You are on page 1of 27

Gimnazija fra Grge Martia Mostar

kolska 2012./2013. Godina

Maturalni rad iz zemljopisa

ALPE, TURISTIKO ODREDITE


EUROPE

Mentor:

Uenik:

Ivica Ragu, prof.

Mia Gagro, IV.2

Mostar, svibanj, 2013.

SADRAJ

1. Uvod ................................................................................................................................ 2
2. Openito o Alpama ........................................................................................................ 3
2.1.
Alpske cjeline ...............................................................................................................
4
2.1.1. Klima ............................................................................................................... 4
2.1.2. Povijest i stanovnitvo .................................................................................... 5
2.1.3. Gospodarstvo .................................................................................................. 5
2.2.
Nastanak Alpi ...............................................................................................................
6
3. Alpske drave .................................................................................................................... 7
3.1.
vicarska ......................................................................................................................
7
3.2.

Austrija .........................................................................................................................
8

3.3.

Francuska .....................................................................................................................
9

3.4.

Italija ..........................................................................................................................
10

3.5.

Njemaka ...................................................................................................................
12

3.6.

Slovenija .....................................................................................................................

14
4. Znaaj Alpi ...................................................................................................................... 15
4.1.
Alpski turistiki region ...............................................................................................
15
4.2.

Drutveni znaaj i uticaj turizma ...............................................................................


16

4.3.

Ekonomski znaaj i uloga turizma .............................................................................

17
5. Turizam u Alpima ........................................................................................................... 19
5.1.
Najpoznatije europske destinacije alpskog turizma ...................................................
19
6. Zakljuak ......................................................................................................................... 24
7. Popis slika i tabela ........................................................................................................... 25
Literatura ......................................................................................................................... 26

1. UVOD

2. OPENITO O ALPAMA
Alpe, najvei planinski masiv u Europi, koji razdvaja Sredozemlje od sredinjih dijelova
kontinenta; prua se u velikom luku od Ligurskoga mora na zapadu do Dunava kraj Bea na istoku;
dug oko 1200 km, irok oko 150-250 km, obuhvaa povrinu od oko 220.000 km2. Na alpskom
podruju ivi otprilike 13 milijuna ljudi iz osam alpskih drava: Francuska, Monako, Italija,
vicarska, Njemaka, Lihtentajn, Austrija i Slovenija. Dijele se na Zapadne Alpe i Istone Alpe, a
od sjevera prema jugu na Sjeverne vapnenake, Sredinje kristaline i June vapnenake Alpe.
Komplicirana graa i struktura rezultat je tektonskih pokreta; dananji oblik dobile su za vrijeme
posljednje glacijacije. Najvii vrhovi Mont Blanc (4.810 m) i MonteRosa (4.638 m) na zapadu, Piz
Bernina (4049 m) i Ortler (3899 m) na istoku. Alpe su najvanija i najvea razvodnica u Europi;
rijeke teku u Sredozemno, Sjeverno, Crno i Jadransko more; glavna su porjeja Rajne, Rhne, Poa i
Dunava. Velika jezera: enevsko, Thunsko, Zriko, Bodensko, Lago Maggiore, Lago di Lugano,
Lago di Como i Lago di Garda. Biljni pokrov ine ume i alpske rudine. Razvijeno stoarstvo i
umarstvo, a u dolinama ratarstvo i vinogradarstvo; rudarstvo (eljezna ruda i sol) u Istonim
Alpama; mineralni i termalni izvori. Zbog razmjerno niskih prijevoja i dobrih prometnica (ceste i
eljeznice) Alpe su najprohodnije gorje (najdulji tunel Simplon 19,8 km). Jedna od najrazvijenijih
turistikih regija na svijetu (ljetni odmori, skijaka rekreacija i natjecanja, alpinizam).
Zapadne Alpe imaju vie transverzalnih dolina, a istone imaju vie longitudinalnih. Za
dananji izgled Alpi vana je i glacijalna erozija u pleistocenu kada su se formirale velike glacijalne
doline, cirkovi, jezera, morenski nanosi... I danas je u Alpama najvanija glacijalna erozija. U
Aplama ima preko 250 veih ledenjaka (gleera). Najvei je u Bernskim Alpama-Aletsch Gletscher
dug, 23,6 km. Ledenjaci su veoma vaan izvor vode.

2.1.

ALPSKE CJELINE

Francusko-talijanske Alpe imaju nesimetrian reljef. Pruaju se na jugozapadu, od Padske


do Rhnske nizine. Kompaktne su, visoke i bez veih dolina. U Italiji su doline kratke i strme. Ima
mnogo prijevoja. Klima je svjea i vlana, a vaan je i mediteranski utjecaj. Ovo je najvlaniji dio
Alpa padaline donose zapadni vjetrovi. Razvijeno je stoarstvo (ljeti) i mali kuanski obrt (zimi).
Talijansko-vicarske Alpe su sloenije po reljefu i geolokom sastavu. Ima dosta poprenih
dolina koje su dubokourezane Rhna, Reuss, Rajna, Aare Dio rijeka tee na jug i ulijeva se u
rijeku Po. Vani prijelazi su: St.Bernard, Simplon i St.Gotthard.
4

Sjeverna strana je vlanija (snjene padaline), a juna je ogoljenija (kine padaline uzrokuju bujice i
erozije). Mediteranski utjecaj prodire duboko na sjever.
Istone Alpe pripadaju Italiji, Njemakoj, Sloveniji i Austriji. Dio Alpa ak prelazi u
zapadnu Maarsku i eku. Najsjevernije od ovih Alpa su Bavarske i Salzburke Alpe, a najjunije
Julijske Alpe, Dolomiti i Karavanke. Dominiraju dolomiti i vapnenci. Prevladavaju longitudinalne
doline (istok-zapad). Znaajni prijevoji su Brenner i Semmering.
Slika 1. Prikaz Alpa

Izvor:

2.1.1. KLIMA
Klima je sloena i mijenja se s visinom. Alpe su pod utjecajem raznih zranih masa. Klima
je planinska. To je E klima, a u niim predjelima C klima. Znaajan je vjetar fen (snjegoderac
koji pue od sjevera prema jugu i uzrokuje topljenje snijega). Prisutne su termike inverzije npr. u
Celovakoj kotlini na 440 m nadmorske visine prosjena sijeanjska temperatura je 7C,a na 1.103
m nadmorske visine srednja sijeanjska temperatura iznosi 1,8C.
Zbog velikih koliina padalina odnosno bogatstva vode, Alpe su izvor velikih rijeka Rajna,
Rhna, brojni pritoci rijeke Po, zatim Drava, Mura, Inn itd. Vode su jedini energetski izvor u ovom
prostoru. U Alpama postoji niz jezera Bodensko jezero, Lago di Como, Lago di Garda, Lago
Maggiore, Neidersko, enevsko, Neuchtel, i mnogi drugi.
Vegetacija u Alpama se dijeli na tri kata. To su:
5

mijeana uma nastale su prirodnim putem,


crnogorina uma subalpske ume crni bor, ari, smreka, jela
alpski travnjaci, panjaci, livade (pastoralna ekonomija).
Najvii dijelovi su ogoljeli kamenjar prekriven snijegom i ledom. umski je prostor
devastiran, posebno na jugu u Italiji bujice, erozija. Tlo u Alpama uglavnom je produkt denudacije
i erozije vapnenaca i dolomita. Najplodnije tlo je uz rijene doline koje su dijelom nastale
akumulacijom.

2.1.2. Povijest i stanovnitvo


Stanovnitva Alpa nejednolikog je porijekla jer su Aple granini prostor izmeu razliitih
narodnosnih skupina Germana, Slavena, Romana i drugih. Ovaj su prostor najprije naseljavali Kelti,
zatim Liguri i Helveani u zapadnim Alpama, Retijci u sjevernoistonim. Njih su romanizirali
Rimljani. Za seobe naroda doseljavali su se Germani i Slaveni. Germanska plemena Langobardi i
Burgundinci su se romanizirali. U sredini su ostali Retoroma ni kao zasebna grupacija. Slaveni su
potisnuti na istok. Najdublje su se u Alpe uvukli Slovenci. Danas u alpskom prostoru dominiraju
Germani-vicarci i Austrijanci, Romani-Talijani i Francuzi te Retoromani i Slovenci. Sve do
sredine 19. stoljea u ovom je prostoru vladao tradicionalni ivot, zatvorenost i slaba ukljuenost u
ostatak svijeta.

