardun (Tilurium). 2126. Deschler-Erb 1999. 20204. T. 58. A. Oldenstein 1976.2 cm 1. 79-80. 1120. 1091. T. Deschler-Erb 1999. 383-389. T.1 cm 1. 89-90.

: Frere &Joseph 1974. X. 32. Objavljeno: Metalni nalazi.: Unz &Deschler-Erb 1997. 7. 70. 2066-2085. st. 2152. 60. Šeparović 2003. promjer ušice: 0. 94. S. X. 17-20 Sa stražnje strane kružne pločice nalazi se brončana traka savijena pod pravim kutem. Vrpčasti luk ibule ukrašen je središnjim uzdužnim rebrom s nizom urezanih poprečnih linija. zaglavna pločica je četvrtasta ima dvije utisnute kružnice i niz sitnih ureza uz gornji rub.1 cm. T. pr. 234-239. 190. Kr. 1527. 176. Izdanja Hada.. 481 59. noga završava kuglastim ukrasom. Sinj (u pripremi) Lit.: Feugère 1985. 1522. 480.7 cm 1. Fauduet 1999. II.9 cm. visina: 0. pr. Sinj (u pripremi) Lit. te se širi u obliku nepravilnog pravokutnika kojemu se u uglovima nalaze kružni otvori. AMS. Ivčević 2002a. 65. H 4018 bronca dužina: 5. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). 40. 1902. S. T. 19. Objava: neobjavljeno Lit. te na rubovima luka nizom sitnih ureza. T. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). treća četvrtina 1. st. Radman-Livaja 2004. 8-9. Dugmasti pričvrščivać s povijenom jednostrukom oblom petljom. 1525. 184. MTK 990 bronca dužina: 2. 1525. 262 63. Deschler-Erb 1999. 31. 65. 67. 92. 44. visina: 2. a sa stražnje strane je brončana trakica savijena pod pravim kutom. Dugme s jednostrukom ušicom Gardun (Tilurium). st. I. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. A. Fauduet 1999.8 cm 1. 133..Objava: Metalni nalazi. st. 189. T. 31. 1522. visina: 2. T. ig. B-465-2 bronca dužina: 2. I. Radman-Livaja 2004. Ivčević 2002a. 202. L. T. 71. T. II. 2082. 2005. noga završava kuglastim ukrasom. 83. Objava: Ivčević. T. 41. 234-239. dugme i petlja su kružnog oblika.6 cm zadnja četvrtina 1.9 cm. 1939. 61. S.4 cm. promjer glave: 1. st. 17-20 Glava gumba je konveksna.8 cm 1. T. 259 Vrpčasti luk ibule ukrašen je središnjim uzdužnim rebrom s nizom urezanih poprečnih linija. te niz ureza na gornjem rubu. 119. Feugère &Poux 2002. T. 62. 119. I. T. Dugme s jednostrukom ušicom Gardun (Tilurium). dijelom sačuvana zaglavna pločica je četvrtasta ima kružni otvor s vanjske strane. Izdanja Had-a. Lacabe 1995. ig. Objava: Ivčević. ig.7 cm zadnja četvrtina 1.: Unz &Deschler-Erb 1997. T.4 cm. st. širina: 1. 14.. 72. T. 2001. 2. Müller 2002. Dugme s dvostrukom ušicom Gardun (Tilurium). promjer pločice: 2. te na rubovima luka nizom sitnih ureza. Kr. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. 4. 791. H 5242 bronca dužina: 5. na kraju oblikovana kao ušica.6 cm. 41. st. · 84 85 · . T. AMS. 1527. 61.. I. T.5 cm.-treća četvrtina 1. Unz 1974. 53. Unz &Deschler-Erb 1997. dužina trakice s ušicom: 1. MCK. S.: Feugère 1985. T. MTK 993 bronca dužina: 4 cm. Lacabe 1995. 183. 71. Voirol 2000. 67. T.

Aucissa ibula Gardun (Tilurium).-treća četvrtina 1. pr. 1522. 32-35 Luk ibule je polukružnog presjeka.4 cm zadnja četvrtina 1. I. 130. dužina: 6. 331. S. zglobni tuljac je izrađen savijanjem prema vani.2 cm. visina: 2. zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane.-treća četvrtina 1. H 3276 bronca dužina: 4. visina: 3. Lacabe 1995. 17-20 Luk ibule je polukružnog presjeka. te na rubovima luka nizom sitnih ureza.. Izdanja Hada. Izdanja Had-a.5 cm zadnja četvrtina 1. H 3112 bronca dužina: 5. AMS.. 262-267. VII. te niz ureza na gornjem rubu. 1894. AMS. Objava: Ivčević. zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane. te na rubovima luka nizom sitnih ureza. noga završava kuglastim ukrasom. Kr. 133. 66. 1629. I. u pripremi Lit. 67. 1892. zglobni tuljac je izrađen savijanjem prema vani. Izdanja Had-a.: Feugère 1985. Sinj. 45.-treća četvrtina 1. T. H 3211 bronca. u pripremi Literatura: Feugère 1985. S. VII. Lacabe 1995. AMS. Ivčević 2002a. X. zaglavna pločica je četvrtasta ima kružne ureza sa strane. Objava: Ivčević. T. 68-75 Vrpčasti luk ibule ukrašen je središnjim uzdužnim rebrom s nizom urezanih poprečnih linija. T.64. vis. Kr. AMS.: Feugère 1985. 119. 331. st. zglobni tuljac je izrađen savijanjem prema vani. 5. Objava: Ivčević. st. st. 45. 1629.3 cm. 59-67.8 cm zadnja četvrtina 1.4 cm.6 cm. u gornjem dijelu je ukrašena nizom kosih linija. H 3111 bronca. u pripremi Literatura: Feugère 1985. Kr. Izdanja Hada. I. Luk ibule je polukružnog presjeka.: Feugère 1985. 1661. st. ukrašena urezanim trokutima. S. st. treća četvrtina 1. T. T. Ivčević 2002a. T. pr. H 4372 bronca duž. 2. pr. Ivčević 2002a. I. 68-75. VIII. pr. T. zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane. Lacabe 1995. Sinj. II. VII. Ivčević 2002a. Ivčević 2002a. T. VIII. visina: 2.. Lacabe 1995. zaglavna pločica je četvrtasta i ima dva kružna otvora. T. 1629. 59-67. 65. noga završava kuglastim ukrasom. u gornjem dijelu je ukrašena nizom kosih linija. S. 130. AMS. st. noga završava kuglastim ukrasom. Objava: Ivčević. u gornjem i donjem dijelu je ukrašena nizom kosih linija.-treća četvrtina 1. 1525. T. 234-239. 67. T. IV. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). 331. 68. dužina: 3. T. st. visina: 2. noga završava kuglastim ukrasom. 68-75 Vrpčasti luk ibule ukrašen je središnjim uzdužnim rebrom s nizom urezanih poprečnih linija. 45. VIII. Fauduet 1999. T.9 cm. pr. Kr. noga završava kuglastim ukrasom. Izdanja Hada. T. 31. st. 35. 65. S. 1662. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). Sinj (u pripremi) Lit. Sinj.6 cm zadnja četvrtina 1. st. Sinj (u pripremi) Lit. T. 130. Aucissa ibula Gardun(Tilurium). I. 1527. Aucissa ibula Gardun (Tilurium).7 cm zadnja četvrtina 1. 1907. · 86 87 · . Objava: Ivčević. T. T.. Lacabe 1995. st. 59-67. T. 1894. T. Kr.

