Zakon o Nasljedjivanju - NOVI - Broj-80 - 2014 PDF

Broj 80 - Stranica 28
SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH
ZAKON
O IZDVAJANJU I USMJERAVANJU DIJELA PRIHODA

PREDUZEA OSTVARENIH RADOM
TERMOELEKTRANA
I. PREDMET ZAKONA
lan 1.
Ovim zakonom se utvruju obveznici, visina i nain
izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda preduzea ostvarenih
radom termoelektrana i koritenjem prostora i infrastrukture na
kojem se nalaze instalacije, objekti i postrojenja za proizvodnju
elektrine energije odlagalita ljake, pepela i slinog otpada
nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja.
lan 2.
Javna preduzea i druga pravna lica, koja ostvaruju prihod
radom termoelektrana, duni su za prostore na kojima su
izgraene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za
proizvodnju elektrine energije, odlagalita ljake, pepela i
slinog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja,
plaati novani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave
(opinama i gradovima) u Federaciji Bosne i Hercegovine u
skladu sa odredbama ovog zakona.
lan 3.
Naknada iz lana 2. ovog zakona uplauje se u budet
opine, odnosno grada, na ijem podruju se nalaze
termoelektrane, instalacije ili zemljite na kojem se vri odlaganje
ljake, pepela i slinog otpada, kao i deponije uglja.
lan 4.
(1) Naknada iz lana 2. ovog zakona iznosi 0,0015 KM po
kilovatsatu (kWh) proizvedene elektrine energije.
(2) Visina naknade iz stava 1. ovog lana procentualno se
usklauje sa svakim poveanjem, odnosno smanjenjem
cijene elektrine energije koju utvruje nadleno
regulatorno tijelo za elektrinu energiju Federacije Bosne i
Hercegovine i primjenjuje se od dana poveanja odnosno,
smanjenja cijene elektrine energije.
lan 5.
(1) Javno preduzee ili drugo pravno lice iz lana 2. ovog
zakona, utvruje naknadu na osnovu ukupno proizvedenih
kilovatsati (kWh) za protekli mjesec tekue godine.
(2) Naknada se obraunava za protekli mjesec najkasnije do
desetog u tekuem mjesecu, a plaanje se vri do petnaestog
u mjesecu.
(3) Konaan obraun naknade vri se do 31. januara za
prethodnu godinu i vri se konana isplata za ukupno
proizvedenu elektrinu energiju za prethodnu godinu.
lan 6.
Sredstva ostvarena po osnovu ovog zakona vode se na
posebnom raunu budeta opina, odnosno grada, i koriste se
namjenski za poboljanje ivotnih uslova graana, a naroito za:
finansiranje ili uee u finansiranju projekata iz oblasti
zatite okolia, energetske efikasnosti i sl.
izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i
gradnju objekata za poboljanje zdravlja i kvaliteta ivota
(vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi,
mostovi, zdrastveni objekti i oprema i sl.)
finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj.
II. UPRAVNI NADZOR NAD PROVOENJEM ZAKONA
lan 7.
(1) Upravni nadzor, koji obuhvata i inspekcijski nadzor, nad
provoenjem ovog zakona vri Federalna uprava za
inspekcijske poslove.
Srijeda, 1. 10. 2014.
(2)
Nadzor iz stava 1. ovog lana naroito se odnosi na

kontrolu obrauna, izdvajanje i uplatu naknade u skladu sa
odredbama ovog zakona.
III. KAZNENE ODREDBE
lan 8.
(1) Novanom kaznom od 10.000,00 KM do 70.000,00 KM
kaznit e se za prekraj obveznik plaanja naknade iz ovog
zakona:
ako ne plati naknadu iz lana 4. ovog zakona,
ako ne utvrdi naknadu na nain iz lana 5. ovog
zakona.
(2) Novanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM kaznit
e se i odgovorno lice obveznika plaanja naknade za
prekraj iz stava 1. ovog lana.
lan 9.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH", a
primjenjivat e se od 01.01.2015. godine.
Predsjedavajui
Predsjedavajui
Doma naroda
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Tomislav Martinovi, s. r.
Safet Softi, s. r.
2134
Temeljem lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O NASLJEIVANJU U

FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Proglaava se Zakon o nasljeivanju u Federaciji Bosne i
Hercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine na sjednici Zastupnikog doma od 25.06.2014.
godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine.
Broj 01-02-711-02/14
Predsjednik
22. rujna 2014. godine
ivko Budimir, v. r.
Sarajevo
ZAKON
O NASLJEIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE
DIO PRVI
NASLJEDNO PRAVO
I. OPE ODREDBE
Ostvarivanje nasljednog prava
lanak 1.
(1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbama
ovoga zakona.
(2) Ovim se zakonom ureuju pravila po kojima sud, druga
tijela i ovlatene osobe u Federaciji postupaju u nasljednim
stvarima.
Predmet nasljeivanja
lanak 2.
Nasljeivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizikim
osobama, osim onoga to se ne moe naslijediti zbog svoje
pravne prirode ili po zakonu.
Jednakopravnost u nasljeivanju
lanak 3.
(1) Sve su fizike osobe pod istim uvjetima jednakopravne u
nasljeivanju.
Srijeda, 1. 10. 2014.

(2)
Stranci su u nasljeivanju jednakopravni s dravljanima

Bosne i Hercegovine.
Nasljeivanje izvanbranih srodnika i srodnika iz potpunog
posvojenja
lanak 4.
(1) Izvanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu
nasljeivanja s branim, a srodstvo potpunog posvojenja sa
srodstvom po krvi.
(2) U sluaju potpunog posvojenja prestaju meusobna
nasljedna prava posvojenika i njegovih potomaka s
njegovim srodnicima po krvi.
Pozivanje na nasljedstvo
lanak 5.
(1) Umrlu fiziku osobu (ostavitelja) nasljeuje onaj koji je
njezinom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).
(2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije to
drugo odreeno.
(3) Nasljedno pravo stjee se po odredbama ovoga zakona, a na
temelju ugovora o nasljeivanju, oporuke ili zakona.
(4) Nasljedno pravo stjee se u trenutku ostaviteljeve smrti.
Stjecatelj nasljednog prava moe ga se po odredbama ovoga
zakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti
stekao.
(5) Tko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopi pravni
sljednik.
Raspolaganje ugovorom o nasljeivanju ili oporukom
lanak 6.
Ostavitelj moe ugovorom o nasljeivanju ili oporukom
raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su
odreeni u zakonu.
Ostavina bez nasljednika
lanak 7.
Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stjee
opina, odnosno grad odreen ovim zakonom, koji time dobivaju
jednak poloaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, osim to se oni
ne mogu odrei nasljea.
II. NASLJEIVANJE NA TEMELJU ZAKONA
A. ZAKONSKI NASLJEDNICI
1. NASLJEDNI REDOVI
Krug zakonskih nasljednika
lanak 8.
(1) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, na temelju
zakona umrlog nasljeuju: svi njegovi potomci, njegovi
posvojenici i njihovi potomci, njegov brani partner,
njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braa i sestre
i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci,
njegovi ostali predci.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka nasljeuju po nasljednim
redovima.
(3) Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva
osobe daljnjeg nasljednog reda.
Izvanbrani partner kao zakonski nasljednik
lanak 9.
(1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeuje i njegov
izvanbrani partner koji je u pravu nasljeivanja izjednaen
s branim.
(2) Izvanbranom zajednicom glede ovoga zakona smatra se
zajednica ivota ene i mukarca sukladno odredbama
zakona koji ureuje obiteljske odnose, a koja je prestala
ostaviteljevom smru.
a) Prvi nasljedni red