2.1.3. Gospodarstvo
Alpe su se poele rano prometno iskoritavati od strane Rimljana. Izgradnja prometnica
imala je veoma veliku ulogu u povezivanju stanovnitva.
Demografska ekspanzija u 15. i 16. stoljeu utjee na ratarsko iskoritavanje, stoarstvo, a
poinje i znaajna emigracija u svijet. U 17. i 18. stoljeu u predalpskom prostoru se javljaju
manufakture, a od 19. stoljea Alpe se poinju otvarati, grade se ceste i eljeznice. Prva eljeznica
izgraena je 1874. (Lyon-Torino).
Poseban utjecaj na gospodarstvo ima turizam. To je najprije bio stacioniran ljeilini
turizam. Meutim, izmeu dva svjetska rata razvija se i zimski turizam, a kasnije i pokretni turizam,
sportski i planinarski turizam.
Od gospodarskih izvora vani su: promet, turizam - danas najvaniji gospodarski izvor, vodni izvori
(hidroenergija) - iskoritavanje je rano poelo, stoarstvo (panjaci) - ovo je prostor tradicionalne
stoarske ekonomije, ume, postoji neto malo sumpora, i u Austriji boksita, specifina
poljoprivredna i preraivaka industrija.

Alpski se prostor zbog svog poloaja rano ukljuio u suvremeni industrijski razvoj
razvijene su elektronska, prometna, kemijska i farmaceutska industrija.

2.2.

NASTANAK ALPA

Sredinji planinski niz izgrauju stare kristalinske stijene, a sjeverni i juni lanci iz
mezozojskih su karbonatnih stijena (vapnenci i dolomiti), koje su izdignute tzv. alpskim nabiranjem
(alpskom orogenezom). Danani oblik Alpe su dobile pleistocenskom glacijacijom, a snjena
granica je na visini 2700 - 2800 m. Alpe se ubrajaju u najvie prouavane planinske lance u svijetu.
Istraivanja u Alpama u 18. i 19. stoljeu znatno su pridonjela razvoju prvih teorija i spoznaja o
postanku planina i raznovrsnim obiljejima procesa boranja i rasjedanja.
Alpe su naborane vrste planina. Nastale su, kao i mnoge druge planine, pri sudaranju
(kolidiranju) tektonskih ploa.
Intenzivnom tektonikom dolazi do meusobne kolizije, tj. sueljavanja kontinentalnih ploa
i stvaranja sutur zone sa jakim metamorfizmom i magmatskom aktivnou. Smatra se da je izmeu
dvije kontinentalne ploe, prije sueljavanja, morao biti oceanski prostor koji je subdukovan ispod
jedne od kontinentalnih ploa. Sueljavanjem i kolizijom poveava se debljina kontinentalne kore
uz vrlo sloenu tektoniku i intenzivnog magmatizma kada se stvaraju ogromni planinski vjenci.
Tako su nastali Himalaji, Alpi, Apalake planine, Ural itd.
Viestupanjski geoloki proces nastanka Alpi zapoeo je prije otprilike 135 milijuna godina
na prekretnici vremena Jura i nastanku vremena krede i zavrila je svoj postupak nastajanja prije
otprilike 30 do 35 milijuna godina u tertijaru.
Za krajobraz preoblikovanje za vrijeme ledenog doba u zadnjih dva milijuna godina takoer
je bilo od velike vanosti. Alpe su bile prekrivene sa gotovo zatvorenim ledenim pokrivaem, dok je
snjena granica u Alpama u usporedbi na danas bila 1.400 metara nia.
Kraj ledenih doba karakterie poveanje temperature i povlaenje gleera i ledenog
pokrivaa. Uz ta dva procesa takoer dolazi do podizanja nivoa mora i nastajanja ostrva i zaliva.
Danas se uzima da se zavretak posljednjeg ledenog doba odigrao otprilike 10.000 prije nove ere.
Tada se led povukao u svoje sadanje granice i formirali su se klimatsko-vegetacijski pojasevi
kakve danas poznajemo. Glavninu posla na danas prepoznatljivom alpskom reljefu na kraju su
zavrile prije svih voda i led sa podrivanjem i erozijama tla. Nakon pleistocena nastupio je holocen
u kojem i danas ivimo.

3. ALPSKE DRAVE
7

3.1.

vicarska

vicarska je alpska zemlja i kontinentalna drava u centralnoj Europi, povrine 41.285 km2,
sa vrlo razvijenom ekonomijom, a posebno bankarstvom. Granii se sa Njemakom, Francuskom,
Italijom, Austrijom i Lihtentajnom. vicarska je savezna republika, i ima dugu i snanu tradiciju
politike i vojne neutralnosti.
Confoederatio Helvetica je slubeno ime drave na latinskom jeziku i koristi se za
imenovanje zemlje. vicarska je savezna parlamentarna republika koju ine 26 kantona. Glavni
grad vicarske, ali ne najvei, je Bern (126.000 stanovnika).
Najvei grad u vicarskoj je Zurich sa 280.000 stanovnika, dok su drugi vaniji gradovi
Genf (193.000), Basel (172.000), Lausanne (130.000), Winterthur (104.000). Vaniji gradovi sa
manje od 100 tisua stanovnika su Luzern (78.000), St.Gallen (74.000), Lugano (56.000), Biel
(52.000) itd.
Prema podacima iz 2012 godine, vicarska ima 8.014.000 stanovnika, od ega 23,0% ine
stranci. Slubeni jezici vicarske su njemaki (63,7%), koji se govori u sjevernoj, istonoj i srednoj
vicarskoj (Deutschschweiz), francuski (20,4%) u zapadnoj vicarskoj (Romandie),
italijanski(6,5%) na jugu zemlje (Tessin)i retroromanski (0,5%). Oko 38,8% vicaraca su
rimokatolici, a 30,9% su protestanti, dok 4,5% stanovnitva pripada islamskoj vjeroispovijesti,
2,4% pripadaju drugim kranskim zajednicama, a 0,3% su jevreji.1
vicarska se sastoji od tri geografska razliita djela: Jure na sjeverozapadu, vicarske visoravni u
srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Oko 10% dravnog teritorija zaprema vapnenaka Jura
(prosjena visina 700 - 800 m) s krkim formama reljefa, 30% vicarska visoravan (500-1000 m),
graena od pjeenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi, a 60% Alpe. Dolinom
Rhone, Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske Alpe na sjeveru od
Peninskih ili Valikih (najvii vrh u vicarskoj Dufour, 4633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na
Peninskim i Bernskim Alpama, nalazi se najvee alpsko podruje ledenjaka (Altschgletscher).
Klimatske razlike uvjetovane su reljefom. Na vicarskoj visoravni klima je uglavnom topla.
Klima junih alpskih dolina pribliuju se sredozemnoj. Vii dijelovi vicarske imaju izrazito
planinsku klimu. Najveu godinju veliinu oborina imaju rubni dijelovi Alpa. Unutranji planinski
dijelovi sa zatvorenim dolinama znatno su sui. Na sjevernoj strani Alpa i na vicarskoj visoravni
karakteristian je suh i topao vjetar fen, koji uzrokuje nagle promjene temperature. Izuzetno blaga
klima jest na obalama jezera.
vicarska je razvijena industrijska i poljoprivredna zemlja. Najvie ljudi je zaposleno u
uslunim djelatnostima te u poljoprivredi. Razvijena je industrija elika, metala, aluminija,
1 www.de.wikipedia.org
8

mainska, preciznih instrumenata, elektrotehnika, kemijska, farmaceutska, tekstilna, koe,


prehrambena, keramika, betonskog materijala... Zemljite nije naroito pogodno za razvitak
poljoprivreda mada ostaje vaan faktor u vicarskoj. Razvijeno je stoarstvo, a naroito se uzgajaju
mlijene krave. Takoer je razvijen zimski turizam.

3.2.