Aucissa ibula Gardun (Tilurium). 15. 28. Kr. X. st. 72. 159. I. MTK 1015 bronca dužina: 4. željezo dužina: 6. 73. kat. H 3215 bronca dužina: 5. pr. T. Fauduet 1999. 115. T. 65. st. st. visina: 3. VII. Kr. T. tuljac izrađen savijanjem prema vani. 234239. T. . zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane. 1629. T. Lacabe 1995.. 2259. 20. 133. visina: 1. . dužina 4. br. 45. 1629. S. T.. Lacabe 1995. a rebra uz rubove luka su tanja i plića od središnjeg. H 5227 bronca zadnja četvrtina 1.-treća četvrtina 1. kat. u pripremi Lit.1 cm. VIII. 4. 4 Objava: Ivčević. 10. Objava: Ivčević. Ivčević 2002a. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). 10. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). zaglavna pločica ukrašena dvama uzdužnim rebrima koja su ukrašena nizom poprečnih linija. Fibula Aucissa tipa s trakastim lukom. 130. 130. T.1 cm zadnja četvrtina 1. Ivčević 2007. 29 Luk ibule je polukružnog presjeka. 70. Ivčević 2002a. st. st. Kr. T. ig. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. I. 67. st. 2281. XIX. st. Lacabe 1995. pr. IV.: Marović 1959. 32-34. Lacabe 1995.: Marić 1968.69. na njoj nije vidljiv natpis. pr. 2005. Feugère 1985. prijelaz luka u nogu označen dvjema urezanim linijama. luk je ukrašen središnjim neukrašenim rebrom. Kr. nedostaje igla i dio mehanizma za kopčanje igle. željezo dužina: 5. visina: 2. zaglavna pločica je četvrtasta i na rubovima polukružno zarezana. visina: 4. osovina igle izrađena je od željeza. 68-75 S. Aucissa ibula Gardun(Tilurium).7 cm zadnja četvrtina 1. 4. Sinj. MTK 1022 bronca. 59-67. VIII. ig. 68-75 Fibula aucissa tipa s trakastim lukom. T. 24. Šeparović 2003. 6. 6. 180. III. 59-67.-1. 152-153.1 cm. T. II. T. T. Koščević 1980. S. AMS. 1894.: Feugère 1985.-treća četvrtina 1.4 cm.treća četvrtina 1. 2003. T. luk je ukrašen središnjim rebrom koje je poput onih na zaglavnoj pločici popunjeno okomitim linijama.6 cm Luk ibule je polukružnog presjeka. Metalni nalazi. 24. T. a sredinom luka su urezane uzdužne linije između kojih je niz okomitih linija. Ivčević 2002.. T. 19. prijelaz luka u nogu bio je označen vjerojatno s dvije poprečne linije od kojih je vidljiv dio jedne. Ivčević 2003.. 2266. zaglavna pločica je četvrtasta s urezima sa strane. 71. VII. st. ukrašena s po dvije urezane uzdužne linije između kojih je · 88 89 · . 22. noga završava kuglastim ukrasom. 192. pr. 264-265.: Feugère 1985. T.3 cm. S. st. T. T. nedostaju zglobni tuljac i igla.. Ivčević 2007. 17-20.2 cm zadnja četvrtina 1. 26.treća četvrtina 1. pr. hill 1969. 155. MTK 1016 bronca. Kr. 1. Riha 1994. Rey-Vodoz 1986. na zaglavnoj pločici nema vidljivog ukrasa niti natpisa. visina: 3 cm zadnja četvrtina 1. Šeparović 2003. 31. 249. Objava: Ivčević. 2005. 331. zglobni tuljac je izrađen savijanjem prema vani. Sinj (u pripremi) Lit. središnji dio zaglavne pločice konkavno ja zasječen s obje strane. 331. Metalni nalazi. noga na dijelu bližem luku ima blago trokutast presjek. AMS. 45. Ivčević 2002. Izdanja Hada. Izdanja Hada.8 cm. 1647-1648. st. T. I. I. br. T. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. Luk ibule je poligonalnog presjeka. ig. T. na rubovima luka su neukrašena rebra. noga završava kuglastim ukrasom. 4. Objava: Ivčević. 1.

ig. I. ig. st. ig. 10. 160. T. zaglavna pločica je četvrtasta ukrašena motivom trokuta koji je ispunjen kosim linijama. 49. 131-134. osovina za trn stanjena. prijelaz luka u nogu naglašen je dvama okomitim rebrima. 488.: Višić-Ljubić 1994. T. Pređica kopče ovalnog je. ovalnog je oblika i kružnog presjeka. povijen na vrhu. 39. kat. 3. Piteša 2009. T. 130. od kojih je sačuvana jedna okrugla zakovica. širina: 5. T. VII. 38. 45.8 cm. Okov je ukrašen urezanim vodoravnim i okomitim urezima. T. 2. 2296. Koščević 1991. 3. Trn je svinutom kukom pričvršćen na osovinu pređice. Na vanjskim rubovima okova koji su mjestimično oštećeni vidljive su obrubne brazdice. 10. T. 23. 2. 1629. 77. 22. B-898 bronca dužina: 3. Objava: Ivčević. Koščević 1980. 50. debljina: 0. st. 4 A. T. 22. 218219.niz okomitih linija.. T. 68. 451. 6875. 234. Bishop &Coulston 2006. 37-38. ig. ig. ig. Riha 1994. širina: 2 cm. 2294. Aucissa ibula Gardun (Tilurium). T. 22.. S. Pojasna kopča sa sačuvanim okovom. Bishop &Coulston 2006. Šeparović 2003. Riha 1994. br. 1. u: Tilurij 3.: Koščević 1991. Trn je svinutom kukom pričvršćen na osovinu pređice. MCK. 2295-2298. 331. 137. 130. Pređica ovalnog oblika s trnom polukružnog presjeka. ig. ig. 67. S. 2. T. 3. osovina igle izrađena je od željeza. Lacabe 1995. trn nedostaje. 9. te nizom punciranih krugova s točkicama u sredini. Na osovinu je pričvrščen okov kopče. 322 (Podgrađe Asseria). 