Potomci i brani partner ostavitelja
lanak 10.
(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov
brani partner.
(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake
dijelove.
(3) Kada ostavitelj nema potomaka, brani partner ne
nasljeuje u prvom nasljednom redu.
Pravo predstavljanja
lanak 11.
Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je
nadivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca, ostaviteljeva
unuad na jednake dijelove, a ako je netko od unuadi umrlo prije
ostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku smrti
ostaviteljeve nasljeuju njegova djeca, ostaviteljeva praunuad,
na jednake dijelove, i tako redom sve dok ima ostaviteljevih
potomaka.
b) Drugi nasljedni red
Brani partner i roditelji umrlog
lanak 12.
(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeuje
njegov brani partner i njegovi roditelji.
(2) Roditelji umrlog nasljeuju jednu polovicu ostavine na
jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nasljeuje
brani partner umrlog.
(3) Ako iza umrlog nije ostao brani partner, roditelji umrlog
nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.
Braa i sestre umrloga i njihovi potomci
lanak 13.
(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio
ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja
nasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavitelja), njegova
unuad i praunuad i njegovi daljnji potomci, po pravilima
koja vae za sluaj kad umrlog nasljeuju njegova djeca i
ostali potomci.
(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja,
dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadivio
ostavitelja nasljeuju njihovi potomci, prema odredbama
stavka 1. ovoga lanka.
(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocu
nasljeuju na jednake dijelove oev dio ostavine, braa i
sestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove majin
dio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove s
braom i sestrama po ocu oev dio, a s braom i sestrama
po majci majin dio.
Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva
lanak 14.
Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a
nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da
je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj
umro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeuju ono to bi
pripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama lanka 12.
ovoga zakona.
c) Trei nasljedni red
Djedovi i bake umrloga
lanak 15.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog
partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka,
nasljeuju njegovi djedovi i bake.
(2) Jednu polovicu ostavine nasljeuju djed i baka s oeve
strane, a drugu polovicu djed i baka s majine strane.
Prava djeda i bake iste loze

lanak 16.
(1) Djed i baka iste loze nasljeuju na jednake dijelove.
(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stavka 1. ovoga lanka
umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je
nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca i njegovi
potomci, po pravilima koja vae za sluaj kad umrloga
nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.
(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i bake jedne
loze i njihove djece vae pravila po kojima nasljeuju
ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.
Nasljeivanje djeda i bake jedne loze koji su umrli bez
potomstva
lanak 17.
Ako su djed i baka jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu
ostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su
nadivjeli ostavitelja nasljeuju djed i baka druge loze, njihova
djeca, njihovi unuci i njihovi daljnji potomci, kako je odreeno u
lanku 16. ovoga zakona.
d) etvrti nasljedni red
Pradjedovi i prabake umrloga
lanak 18.
(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su
ovi ostavili nekog potomka, ni branog partnera, ni djeda i
baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi
pradjedovi i prabake.
(2) Jednu polovicu nasljeuju pradjedovi i prabake s oeve
strane, a drugu polovicu nasljeuju pradjedovi i prabake s
majine strane.
Prava pradjeda i prabake iste loze
lanak 19.
(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i
prabakama s oeve strane jednu polovicu nasljeuju na
jednake dijelove roditelji njegova djeda po ocu, a drugu
polovicu roditelji njegove bake po ocu.
(2) I pradjedovi i prabake s majine strane nasljeuju na nain
odreen u stavku 1. ovoga lanka dio koji im pripada.
(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je
iv nasljeuje predak koji mu je bio brani partner.
(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im
pripali da su ivi nasljeuje drugi par iste loze.
(5) Ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio ostavine
koji bi im pripao da su ivi nasljeuju pradjedovi i prabake
druge loze.
Ostali predci
lanak 20.
Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeuju daljnji
njegovi predci redom, po pravilima po kojima nasljeuju njegovi
pradjedovi i njegove prabake.
Nasljeivanje ostavine bez nasljednika
lanak 21.
(1) Smru ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s
njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad
na ijem se podruju nalaze.
(2) Smru ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i s
gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalite na
podruju Federacije.
(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalite na
podruju Federacije BiH, a imao je boravite, pokretnine i s
gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravite na
podruju Federacije.
(4)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Federacije nije

imao ni prebivalite niti boravite, pokretnine i s njima
izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je
ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana
Bosne i Hercegovine i Federacije.
2. Posebne odredbe za neke nasljednike
a) Nepotpuno posvojenje
lanak 22.
(1) Posvojenik iz nepotpunog posvojenja i njegovi potomci
imaju prema posvojitelju ista nasljedna prava kao i
posvojiteljeva djeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri
posvojenju ta prava nisu ograniena ili sasvim iskljuena.
(2) U sluajevima u kojima posvojenik i njegovi potomci
nasljeuju posvojitelja kao njegova djeca, posvojitelj
nasljeuje posvojenika i njegove potomke.
(3) Posvojitelj ima na ostavinu posvojenika i njegovih
potomaka ista nasljedna prava koja ima odgovarajui
predak posvojenika prema svojim potomcima.
(4) Posvojenik i njegovi potomci ne nasljeuju posvojiteljeve
srodnike, njegovog branog partnera, ni druge njegove
posvojenike.
(5) Srodnici posvojitelja i njegov brani partner kod
nepotpunog posvojenja ne nasljeuju posvojenika ni
njegove srodnike.
(6) Nepotpunim posvojenjem ostaju nedirnuta prava
nasljeivanja izmeu posvojenika i njegovih srodnika.
Gubitak prava posvojenika
lanak 23.
Posvojenik iz nepotpunog posvojenja i njegovi potomci ne
mogu naslijediti posvojitelja ako je posvojitelj podnio zahtjev za
raskid posvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev
bio utemeljen.
b) Djeca
Poveanje nasljednoga dijela djece
lanak 24.
(1) Kada su djeca koja nemaju nunih sredstava za ivot
pozvana na nasljee, sud moe na njihov zahtjev odluiti da
naslijede i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonu
trebali naslijediti ostali nasljednici prvog nasljednog reda.
(2) Sud moe odluiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako je
ona tako male vrijednosti da bi njezinom podjelom djeca
zapala u oskudicu.
(3) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovoga lanka sud
e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i
sposobnost za privreivanje svakog djeteta i branog
partnera, trajanje brane zajednice, kao i vrijednost
ostavine.
c) Gubitak prava na nasljeivanje branog i izvanbranog
partnera
Kad brani i izvanbrani partner nema pravo na nasljedstvo
lanak 25.
(1) Pravo nasljeivanja na temelju zakona izmeu branih
partnera prestaje razvodom braka ili ponitenjem braka.
(2) Brani partner nema pravo na nasljee:
1) ako je ostavitelj bio podnio tubu za razvod braka, a
poslije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tuba bila
utemeljena,
2) ako njegov brak s ostaviteljem bude oglaen za
nepostojei, ili bude poniten, poslije ostaviteljeve
smrti, iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani
partner znao u vrijeme zakljuenja braka,
3) ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila
trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu s
ostaviteljem.
Srijeda, 1. 10. 2014.

(3)
Izvanbrani partner nema pravo na nasljedstvo ako je

njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala
prije ostaviteljeve smrti.
Poveanje nasljednog dijela branog partnera
lanak 26.
(1) Kada je brani partner koji nema nunih sredstava za ivot
pozvan na nasljee s nasljednicima prvoga ili drugoga
nasljednog reda, sud moe, na zahtjev branog partnera,
odluiti da brani partner naslijedi i jedan dio onoga dijela
ostavine koji bi po zakonu trebali naslijediti ostali
nasljednici, a moe odluiti i da brani partner naslijedi
cijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi
njezinom podjelom brani partner zapao u oskudicu.
(2) Pri odluivanju u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sud e
uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i
sposobnosti za privreivanje branog partnera, trajanje
brane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika i
njihovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.
d) Roditelji
Poveanje nasljednog dijela roditelja
lanak 27.
(1) Kad su roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot
pozvani na nasljee s ostaviteljevim branim partnerom,
sud moe na njihov zahtjev odluiti da naslijede i jedan od
onoga dijela ostavine koji bi po zakonu trebao naslijediti
brani partner.
(2) Sud moe odluiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu ako
je ona tako male vrijednosti da bi njezinom podjelom
roditelji zapali u oskudicu.
(3) Ako je izmeu ostaviteljevih roditelja zajednica ivota
trajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nunih
za ivot, ovaj roditelj moe zahtijevati poveanje
nasljednog dijela kako prema branom partneru tako i
prema drugom ostaviteljevom roditelju.
(4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja,
nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za ivot moe
zahtijevati poveanje svoga nasljednog dijela i prema
nasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja.
(5) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovoga lanka sud
e uzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike i
sposobnost za privreivanje roditelja, imovinske prilike
branog partnera, odnosno nasljednika umrloga roditelja i
njegovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.
B. NUNI NASLJEDNICI
1. NUNI NASLJEDNICI I NUNI I RASPOLOIVI DIO
OSTAVINE
Nuni nasljednici
lanak 28.
(1) Nuni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi posvojenici
iz potpunog posvojenja te njegov brani partner.
(2) Ostali potomci umrlog, njegovi posvojenici iz nepotpunog
posvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegova
braa i sestre nuni su nasljednici samo ako su trajno
nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.
(3) Osobe navedene u ovome lanku nuni su nasljednici kada
su po zakonskom redu nasljeivanja pozvane na
nasljedstvo.
Nuni i raspoloivi dio
lanak 29.
(1) Nuni nasljednici imaju pravo na dio ostavine kojim
ostavitelj ne moe raspolagati i koji se naziva nuni dio.
(2) Nuni dio nasljednika iz lanka 28. stavak 1. ovoga zakona
iznosi jednu polovicu, a nuni dio ostalih nasljednika jednu
treinu onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih

pripao po zakonskom redu nasljeivanja.
(3) Ostatkom ostavine moe ostavitelj raspolagati po svojoj
volji i taj dio ostavine naziva se raspoloivi dio.
Pravo na nuni dio je nasljedno pravo
lanak 30.
(1) Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i
prava koji sainjavaju ostavinu, ali ostavitelj moe odrediti
da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima,
pravima ili u novcu.
(2) Na zahtjev neke od stranaka sud moe, kad nae da je to
opravdano, odluiti da nunom nasljedniku pripadne dio u
odreenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to ve nije
pravnim poslom odredio ostavitelj.
2. IZRAUNAVANJE NUNOG I RASPOLOIVOG
DIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIM
POSLOVIMA ZA SLUAJ SMRTI I VRAANJE
POKLONA
a) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela
Utvrivanje vrijednosti ostavine
lanak 31.
(1) Vrijednost ostavine na temelju koje se izraunava nuni dio
utvruje se na sljedei nain:
1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je
ostavitelj imao u trenutku smrti, raunajui tu i sve
ono ime je raspolagao ugovorom o nasljeivanju i
oporukom, kao i sve njegove trabine, pa i one koje
ima prema nekom nasljedniku, osim trabina koje su
oigledno nenaplative;
2) od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao
u trenutku smrti odbijaju se trokovi sahrane
ostavitelja, iznos trokova popisa i procjene ostavine i
iznos dugova ostavitelja;
3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona
koje je ostavitelj uinio ma na koji nain nekom
zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih
nasljednicima koji se odriu nasljea, kao i onih
poklona za koje je ostavitelj naredio da se ne
uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao i
poklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini
svoga ivota uinio drugim osobama koje nisu
zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih
poklona.
(2) Pri utvrivanju vrijednosti ostavine nee se uzeti u obzir
vrijednost poklona uinjenih za postignue opekorisnih
svrha, kao ni poklona koji se na temelju samog zakona ne
uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Poklon i odreivanje njegove vrijednosti
lanak 32.
Kao poklon glede ovoga zakona smatra se i odricanje od
prava, oprotaj duga, ono to je ostavitelj za vrijeme svoga ivota
dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili
proirenja kuanstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako
drugo raspolaganje ostavitelja bez nadoknade.
Procjenjivanje poklona
lanak 33.
Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene
stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njezinom stanju u
vrijeme kada je poklon uinjen.
Poklon u vidu osiguranja
lanak 34.
Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca,
kao vrijednost poklona uzet e se zbir premija koje je uplatio
ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir

premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet e
se iznos osigurane sume.
b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine
Izdvajanje u korist potomaka koji su privreivali s
ostaviteljem
lanak 35.
(1) Ostaviteljevi potomci i posvojenici koji su ivjeli u
zajednici s ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu na
drugi nain pomagali u privreivanju imaju pravo
zahtijevati da im se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara
njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostaviteljeve
imovine.
(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se u
obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava
nasljedniku u njegov nasljedni dio.
Izdvajanje predmeta kuanstva
lanak 36.
(1) Nadivjelom branom partneru i ostaviteljevim potomcima
koji su ivjeli s ostaviteljem u istom kuanstvu pripadaju
predmeti kuanstva koji slue za zadovoljavanje njihovih
svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, namjetaj,
posteljina i slino, ali ne ako su ovi predmeti znatnije
vrijednosti.
(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri
izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju
nasljedniku u njegov nasljedni dio.
c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluaj
smrti i vraanje poklona zbog povreda nunog dijela
Povreda nunog dijela
Pokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za sluaj smrti
uinjeni u korist nunih nasljednika
lanak 37.
(1) Kad je povrijeen nuni dio, raspolaganja pravnim
poslovima za sluaj smrti (oporuka, ugovor o nasljeivanju)
smanjit e se, a pokloni e se vratiti ukoliko je potrebno
kako bi se namirio nuni dio.
(2) Nuni dio je povrijeen kada ukupna vrijednost
raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, oporukom i
poklonom prelazi raspoloivi dio.
(3) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnim
poslovima za sluaj smrti i poklona uzimaju se u raun i oni
pokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se ne
uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.
(4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za sluaj
smrti koja se uraunavaju nunom nasljedniku u njegov
nasljedni dio uzima se u raun pri utvrivanju ukupne
vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oni
premauju njegov nuni dio.
Red smanjenja i vraanja
lanak 38.
Kad je povrijeen nuni dio, prvo se smanjuju raspolaganja
oporukom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, pa
ukoliko nuni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.
Srazmjerno smanjenje raspolaganja oporukom, ugovorom o
nasljeivanju i privilegirani legat
lanak 39.
(1) Raspolaganja oporukom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez
obzira na njihovu prirodu i na njihov opseg, i bez obzira na
to nalaze li se u jednom ili vie oporuka, ako iz oporuke ne
proizilazi neto drugo.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na ugovor
o nasljeivanju.
(3)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Ako je ostavitelj ostavio vie legata i naredio da se neki

legat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti samo
ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri
nuni dio.
Srazmjerno smanjenje legata naloenih oporunom
nasljedniku ili legataru
lanak 40.
Oporuni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti smanjen
kako bi se namirio nuni dio, moe traiti srazmjerno smanjenje
legata koje treba isplatiti ako iz oporuke ne proizlazi to drugo.
Isto vai i za nasljednika po ugovoru o nasljeivanju i za legatara
kome je ostavitelj naloio da iz svoga legata neto isplati.
Red vraanja poklona
lanak 41.
(1) Vraanje poklona vri se poev od posljednjeg poklona i
ide dalje obrnuto po redu po kojem su pokloni uinjeni.
(2) Pokloni uinjeni istodobno vraaju se srazmjerno.
Poloaj poklonoprimatelja koji vraa poklon
lanak 42.
U pogledu poklonjene stvari koju je duan vratiti
poklonoprimatelj se smatra savjesnim posjednikom do dana kada
je saznao za zahtjev za vraanje poklona.
Tko moe traiti smanjenje raspolaganja pravnim poslovima
za sluaj smrti i vraanje poklona
lanak 43.
(1) Smanjenje raspolaganja oporukom, ugovorom o
nasljeivanju i vraanje poklona kojim je povrijeen nuni
dio mogu traiti samo nuni nasljednici.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka nasljedivo je samo ako je
nuni nasljednik prije svoje smrti ve podnio zahtjev za
nuni dio.
Zastara prava na traenje smanjenja raspolaganja pravnim
poslovima za sluaj smrti i vraanje poklona
lanak 44.
Smanjenje raspolaganja oporukom moe se traiti u roku tri
godine od proglaenja oporuke, a raspolaganje ugovorom o
nasljeivanju i vraanje poklona u roku tri godine od
ostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom
proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje kojim se utvruje
njegova smrt postalo pravomono.
3. ISKLJUENJE NUNIH NASLJEDNIKA IZ
NASLJEA I LIENJE NUNOG DIJELA U KORIST
POTOMAKA
a) Iskljuenje nunih nasljednika
Razlozi iskljuenja
lanak 45.
(1) Ostavitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima
pravo na nuni dio:
1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne
obveze koja proizilazi iz njegova obiteljskog odnosa s
ostaviteljem tee ogrijeio prema ostavitelju,
2) ako je namjerno poinio neko tee kazneno djelo
prema njemu ili njegovu branom partneru, djetetu ili
roditelju,
3) ako je poinio neko od kaznenih djela protiv
integriteta Bosne i Hercegovine ili ovjenosti i
vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,
4) ako se odao neradu ili nepotenu ivotu.
(2) Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Uvjeti za punovanost iskljuenja

lanak 46.
(1) Ostavitelj koji eli iskljuiti nasljednika mora to izraziti u
oporuci ili u ugovoru o nasljeivanju na izriit nain i
navesti razlog za iskljuenje.
(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja
oporuke ili ugovora o nasljeivanju.
(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja dunost
dokazivanja da je iskljuenje opravdano lei na onome tko
se na iskljuenje poziva.
Posljedice iskljuenja
lanak 47.
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u opsegu u
kojem je iskljuen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijediti
ostavitelja odreuje se kao da je iskljueni umro prije ostavitelja.
b) Lienje nunog dijela u korist potomaka
lanak 48.
(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen
ili je rasipnik, ostavitelj ga moe na izriit nain liiti u
cjelini ili djelomice njegovog nunog dijela u korist
njegovih potomaka.
(2) Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku
otvaranja nasljea lieni ima maloljetne ili punoljetne
potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nunih
sredstava za ivot.
(3) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije
obuhvaen lienjem.
(4) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke
za lienje vie ne postoje u trenutku ostaviteljeve smrti.
C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U
NASLJEDNI DIO
Uraunavanje poklona zakonskom nasljedniku
lanak 49.
(1) Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni
dio sve to je na bilo koji nain dobio na poklon od
ostavitelja.
(2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od
poklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti ne uraunavaju
se.
(3) Poklon se ne uraunava ako je ostavitelj izjavio u vrijeme
poklona ili kasnije, ili u oporuci ili u ugovoru o
nasljeivanju da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili
se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila ostaviteljeva
volja.
(4) Pri tomu ostaju u vanosti odredbe o nunom dijelu, s tim
da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova
nunog dijela uraunavaju pokloni koje je dobio.
Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima
lanak 50.
(1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u
njegov nasljedni dio, osim ako iz oporuke ili iz ugovora o
nasljeivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednik
dobije legat pored svoga dijela.
(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time
da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova
nunog dijela uraunavaju legati koji su mu namijenjeni.
Uraunavanje poklona i legata
lanak 51.
(1) Uraunavanje poklona i legata vri se na taj nain to ostali
nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuu vrijednost, a
poslije toga ostatak ostavine dijeli se meu svim
nasljednicima.
(2)
Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu

dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuu
vrijednost, nasljednik kome se vri uraunavanje poklona i
legata nije duan vratiti im neto od onoga to je dobio.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka ostaju vaiti odredbe o
nunom dijelu.
Pravo nasljednika kome se poklon ili legat ne uraunava
lanak 52.
(1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba
uraunavati nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav
nasljednik zadrava poklon, odnosno legat i sudjeluje s
ostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona,
odnosno legata nije ni bilo.
(2) Kad ima nunih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji
poklon ili legat ne treba uraunati nekom nasljedniku u
njegov nasljedni dio, taj e nasljednik moi zadrati poklon,
odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.
Pravo nasljednika koji se odrekao od nasljea
lanak 53.
(1) Nasljednik koji se odrekao od nasljea zadrava poklon u
granicama raspoloivog dijela.
(2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u
granicama raspoloivog dijela.
Pravo vraanja poklona
lanak 54.
(1) Nasljednik ima pravo poklonjenu mu stvar vratiti u
ostavinu.
(2) U tome sluaju nee mu se njezina vrijednost uraunati u
nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je uinio za stvar i
u pogledu oteenja koja je pretrpjela, smatrat e se za
savjesnog dratelja, ukoliko se ne dokae njegova
nesavjesnost.
Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju
lanak 55.
Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju poklona
nasljedniku u nasljedni dio vri se sukladno odredbama lanka
33. ovoga zakona.
Poklon u vidu osiguranja
lanak 56.
Vrijednost poklona u vidu osiguranja odreuje se sukladno
odredbama lanka 34. ovoga zakona.
Trokovi izdravanja nasljednika
lanak 57.
(1) Ono to je potroeno na izdravanje nasljednika i na
njegovo obvezatno kolovanje nee se uraunati u njegov
nasljedni dio.
(2) Hoe li se izdatci koje je ostavitelj uinio za daljnje
kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i
u kojoj mjeri, odluit e sud na zahtjev nasljednika prema
okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost
ostavine i trokova kolovanja i osposobljavanja za
samostalan ivot ostalih nasljednika.
Uobiajeni manji pokloni
lanak 58.
Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.
lanak 59.
(1) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na
nasljee uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovog odricanja
od nasljea, uraunavaju se i u nasljedni dio.
(2) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na
nasljee zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog njezinog
iskljuenja iz nasljea ili zbog lienja nunog dijela ne

uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.
Uraunavanje nasljednikovog duga ostavitelju
lanak 60.
Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono to je dugovao
ostavitelju.
Zahtjev za uraunavanje
lanak 61.
Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju
pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici,
odnosno nasljednici sunasljednika.
III. NASLJEIVANJE NA TEMELJU OPORUKE
A. UVJETI ZA PUNOVANOST OPORUKE
Sposobnost za sainjavanje oporuke
lanak 62.
(1) Oporuka je strogo osobni akt koji moe sastaviti svaka
osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila 15 godina
ivota.
(2) Oporuka je nitava ako u vrijeme njezinog sastavljanja
zavjetatelj nije imao 15 godina ivota ili ako nije bio
sposoban za rasuivanje. Ako se ne dokae suprotno,
smatrat e se da je zavjetatelj u trenutku sastavljanja
oporuke bio sposoban za rasuivanje. Zavjetatelj nije bio
sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio u
stanju shvatiti znaenje svojeg oitovanja i njegove
posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko
da postupa sukladno tom znanju.
(3) Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je
oporuka sainjena ne utjee na njegovu punovanost.
Nitavnost oporuke
lanak 63.
(1) Nitava je oporuka ako je zavjetatelj bio nesposoban za
rasuivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeran
prijetnjom, ili prinudom da ju sastavi ili se odluio sainiti
ju uslijed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u
zabludi.
(2) Prijetnja, prinuda ili prijevara povlai nitavnost oporuke i
kad potjee od tree osobe.
(3) Raspolaganja oporukom su nitavna i kad postoji zabluda o
injenicama koje su pobudile zavjetatelja da uini ta
raspolaganja.
(4) Ako su samo neke odredbe oporuke unesene u oporuku pod
prijetnjom ili prinudom, uslijed prijevare, ili u zabludi,
nitave su samo te odredbe.
lanak 64.
(1) Ponitenje oporuke ili pojedinih njezinih odredaba iz
razloga utvrenih u l. 62. i 63. ovoga zakona moe traiti
samo osoba koja ima pravni interes, i to u roku od jedne
godine od kada je doznala za postojanje uzroka nitavnosti,
a najkasnije za deset godina od proglaenja oporuke.
(2) Rok od jedne godine ne moe poeti tei prije proglaenja
oporuke.
(3) Ponitenje oporuke prema nesavjesnoj osobi moe se traiti
za 20 godina od proglaenja oporuke.
Forma oporuke kao uvjet za njezinu punovanost
lanak 65.
(1) Punovana je ona oporuka koja je sainjena u formi
utvrenoj u zakonu i pod uvjetima predvienim zakonom.
(2) Ponitenje oporuke zbog nedostatka forme moe traiti
poslije otvaranja nasljea samo osoba koja ima pravni
interes i to u roku jedne godine od kada je saznala za
oporuku, a najdalje za deset godina od proglaenja oporuke.
(3)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Rok od jedne godine ne moe poeti tei prije proglaenja

oporuke.
B. OBLICI OPORUKE
Vlastoruna oporuka
lanak 66.
(1) Oporuka je punovana ako ju je zavjetatelj napisao svojom
rukom i ako ju je potpisao.
(2) Za punovanost vlastorune oporuke nije nuno da je u njoj
naznaen nadnevak kada je sainjena, ali je poeljno da
nadnevak bude naznaen.
Pismena oporuka pred svjedocima
lanak 67.
(1) Zavjetatelj koji zna itati i pisati moe sainiti oporuku na
taj nain to e ispravu koju je netko drugi sastavio
vlastoruno potpisati u nazonosti dvaju svjedoka,
izjavljujui pred njima da je to njegova oporuka.
(2) Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a poeljno je da
se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti
koje bi mogle koristiti njihovom lakem pronalaenju.
Sudska oporuka
lanak 68.
(1) Oporuku moe zavjetatelju sainiti po njegovom kazivanju
sudac mjerodavnoga suda koji e prethodno utvrditi
identitet zavjetatelja.
(2) Poto zavjetatelj ovakvu oporuku proita i potpie, sudac
e potvrditi na samoj oporuci da ju je zavjetatelj u njegovoj
nazonosti proitao i potpisao.
Sudska oporuka ako zavjetatelj nije u stanju proitati ju
lanak 69.
(1) U sluaju da zavjetatelj nije u stanju proitati oporuku koju
mu je sainio sudac, sudac e ju proitati zavjetatelju u
nazonosti dvaju svjedoka.
(2) Zavjetatelj e zatim u nazonosti dvaju svjedoka potpisati
oporuku ili staviti na nju otisak prsta poto izjavi da je to
njegova oporuka.
(3) Svjedoci e se potpisati na oporuku.
(4) Sudac e na oporuci potvrditi da su sve ove radnje izvrene.
Notarska oporuka
lanak 70.
(1) Oporuku moe zavjetatelju sainiti notar u formi notarski
obraene isprave, sukladno posebnom zakonu kojim se
ureuje postupak notarske obrade isprava.
(2) Notarska oporuka iz stavka 1. ovoga lanka je oblik
redovite i javne oporuke.
Predaja oporuke na uvanje
lanak 71.
(1) Zavjetatelj moe svoju oporuku sam uvati ili ju povjeriti
na uvanje kojoj drugoj fizikoj ili pravnoj osobi.
(2) Ako zavjetatelj eli povjeriti svoju oporuku na uvanje
sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom, odnosno
diplomatsko-konzularnom
predstavniku
Bosne
i
Hecegovine, taj ga je duan primiti na uvanje bez obzira
na to tko je oporuku sastavio, te postupiti pri tomu po
pravilima ovoga zakona, odnosno zakona koji ureuje
notarsku slubu.
Sainjavanje pismene oporuke pred svjedocima i sudske
oporuke
lanak 72.
(1) Pri sainjavanju pismene oporuke pred svjedocima i sudske
oporuke svjedoci e biti punoljetne osobe koje nisu liene
poslovne sposobnosti i koje znaju itati i pisati, a kod
Srijeda, 1. 10. 2014.
sudske oporuke i koje razumiju jezik na kojem je oporuka