Austrija

Republika Austrija (njem.Republik sterreich) je drava u centralnoj Europi, povrine


83.878.99 km2. Granii sa Njemakom i ekom na sjeveru, Slovakom i Maarskom na istoku,
Slovenijom i Italijom na jugu, vicarskom i Lihtentajnom na zapadu i nema izlaz na more. Glavni
grad je Be (njem.Wien).
Po politikom ureenju Austrija je parlamentarna demokratija. Sastoji se od devet saveznih
drava; Gradie (Burgenland), Koruka (Krnten), Donja Austrija (Nieder-sterreich), Gornja
Austrija (Obersterreich), Salzburg, tajerska (Steiermark), Tirol, Vorarlberg i Be. Jedna je od
dvije europske drave koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je vicarska). Austrija je lanica
Europske unije od 1995. godine.
Austrijski zapad i jug lee na Alpima. Zbog tih planinskih podruja, Austrija je poznato
turistiko odredite za zimske sportove. Najvii vrh je Grosglokner (3.798 m), a nakon njega
Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom breuljkasti i ravni. Najvea rijeka je
Dunav. Klima je umjerena, sa hladnim zimama i svjeim ljetima. U zapadnom i sredinjem dijelu
prevladava snjena klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne
temperature su do 200 C. U dolinama su este magle i temperaturne inverzije. Prema istoku
prevladava umjereno kontinentalna klima.
Slubeni jezik Austrije je njemaki jezik. Vie od tri etvrtine Austrijanaca su katolici, dok u
ostale vane vjerske ine islam i protestantizam.
Prema podacima iz prvog kvartala 2013. godine, Austrija ima 8.488.511 stanovnika.
Najvei gradovi su: Be (1.740.000), Graz (265.000), Linz (192.000), Salzburg (149.000),
Innsbruck (122.000) stanovnika.2

3.3.

Francuska

Francuska Republika (fra.Rpublique Franaise) je drava u zapadnoj Europi, povrine 668.763


km2, s nekoliko prekomorskih teritorija i ostrva. Kontinentalna Francuska granii s Belgijom,
Luksemburgom, Njemakom, vicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i panjolskom.
2 www.de.wikipedia.com
9

Francuska je jedna od zemalja osnivaa Europske Unije, i njenim teritorijem najvea


lanica. Takoer je zemlja osniva Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih lanica Vijea
sigurnosti, pored toga je i lanica grupa G8 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih
meunarodnih organizacija.
Ustavom je definisana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna drava. Jedna je od
najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih drava svijeta, a s 82 miliona turista godinje i
najposjeenija.
Francuska ima raznolik reljef, od obalnih nizina na sjeveru i zapadu, gdje Francusku
oplakuje Sjeverno more i Atlantski ocean, do gorskih lanaca na jugu (Pirineji) i jugoistoku (Alpe).
Najvii vrh je Mont Blanc (4810 m) na Alpama, ujedno i najvii vrh Europe.
Izmeu tih ekstrema nalaze se gorja Massif Central i planine Vosges, kao i iroka porijeja
Loire, Rone, Garonne i Seine.
Vei i vaniji gradovi su: Paris-glavni grad (2.234.000), Marseille (850.000), Lyon
(480.000), Toulouse (440.000), Nizza (340.000), Nantes (282.000), Strasbourg (272.000),
Montpellier (255.000), Bordeaux (237.000), Lille (227.000) i drugi.3
Francusko gospodarstvo se sastoji od razvijenog privatnog poduzetnitva i znatnog ali opadajueg
dravnog vlasnitva. Velike povrine obradive zemlje, primjena najnovije tehnologije i subvencije
uinile su Francusku vodeom poljoprivrednom silom Zapadne Europe.
Prema podacima iz 2012. godine, Francuska ima oko 65.350.000 stanovnika, od toga tri
etvrtine ive u gradovima. Velika veina stanovnika su Francuzi. Domorodake manjine su
Flamanci na krajnjem sjeveru, Bretonci u Bretanji, Baskijci na jugozapadu, Katalonci na istonim
Pirenejima, Elzaani u Elzasu i Korzikanci na Korzici.
Slubeni jezik je francuski, ali postoji vie lokalnih jezika: baskijski, bretonski, katalonski,
korziki, flamanski, njemaki (elzaki), oksitanski.
Glavna vjera u Francuskoj je katolianstvo. Vie od 80% stanovnika se izjanjava kao
katolici, oko 9% stanovnitva Francuske prakticira islam, protestanti ine 2% stanovnitva, dok
Jevreji ine 1% stanovnitva.

3.4.

Italija

Republika Italija (ital.Repubblica Italiana) je drava na jugu Evrope s povrinom od 301.338


km2. Italija obuhvata Apeninsko poluostrvo i tri velika ostrva na Sredozemnom moru: Siciliju,
Sardiniju i Elbu. Jedinu kopnenu granicu ima na sjeveru, na Alpima, gdje se granii sa Francuskom,

3 www.
10

vicarskom, Austrijom i Slovenijom. Nezavisne drave San Marino i Vatikan nalaze se unutar
teritorije Italije. Od 1946. Italija je republika.
Klima Italije je raznolika. U niem primorskom pojasu Apeninskog poluotoka vlada prava
sredozemna, u Padskoj niziji i viim regionima Apenina umjereno-kontinentalna, a na Alpama otra
planinska klima.
Turizam je ve nekoliko decenija najbre rastua gospodarska djelatnost u Italiji, i jedan od
najstabilnijih sektora nacionalne ekonomije. Sa preko 43.000.000 stranih turista, koliko je godinje
posjeti, Italija je peta najposjeenija zemlja na svijetu. Prihod od turizma se procjenjuje na
42.700.000.000 dolara, to je stavlja na etvrto mjesto u grupi zemalja sa najveom zaradom u
turizmu.
Najvei dio Italije ini Apeninski poluotok, najvei poluotok u Sredozemnom moru, gdje
zajedno s dva otoka - Sicilijom i Sardinijom - stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na
sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na
sjeverozapadu.
Apenini su gorski lanac koji se protee du itavog poluotoka i na sjeverozapadu se spaja s
planinskim lancem Alpa, koji polukruno zatvara Italiju na sjeveru. Na sjeveru je velika aluvijalna
nizina rijeke Po i njezinih pritoka, koji se sputaju s Alpa, Apenina i Dolomita. Ostale vane rijeke
su Tiber, Adige i Arno.
Najvii vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4.810 m, a vii su vrhovi jo i Monte
Rosa (4.637 m) i Monte Cervino (4.476 m - njem.: Matterhorn). Italija ima tri slavna vulkana:
ugasli Vezuv kod Napulja, najvei aktivni u Europi Etna (3.550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m)
na oblinjem istoimenom otoiu.
Italija ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi
stanovnika otprilike ista kao u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistika ekonomija podijeljena
je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni
jug.
Prema popisu stanovnitva iz 2012., Italija ima oko 60.627.000 stanovnika. Od popisanih
stanovnika 46% je na Sjeveru, 19% u Centru, a 35% na Jugu i na otocima. Najvaniji gradovi u su:
Rim, glavni grad (2.780.000), Milan (1.350.000), Napoli (957.000), Torino (900.000 ), Bolonja
(383.000), Bari (320.000), Venecija (271.000), Rimini (143.000).
Italija je jezino i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politiki vrlo
raznolika. Peta je u Europi po gustoi stanovnitva (201 stanovnika km2). Iako je glavna vjera
katolianstvo (85%), postoje stare protestantske i idovske zajednice, kao i sve vea useljenika
zajednica muslimana.
11

3.5.