5 A. Marović 1959. T. debljina: 0.3 cm. Feugère 1985. ig.2 cm. 1629. Objava: neobjavljeno Lit. 260. 22 Objava: neobjavljeno Lit. Mazur 1998. ig. 97. 3. 333. ig. Pređica D-oblika. 76.3 cm zadnja četvrtina 1. 1. MCK. Metalni nalazi. 14. T. kružnog presjeka u obliku slova D. T. Na osovinu je pričvrščen dvostruki četvrtasti okov kopče. kat. Ivčević 2003. 1. I. Lerat 1956. Radman-Livaja 2004. Ivčević 2003. Pređica Gardun (Tilurium). 180. zglobni tuljac je izrađen savijanjem prema unutra. pr. VI. 45. 2314. 131-134. VIII.8 cm. Lerat 1956. 2005.-treća četvrtina 1. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. br.: Popescu 1945. T. L. -6. 10. Koščević 1980.5 cm 5. Kr. Marović 1959. – 4. 25. Objava: Ivčević. Mazur 1998. Lacabe 1995. noga završava kuglastim ukrasom. . od kojih su sačuvane dvije zakovice na rupicama. ig. polovica 3. 21. Pojasna kopča sa sačuvanim okovom. 160. VII. st. L. Okov se spajao s remenom s dvije zakovice.. ig. 21. Okov se spajao s remenom s tri zakovice. 121-125. MTK 1027 bronca dužina: 4 cm. T. 52-53 · 90 91 · A.4 cm 4. T. 219. T. st. 75. Feugère 1985. br. B-887 dužina: 2. Ivčević 2007. 137. Ivčević 2002. 452. 344. 39. Metalni nalazi. VI. visina: 2. noga završava kuglastim ukrasom. Pojasna kopča s okovom Gardun (Tilurium). ig. 59-67. 20. širina: 4. VII. 38. zglobni tuljac izrađen je savijanjem prema vani.5 cm 2. 74. 2298. T. MCK. Luk ibule je polukružnog presjeka. 10. a sa svake strane mu je po jedna koncentrična kružnica. L. T. Vanjski rubovi okova su oštećeni. 2. izduženog. ig. 7 Objava: neobjavljeno Lit. u pripremi Lit. Pojasna kopča s okovom Gardun (Tilurium). 9. B-897 bronca dužina: 3 cm. 121-125.: Nedved 1981. 488. 25. debljina: 0. 8. ig.: Popescu 1945. 14. st.

166. V. 4. ig. 51.78. br. posrebrenjem i nijelom.: Dixon &Southern 1992. Trodijelni listoliki privjesak. 10. I. širina: 3. AMS. 8.8 cm. 6 (Mainz). T.: Sagadin 1979. V. Sagadin 1979. st. ušica je izvedena lijevanjem. 79. ig. 3031. jezičac je bio dvodijelan. 112113 (Richborough). Trodijelni listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 1390. T. širina: 3. Amforasti pojasni jezičac Gardun (Tilurium). S. grob 270.1 cm 2. 51 (Aquileia). na obje strane završava u obliku palmete. br. 5-5a (Carnuntum). 6 (Ságvár). sačuvan je samo jedan mali dio ušice za vješanje ili zakovice.. T. Prednja strana ukrašena je urezanim koncentričnim kružnicama i valovitim linijama. AMS. Pripada tipu Bishop 1. T. st. Amforasti pojasni jezičac Gardun (Tilurium). RendićMiočević et alii 2003. · 92 93 · . 69. okov nije sačuvan Objavljeno: Ivčević 2005. S. 251 Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. T. XXXVI. središnji dio završava trokutasto. T. ig. 17. 6 (Čepna). debljina: 0. T. 53 (Aquileia). 1-1a (Salona). kat.: Behrens 1914. 231. 166. 10. 6 (Mainz). Henderson 1949. prva pol. vrh jezičca je oštećen pa nije moguće ustvrditi je li se učvršćivao vješanjem ili zakovicama. 70. st. 315. visina: 3. Koščević 1991. 81.. Bullinger 1969. I. 196. 1. Amforasti pojasni jezičac Gardun (Tilurium). 1 (Ságvár).35 cm 1. Buora 2002. Objavljeno: Ivčević 2005. AMS. 379 (Sisak). st. 5. na ramenima je sa svake strane po jedan utor. Buora 2002. AMS. 251 Objava: Ivčević 2005. 80. ig. debljina: 0. 166. Unz &Deschler – Erb 1997. 116. T. polovina 4. T. 70. 4 (Ptuj). 10. VišićLjubić 1994. 30-31. Burger 1969. 129. ig. Koščević 1991. H 3035 bronca visina: 6 cm. grob 175. Burger 1969. 1898. Sagadin 1979. na površini su urezane linije ali su nepravilne i nije vidljiv motiv.: Behrens 1918. 89. širina: 1. T. 1892.. T. 5 (Salona). H 4898 bronca visina: 4. ušica za vješanje izrađena je savijanjem prema poleđini privjeska. Prednja strana ukrašena je urezanim valovitim linijama i završava kuglastim ukrasom.2 cm druga polovina 4. 28. H 3671 bronca. Postoje brojne varijante u obliku. I. Lit. ig. 12 Lit. prva polovina 5. Rendić-Miočević et alii 2003. Na sredini i s obje strane u gornjem dijelu bubrežasti je proboj. a gotovo redovito su ukrašeni urezivanjem. st. 227. varijanti 1s Javljaju se od klaudijevskog do lavijevskog vremena. širina: 2. XII. ig. 10. 4 (Ptuj). prva polovina 5. XXVII. 227. uglavnom je središnji dio poput lista.8 cm.2 cm druga polovina 4.6 cm. 196. str. I. 1. XXVII. T. a cijela površina prekrivena je utisnutim koncentričnim kružnicama. Višić-Ljubić 1994. a osnovni motivi ukrasa su biljni S. T.1 cm.. na gornjem dijelu privjeska su dva otvora. 1925.6 cm.. 38: Vanden Berghe 1996. T. XIII. 315. 379 (Sisak). 1887. 315. H 2125 bronca visina: 3. 107. 7 (Ptuj) S. 2. T. 11 Lit. T. Na remenje su se vješali pomoću falere. 1. 68. 231. st. 10. 7 (Salona). st. kat.1 cm. debljina: 0. 6 (Čepna). nakon čega uglavnom izlaze iz upotrebe.