sainjena.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismene oporuke
pred svjedocima i sudske oporuke, niti oporuku sainiti po
kazivanju zavjetatelja u svojstvu sudca: potomci
zavjetatelja, njegovi posvojenici i njihovi potomci, njegovi
predci i posvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj liniji do
etvrtog stupnja zakljuno, brani partneri svih ovih osoba i
brani partner zavjetatelja.
Raspolaganje u korist osoba koje su zavjetatelju sainile
oporuku, svjedoka i njihovih bliih srodnika
lanak 73.
Nitavne su odredbe oporuke kojima se ostavlja neto
osobama koje su zavjetatelju sainile oporuku, svjedocima pri
njezinom sainjavanju, kao i predcima, potomcima, brai i
sestrama i branim partnerima ovih osoba.
Oporuka sainjena pred konzularnim ili diplomatskim
predstavnikom u inozemstvu
lanak 74.
Oporuku moe sainiti dravljaninu Bosne i Hercegovine u
inozemstvu po odredbama koje vae za sainjavanje sudske
oporuke konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik
Bosne i Hercegovine koji vri konzularne poslove.
Oporuka sainjena na bosanskohercegovakom brodu i u
zrakoplovu
lanak 75.
(1) Na bosanskohercegovakom brodu i u zrakoplovu oporuku
moe sainiti zapovjednik broda, odnosno zrakoplova
prema odredbama koje vae za sainjavanje sudske
oporuke.
(2) Oporuka koja je sainjena na bosanskohercegovakom
brodu, odnosno u zrakoplovu prestaje vaiti po isteku 30
dana nakon povratka zavjetatelja u Bosnu i Hercegovinu.
Oporuka sainjena za vrijeme mobilizacije ili rata
lanak 76.
(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata moe prema odredbama
koje vae za sainjavanje sudske oporuke, sainiti oporuku
osobi na vojnoj dunosti zapovjednik satnije ili drugi
starjeina njegovog ili vieg ranga, ili koja druga osoba u
nazonosti kojeg od ovih starjeina, kao i svaki starjeina
odvojenog odjeljenja.
(2) Ovako sainjena oporuka prestaje vaiti po isteku 60 dana
po zavretku rata, a ako je zavjetatelj ranije ili kasnije
razvojaen, po isteku 30 dana od razvojaenja.
Usmena oporuka
lanak 77.
(1) Zavjetatelj moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno
pred dva svjedoka samo ako uslijed iznimnih prilika nije u
mogunosti sainiti pismenu oporuku.
(2) Usmena oporuka prestaje vaiti po isteku 30 dana od
prestanka iznimnih prilika u kojima je sainjena.
Svjedoci pri sainjavanju usmene oporuke
lanak 78.
Pri sainjavanju usmene oporuke mogu biti svjedoci samo
osobe koje mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudske oporuke,
ali ne moraju znati itati i pisati.
Dunost svjedoka usmene oporuke
lanak 79.
(1) Svjedoci pred kojima je zavjetatelj usmeno izjavio svoju
posljednju volju duni su bez odgaanja staviti napismeno
izjavu zavjetatelja i to prije ju predati sudu, ili ju usmeno
ponoviti pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojim je

prilikama zavjetatelj izjavio svoju posljednju volju.
(2) Izvrenje ove dunosti nije uvjet za punovanost usmene
oporuke.
Raspolaganje usmenom oporukom u korist svjedoka i
njihovih bliih srodnika
lanak 80.
Nitave su odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja
neto svjedocima pri njezinom sainjavanju, njihovim branim
partnerima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim
srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stupnja srodstva
zakljuno i branim partnerima svih ovih osoba.
Dokazivanje unitene, sakrivene i izgubljene ili zaturene
oporuke
lanak 81.
Oporuka unitena sluajem ili radnjom neke druge osobe,
izgubljena, sakrivena ili zaturena poslije smrti zavjetatelja ili
prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest e
djelovanja punovane oporuke ako zainteresirana osoba dokae
da je oporuka postojala, da je unitena, izgubljena, sakrivena ili
zaturena, da je bila sainjena u formi propisanoj u zakonu i ako
dokae sadraj onoga dijela oporuke na koji se poziva.
C. MEUNARODNA OPORUKA
Punovanost meunarodne oporuke
lanak 82.
(1) Meunarodna oporuka je punovana u pogledu forme, bez
obzira na mjesto gdje je sainjena, gdje se nalaze dobra,
dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetatelja, ako je
sainjena u formi meunarodne oporuke, suglasno
odredbama lanka 83. do lanka 89. ovoga zakona.
(2) Nitavnost meunarodne oporuke iz stavka 1. ovoga lanka
ne utjee na njezinu eventualnu punovanost u pogledu
forme kao oporuke druge vrste.
lanak 83.
Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu oporunih odredaba
koje su u istom pismenu sainile dvije ili vie osoba.
Forma meunarodne oporuke
lanak 84.
(1) Meunarodna oporuka mora biti sainjena u pismenoj
formi.
(2) Zavjetatelj ne mora vlastoruno napisati meunarodnu
oporuku.
(3) Meunarodna oporuka moe biti napisana na bilo kojem
jeziku, rukom ili na neki drugi nain.
lanak 85.
(1) U nazonosti dvaju svjedoka i osobe ovlatene za
meunarodnu oporuku, zavjetatelj izjavljuje da je pismeno
njegova oporuka i da je upoznat s njezinim sadrajem.
(2) Zavjetatelj nije duan sa sadrajem meunarodne oporuke
upoznati svjedoka niti ovlatenu osobu.
Potpisi na meunarodnoj oporuci
lanak 86.
(1) U nazonosti svjedoka i ovlatene osobe zavjetatelj
potpisuje meunarodnu oporuku ili, ako ga je prethodno
potpisao, priznaje i potvruje potpis za svoj.
(2) Ako zavjetatelj nije u stanju potpisati se, saopit e razlog
ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti na meunarodnoj
oporuci.
(3) Osim toga, zakon prema kojem odreena osoba sainjava
meunarodnu oporuku moe ovlastiti zavjetatelja da
zatrai da ga druga osoba, u njegovo ime, potpie na
oporuci.
(4)
Svjedoci i ovlatena osoba u nazonosti zavjetatelja

stavljaju istodobno svoje potpise na meunarodnu oporuku.
lanak 87.
(1) Potpisi se moraju staviti na kraju meunarodne oporuke.
(2) Ako se meunarodna oporuka sastoji od vie listova, svaki
list mora potpisati zavjetatelj ili ako on nije u stanju
potpisati, druga osoba u njegovo ime, ili, ako je nema,
ovlatena osoba.
(3) Svaki list mora biti obiljeen brojem.
Nadnevak meunarodne oporuke
lanak 88.
(1) Nadnevak meunarodne oporuke je nadnevak pod kojim ga
je potpisala ovlatena osoba.
(2) Ovaj nadnevak mora biti stavljen na kraju meunarodne
oporuke od ovlatene osobe.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Izjava o uvanju meunarodne oporuke