Njemaka

Savezna Republika Njemaka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je drava u srednjoj


Europi. Na sjeveru granii sa Sjevernim morem, Danskom i Baltikom, na istoku s Poljskom i
ekom, na jugu s Austrijom i vicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i
Nizozemskom.
Njemaka je demokratska parlamentarna savezna drava, koja se sastoji od 13 saveznih
drava (njem. Bundeslnder) i tri samostalna grada pokrajine. Glavni grad je Berlin i u njemu su
smjeteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung).
Njemaka je jedna od najrazvijenijih drava svijeta i jedna od osnivakih lanica Europske
Unije. lanica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Najvea je europska zemlja po
broju stanovnika te ima najsnanije europsko gospodarstvo.
Sredinji poloaj Njemake u Europi prometno je vrlo vaan, jer se preko nje spajaju istok i
zapad Europe, te sjever i jug. Prometno je Njemaka u europskim okvirima gotovo nezaobilazna.
Na svome sjeveru Njemaka izlazi na dva mora, Sjeverno i Baltiko more, koja su spojena umjetno
prokopanim Kielskim kanalom. Sjeverno more vrlo je prometno pa se Hamburg razvio u jednu od
najznaajnijih svjetskih luka. ila kucavica njemakog gospodarstva jest rijeka Rajna koja povezuje
razliite gospodarski razvijene europske regije, od Alpa do Sjevernog mora, a povezuje vicarsku,
Njemaku, Francusku i Nizozemsku.
Reljefno je Njemaka vrlo raznolika, a istie se pet osnovnih reljefnih cjelina: Alpe i
predalpski prostor, Schwarzwald, Njemako sredogorje, Juno njemako pobre i Sjeverna
njemaka nizina.
Junije od Dunava nalazi se predalpski prostor, koji je u doba pleistocenskih odledbi bio
oblikovan djelovanjem ledenjaka, to su se sputali niz padine Alpa i u podlozi izdubili brojna
ledenjaka jezera. Predalpski se prostor postupno izdie prema jugu, gdje se nalaze Bavarske Alpe.
Bavarske Alpe dio su najveeg europskog planinskog lanca nastalog u doba alpske orogeneze u
tercijaru. Zbog relativno mlaeg nastanka, Bavarske Alpe siromane su rudnim bogatstvima, ali
jaanjem turistikih kretanja ovaj se dio Njemake zbog prirodnih ljepota i povoljnih uvijeta za
razvoj skijakog i planinarskog turizma posljednjih tridesetak godina posebno jae razvija. Nijemci
su veliki turisti - svake godine milijuni Nijemaca putuju u inozemstvo.
Planinski sustav Schwarzwald nalazi se na jugozapadu Njemake. Planina je nastala za
vrijeme hercinske orogeneze pa je bogata rudama. Visine najviih vrhova ne prelaze 1500 m.
Juno njemako pobre ukljuuje relativno niske gorske nizove paleozojskog postanka, koji
se pruaju oko jugozapada prema sjeveroistoku kao npr. vapske Alpe ili Franake Alpe. U
dolinama rijeka povoljni su uvijeti za proizvodnju hrane.
12

Njemako sredogorje nalazi se u sreditu Njemake. Nastalo je u vrijeme hercinske


orogeneze pa su vrhovi uslijed dugotrajnog zaravnavanja relativno niski i prekriveni umama, a
geoloki stare stijene bogate su rudama. Na temelju tih rudnih bogatstava u 19. stoljeu zapoela je
prva njemaka industrijska revolucija.
Sjeverna njemaka nizina najvea je reljefna cjelina Njemake. Prostire se od Njemakog
sredogorja na jugu do obala Sjevernog i Baltikog mora na sjeveru. Nizina je nastala u doba
pleistocenskih odledbi, kada se ledeni pokrov nekoliko puta povlaio prema sjeveru (interglacijali) i
ponovno je prekrivao (glacijali). Rijeke koje se ovdije uljevaju u more tvore iroka rijena ua,
estuarije, povoljna za nastanak luka kao npr. Hamburg (Laba) i Bremen (Weser), koji su duboko
uvueni u kopno.
U Njemakoj prevladava umjereno topla vlana klima, a na Alpama i planinska klima. Cijeli
je prostor pod snanim utjecajem Atlanskog oceana s kojeg stalni zapadni vjetrovi donose vlaan
zrak tijekom cijele godine. U istonim dijelovina Njemake izraenija je kontinentalnost pa je esta
nestabilna vremenska situacija pod utjecajem sukoba kontinentalnih i maritimnih zranih masa.
Prosjena godinja temperatura iznosi oko 8C. Pod utjecajem oceanskog zraka zime su blae, nego
to bi se oekivalo po geografskim irinama, a ljeta ipak svjeija.
U Njemakoj ivi oko 82 milijuna stanovnika (2012.). Nijemci ine najvei broj 91,16% (75
148 846), oko 7 milijuna je stranih dravljana, a najvea skupina su Turci 2,4% dok ostali zajedno
ine 6,1% stanovnitva. Uglavnom su to Talijani, Srbi, Grci, Poljaci, Hrvati, Rusi i Bonjaci.
Najrairenija religija u Njemakoj je kranstvo. Protestanti, odnosno evangelika crkva,
ine 31% populacije. Nalaze se na sjeveru i istoku zemlje. Katolici ine takoer 33% populacije, a
smjeteni su na jugu i zapadu zemlje. Daljnjih 30% su oni koji se nisu izjasnili kao vjernici.
Preostalih 10% stanovnitva ini oko 4% muslimana, oko 1,5% pripada pravoslavnim zajednicama,
milijun lanova zajednica s posebnim statusom, 150 000 idova, 150 000 budista i 100 000
hinduista, i ostalih.

3.6.

Slovenija

Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska drava na


jugu Srednje Europe (20.273 km2), koja na zapadu granii s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na
sjeveroistoku s Maarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko
more. Slovenija je lanica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza
NATO.
13

Slovenija se nalazi u Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i
Sredozemlja. Klimu ini mjeavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U
sjeverozapadnom dijelu drave prevladavaju Alpe s najviim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru
prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najvelianstvenije podzemne
galerije u Europi, a to su Postojnska jama i kocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Vie
od polovine povrine pokrivaju ume - 1.163.812 ha. U Sloveniji je zakonom zatieno priblino
8% ozemlja. Najvee podruje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geoloka prolost,
razliitosti u reljefu (od morske povrine do 2864 m nadmorske visine) te injenica, da se Slovenija
rasprostire na etiri biogeografska podruja, omoguili su bogatstvo biljnih i ivotinjskih vrsta.
Prema podacima iz 2012. godine, Slovenija je ima 2.057.660 stanovnika. Etniki sastav je
sljedei: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bonjaci 1.1% i drugi.
Slovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008.
godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, meu novim lanicama EU te iznosi
93% prosjeka EU.
Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje meu tranzicijskim dravama, sa starom
rudarskom, industrijskom i obrtnikom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg znaaja, a obraeno
je samo 12 % povrine. U turizmu su znaajna primorska ljetovalita (Piran, Portoro, Izola, Koper,
Ankaran, Debeli rti), skijaka sredita (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice
(Radenci, Moravske Toplice, Terme ate, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, marjeke
Toplice).
Najvaniji gradovi u Sloveniji su: Ljubljana, glavni grad (278.000), Maribor (117.000),
Kranj (54.000), Koper (52.000), Celje (49.000), Novo Mesto (41.000), Nova Gorica (36.000),
Velenje (34.000), Ptuj (24.000), Murska Sobota (21.000).

4. ZNAAJ ALPA
4.1.

Alpski turistiki region

Razvoj turizma u Alpima prouzrokovao je pravu ljudsku plimu koja je zamjenila dotadanje
odsustvo ljudi u zimskim mjesecima. Iako se veliki dio obima prometa u Alpima ostvaruje u
ljetnjim mjesecima zbog velikog broja izletnika i tranzitnih turista sa malom duinom boravka,
ekonomski efekti turizma u zimskim mjesecima su vei zbog veeg broja inozemnih turista, dueg
boravka ali i zbog sezone cijene su vee u odnosu na ljetnji period. U ljetnjim mjesecima u
14