204. 42. Privjesak listolikog oblika izrađen tehnikom na proboj. 83. 55. T. pomoću kojeg je privjesak bio učvršćen za remen. te se unutar osnovnog tipa (izduženi oblik valovitih rubova s kuglastim ukrasom na dnu i kukicom za vješanje na vrhu) privjesci međusobno razlikuju po obliku i ukrasu. Koščević 1991. 1892. 147. 45. 49. Unz &Deschler – Erb 1997. Rubovi su oštećeni. Unz &Deschler-Erb 1997. Pripada tipu Bishop 4.-2. 133. 2. ig. Deimel 1987. 2. 5. Deschler – Erb 1999. 2. 12. Datiraju se od klaudijevskog razdoblja do početka 2. na početku svakog listića nalaze se četiri kružna proboja raspoređena tako da tvore kvadrat.3 cm 1. 13. Ukrašen je urezanim linijama. Privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). st. 59. Radman – Livaja 2004. 589. debljina: 0. premda se ne podudara u potpunosti s ponuđenim Bishopovim varijantama. 1533-1535. 56. 306-308. Dno privjeska završava kuglastim ukrasom. T. 4b. 83. Šeparović 2003. 523. Feugère &Poux 2001. Privjesak je u obliku suze. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. na donjem kraju kuglasti ukras. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 67.: Bishop 1988. L.4 cm 1. I. s odlomljenom ušicom za vješanje. Listoliki privjesak. 1555. 88. 45. kao ni ranije objavljeni privjesci tog tipa iz Garduna što ne čudi obzirom na činjenicu da je raznolikost karakteristična za taj tip privjeska. 39. B-866 bronca dužina: 3. 242. sačuvan početak ušice.2 cm 1. a vidljivi su tragovi pokositrenja. T. širina: 2. 52-53. 2. 157. T. A. 594. 83. H 3128 bronca visina: 4. 2. Deschler – Erb 1999. 56. Neki autori primjerke slične našima stavljaju u skupinu kopljastih. 26. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). ig. 11. 85. Unz &Deschler – Erb 1997. 5. ušica je izrađena savijanjem prema poleđini. širina: 2. A. polovica 1. T. ig. ig. st. Površina je prekrivena korozijom. I. 156.. MCK. je kružnog oblika. Nedved 1981. T. 491. T. 67. 558559. 1650.: Behrens 1912. st. 22. Koščević 1991. 30. 84. Ivčević 2005.82. 4. 41. AMS. T. Šeparović &Uroda 2009. na vrhu je ušica koja je izrađena savijanjem prema poleđini. ig. 1479. 28. 167. T. 47. 113. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. 1556 (Vindonissa). Objava: neobjavljen Lit. MCK. T. širina: 2. 71. ig. T. AMS. 131. Voirol 2000.3 cm.: Nedved 1981. st. st.4 cm. širina: 1. visina s gumbom: 6. završava kuglastim ukrasom. rubovi izduženog privjeska su valoviti. 16. ig.6 cm.1 cm. ig. Deschler-Erb 1999. AMS-70561 bronca visina: 4. MCK-B872 bronca visina: 5. T. glava gumba s ušicom. Unz 1974. 168.65 cm. L. 202204. ig. T. ali prate raščlanjenu formu lista. Objava: neobjavljen Lit.8 S. 7. Unz &Deschler-Erb 1997. S. 74. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 4a. 64 Privjesak u obliku lista sa ušicom savijenom prema natrag.4 cm 2. nedostaje manji dio. T. Šeparović &Uroda 2009. XIII. XIII. · 94 95 · .: Koščević 1991. 216.7. 55.

T. a i međusobno pokazuju neke razlike. st. 109. Koščević 2008. I. 1319: Müller 2002. Navedene razlike ukazuju na vezu s pticolikim privjescima. H 3556 bronca visina: 4. je izrađena savijanjem prema naprijed. 1555-1556.. T. ušica za vješanje je prstenasta. ig. 27. visina: 4. 6 cm. zglobom povezan s falerom. Feugère &Poux 2001. 55 cm 1. 539-540. 109. I. 515 Privjesak pripada jednoj varijanti listolikih privjesaka..: Unz 1972. ušica za vješanje. 207. Lunulasti privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 3 S. ig. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit.: Unz 1974. T. Poux &Robin 2000.. 574. H 4612 bronca dužina: 5. Matešić 2005.. završava kružnim otvorom koji je služio za vješanje nekog ukrasa. Lunulasti privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 261. 218. a drugi krak nedostaje. 1897. ig. 83.35 cm 2. Privjesak je u obliku suze.35 cm. T. 58. H 1612 bronca visina: 2.. I. I. T. 180. 1885. S. polovica 1.. H 1596 bronca visina: 7. međusobno variraju u obliku Lunulasti privjesak. Unz &Deschler – Erb 1997. ig. ukras urezanim linijama i bubrežastim probojima. a prijelaz iz gornjeg u donji dio tijela snažnije naglašen nego je slučaj s privjescima tipa Bishop 5. 58. st. 16. AMS. 5 89. T. AMS. 132. 1531.7 cm 2. širina: 3. donji dio nedostaje. 56. Müller 2002. 111. širina: 3. Unz &Deschler – Erb 1997. I.: Unz 1972.-2. T. ig. Ivčević 2008. 8. 27. visina: 5.7 cm. a s druge falus. Deschler-Erb 1999. Müller 2002. 89. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). s jedne strane je šaka. 539-540. T. 515 Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. Unz &Deschler– Erb 1997. T. 46. 54. Rijetko se nalaze na rimskim lokalitetima. st. 58. 11.5 cm. ig. T. 7. 1. 48. 557. AMS. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Literatura: Voirol 2000. 1616. Deschler-Erb 1999. 51. 30. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Lit. 87.T. s prednje strane urezane su linije. 90.88. s jedne strane je šaka .2 cm 1. AMS.9 cm augustovsko-tiberijsko doba 86. Nešto su bolje zastupljeni na području zapadne Galije pa im se tamo smješta porijeklo Datirani su u lavijevsko razdoblje odnosno u drugu polovicu 1. 9. st. polovica 1. T. Obzirom da gardunskom primjerku nedostaje donji dio moramo ostaviti mogućnost da je pripadao tom tipu.T. 13. 129. 1914. u sredini ukras u obliku palmete. 46. st. u obliku ptičje glave. 1616. 28. Unz &Deschler– Erb 1997. 205. 207. T. · 96 97 · . ig. Objava: Ivčević 2010 (u pripremi) Literatura: Unz &Deschler – Erb 1997. S. 1897. Fahr 2005. 207. 7. 71.7 cm. 1885. Deschler-Erb 1999. AMS. ušica za vješanje izrađena je savijanjem prema poleđini. 50 S. U Vindonissi postoji skupina privjesaka s ušicom u obliku ptičje glave kojima su tijela. 5. H 3557 bronca dužina: 6. Privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). Franken 1996. Lunula je okrenuta prema gore.. T. ig. Oldenstein 1976. širina: 1. Lunulasti privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 52. premda u osnovi suzolika. 58. Franken 1996. Lunula je okrenuta prema gore. krakovi su mu okrenuti na dolje i završavaju kuglastim ukrasom. st. 71. Slični su privjesci koji se mogu svrstati u tip Bishop 5 i kojima je oblik tijela u osnovi suzolik i sužava se prema donjem dijelu. 10. ig.

