ISPITNA PITANJA

Fonetika i fonologija
1. Razlika izmeu fonetike i fonologije: odreenje jezika i govora, odreenje
predmeta prouavanja fonetike i fonologije.
2. Poloaj fonologije unutar jezikoslovne znanosti: odnos prema morfologiji
i sintaksi.
3. Veza izmeu fonetike i fonologije: odnos izmeu fonema i njihovih
glasovnih ostvarenja.
4. to sadrava fonetski opis jezinih jedinica, a to fonoloki.
5. Razlike izmeu izgovornih jedinica i gramatikih jedinica: u kojim
sluajevima fonologija operira gramatikim jedinicama.
6. Utvrivanje diskretnih (razlikovnih) jezinih jedinica na primjeru
talijanskog i hrvatskog jezika.
7. Kako se oblikuje artikulirani zvuk: govorni organi i odailjanje govora.
8. Kakvi mogu biti glasovi po izgovornom mjestu: temeljna i dodatna
(primjeri iz talijanskog i hrvatskog jezika). Kada se navode dodatna
mjesta.
9. Koje zvune osobine proizlaze iz usnenosti i prednjojezinosti, lenosti,
prednjojezinosti i tvrdonepanosti te iz usnenosti i mekonepanosti.
10.Od ega se sastoji skup osobina izgovornih naina te kakvi mogu biti
glasovi po izgovornom nainu.
11. to su unutarnja razlikovna obiljeja (inherentna distinktivna obiljeja).
12.Opis fonema /v/, /f/ i /m/ unutarnjim razlikovnim obiljejima.
13.Relevantna i redundantna unutarnja razlikovna obiljeja. Primjer.
14.Fonoloka opozicija. Komutacija. Primjer.
15.Primjeri talijanske abecede u fonetskoj transkripciji.
16.Akustike osobine fonova koje su vane za njihovo identificiranje pri
percepciji na primjeru iz talijanskog jezika.
17.Primjer grupiranja razlikovnih obiljeja po fonolokoj funkciji
(zanemarujui ostale fonetske karakteristike).
18.Zastupljenost pojedinanih razlikovnih obiljeja kod vanijih fonema
talijanskog standardnog jezika.
19.Mjeovita obiljeja potrebna za klasifikaciju talijanskih fonema
(samoglasnika i suglasnika).
20.Koja akustika obiljeja odreuju talijanske foneme.
21.Kojim se obiljejima mogu binarno opisati talijanski fonemi.
22.Primjeri utvrivanja fonemskih jedinica talijanskog jezika minimalnim
parovima.
23.Opozicije samoglasnikih i suglasnikih fonema.
24.Najvaniji problemi u utvrivanju fonemskih jedinica talijanskoga jezika:
osam prijepornih fonema.

25.Koji su argumenti za priznavanje fonemskog statusa prijepornih

fonema.
26.Fonemski status geminata: minimalni parovi kojima se dokazuje njihov
fonemski status.
27.Fonetske realizacije geminiranih fonema (izgovorna norma geminiranih
fonema.
28.Diftonzi i hijat u talijanskom jeziku
29.Sinereza, dijereza i stupnjevi intenziteta izgovora suglasnika izmeu dva
samoglasnika (intervokalski poloaj)
30.Odreenje odnosa fonema i njihovih alofona.
31.Najvaniji alofoni talijanskih fonema. Neke usporedbe s hrvatskim.
32.Alofoni samoglasnikih fonema i njihova raspodjela.
33.Alofoni glotala i njihove regionalne karakteristike.
34.Alofoni oralnih konsonantskih fonema: gorgia toscana.
35.Fonotaktika pravila koja upravljaju raspodjelom talijanskih fonema.
36.Poetni, srednji i zavrni sljedovi fonema moguih u talijanskom jeziku.
37.Primjeri za krnjenje doetka rijei, prosteza i elizija te doeci
neologizama.
38.Prozodijska obiljeja: slog, mjesto naglaska, naglasna opozicija,
razlikovna funkcija naglaska, mjesto naglaska.
39.Prozodijska opozicija (naglasak i nenaglasak) i njena veza sa
sintagmatskom raspodjelom.
40.Fonoloka narav samoglasnike kvantitete u talijanskom jeziku.
41.Alteriranje naglaenih i nenaglaenih slogova: enklitike i proklitike.
42.Fonemska i nefonemska demarkativna obiljeja.
43.Osnovni tipovi kontura u talijanskom jeziku.
44.Tipologija kontura u talijanskome jeziku.
45.Konfigurativna obiljeja: sintagmatska i fonoloka obavijest: junkture,
pauze, sintaktiko udvostruenje (raddoppiamento fonosintattico).
46.Najvanije regionalne varijante talijanskog fonolokog sustava: varijante
u samoglasnikom sustavu, varijante u suglasnikom sustavu.
47.Razvojne tendencije talijanskog fonolokog sustava.