italijanskom dijelu Alpa turistika potronja gostiju u hotelu je samo 45 eura po danu, dok u
zimskim mjesecima iznosi 120 eura po danu.4
Planinski centri u Alpima se sve vie razvijaju u velike i bogate turistike destinacije koje nudi
svoje kapacitete i programe 365 dana u godini, a cilj je da mogu da ponude turistike proizvode
briljivo odabranim segmentima turistike tranje. Ovaj razvojni trend inicira potranja koja utie
na razvoj odgovarajue ponude. Udio odmora koji sadri sportsko-rekreativne aktivnosti sve je vei.
Istraivanja pokazuju da je trend provoenja odmora u planinskim centrima u porastu i iznosi neto
vie od 40%. Isti trend vai i za provoenje zimskog odmora. Istraivanja pokazuju da je uee
ovih odmora u nekim dravama dostiglo 30 procenata svih odmora (npr. Njemaka, Nizozemska).
Svi vaniji trendovi u planinskim centrima Alpa usmjereni su ka ponudi kompleksnih odmora,
to ukljuuje prirodna bogatstva prostora u kojem se turisti nalaze i atraktivnosti koje su produkt
inovativnosti menadmenta.
Aktivnosti koje se u centrima mogu odravati i tokom godine:
planinarenje i alpinizam i druge aktivnosti u prirodi,
aktivnosti u zatvorenim sportskim objektima,
poslovni i kongresni programi.
Meu aktivnostima koje se mogu razvijati u zimskom periodu glavna je aktivan odmor na snijegu:
alpsko skijanje u svim oblicima (skijanje, snowboard, turno skijanje i ostalo),
klasino skijanje (tranje na skijama),
druge aktivnosti (sankanje, klizanje i sl.),
sportske aktivnosti u zatvorenim sportskim objektima.
Bitna postaje i ponuda u predsezoni (po uzoru na ljetnji turizam) sa ukljuenjem velikog broja
priredbi koncerata, velikih takmienja, masovne priredbe, naravno, u okviru imida koji kraj eli
da stvori).
U okviru ljetnje sezone u planinskim centrima, glavni proizvod su ljetnje aktivnosti u
prirodnom okruenju, od kojih navodimo: organizirane etnje, planinski alpinizam, planinarenje i
alpinizam. Meu ostalim aktivnostima, koje su turistima atraktivnije u ljetnjoj sezoni su aktivnosti
na vodi, na otvorenim povrinama i u zatvorenim sportskim objektima.
Sve do 1960. godine turizam na Alpima bio je organiziran u okviru nekoliko uih podruja koja
su bila prometno pristupana. Razvoj alpskog turizma bio je intenzivan sve do druge polovine
osamdesetih godina 20. stoljea od kada je poela stagnacija ali i blagi pad turistikog prometa u
ovoj planinskoj makro regiji to je posljedica njene degradacije, ali i jaanja konkurencije na tritu.
U cilju zatite i daljeg razvoja ove regije Njemaka, vicarska, Francuska, Austrija i Italija su
krenule u dogovore kako multilateralne tako i bilateralne.
Alpe je u 2009. godini posjetilo oko 60 milijuna turista koji su ostvarili 370 milijuna noenja.
Prihodi od turizma na godinjem nivou u Alpima ine oko 25% ukupnih godinjih prihoda od
turizma u svijetu. Ukupna dodatna vrijednost ostvarena od posjetilaca u komercijalnom smjetaju u
4 www.epp.eurostat.cec.eu.int
15

Alpskom regionu je oko 24 milijarde eura godinje. Razvoj turizma je zaustavio migraciju alpskog
stanovnitva u urbana podruja, doprinjeo je poveanju zapoljavanja u uslunom sektoru uz
konstantnom smanjenju u primarnom. Turizam sve vie predstavlja okosnicu privrednog razvoja
Alpa dok tradicionalne djelatnosti gube na znaaju. U prilogu tome je procjena strunjaka da
turistiko rekreativna vrijednost planina je deset puta vea od vrijednosti umskog drveta koje se
koristi za preradu.5
Integracija alpskog makroturistikog regiona je dobila na znaaju onog trenutka kada su vicarski,
njemaki, francuski i austrijski ekonomisti shvatili, da dalji nekontrolisani razvoj prijeti potpunom
zasienju alpskog turistikog prostora. Zbog toga su se te zemlje zajedno sa Italijom krenule u
multilateralne, ali i bilateralne dogovore na nivou drava u cilju zatite i daljeg razvoja tog prostora.
Posebna panja je usmjerena na ouvanje ivotne sredine koja ini osnov daljeg turistikog razvoja.

4.2.

Drutveni znaaj i uticaj turizma

Osnovni motivi turistikih putovanja u okviru rekreacije vezani su i za elju da se upozna


kulturno i povijesno naslijee odreenih zemalja i regiona. Isto tako, oni su vezani za razne vrste
obrazovnih potreba, upoznavanje navika, obiaja i uslova ivota stanovnitva drugih zemalja i
krajeva, upoznavanje sa tehnikim dostignuima itd. znai, u osnovi se radi o motivima koji
turizmu daju peat drutvenog i politikog fenomena.
Kada je rije o drutvenom znaaju turizma, imaju se u vidu razni uticaji koje turizam vri u
ovoj sferi. A to su: kulturni obrazovni, zdravstveni, bolje razumijevanje meu ljudima iz razliitih
zemalja itd.
to se tie znaaja turizma za kulturu, treba istai da se veliki broj turista ukljuuje u
turistika putovanja motivisan eljom da upozna povijesno i kulturno naslijee drugih zemalja i
krajeva, kao i dostignua iz raznih oblasti umjetnosti u tim zemljama. Zbog toga veliki broj turista i
posjeuje muzeje, istorijske spomenike, umjetnike galerije, umjetnike festivale i slino. Time se
stvaraju uslovi za bolje razumijevanje meu ljudima iz razliitih zemalja, sa razliitim kulturama i
povijesnim naslijeem.

4.3.

Ekonomski znaaj i uloga turizma

U osnovi ekonomskog znaaja turizma nalazi se potronja turista u mjestima koja posjeuju.
Novac koji su turisti zaradili u mjestima svog stalnog boravka troi se u turistikim mjestima. Kao
5 www.epp.eurostatic.cec.eu.int
16

rezultat ove njihove potronje, nastaju odreeni ekonomski efekti na privredu, kako zemlje i
podruja iz kojeg turisti dolaze, tako i onih zemalja i mjesta koja turisti posjeuju.
Moemo konstatovati da turistika potronja vri direktne i indirektne efekte na privredu. Od
direktnih uticaja koje turizam vri na privredu, najvaniji su: uticaj na drutveni proizvod i
nacionalni dohodak, uticaj na razvoj privrednih djelatnosti koje sainjavaju turistiku privredu,
uticaj na platni bilans zemlje, uticaj na zaposlenost stanovnitva i nivo ivotnog standarda, uticaj na
investicionu aktivnost i strukturu investicija, uticaj na bri razvoj nedovoljno razvijenih zemalja i
podruja.
Pored direktnog, posebnu panju zasluuje i indirektan uticaj turizma na privredu. Naime,
turistika potronja koja se neposredno realizuje u djelatnostima turistike privrede ima reperkusije
na manje-vie sve privredne i neprivredne djelatnosti.

Sa stanovita razvoja turizma, potrebno je teiti osiguravanju kvalitetne turistike usluge u


cjelini, jer to osigurava i optimalno zadovoljenje potreba domaih i stranih turista, s jedne strane,
kao i ostvarenje povoljnih ekonomskih rezultata poslovanja uesnika u zadovoljenju turistikih
potreba, s druge strane.
Turizam je djelatnost koja zasigurno utie na uveavanje mase proizvedenih roba i usluga
koje stvaraju u odreenoj zemlji u odreenom vremenskom periodu. Poveanje potronje domaih
turista doprinosi poveanju dohotka turistike destinacije ako se ona posmatra kao turistiko mjesto
ili regija za razliku od drave kao cjeline dok se potronja stranih turista u receptivnoj zemlji kao
poveanje ukupnog dohotka. Turizam direktno utie na drutveni proizvod i nacionalni dohodak
jedne zemlje po osnovu prelivanja dohotka iz drugih zemalja.
Kao radno intenzivna djelatnost, turizam kreira irok spektar kvalitetnih poslova. Razvoj
turizma u odreenom podruju prua znaajnu mogunost za direktno zapoljavanje u djelatnostima
turistike privrede, ali i u onim koje su u turizmu ukljuene na indirektan nain. Poveanje
turistikog prometa i potronje turista utie na poveanje zaposlenih radnika u privrednim i
neprivrednim djelatnostima koje direktno i indirektno uestvuju u podmirenju potreba-turista.
Turizam omoguava zapoljavanje ljudi raznih nivoa strunosti: ukljuivanje onih koji u
procesu proizvodnje neposredno pruaju uslugu (konobari, sobarice i sl.), koji rade u raznim
tehniko-tehnolokim procesima (kuhari i sl.), kao i onih kreativnih kadrova koji formiraju moderne
turistike proizvode i bave se razvojnom politikom (visokostruno obrazovani kadrovi). Potrebno je
naglasiti da sezonski karakter u turistikom poslovanju raa potrebu zapoljavanja i dodatnih (tzv.
sezonskih) kadrova koji se zapoljavaju samo u periodu sezone, s ciljem da se bez zastoja i shodno
poveanom obimu tranje u sezoni plasiraju proizvodi i usluge stranim i domaim turistima.
17

Rezultati analiza ukazuju da strani turisti najvie troe na smjetaj (42%), kupovinu (23%),
hranu (22%), prevoz (9%) i ostalo-muzeji, izleti, rentacar (4%).
Pored toga to utie na razvoj privrednih i neprivrednih djelatnosti, turizam utie i na
investicionu djelatnost i strukture investicionih ulaganja. Investiciona ulaganja u izgradnju putne
mree i ugostiteljskih kapaciteta su znaajna za razvoj graevinarstva, industrije i uope za razvoj
gospodarstva u cjelini, odnosno ostvaruje indirektni uticaj na razvoj ovih gospodarskih djelatnosti.
Ovi indirektni efekti turizma ogledaju se kroz investiciona ulaganja sredstava u izgradnju novih ali i
modernizaciju i dogradnju ve postojeih ugostiteljskih objekata, prometnica, opreme i sl.