4. AMS. Rubovi privjeska su valoviti. 69. 6 (Tarragona). Šeparović 2003. 2 (Gardun) Objava: Ivčević 2005. Objava: Ivčević 2005. AMS.-početak 2. 49. H 6179 bronca visina: 4. XIII. 7-8 (Newstead). ig. 4. 1533 (Vindonissa) Na gornjem dijelu privjeska su dvije perforacije u obliku pelte. Objava: Ivčević 2005. H 4013 bronca visina: 4.25 cm. 13. debljina: 0. T. ušica za vješanje nije sačuvana. H 2482 bronca visina: 4. st. Ivčević 2004.. T. 47. Unz &Deschler-Erb 1997. 150. ig. 1. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). T. st. 6. 15. ig. ig. koja je služila za učvršćivanje privjeska na faleru. T. Lit. ušica izvedena savijanjem žice. 1524 (Vindonissa) S. širina: 1. Unz &Deschler-Erb 1997. 204 (Sisak). grob 539. ig.. ušica izvedena savijanjem žice. 2.1 cm 1. ig.. 1902. širina: 0. 93.91. 8 (Rottweil). Nedved 1981. na vrhu privjeska je ušica. T. 51. 113 (Avenches). 156. · 98 99 · . S. 9. ig.1 cm 1. 9.3 cm. 178. kuglasti završetak.7 cm. 166. 2. I. 2 (Gardun). st. 20 Lit.3 cm. 17. 237. 159. 166. 21 (Ljubljana). 37 (Hofheim). XV. 2. Koščević 1991. T. Nedved 1981. 1537 (Vindonissa) S. st. 1384 (Vindonissa). Listoliki privjesak. AMS. AMS.: Unz &Deschler-Erb 1997. XCV. Boube-Piccot 1964. von Schnurbein 1983. 19 Lit. a postranični se sužavaju prema vrhu. 16 (Mainz). T.9 cm. T. Istenič 2000. Lawson 1978. 156. 11 (Friedberg). sa svake strane uz rub su tri kružna otvora. st.1 cm 2. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). završava kuglastim ukrasom. 220 (Sisak). s donje strane mu je kuglasti završetak. Unz 1972. 1504. 241. 24. 94. a uz rub točkastim linijama. u donjem dijelu privjesak je raskovan u obliku romba. I. Koščević 1991. XII. Voirol 2000. Lawson 1978. prednja strana ukrašena je urezanim vegetabilnim motivima. Listoliko-srcoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). AMS.: Behrens 1914. 224. str. 63 (Vindonissa). 8. 1. na nekoliko mjesta vidljivi ostaci posrebrenja. 4 (Magdalensberg). a takve tvore i postranični krakovi koji se uvijaju prema van i ponovno spajaju s privjeskom. T.1 cm. 88. polovica 1. 1511-1512 (Vindonissa). 41. 5. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 56. 47. 174. 2. Objava: Ivčević 2005. Petru 1972.172. I. 1. 22 Lit. Objavljeno: Ivčević 2005. Rubovi privjeska su valoviti. širina: 2. debljina: 0. 112. T.15 cm 1. ig. debljina: 0. 8. 20 (Mainz). 47. ig. Trodjelni listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 2. Dixon &Southern 1992. I. na dnu kuglasti završetak. debljina: 0. 95. ig. 2.8 cm. 47. srednji krak završava u obliku palmete. 1889. T. 166. prednja strana ukrašena urezanim linijama. 243. debljina: 0.9 cm. T. širina: 6. T. ušica za vješanje izvedena savijanjem žice. polovica 1.: Ritterling 1913. Mackensen 1991. 56. H 4617 bronca visina: 7 cm.: Behrens 1912. 68. S. Unz &Deschler-Erb 1997. ig. 49. (Ptuj). 1914. ig. 166.1 cm. 173. T. T.3 cm.: Unz &Deschler-Erb 1997. Rubovi su valoviti i ukrašeni koncentričnim kružnicama. širina: 1. 167. 92. (Narona) S. H 6178 bronca visina: 3. 67 (Ivoševci). 38 (Rottweil). Šeparović 2003. 55. T. 5. st. 44. 9. T. 55. T. Lit. 1. 71 (Ivoševci). prednja strana ukrašena urezanim linijama. I. prednja strana ukrašena urezanim linijama i točkama. 23.

5. 156. 142. Metalni nalazi. 2.: Koščević 1991. T. deblj. polovica 1. 1. T. T.: Bekić 1998. 1471. ig. ig. 2. ig. 2. kuglasti završetak privjeska. u: Tilurij 3. ig. 54. širina: 1. 68. 3 Objava: Ivčević.49 cm 1. 50. T. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). T. na dnu bikonični završetak. 21.. u pripremi Lit.1 cm 2.7. st.5 cm. god. 143. 216. Unz 1974. T. Unz &Deschler-Erb 1997. Koščević 1991. Istenič 2000. prednja strana je ukrašena urezanim linijama. 48.5 cm. Metalni nalazi. 29. MTK 996 bronca visina: 3. 4. I. 97. XIII. ig. Unz 1974. 192. 4 Lit. 372. S.1 cm druga polovica 1. 5. Listoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 55. 2. težina: 3.. 488 S. prva četvrtina 2.. Müller 2002. Privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). 2. na gornjem dijelu dva kružna otvora. I. 50. XIII. 18. T. 4. 1524. 12. T. T. st.3 cm. 1. 5. Objava: Ivčević. Ušica privjeska je izrađena savijanjem a završetak je ušice u obliku ptičje glave. T. Behrens 1912. širina: 3. Poux 2002. Oldenstein 1977. st. T. st. T. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit.: Behrens 1914. 5. T. a završetak mu je bikoničan. širina: 1. 83. 100. 12. 1510. 88. ig. st.34 g sredina 1. početak 2. 1529. Deschler-Erb 1997. T. Ivčević 2004. 167. Unz 1974.1 cm.. u donjem dijelu se privjesak naglo sužava. na dnu bikonični završetak. u gornjem dijelu zakovica okrugle glave umetnuta u kružnu podlogu. st.96. T. 20. 1504.. Listoliki privjesak u donjem dijelu ima trostruko rebro ispod kojeg se širi u obliku palmete. 8. 1503. Nedved 1981.5 cm. 112. 1372 S. 55..1 cm. Unz &Deschler-Erb 1997. 20. T. 16. 99. Objava: Ivčević.: Nedved 1981. T. I. Unz 1972. T. 83. debljina: 0.1 cm druga polovica 1.9 cm. 71. Feugère. 6. Radman-Livaja 2004.srcoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). četvrtina 2. Privjesak u obliku lista. Nedved 1981. 2000. 55. T.2 cm. T. šir. st. 1. Ivčević 2008.srcoliki privjesak konjske orme Gardun (Tilurium). Unz &Deschler-Erb 1997. a na donjem jedan kojemu je s donje strane utor. grob 539. T. MTK 1000 bronca vis. 67. 166. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. st. Objava: Šeparović 2003. T. Unz. 55. 16 S. Listoliko . · 100 101 · . 0. str. širina: 3. MTK 998 bronca visina: 3 cm. 47. Privjesak u obliku lista ukrašen s tri kružna otvora. Listoliko .9 cm. Koščević 1991. 2002. 2003. Unz &Deschler-Erb 1997. debljina: 0.: Šeparović 2003. 241. težina: 19. 4. S. Metalni nalazi. 70. 49. 218. T. 12. Privjesak u obliku lista. ig. Feugère &Poux 2001. MTK 53 bronca visina: 5. ig. 133. 3. 1. 205. 157. 7. Zabehlicky-Schefenegger &Kandler 1979. MTK 40 bronca visina: 6. 67. 204. 15. I. Objava: Šeparović 2003. ušica za vješanje nedostaje. 2006. I. 156. 63. 2. Lit. 98. 552.1. 8. 8. 1999. sa svake strane uz rub su tri kružna otvora.

AMS. XIII. Krajevi okova su zaobljeni. H 4049 bronca dužina: 5. 2003. Okrugli okov s pet kružnih otvora. 3 cm. Voirol 2000. Unz &Deschler-Erb 1997. 32. 18. T. na sredini krug s središnjim kružnim otvorom. st. Okov konjske orme Gardun (Tilurium). 259. Koščević 1991. 2005. sa stražnje strane na svakom kraju po jedan trn za pričvršćivanje za remen. Unz &Deschler-Erb 1997. Okov konjske orme Gardun (Tilurium). Voirol 2000. a potom širi. 177 (Avenches) Objava: Ivčević.2 cm. 2005. promjer glave zakovice: 1. od čega su četiri uz rub. 2296-2297. XIII. I. Behrens 1918. širina: 0. XIII.9 cm. a jedna je na sredini. debljina: 0. T. MTK 1002 bronca promjer pločice: 3. kroz središnji otvor provučena ja zakovica bikonične glave.2 cm. MTK 1004 bronca promjer pločice: 3. debljina s trnom: 1 cm 1. 22. S. 63.: Ritterling 1913. Unz &Deschler-Erb 1997. ukrašena urezanim linijama. Oldenstein 1977.5 cm. god. 1. XXX. T. 20 (Hofheim). 166. S. T. 599. debljina: 0. 64. T.9 cm 1-4. T. 51. 47.1 cm 1. 16 Lit. 104. 16-17 S. Okov se sastoji od pločice s pet kružnih otvora. 8. u pripremi Lit. 672. I. 64. 74. T. debljina pločice: 0. 2274. 22962297. Metalni nalazi. Voirol 2000. 16. 18. 2274. Metalni nalazi.: Šeparović 2003. 173. dužina zakovice: 2. pločica je uz rub ukrašena nizom ureza. 260. 28. T. 22. 409. 51. AMS. 26. Kružni probušeni krajevi okova koji se prema sredini širi. 672. Okov remena konjske orme Gardun (Tilurium). Dio okova u obliku četiri kružnice sa središnjim kružnim otvorom. T. T. 9 (Mainz). 2294. ig.: Ritterling 1913. H 6175 bronca dužina: 4. st. 2002. 1822. st. 17 Lit. u: Tilurij 3.. 2294. Alicu et alii 1994. Okov konjske orme Gardun (Tilurium). I. Voirol 2000. I. XXX.. Metalni nalazi. Objava: Ivčević 2005. I. 26. 64. od čega su četiri uz rub. 63. 1902. 5. T. T. 106. uz rub pločice niz sitnih ureza. T. 32. T. 102. MTK 1001 bronca dužina: 5. a jedna je na sredini. 1820 (Vindonissa).: Oldenstein 1977.1 cm.: Unz &Deschler-Erb 1997.1 cm. inv. a jedna je na sredini. 17 (Hofheim). 74. okov je zakrivljen tako da je sredina izdignuta. Okov konjske orme Gardun (Tilurium).3 cm 1. 166. st. 8 S. 173. T. središnji dio ukrašen urezima i konkavnim udubljenjima. 1809. T. uz rub pločice je niz sitnih ureza. br. 8.. Ritterling 1913. 260. 599 S. T. T.5 cm. T.1 cm 1-4. 47. Unz &Deschler-Erb 1997. T. Okrugli okov s pet kružnih otvora.101.1 cm 1-4. Okov konjske orme Gardun (Tilurium). 78. širina: 1. 259. T. širina: 1 cm. 64. T. od čega su četiri uz rub.. MTK 1003 bronca promjer pločice: 2. T. 78.9 cm. Šeparović 2003. Koščević 1991. st. 5. 1817 (Vindonissa). u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. 1. 178 (Avenches) Objava: Ivčević. 409. debljina pločice: 0. Alicu et alii 1994. · 102 103 · . 103. 105. Objava: Ivčević. Objava: Ivčević 2005. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. prema sredini se sužava. st.

Vanden Berghe 1996. 726 S.2 cm. možemo zaključiti da se radi o vojnom trnokopu. na bočnim krajevima kružno zadebljan i proiliran s gornje strane. 1. obradu drva. Deschler-Erb 1999. 21. a rabio se za kopanje rovova. st. 1839 S. I. T. 18.: Bishop &Coulston 2006. 409. st. Sigurno datirani primjerci pripadaju vremenu od Tiberija do Nerona. 2296-2297.5 cm 2. Alicu et alii 1994. st. XXX. st. 867. sa stražnje strane trn. a postoje naznake uporabe u lavijevsko doba. 74. Četvrtasti okvir kopče pravokutnog presjeka. željezo. 1884. pomoću kojeg je bila pričvršćena ušica za remen.109. I. 174. T. Kopča remena sedla Gardun (Tilurium).4 cm. I.5 cm 1. visina: 5 cm 1.. 27. 30 Lit. Unz &Deschler-Erb 1997. H 4911 željezo dužina: 47 cm. Objava: Ivčević 2005. zglobni tuljac. T. 17 (Sisak). 3. ig. Metalni nalazi. MTK 1006 bronca dužina: 5. Hoiller 1911. T. 68. 45 (Saalburg) S. građevinske radove. a s druge strane nedostaje rub. MTK 1007 bronca. Oldenstein 1977. 38.. dužina sječiva sjekire: 13. T. AMS. 108. T. I. T. br. Voirol 2000. 64. Okov listolikog oblika s donje strane ukrašen izvijenim viticama koje tvore bubrežasti ukras. Werner 1970. 259-260 Okov remenja sedla izrađen tehnikom na proboj. 67. 4. T. od čega je sačuvano pet. Okov za oglavnik Gardun (Tilurium). krčenje šume. je oštećen. s jedne je strane blago povijeni trn. 732 Objava: Ivčević. H 2958 bronca. T. 2004. 672. 39. 77. 1922-1923.6 cm. kositar visina: 3. Koščević 1991. širina: 2. a s druge raskovana sjekira u obliku trapeza. Harnecker 1998. Neobičnost je gardunskog primjerka što je s jedne strane savijen i ima ušice za zglob. T. 2. · 104 105 · . S. 118. ig. s jedne strane su četiri ušice šarke. 91. 66. AMS. 5. Unz &Deschler-Erb 1997. težina 1900 g 1. 30. 51. 64. Okov remenja sedla Gardun (Tilurium). kositar dužina: 9 cm. M 282. Metalni nalazi. T. 8 Lit. Metalni nalazi. 2003.: Ritterling 1913. S. XIV. 32. XIV. Objava: Ivčević. T.5 cm. ostaci prečke za iglu izrađeni su od željeza. T. T. 338. Trnokop (dolabra) bio je dio vojne opreme. Objava: Ivčević. T. 23. 599. T. Osam zakovica. Prema otvoru za nasad možemo ga datirati u 1. 22. nalazilo se u nizu uz zglob okova. Rupa za nasad drške je ovalna.. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. s jedne strane vidljivi tragovi kositrenog premaza. 2. u: Tilurij 3 (u pripremi) Lit. 16. promjer otvora za nasad drške: 5 x 3. 2294. 1877..: Unz &Deschler-Erb 1997. Unz &Deschler-Erb 1997. ali i kao oružje. Bili su dio opreme konjanika u ranocarsko doba. st. Objava: Riegl 1901. Dolabra (trnokop) Gardun (Tilurium). I. 1892.: Frere &Joseph 1974. Takvi su okovi obično služili kao ukras remenja koje je visilo sa sedla. T. U vojnom kontekstu spominju ga antički pisci. 67. 110. 167. ig. 18. 65. Dolenz 1998. širina: 1. 107. Pietsch 1983.: Oldenstein 1977. T. M 281. 17. 1926. Uzmemo li u obzir veličinu i položaj trna u odnosu na sjekiru te činjenicu da je pronađen u Gardunu. 2274.