5. TURIZAM U ALPAMA
Planine su danas, nakon obala i otoka, najvanija turistika destinacija. Planine iz mnogo
razloga privlae turiste: klima i isti zrak, ljepota krajobraza, lokalna tradicija, jednostavan nain
ivota te mogunosti bavljenja sportovima koji zahtijevaju strme padine i mnogo snijega. Planinski
je turizam fenomen kojeg karakterizira velika raznolikost aktivnosti koje esto ovise o sezoni ili
trendovima. Mnogostruke koristi koje planinski turizam donosi lokalnim zajednicama koje ive u
planinama, moraju biti izbalansirane s obzirom na ekoloke, kulturne i ekonomske utjecaje koje
generiraju.
Turizam je esto vrlo nejednako razvijen u planinskim podrujima. ak i u Alpama koje su
jedan od svjetskih centara turizma i ostvaruju prihod od 7-11 % godinjeg prihoda od svjetskog
turizma, 40% zajednica ne razvija nikakav turizam, a samo 10% ima razvijenu specijaliziranu
turistiku infrastrukturu.

5.1.

Najpoznatije alpske destinacije planinskog turizma

Glavna skijalita su locirana veinom u razliitim europskim dravama: Andora, Austrija,


Bugarska, Bosna i Hercegovina, eka Republika, Francuska, Njemaka, Island, Italija, Norveka,
Poljska, Srbija, vedska, Slovenija, panija, vicarska.
Meutim u ovom radu fokusirat emo se iskljuivo na neke od najatraktivnijih ski
destinacija alpskih drava gdje emo navesti karakteristike europskih alpskih drava koje ih ine
najuspjenijim i najpoznatijim planinskim turistikim destinacijama u svijetu. Iako su njihova
planinska podruja prepoznatljiva kao skijake destinacije, neke od njih vei promet ostvaruju u
ljetnoj sezoni zbog velike raznolikosti kvalitetnih zabavnih, sportskih i kulturnih sadraja i
aktivnosti. Skijake su staze ponegdje samo jedan manji dio cjelokupne turistike ponude.

18

vicarska se smatra najekskluzivnijom i najskupljom zemljom za skijanje. Prema


karakteristikama vrlo je slina austrijskim i talijanskim planinskim odreditima. Poznata je po
smjetaju, suvremeno opremljenim skijalitima, gastro punktovima, wellness sadrajima i
vrhunskoj usluzi. St. Moritz najstarija je zimska destinacija u svijetu (od 1864.) i jedna od
najpoznatijih i najatraktivnijih. Zermatt je kozmopolitsko selo okrueno s devet najviih europskih
planina. Znaajna je karakteristika Zermatta to je u cijelosti pjeaka zona, nedostupna
automobilima.

Saas-Fee6
Ovaj biser Alpa bi trebao trebao biti na vrhu liste svih poetnika i snowboardera. Gleer Tu je
garancija da e snijega biti tijekom cijele godine. Okruen nekim od najviih vrhova u predivnim
vicarskim Alpama ini Saas Fee top destinacijom za sve zaljubljenike u zimske sportove i
predivne pejzae.
Mjesto je ureeno u klasinom vicarskom, alpskom stilu. Sve graevine moraju
zadovoljavati visoke standarde tradicionalne arhitekture, to mjesto ini zaista originalnim.
vicarci Saas Fee nazivaju Pearl of the Alps(Biser Alpa). Saas Fee, ima ukupno oko 1600
stanovnika, lan je udruenja vicarskih turistikih odredita u kojima je zabranjen promet vozilima
na unutarnje sagorevanje (GAST). Rezultat toga je ist zrak, smanjena buka i zaista nesvakidanja
okolina, zainjena prekrasnim pejzaem.
Saas Fee ukupno ima 100 km staza, dok okolna mjesta nude jo oko 45 km staza. Prema
specifikacijama, postoji 25 km plavih staza, 50 km crvenih staza i 25 km crnih staza, dok je najdua
6 www.saas-fee.ch
19

staza duga ak 9 kmi vodi od gleera pa sve do mjesta. Vjetaki snijeg nije presudan na skijalitu
ovakvog tipa te je njime pokriveno svega 8 km nie smjetenih staza.
Rije je o skijalitu koje sigurno nije meu najveima, no nudi zaista mnogo, ponajvie
vicarsku perfekciju, te rijetko viene prirodne ljepote.
Zermatt7
Skriveni raj duboko u srcu vicarskih Alpa. Ovo je jedno od najpoznatijih svjetskih skijalita,
uglavnom zahvaljujui Matterhorn gleeru. Ovo je ljetnje skijalite koje je smjeteno na izuzetno
visokoj nadmorskoj visini, a podaci o visinama na koje se penju iare govore same za sebe: 3.103
Rothorn paradise, 3.405 Stockhorn, 3.480 Plateau Rosa, te lift koji vozi na ak 3.899 m/nv na
samom Matterhorn glacier paradisu. Ovo je ujedno i ljetnji skijaki centar gdje se stie s tri gondole,
od kojih se posljednja penje do Klein Matterhorna i najvia je gondola u Europi.
Zermatt je optina u regionu Visp u njemakom govornom dijelu kantona Valais u
vicarskoj. On je jedan od najpoznatijih vicarskih, alpskih odmaralita, nalazi u blizini granice sa
Italijom. Zermatt je okruen sa ak 38 vrhova viih od 4.000 metara, te je idealno ishodite za
brojne alpinistike ekspedicije i planinare koji ovdje mogu uivati u netaknutoj prirodi. Stalno
stanovnitvo ovog sela ljetovalita je oko 5.800 ljudi, broj ukupnog stanovnitva fluktuira u
zavisnosti od broja turista. Promet je zabranjen, tako to se koristi elektrini pogon. Sve smjetajne
jedinice, bilo da je rije o apartmanima ili hotelima, izuzetno su kvalitetne bez obzira na
kategorizaciju, a s tim u skladu su i cijene.
Ukupan broj kilometara kojima se moe skijati ljeti je 20 km, dok je zimi ovo skijalite
spojeno sa talijanskom Cerviniom te se broj penje na velikih 313 km. Za snijeg se ovdje ne treba
bojati, samo skijalite je na izuzetno visokoj nadmorskoj visini. Ovo je ujedno i ljetnji skijaki
centar gdje se stie s tri gondole, od kojih se posljednja penje do Klein Matterhorna i najvia je
gondola u Europi. Ljeti je ovo carstvo snijega i leda, te su uvjeti za skijanje ponekad pravi zimski.
Nerijetko usred kolovoza padne svije snijeg, a temperature se spuste i do -10 stupnjeva, pa
dolaskom na gleer zapravo imate utisak kao da skijate usred zimskih mjeseci. Razlog je to i
brojnih skijakih reprezentacija koje ovdje imaju svoje ljetnje baze.
Ovo je jedno od rijetkih europskih mjesta u kojima legalno moete skijati helikopterom.
Nakon skijanja i silaska u samo mjesto zabava definitivno ne prestaje, jer Zermatt obiluje
restoranima, pubovima, disco klubovima, te posebno prodavaonicama i suvenirnicama
St.Moritz8

7 www.zermatt.ch
20

St. Moritz je malo mjesto koje se smjestilo neposredno uz vicarsku granicu s Italijom. Jo davne
1864. godine, u ovom mjestu rodila se ideja o zimskom turizmu, te se St.Moritz s pravom moe
nazvati kolijevkom skijakog turizma kakvog poznajemo danas.
Osim po luksuznim hotelima, poznat je i po brojnim i raznovrsnim zimskim sportovima,
poput pola i kriketa na ledu, carlinga, boba i mnogim drugima, no i kao prvo alpsko mjesto s golf
igralitem. Ovo je takoer i prvo mjesto koje je odluilo patentirati i zatititi svoje ime i logo!
St. Moritz je zapravo sredite regije Engadin. Regija kao takva, sastoji se od nekoliko
skijalita, te obuhvata vie od 99 km skijakih staza, tri vrha via od 3.000 m, 56 gondola i ostalih
iara, s najduom nonom stazom u vicarskoj te najviim vrhom u ovom dijelu Alpa na kojeg
stie gondola (Corvatsch 3.303 m). Furtschellas, Corvatsch, Corviglia, Marguns i Diavolleza su
odvojena skijalita.
Najvee od svih skijalita u Engadin regiji je Corviglia, smjetena neposredno iznad samog
St. Moritza. Posjeduje oko 80-ak km staza, vrlo moderan sistem iara koji ukljuuje dvije stajae
gondole, jednu sjedeu, dva voza... Skoro 90% svih sjedeih gondola su sa 4 ili vie mjesta, te su
natkrivenog tipa, a neke od njih imaju automatsko podizanje i sputanje zatitne pregrade.
Staze su izvrsno povezane, a uglavnom su crvenog karaktera, uz poneku crnu ili plavu. Ipak
ovaj podatak nebi trebao zavarati turiste, jer ipak je ovo mjesto gdje su se vozila ve etiri Svjetska
skijaka prvenstva te i Svjetski kup, pa su i crveno deklarirane staze "tamnocrvene".
Glavne turistike destinacije planinskog turizma u Austriji nazale se u dolinama rijeka na
nadmorskim visinama od 800 do 1000 m. U smjetajnoj ponudi prevladavaju hoteli s wellness
sadrajima i obiteljski pansioni. Omjer prometa je 50%:50%. U zimskoj sezoni vrlo su razvijeni
apres-ski programi dok se tijekom ljetne sezone nude turistiko planinarenje, golf, wellness,
biciklistike staze, jahanje i seoski turizam.
Kitzbhel9
Iza sjajne reputacije i snanog marketinga krije se sredite koje moe ponuditi jako puno i
skijaima, ali i etaima. Kitzbhel sigurno predstavlja jedno od odredita za koja su mnogi uli.
Skijalite se protee na desetak vrhova i iznad nekoliko naselja, od kojih su neka zaista poprilino
velika (poput Jochberga ili Kirchberga), a tu su jo i manja naselja: Aurach i Aschau. Prema
slubenim brourama skijalite raspolae sa 168 km staza, koje se proteu na rasponu nadmorskih
visina od 800 do cca 2000 m, uglavnom crvenih i plavih, uz 23 km tekih crnih staza.
8 www.stmoritz.ch
9 www.kitzbuehel.com
21

Donji dijelovi skijalita prolaze kroz umovite dijelove, gornji su dijelovi skijalita ogoljeli
sa mnogim dobrim mjestima za slobodno skijanje. Staze su uglavnom dovoljno iroke, no ne i
gleerski iroke, a na dijelu iznad Pass Thurna (vrh Resterhhe) su neto ire, zahvaljujui injenici
da je taj dio skijalita poprilino ogoljen.
to se tie ostalih van skijako-turistikih aktivnosti, teko e vam u ovoj regiji biti dosadno.
Sam Kitzbhel je prelijep grad sa starim jezgrom i tradicijom i na prvi bi se pogled reklo, vrlo
imunog stanovnitva i klijentele. No, uprkos takvom utisku svi graani su ljubazni i strpljivi, ne
ustruavaju se priati svoj vrlo dobar engleski i sve odrauju sa smjekom.
Lech i Zrs10
Skijalita Lech i Zrs spadaju u regiju Ski Arlberg i obuhvaena su zajednikom ski kartom. Zrs je
udaljen oko 15-ak kilometara od St. Antona, na visini od 1716 m, dok je Lech udaljen 5 kilometara
od Zrsa, a lei na visini od 1450 m. Skijalita se prostir u na visini od 1450 m do 2800 m.
Skijalite Zrs podijeljeno je na dva vrha, Trittkopf (2423 mnv) i Muggengrat (2450 mnv). Ovdje
prevladavaju crvene staze u 90% sluajeva, dosta kratke i previe ispresijecane putevima tako da se
dojam kratkoe jo vie izraava. iare su etvero i esterosjedi novijeg datuma sa kupolom i dvije
velike gondole. Mjesto je malo i jako mirno. Prevladavaju apartmanske kue.
Lech je u zadnje vrijeme preuzeo titulu "elitnog" skijalita od St. Antona. Skijalite se nalazi
na planinama iznad Lecha do visine od 2412 m. Staze su veinom plave, duge i nimalo zahtjevne
tako da je skijalite posebno pogodno za poetnike i za porodice s malom djecom. Takoer ima
puno pjeakih staza to je pogodno za starije osobe. iare su kao i u Zrsu u velikoj veini
etvero i esterosjedenice novijeg datuma. Mjesto je takoer maleno kao Zrs, moda malo vee,
ali je osjeaj ipak elitniji. Hoteli su vei i skuplji, a i vozni park gostiju je bogatiji. Lech i Zrs su
dva ekskluzivna i jako lijepa sela koja pripadaju regiji Ski Arlberg. Lech je vee i moemo ga
nazvati glavnim dok je Zrs definisano kao manje selo.
Veina francuskih skijalita nalazi se u Savojskim Alpama na visinama od oko 1800 m.
Veina smjetajnih kapaciteta su apartmani. Omjer prometa je 60% u zimskoj i 40% u ljetnoj
sezoni. Alpsko skijanje je glavna zimska aktivnost dok su planinarenje i pjeaenje u prirodi glavne
aktivnosti u ljetnoj sezoni.
Val Thorens-Trois Valleess11
10 www.lech-zuers.cat
11 www.valthorens.com
22