desetljeće 1. B-919 bronca dimenzije: visina: 9. I. Picard 1957. 2. debljina stijenke: 0. 25. 3. T. st.. 12. Na bočnoj strani prikazan je bukranij s girlandama. težina: 858 g 2. S vanjske strane tabule nalazi se dio volute anse. 6. godine. AMS. Kaserola je sačuvana u cijelosti. XXI. A. MCK. MCK-AZ-381 vapnenac visina: 57 cm. Dno posude je ravno s nekoliko koncentričnih kružnica. 43. a ispod je sačuvan dio friza s prikazom oružja (štit) i torzom jednog pokorenog barbara. 7-19. 1886. A. do 9. Delmati i Panonci. T. Gabričević 1955. ig. 2. st. tropej Gardun (Tilurium). · 106 107 · . debljina: 24 cm rano 1.1 cm. a ispod polja je friz oružja.: Cambi 2005. ig.111. 1 S. promjer dna: 9. 12. 25. Ispod oboda je pojas ukrašen paralelnim dvostrukim žljebovima. a taj se motiv vjerojatno ponavljao u nizu cijelom dužinom bočne strane spomenika. te koja se međusobno bitno razlikuje pa se pretpostavlja da su prikazani predstavnici pokorenih plemena koja su sudjelovala u ustanku protiv Rima. Eggers 1951. Sačuvan je donji lijevi dio natpisnog polja uokviren dvostrukom proilacijom. činila je desni ugao veće konstrukcije. bilj 52). dužina ručke: 14. te usporedbom s prikazom na većoj ploči tropeja koji se nalazio na suprotnoj strani spomenika. Lit. Na prikazu se nalazi tropej s oružjem i vezanim barbarima. Gardun(Tilurium). zajedno s Germanikom proslavio trijumf u Rimu. Reljef. 4 112. Cambi 1984. Ulomak reljefa tropeja Gardun (Tilurium). 142. 21 (ranije objave navedene su na str. Tončinić 2009. Zanimljiv je prikaz dvojice barbara s detaljno izrađenom odjećom i obućom. L. Kaserola (trulla). 113. Prema obrisu otučenog dijela površine reljefa. Breščak 1982. 18. pravokutnog presjeka s perforiranim kružnim završetkom. Reljefna ploča sa završetkom natpisnog polja i prikazom tropeja. širina: 60 cm. Ulomak tropeja koji s ulomkom što se čuva u Arheološkom muzeju u Splitu čini dio veće cjeline. Tijelo posude je zaobljeno. širina ručke: 5. Drška je diskoidna. MCK. st. Na prednjoj strani nalazilo se uokvireno natpisno polje kojem se s bočne strane nalazi vegetabilni ukras i iguralni prikaz.4 cm. visina: 104 cm.: Radnóti 1938. kat. Objava: Abramić 1937. ig. D 129 mramor dužina: 136 cm. Jovanović 2010. 18. ig. debljina: 28 cm 2. Sanader. Tiberije je vjerojatno je svoju pobjedu ovjekovječio postavljanjem spomenika u Tiluriju . promjer oboda: 16. Milošević 2009. god. L. 178.5 cm. Nakon što je. a obod je izvijen prema van. br.4 cm. uočavaju se koljena i noge još jednog barbara u sjedećem položaju. Objava: neobjavljeno Lit.5 cm. Tropej je vjerojatno podignut u čast Tiberijeve pobjede nad pobunjenim Ilirima u ratu koji je trajao od 6. T.vojnom logoru VII legije. 7792.4 cm.