Raj u Alpima, najprestinije francusko skijalite, najvii skijaki centar u Europi, dio najveeg
skijakog kompleksa na svijetu.
Skijaki centar Val Thorens najvie je naselje u najveem ski kompleksu na svijetu Trois
Vallees (Tri doline) koji ima preko 600 km ureenih skijakih staza, od kojih je 37 crnih, 115
crvenih, 120 plavih i 56 zelenih, povezanih s oko 200 ski liftova, koji se proteu od 1.300 do 3.250
mnv i povezuju ukupno 25 planinskih vrhova, zajedno sa 6 gleera preko 3000 mnv, na koje
svakoga sata prevezu oko 300.000 skijaa.
Tri doline sainjavaju 8 naselja koja su vrlo dobro povezana pogotovo sa skijama. "Prvi" je
Courchevel koji se sastoji od 4 razdvojena naselja i to na 1.300, 1.550, 1.650 i 1.850 mnv. Mjesto je
idealna mjeavina starog stila gradnje, pomjeanog sa ekstravagantnim hotelima, apartmanima,
restoranima te svime ostalim to ini resort takvog renomea. Isto tako prepuno je mas-turistikim
apartmanskim zgradama kojih ne fali niti u jednom naselju u Tri doline.
Skijalite ima 102 skijake staze u duini od 150 km, koje su povezane sa 65 skiliftova.
Courchevel je sagraen 1946. g. i vai za jedan od najstarijih skijakih centara na tome podruju.
Najvii vrh iznad Courchevela je Aiguille du Fruit (3.050 m), dok je najvii skijaki vrh Saulire
(2.738 m) i iz njega se moe sputati u dolinu prema Courchevelu ili na drugu stranu u Meribel.
Meribel je naselje na 1.750 m i lei u samom srcu Tri doline. Poznat je, takoer, po velikom
prometu skijaa koji prelaze iz doline u dolinu jer slui kao spoj izmeu doline Vallee des Belleville
u kojoj je Val Thorens i doline Vallee de Courchevel sa druge strane. Meribel-Motarett, Meribel
Village, Meribel i La Tania ine etiri razdvojena mjesta na 1.750, 1.450, 1.400 i 1.350 mnv te
zajedno imaju vrlo veliki turistiki potencijal radi velikih kapaciteta za smjetaj turista. Skijalite
ima 150 km staza od kojih 9 crnih, 23 crvene, 34 plave i 8 zelenih, dvije olimpijske staze i jedan
slalomski stadion. U okrugu su i dva velika snowboard parka.
Trea dolina se zove Vallee des Bellville u kojoj su tri vea naselja, prvo je Saint Martin de
Belleville i lei na visini od 1.400 m, drugo je Les Menuires koje je na 1.800 m- ta dva mjesta ine
jedno skijalite koje je gledajui posebno, najvee s ukupno 160 km staza.
Posebno je po tome to je najraznolikije u ponudi staza, kvalitetu i tipu snijega itd. Mjesta su
vrlo ivopisna sa lijepim crkvama i starim francuskim kulturnim znamenitostima. U njima se
najmanje osjeti prisutnost tako urbanih turistikih sredina to im daje posebnu ar.
Sagraen tek 1972. g., Val Thorensu, je neto vie od skijalita, nudi nevjerovatne uvjete u
bilo koje doba sezone. Sezona traje od kraja listopada pa do poetka svibnja zahvaljujui masivu na
kojem se nalazi gleer i najvii vrh u Tri doline, Aiguille de Peclet, koji je na visini od 3.562 m.
Ledenjak Peclet su lokalne vlasti uinile jo velianstvenijim jer je po noi u potpunosti osvetljen.
Val Thorens je poznat kao najvie skijako mjesto u Europi na visini od 2.300 m, koja mu
donosi odline mogunosti. Prije svega nema hodanja po asfaltu i noenja opreme do skijalita, jer
23

mjesto Val Thorens jest skijalite i tome je podreeno apsolutno sve. Kao dokaz tome tu su
prometna rjeenja. Kako bi se sauvala priroda i klimatski uvjeti, autima se vrlo skupo naplauje
ulazak u grad, dok je autobusima ogranieno vrijeme koje smiju provesti u mjestu. Kako bi se sa
skijama moglo prolaziti po gotovo cijelom gradu, napravljene su uske, ograene i zasnjeene staze
koje idu paralelno sa ulicama te koje se ne prekidaju niti kada se sijeku sa ulicom, jer su napravljeni
mostii preko kojih se skijai normalno skijaju kako bi doli do svojih odredita. Francuzi su ili do
te mjere da su sagradili sidro koje ide skroz u sredite mjesta kako bi skijae doveli to blie gradu.
U Italiji se glavni skijaki centri nalaze u Dolomitima i Junom Tirolu na nadmorskim
visinama od 2000 - 3000 m. U smjetaju prevladavaju hoteli, a vei dio popunjenosti ostvaruje se u
ljetnoj sezoni (61%). Aktivnosti tijekom ljetne sezone ukljuuju, pjeaenje, berbu groda i jabuka,
aquapark, kulturne i zabavne manifestacije, golf, biciklizam, jahanje, rafting, kuanje vina i posjete
seoskim domainstvima.
Cervinia12
Na samoj granici vicarske i Italije, nalazi se skijalite Cervinia. Panorame koje oduzimaju dah, od
svjetski poznatog Matterhorna, preko Val D' Aoste sve do Mont Blana. Samo panoramski pogled na
ova tri vrha opravdava isplativost puta. Umjerena teina, dugih i irokih staza, uz neizbjean pogled
na Matterhorn glavno je obiljeje Cervinie, to je ujedno i velika pozivnica veini skijaa/boardera.
Poetnici e biti jako zadovoljni s velikim izborom poetnikih staza, baby liftova i gondola, koji e
im omoguiti prve spusteve lakim i nezaboravnim stazama Cervinie. Kvalitetan snijeg, dobra
ureenost i duina staza, omoguuju savrene uvjete za napredne skijae/boardere za napredovanje
u vonji.
Cervinia ima 129 staza, od kojih je poetnikih 30%, umjerenih 60% i naprednih 10%.
Vertikalni pad iznosi 2194 m. Obilje modernih iara i gondola (13 sjedeih, 13 sidara i 7 gondola).
Pokrivenost umjetnim snijegom je 25% cjelokupnog skijalita i uglavnom se odnosi na staze koje
vode do mjesta Cervinia. Tehniki zahtjevnije staze su u podruju Zermatta, odnosno na vicarskoj
strani. Vrh skijalita je na visini od 3489 m, ime se svrstava meu najvia skijalita u Alpama.
Cervinia je elitno mjesto, kako klijentelom, tako i cjelokupnom ponudom.
Cortina d'Ampezzo13

12 www.cervinia.it
13 www.cortina.dolomiti.com
24

Smjetena u italijanskim Dolomitima, u regiji Veneto, Cortina d'Ampezzo je jedno od najpoznatijih


svjetskih skijalita. U bogatoj povijesti posebno mjesto zauzimaju Zimske olimpijske igre koje su
ovdje odrale 1956., a danas je Cortina omiljeno odredite svjetskog jet seta. Popularnosti Cortine
pridonijela je i jedinstvena ljepota okolnih planinskih vrhunaca koji su privukli filmske studije da
ovde snime neka vrlo popularna ostvarenja, izmeu ostalih, najpoznatiji tajni agent Njezinog
Velianstva James Bond.
etiri su glavna skijaka podruja ovdje, meusobno povezana besplatnim skijakim busom.
Najvee je ono imena Tofana/Ra Valles ispod vrha Tofana na 3.243 mnv koje broji 55 km staza.
Ovo je skijako podruje dostupno velikom stajaom gondolom iz Cortine koja vas vodi do nekih
od najboljih staza u krugu Dolomiti Superski kompleksa kojeg je Cortina d'Ampezzo sastavni dio.
Posebno je izazovna crna staza ForcellaRossa. Ovde je i famozna Olympia, pista na kojoj svakog
sijenja najbolje spustaice u Svjetskom kupu trae bodove sputajui se kroz uski prolaz izmeu
otrih stijena. Osim skijanja, cijeli je niz aktivnosti kojima se moe baviti u ovom mjestu s
olimpijskim pedigreom. Na raspolaganju je 50- ak km staza za skijako tranje, klizalite, curling
tereni, bob staza, sanjkalite, snowkiting, polo na snijegu... Nekoliko je ski tura kojima se moe i
spuniti dan, poput Olympie koja vrluda olimpijskim skijakim stazama ili Grande Guerrakoja
obilazi poprita sukoba u Prvom svjetskom ratu. Visoke planine bez vegetacije zanimljivo su
igralite za freeridere, ali samo uz pratnju iskusnih vodia.
Naglasak je poslijepodnevnoj i veernjoj etnji centrom Cortine u to impozantnijem
outfitu. Ovdanja klijentela nije pretjerano zagrijana za skijanje staze su danju prazne, no zato je
nou grad iv. Mnogo vrhunskih restorana, pizzeria, barova i wellness odredita dobar su nain za
provesti veer koja se moe nastaviti u nekom od disko klubova. Atmosferi u prosincu pomae i
boini sajam na ulicama, a niz je i drugih zabavnih, sportskih i kulturnih dogaanja tijekom
sezone.
Cijene su visoke, kako smjetaja tako i ostale ponude. Cortina d'Ampezzo je lan "Best of
the Alps" udruenja vrhunskih 12 europskih skijalita poput St. Moritza, Zermatta, Lecha i Zrsa,
Kitzbhela Znak je to priznanja skijalitu koje je na visokoj organizacijskoj razini.

6. ZAKLJUAK

25

7. POPIS SLIKA I TABELA

26

LITERATURA
1. Mller, H.: Turizam i ekologija, MASMEDIA, Zagreb, 2004
2. Terzi, .: Ski destinacije Europe, Univerzitet Educons, Fakultet za sport i turizam, Novi
Sad, 2012
3. Vasojevi, M.: Karakteristike razvoja turizma u Europskoj uniji, Fakultet za turistiki i
hotelijerski menadment, Beograd, 2009

27