sin Lucija iz Tribusa Fabija. Na središnjem dijelu reljefa prikazano je devet okruglih vojničkih odlikovanja (phalerae) na mrežastoj podlogi.-5. 1. MCK-B-1373 vapnenac visina:175 cm. MCK. Nadgrobna stela vojnika Lucija Mumija Vojnić. a veličina slova iznosi oko 5 cm. 77-119./ M(arcus) Cornelius M(arci) libertus/ Chrestus posuit Prijevod: Lucije Mumije. Ispod zabata je natpisno polje omeđeno s gornje i donje strane trostrukom proilacijom. Spomenik se kompozicijski može podijeliti u pet dijelova. Ispod polja s reljefom nalazi se završni dio natpisa koji sadrži podatke o dedikantu. Donji lijevi ugao tog trećeg natpisnog polja je oštećen. rodom iz Ancyre. T. širina: 60 cm. a širina 56. sačuvana u cijeloj visini. Stela zvršava masivnim kvadratičnim usadnikom.5 cm. Natpis je isklesan u dva retka teksta.114. a s bočnih strana lankirano tordiranim stupićima s kružno proiliranom bazom i korintskim kapitelima. ali od slova je oštećen samo donji dio zaobljene haste slova C. Markov oslobođenik. onda ih vidiš bogate (sjajne) i primaš zavjet (dokaz) našeg prijateljstva. Gornji dio stele čini proilirani trokutasti zabat u čijem središnjem dijelu je glava Atisa./ Si sapiunt obiti data muneta percipis am(pla)/ et recipis nostrae pignus amicitiae. omeđeno jednostavnom jednostrukom proilacijom.5 cm. Ako su pokojnici svjesni datih im darova. Slova su klesana pravilnom kapitalom. vojnik VII. Ispod drugog natpisnog polja nalazi se reljefno ukrašeno polje na kojem su uklesane dvije stilizirane narukvice i ogrlice./ Hoc tibi cum titulo posuit Cornelius Chrestus/ Et dixit lachrymans sit tibi tera levis. Spomenik podiže Marko Kornelije Krest. Nadgrobna stela pravokutnog oblika. ku. L. Visina polja s natpisom je 21. A. Ispod prvog natpisnog polja nalazi se drugo natpisno polje. Tekst: L MVMMIVS L FILIVS FAB ANCYRA MILES LEG VII ANNORVM XXXVI HSE ARMA BIS OCTONIS FELICIA QUI TULIT ANNIS HIC SITVS EST FATO MVMIVS IPSE SUO SI SAPIVNT OBITI DATA MVNETA PERCIPIS AM ET RECIPIS NOSTRAE PIGNVS AMICITIAE HOC TIBI CVM TITVLO POSVIT CORNELIVS CHRESTVS EX DIXIT LACHRYMANS SIT TIBI TERA LEVIS L(ucius) Mummius L(uci) ilius/ Fab(ia) (tribus) Ancyra (natus)/ miles leg(ionis) VII/ annorum XXXVI/ stipendiarum XVI/ h(ic) s(itus) e(st). a širina je 59. posebice u prvom i završnom dijelu. To je mitska životinja sa lavljim tijelom i orlovskim krilima i kljunom.5 cm.5 cm. visina slova iznosi oko 2 cm. visine 11 cm. pokojnikovu prijatelju. legije (umro sa) XXXVI godina i XVI godina vojničke službe. st. prva cjelina donosi podatke o pokojni- Arma bis octonis felicia qui tulit annis/ hic situs est fato Mumius ipse suo. Ovdje je sam po svojoj sudbini smješten Mumius koji je nosio sretno oružje dva puta po 8 godina. dok treća cjelina donosi podatke donosi podatke o dedikantu. a visina slova je oko 5 cm. Njihova visina varira od 5 cm do 2 cm. Tekst natpisa je koncipiran u šest redaka u natpisno polje dimenzija 37x38 cm. str. L longa se proteže u visini tri retka natpisa. Na gornjem središnjem dijelu prikazana je vrpca za vješanje odlikovanja. Visina prvog slova L iznosi 16. str. u drugoj je cjelini pjesma posvećena pokojniku. Objava: Fadić 1995. Ovo ti je s natpisom postavio Marcus Cornelius Chrestus i plačući rekao: „Neka ti je laka zemlja“. Tekst je donesen u sedam redaka. debljina: 20 cm sredina 1. 163-187. Visina tog polja s proilacijom iznosi 24 cm. Iznad zabata s lijeve i desne strane nalaze se dva grifona okrenuta prema stiliziranim palmetama. Natpis je podijeljen na tri jasne cjeline. · 108 109 · . Fadić 1997.

S obzirom na starost i godine službe.4 cm između 40. st. Natpis je mjestimice izlizan. Sačuvano je natpisno polje uokvireno istaknutom stepenastom proilacijom ispod kojega su u plitkom reljefu izvedeni okruglištit i vojnička torbica. I.-Lj. S. 1. a u Dalmaciji je potvrđen na jednom natpisu. Gornji dio mu nedostaje. pol. debljina: 15 cm. BVRRIVS BETVLONI F(ilius) TREBOCVS MILES C(o)HO(rtis) AQVITANORVM ANNORVM LV STIP(endiorum) XXIX H(ic) S(itus) E(st) HERES POSVIT Ovdje se radi o vojniku Buriju Treboku.. god. tobolac u jednom. AMS. koja je u vrijeme cara Vespazijana došla u Dalmaciju. visina slova 3 – 4. može se zaključiti da je u vojsku stupio s 26 godina. Stela je pronađena uzidana u kasnoantičku grobnicu kao lijeva. RN 49 vapnenac visina: 142 cm. 1981. Stela je pripadala vojniku II kohorte Kiresta. Stela Gaja Julija Andromaha Dugopolje.115. Objava: Cambi 1994. a po sredini se poprečno pruža linija loma. ig. 1878. koji se sveo na dva kasetona u kojima nema elemenata vrata već je prikazano streljačko oružje. Vjerojatno je jedno vrijeme bila smještena u vojnom logoru Tilurium. Tobolac je prikazan s poklopcem i vrpcama za učvršćivanje. širina: 60 cm. Stela Burija Treboka Hrvace. Jedan od ikonografskih elemenata na vojničkim stelama koje su izrađene u toj radionici je prikaz vrata u donjem dijelu. koji je preminuo dok je služio u kohorti Akvitanaca. širina: 57. Ime njegova oca. · 110 111 · . upućuje na keltsko podrijetlo. A 5963 vapnenac visina: 204 cm. 116. 9.. bočna strana. 179. i 80. V. te luk i strijela u drugom polju. Između stupova je uokvireno i proilirano natpisno polje. sve do lavijevskog doba. Slova natpisa rustično su klesana i nejednake visine. st. Kod ove stele dolazi do redukcije vrata kako bi se moglo prikazati oružje karakteristično za jedinicu strijelaca kojoj je pripadao pokojnik.5 cm. Po svojim karakteristikama stela pokazuje da je bila izrađena u radionici vojnog logora u Tiluriju.. Franjevački samostan u Sinju. Stele takvih značajki javljaju se na svim lokalitetima na kojima su boravili pripadnici VII legije. Ime pokojnika iskazano je dvočlanom imenskom formulacijom s ilijacijom.: CIL III 9760. Na kutovima trokutnog zabata bili su akroteriji od kojih je sačuvan samo jedan. E. Unutar natpisnog polja uklesan je natpis u 7 redaka. koja varira između 3 i 4 cm. Ta jedinica strijelaca boravila je u Dalmaciji u 1. razlomljen u tri dijela. Ispod zabata je friz s vegetabilnim motivima i proilirani arhitrav položen na stupove s korintskim kapitelima. Nadgrobni spomenik je pravokutnog oblika. Taj nomen i cognomen dosad nisu potvrđeni na prostoru Dalmacije. Višić-Ljubić 2008. Na natpisu nije naznačen broj čete. a u sredini zabata je prikazana ženska teatarska maska s kosom i pletenicama spuštenim niz lice. 123. dok su luk i strijele također detaljno prikazani. Lit. debljina: 21 cm 2. Betulo. Natpis glasi: C(aius) IVLIVS AN / DROMACHVS / MILES COH(ortis) II / CYRRESTAR(um) / ANN(orum) LXV STIPEND(iorum) / XXXXII / C(aius) IVLIVS APOLLA / SODALIS VO(tum) POSVIT U donjem dijelu stele je reducirani prikaz vrata.