lanak 89.
(1) Ako ne postoji obvezan propis o uvanju meunarodne
oporuke, ovlatena osoba upitat e zavjetatelja eli li dati
izjavu u pogledu uvanja meunarodne oporuke.
(2) U tom sluaju, i na izriit zahtjev zavjetatelja, mjesto gdje
on ima namjeru uvati meunarodnu oporuku zabiljeit e
se u potvrdi predvienoj u lanku 90. ovoga zakona.
Potvrda meunarodne oporuke
lanak 90.
Ovlatena osoba priloit e meunarodnoj oporuci potvrdu
sukladno odredbama lanka 91. ovoga zakona kojim se utvruje
da su potovane obveze propisane ovim zakonom.
lanak 91.
Potvrda koju izdaje ovlatena osoba sastavlja se u sljedeoj
formi:
Srijeda, 1. 10. 2014.
lanak 92.
Ovlatena osoba uva jedan primjerak potvrde, a drugi
predaje zavjetatelju.
lanak 93.
Osim ako se ne dokae suprotno, potvrda ovlatene osobe
uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovanosti pismena kao
meunarodne oporuke glede ovoga zakona.
lanak 94.
Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utjee na formalnu
punovanost meunarodne oporuke napravljene sukladno ovom
zakonu.
Opoziv meunarodne oporuke
lanak 95.
Meunarodna oporuka podlijee redovitim propisima o
opozivu oporuke.
Sastavljanje i uvanje meunarodne oporuke
lanak 96.
(1) Ovlatena osoba za postupanje pri sastavljanju
meunarodne oporuke glede ovoga zakona je sudac
opinskog suda, konzularni predstavnik ili diplomatski
predstavnik Bosne i Hercegovine koji vri konzularne
poslove, notar i zapovjednik bosanskohercegovakog
broda, odnosno zrakoplova.
(2) Zavjetatelj moe meunarodnu oporuku ostaviti na
uvanje kod opinskog suda ili notara.
(3) U tom e sluaju sudac narediti da se oporuka stavi u
poseban omot i zapeati.
Svjedoci i tumai meunarodne oporuke
lanak 97.
(1) Pri sainjavanju meunarodne oporuke svjedoci e biti
punoljetne osobe koje nisu liene poslovne sposobnosti i
koje razumiju jezik na kojem je zavjetatelj izjavio da je
pismeno njegova oporuka i da je upoznat s njegovim
sadrajem.
(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju meunarodne
oporuke: potomci zavjetatelja, njegovi posvojenici i
njihovi potomci, njegovi predci posvojitelji, njegovi
srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stupnja zakljuno,
brani partneri svih ovih osoba i brani partner
zavjetatelja.
(3) Odredbe st. 1. i 2. ovoga lanka shodno se primjenjuju i na
tumae.
Tumaenje odredaba meunarodne oporuke
lanak 98.
U svezi s tumaenjem i primjenom odredaba ovoga zakona
vodit e se rauna o njezinom meunarodnom obiljeju i potrebi
njezinog jednoobraznog tumaenja.
D. SADRAJ OPORUKE
Odreivanje nasljednika
lanak 99.
(1) Zavjetatelj moe oporukom odrediti jednog ili vie
nasljednika.
(2) Nasljednik na temelju oporuke je osoba koju je zavjetatelj
odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu, ili dio
imovine odreen prema cijeloj imovini.
(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su oporukom
ostavljeni jedna ili vie odreenih stvari ili prava ako se
utvrdi da je volja zavjetatelja bila da mu ta osoba bude
nasljednik.
Supstitucije
lanak 100.
Zavjetatelj moe odrediti oporukom osobu kojoj e
pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre prije
njega, ili se odrekne nasljea, ili bude nedostojan da
naslijedi.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga lanka vae i za legate.
(3) Zavjetatelj ne moe odrediti nasljednika svome
nasljedniku ni legataru.
Ostavljanje legata
lanak 101.
Zavjetatelj moe oporukom ostaviti jedan ili vie legata.
Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zaklade
lanak 102.
(1) Zavjetatelj moe oporukom narediti da se neka stvar ili
pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina uporabi za
postizanje neke dozvoljene svrhe.
(2) Ako je zavjetatelj naredio osnivanje zaklade i odredio
sredstva za postizanje njezinog cilja, zaklada nastaje kada
sukladno zakonu stekne svojstvo pravne osobe.
Tereti i uvjeti
lanak 103.
(1) Zavjetatelj moe opteretiti nekom dunou osobu kojoj
ostavlja neku korist iz ostavine.
(2) Zavjetatelj moe u pojedinim odredbama oporuke postaviti
uvjete ili rokove.
(3) Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i oni
koji su nerazumljivi ili proturjeni smatraju se kao da ne
postoje.
Odreenost nasljednika i drugih korisnika
lanak 104.
Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su oporukom
ostavljene neke koristi dovoljno su odreeni ako oporuka sadri
podatke na temelju kojih se moe utvrditi tko su oni.
Tumaenje oporuke
lanak 105.
(1) Odredbe oporuke tumae se prema pravoj namjeri
zavjetatelja.
(2) U sluaju sumnje odredbe oporuke imaju se tumaiti tako
da se primijeni ono to je povoljnije za oporunog
nasljednika, a ne zakonskog nasljednika.
(3) U sluaju sumnje o pravoj zavjetateljevoj namjeri odredbe
oporuke imaju se tumaiti tako da se primijeni ono to je
povoljnije za osobu kojoj je oporukom naloena neka
obveza.
E. LEGATI
Sadraj legata
lanak 106.
(1) Ostavitelj moe ostaviti oporukom jednu ili vie odreenih
stvari ili neko pravo odreenoj osobi, ili naloiti nasljedniku
ili kojoj drugoj osobi kojoj neto ostavlja da iz onoga to je
ostavljeno dadne neku stvar odreenoj osobi, ili joj isplati
sumu novca, ili ju oslobodi nekog duga, ili ju izdrava ili
uope u njezinu korist neto uini ili se suzdri od neega ili
neto trpi.
(2) Takvim se zavjetanjem prema pravilu ne postavlja
nasljednik.
(3) Takvo zavjetanje naziva se legatom, a osoba kojoj je
legatom neto namijenjeno naziva se legatar.
(4) Odredbe stavka 1. do stavka 3. ovoga lanka i odredbe
lanka 107. do lanka 115. ovoga zakona shodno se
primjenjuju i na ugovor o nasljeivanju.
(1)
Obveza izvrenja legata

lanak 107.
(1) Na temelju izvrenja oporuke legatar ima pravo traiti
izvrenje legata od osobe kojoj je oporukom naloeno da
legat izvri.
(2) Ako je izvrenje legata naloeno za vie osoba, svaka osoba
odgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim ako
se iz oporuke moe zakljuiti da je zavjetatelj htio da ove
osobe za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain.
(3) Ako je zavjetatelj propustio odrediti tko je duan izvriti
legat, obveza izvrenja vai za sve zakonske i oporune
nasljednike,srazmjerno njihovim nasljednikim dijelovima.
Isplata povjeritelja prije legata
lanak 108.
Zavjetateljevi povjeritelji imaju pravo da se naplate prije
legatara.
Smanjenje legata i tereta
lanak 109.
(1) Nasljednik nije duan izvriti u cjelini legate ija vrijednost
premauje vrijednost onoga dijela naslijeene imovine
kojim je zavjetatelj mogao slobodno raspolagati.
(2) Isto vai za legatara, ako vrijednost legata ili tereta koje
treba izvriti premauje vrijednost njegovog legata.
(3) U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istoj
srazmjeri ako zavjetatelj nije drukije odredio.
Pravo legata kad dunik legata ne naslijedi
lanak 110.
Legatar ima pravo traiti izvrenje legata i kad je osoba koja
je po oporuci bila duna izvriti legat umrla prije zavjetatelja, ili
se odrekla nasljea, ili je nedostojna naslijediti.
Predstavnik prava legatara
lanak 111.
(1) Vaenje legata prestaje ako legatar umre prije zavjetatelja,
ili se odrekne legata, ili je nedostojan.
(2) U sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka predmet legata
(lanak 106.) ostaje osobi koja je bila duna izvriti ga ako
iz same oporuke ne proizilazi kakva druga zavjetateljeva
namjera.
lanak 112.
Vaenje legata prestaje i kad je zavjetatelj otuio ili
potroio predmet legata ili je taj predmet inae prestao postojati
za ivota zavjetatelja, ili je sluajno propao poslije njegove
smrti.
Odgovornost legatara za dugove zavjetatelja
lanak 113.
(1) Legatar ne odgovara za dugove zavjetatelja.
(2) Iznimno, zavjetatelj moe narediti da legatar odgovara za
sve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali samo u
granicama vrijednosti legata.
Legat ostavljen povjeritelju
lanak 114.
Kad je zavjetatelj ostavio legat svom povjeritelju, ovaj ima
pravo pored izvrenja legata traiti i izvrenje svoje trabine ako
iz oporuke ne proizilazi da je zavjetateljeva namjera bila
drukija.
Zastara prava na izvrenje legata
lanak 115.
Pravo na izvrenje legata zastarijeva za godinu dana od
dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaten traiti
izvrenje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kad je
mogao zahtijevati izvrenje legata.
Srijeda, 1. 10. 2014.
F. IZVRITELJI OPORUKE
Odreivanje izvritelja oporuke
lanak 116.
(1) Zavjetatelj moe oporukom odrediti jednu ili vie osoba za
izvritelje oporuke. Izvritelj oporuke moe biti svaka
poslovno sposobna osoba.
(2) Osoba odreena za izvritelja oporuke ne mora se primiti te
dunosti.
Dunosti izvritelja oporuke
lanak 117.
(1) Ako zavjetatelj nije to drugo htio, dunost je izvritelja
oporuke naroito da: skrbi o uvanju ostavine, njome
upravlja, skrbi o isplati dugova i legata, i uope skrbi se da
oporuka bude izvrena onako kako je zavjetatelj htio.
(2) Ako ima vie izvritelja oporuke, oni vre zajedno
povjerene im dunosti, osim ako je zavjetatelj drukije
odredio.
Polaganje rauna i nagrada izvritelju
lanak 118.
(1) Izvritelj oporuke duan je poloiti sudu raun o svome
radu.
(2) Izvritelj ima pravo na nadoknadu trokova i na nagradu za
svoj trud koja e mu se isplatiti na teret raspoloivog dijela
ostavine, a prema odluci suda.
Opoziv izvritelja oporuke
lanak 119.
Sud moe po prijedlogu ili slubenoj dunosti opozvati
izvritelja oporuke ako njegov rad nije sukladan volji
zavjetatelja ili zakonu.
G. OPOZIV OPORUKE
Izriiti opoziv oporuke
lanak 120.
(1) Zavjetatelj moe uvijek opozvati oporuku u cjelini ili
djelominom izjavom datom u formi u kojoj se po zakonu
moe sainiti oporuka.
(2) Zavjetatelj moe opozvati pismenu oporuku i unitenjem
pismena.
(3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opoziva oporuke
na odgovarajui nain primjenjuju pravila o valjanosti
oporuke.
Odnos ranije i kasnije oporuke
lanak 121.
(1) Ako se kasnijom oporukom izriito ne opozove ranija
oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ukoliko
nisu u suprotnosti s odredbama kasnije oporuke.
(2) Ako je zavjetatelj unitio kasniju oporuku, ranija oporuka
ponovno dobija snagu, osim ako se dokae da zavjetatelj to
nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opoziv
oporuke.
Raspolaganje zavjetanom stvari ili pravom
lanak 122.
Svako kasnije raspolaganje zavjetatelja odreenom stvari
ili pravom koje je bio nekome zavjetao ima za posljedicu opoziv
zavjetanja te stvari ili prava.
Prestanak braka
lanak 123.
Raspolaganja zavjetatelja u korist svoga branog partnera
smatrat e se opozvanima ako je brak prestao na temelju
pravomone presude nakon to je oporuka sastavljena, osim ako
je ostavitelj drukije odredio svojom oporukom.
Srijeda, 1. 10. 2014.
H. REGISTAR OPORUKA I DRUGIH

NASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA
lanak 124.
(1) injenica da je sastavljena, pohranjena, opozvana te
proglaena neka oporuka evidentira se u registru oporuka i
drugih nasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu:
Registar).
(2) Registar iz stavka 1. ovoga lanka vodi Notarska komora
Federacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja e
posebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde.
(3) U Registar podatke iz stavka 1. ovoga lanka duni su
dostaviti:
1) mjerodavni sudovi,
2) notari,
3) diplomatsko-konzularna predstavnitva Bosne i
Hercegovine.
(4) U Registar podatke iz stavka 1. ovoga lanka mogu
dostaviti i druge osobe koje su sainile oporuku.
(5) Registar je javni upisnik iz kojega se podatci prije smrti
ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osim
ostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio na
temelju notarski ovjerenog punomoja.
(6) U Registar se evidentira i injenica da je sklopljen,
pohranjen te opozvan/raskinut ugovor o nasljeivanju iz
lanka 126. ovoga zakona, kao i ugovor o odricanju od
nasljea koje nije otvoreno iz lanka 167. ovoga zakona.
(7) injenica da oporuka, ugovor o nasljeivanju i ugovor o
odricanju od nasljea koje nije otvoreno nisu evidentirani u
Registru, niti bilo gdje posebice pohranjeni ne teti njihovoj
valjanosti.
IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI
A. UGOVOR O NASLJEIVANJU I O BUDUEM
NASLJEDSTVU ILI LEGATU
Nitavnost ugovora o nasljeivanju
lanak 125.
Nitav je ugovor kojim netko ostavlja svoju ostavinu ili
njezin dio svome suugovaratelju ili treoj osobi.
Ugovor o nasljeivanju izmeu branih ili izvanbranih
partnera
lanak 126.
(1) Iznimno od odredbe lanka 125. ovoga zakona dozvoljeno
je zakljuivanje ugovora o nasljeivanju izmeu branih ili
izvanbranih partnera.
(2) Ugovor o nasljeivanju mogu zakljuiti i budui brani
partneri, a djelovanja ugovora su odgoena do zakljuenja
braka.
(3) Ugovor o nasljeivanju je strogo osobni akt koji mogu
zakljuiti samo potpuno poslovno sposobne osobe.
Sadraj ugovora o nasljeivanju
lanak 127.
(1) Ugovorom o nasljeivanju ugovorne se strane meusobno
odreuju za nasljednike ili jedna strana drugu odreuje za
svoga nasljednika to ova strana prihvaa.
(2) Ugovorom moe biti obuhvaena cijela imovina ili njezin
dio, sadanja kao i budua imovina.
(3) Zakljuenjem ovoga ugovora nije ograniena mogunost
raspolaganja imovinom za ivota. Ako su predmet ugovora
nepokretne stvari, u zemljinoj knjizi moe se izvriti
zabiljeba zabrane otuenja ili optereenja.
Forma ugovora o nasljeivanju
lanak 128.
Ugovor o nasljeivanju se zakljuuje u formi notarski
obraene isprave. Obveza je notara da stranke poui o svim
nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeivanju, kao i

mogunostima njegovog raskida ili opoziva.
Odnos prema drugim temeljima pozivanja na nasljee
lanak 129.
(1) Ukoliko je zakljuen ugovor o nasljeivanju, on ima
prednost pred nasljeivanjem na temelju oporuke i zakona.
(2) Ovim se ugovorom ne moe otkloniti primjena odredaba o
nunom nasljeivanju.
Prestanak ugovora o nasljeivanju
lanak 130.
(1) Ugovor o nasljeivanju stranke mogu raskinuti
sporazumom koji mora biti u formi notarski obraene
isprave.
(2) Ukoliko brak prestane razvodom ili ponitenjem, odnosno
ako prestane izvanbrana zajednica, prestaje i ugovor o
nasljeivanju, osim ako u samom ugovoru nije drukije
odreeno.
(3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeivanju nije
doputen, osim ako je zakonom drukije odreeno.
(4) Jedna ugovorna strana moe pobijati ugovor o nasljeivanju
ukoliko su pri njegovom zakljuivanju postojale mane
volje.
Jednostrani raskid ili opoziv ugovora
lanak 131.
(1) Ukoliko je nasljeivanje jedne strane ugovorom o
nasljeivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obveze druge
strane, ugovor se zbog neizvrenja moe jednostrano
raskinuti po opim pravilima obligacijskoga prava.
(2) Ako su nakon zakljuenja ugovora o nasljeivanju na strani
jedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke za iskljuenje
iz nasljeivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana za
to nije znala, druga ugovorna strana moe u zakonom
propisanoj formi izvriti iskljuenje iz nasljea, ime se
smatra da je izvrila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru o
nasljeivanju, osim ako prilikom iskljuenja izriito ne
odredi da se iskljuenje ne odnosi na dio obuhvaen
ugovorom o nasljeivanju.
(3) Jednostrani opoziv mora biti uinjen u formi notarski
obraene isprave i saopen drugoj strani, inae ne proizvodi
djelovanje.
(4) Osoba koja je nedostojna za nasljeivanje ne moe stei
nita ni na temelju ugovora o nasljeivanju. Prava druge
ugovorne strane ostaju nepromijenjena.
Evidentiranje u Registar
lanak 132.
Notar koji je sainio ugovor o nasljeivanju kao i njegov
raskid, odnosno opoziv duan je o tomu dostaviti podatke u
Registar shodno odredbama lanka 124. ovoga zakona.
Nitavnost ugovora o buduem nasljedstvu ili legatu
lanak 133.
(1) Nitav je ugovor kojim netko otuuje nasljedstvo kojemu se
nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu tree osobe koja je
jo u ivotu.
(2) Nitav je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugoj koristi
kojom se jedan ugovaratelj nada iz nasljedstva koje jo nije
otvoreno.
Nitavnost ugovora o sadraju oporuke
lanak 134.
Nitav je ugovor kojim se netko obvezuje unijeti neku
odredbu u svoju oporuku, ili da je ne unese, da opozove neku
odredbu iz svoje oporuke ili da je ne opozove.
B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA

Uvjeti za punovanost ustupanja i raspodjele imovine za
ivota
lanak 135.
Predak moe pravnim poslom meu ivima ustupiti i
razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.
Uvjet valjanosti sporazuma
lanak 136.
(1) Ustupanje i raspodjela imovine glede odredaba lanka 135.
ovoga zakona punovani su samo ako su se s tim suglasila
sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji e po zakonu
biti pozvani naslijediti njegovu ostavinu.
(2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za ivota mora biti
sastavljen u formi notarski obraene isprave.
(3) Potomak koji nije dao suglasnost moe je dati naknadno u
istoj formi.
(4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovani ako je
potomak koji se nije suglasio umro prije ostavitelja, a nije
ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljea, ili je
iskljuen iz nasljea, ili je nedostojan.
Predmet ustupanja i raspodjele imovine
lanak 137.
(1) Ustupanjem i raspodjelom moe biti obuhvaena samo
ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja
ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njezin dio.
(2) Nitava je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se
raspodijeliti imovina koja se bude zatekla u ustupiteljevoj
zaostavtini.
Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu
lanak 138.
(1) Kad predak koji je za ivota izvrio ustupanje i raspodjelu
svoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu
sainjavat e samo ona njegova imovina koja nije
obuhvaena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra
koja je naknadno stekao.
(2) Obveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim
posljedicama iz stavka 1. ovoga lanka i u ispravi naznai
da je tako postupljeno.
Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon
lanak 139.
(1) Ako se s ustupanjem i raspodjelom nije suglasio koji od
nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim
nasljednicima smatraju se poklonima i s njima e se poslije
smrti predka postupiti kao s poklonima uinjenim
nasljednicima.
(2) Na isti e se nain postupiti i ako se ustupitelju poslije
ustupanja i raspodjele izvrenih sporazumno sa svim
nasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bio
proglaen za umrlog.
Zadravanje prava prilikom ustupanja i raspodjele
lanak 140.
(1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj moe za sebe ili
za svoga branog partnera, ili kao za koju drugu osobu
zadrati pravo plodouivanja, pravo uporabe ili pravo
stanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim od
njih, ili ugovoriti doivotnu rentu u naturi ili novcu, ili
doivotno izdravanje ili kakvu drugu nadoknadu.
(2) Ako su pravo plodouivanja, pravo uporabe, pravo
stanovanja, doivotna renta ili doivotno izdravanje
ugovoreni za ustupitelja i njegovog branog partnera
zajedno, u sluaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta ili
doivotno izdravanje pripada u cjelini preivjelom
branom partneru do njegove smrti, ako nije to drugo
Srijeda, 1. 10. 2014.
ugovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnosti

sluaja.
Prava ustupiteljevog branog partnera
lanak 141.
(1) Ustupitelj moe ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svoga
branog partnera uz njegov pristanak.
(2) Ako brani partner ne bude obuhvaen ustupanjem i
raspodjelom, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno.
(3) U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punovane,
samo se prilikom utvrivanja vrijednosti ostavine radi
odreivanja nunog dijela preivjelog branog partnera
dijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovim
potomcima smatraju poklonom.
Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanja
lanak 142.
(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu
ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije to drugo
odreeno prilikom ustupanja i raspodjele.
(2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje i
raspodjelu pod uvjetima predvienim za pobijanje
raspolaganja bez nadoknade.
Odgovornost za nedostatke
lanak 143.
Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva
poslije diobe nastaje izmeu sunasljednika nastaje i izmeu
potomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koje im je
izvrio njihov predak.
Opoziv
lanak 144.
(1) Ustupitelj ima pravo zahtijevati opoziv ugovora o ustupanju
i raspodjeli u pogledu odreenog potomka ili branog
partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono to je primio
ustupanjem i raspodjelom ako je ovaj pokazao grubu
nezahvalnost prema njemu.
(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani partner ne
daje njemu ili kome drugom izdravanje odreeno poslom
ustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve
dugove ija mu je isplata naloena istim poslom.
(3) U drugim sluajevima neizvrenja preuzetih obveza
odreenim poslom ustupanja i raspodjele sud e, vodei
rauna o vanosti preuzete obveze za ustupitelja i o ostalim
okolnostima sluaja, odluiti ima li ustupitelj pravo
zahtijevati vraanje date imovine, ili samo pravo traiti
prinudno izvrenje preuzete obveze.
Prava potomaka poslije opoziva
lanak 145.
(1) Potomak ili brani partner koji je morao vratiti ustupitelju
ono to je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moi e
zahtijevati svoj nuni dio poslije smrti ustupitelja ako nije
iskljuen iz nasljea, niti je nedostojan da naslijedi
ustupitelja, niti se odrekao nasljea.
(2) Pri izraunavanju njegovog nunog dijela dijelovi imovine
koje je ostavitelj za ivota ustupio i raspodijelio svojim
ostalim potomcima ili branom partneru smatrat e se
poklonom.
C. UGOVOR O DOIVOTNOM IZDRAVANJU
Pojam
lanak 146.
(1) Ugovorom o doivotnom izdravanju obvezuje se primatelj
izdravanja da prenese na davatelja izdravanja vlasnitvo
na odreenim stvarima ili kojim drugim pravima, a ovaj se
Srijeda, 1. 10. 2014.
obvezuje, kao nadoknadu za to, izdravati ga i skrbiti se o

njemu do kraja njegovog ivota i sahraniti ga poslije smrti.
(2) Ako nije drukije ugovoreno, obveza izdravanja obuhvaa
davanje stana i hrane u kuanstvu izdravatelja ili na nekom
drugom mjestu odreenom ugovorom, kao i zadovoljavanje
drugih potreba primatelja izdravanja i pruanja potrebne
njege u bolesti.
(3) Prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja ugovorom
moe biti odgoen do smrti primatelja izdravanja.
(4) Doivotno izdravanje moe biti ugovoreno i u korist tree
osobe.
(5) Ovaj ugovor mogu zakljuiti i osobe koje su po zakonu
obvezne meusobno se izdravati.
(6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o doivotnom
izdravanju ne ulazi u ostavinsku masu primatelja
izdravanja.
Forma
lanak 147.
(1) Ugovor o doivotnom izdravanju mora biti zakljuen u
formi notarski obraene isprave.
(2) Obveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim
posljedicama ugovora o doivotnom izdravanju i u ispravi
naznai da je tako postupljeno.
Osiguranje prava primatelja i davatelja izdravanja
lanak 148.
(1) Ugovoreno ogranienje otuenja ili optereenja do smrti
primatelja izdravanja moe biti upisano u zemljinu
knjigu.
(2) Ako je prijenos vlasnitva na davatelja izdravanja odgoen
do smrti primatelja izdravanja, davatelj izdravanja moe
svoje pravo iz ugovora upisati u zemljinu knjigu.
Odgovornost davatelja izdravanja za dugove primatelja
izdravanja
lanak 149.
Davatelj izdravanja ne odgovara za dugove primatelja
izdravanja, ali se moe ugovoriti da e odreenim povjeriteljima
odgovarati za njegove postojee dugove.
Doivotno izdravanje u korist vie osoba
lanak 150.
(1) Kada je doivotno izdravanje ugovoreno za vie osoba,
svatko od njih ima zasebno pravo na odreena davanja i
injenja.
(2) Smru neke od tih osoba njezino pravo na odreena davanja
i injenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe, izuzev ako je
drukije ugovoreno.
Neprenosivost prava
lanak 151.
Trabine primatelja izdravanja prema davatelju
izdravanja ne mogu se prenositi na drugoga.
Raskid ugovora o doivotnom izdravanju
lanak 152.
(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o
doivotnom izdravanju i nakon to je poelo njegovo
izvravanje.
(2) Ako prema ugovoru o doivotnom izdravanju ugovaratelji
ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete da
zajedniki ivot postane nepodnoljiv, svaka strana moe
traiti od suda raskid ugovora.
(3) Svaka strana moe traiti raskid ugovora ako druga strana
ne izvrava svoje obveze.
(4)
U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da

od druge strane trai nadoknadu koja joj pripada po opim
pravilima imovinskog prava.
Utjecaj promijenjenih prilika
lanak 153.
(1) Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko
promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatno
oteano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihove
odnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodei rauna o svim
okolnostima.
(2) Sud moe pravo primatelja izdravanja preinaiti u
doivotnu rentu ako to odgovara jednoj i drugoj strani.
Prestanak ugovora o doivotnom izdravanju
lanak 154.
(1) U sluaju smrti davatelja izdravanja njegove obveze
prelaze na njegovog branog druga i njegove potomke koji
su pozvani na nasljedstvo ako oni na to pristanu.
(2) Ako oni ne pristanu na produljenje ugovora o doivotnom
izdravanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo traiti
nadoknadu za prije dato izdravanje.
(3) Ako brani partner i potomci davatelja izdravanja nisu u
stanju preuzeti ugovorne obveze, oni imaju pravo traiti
nadoknadu od primatelja izdravanja.
(4) Sud e ovu nadoknadu odrediti po slobodnoj ocjeni,
uzimajui pri tomu u obzir materijalne prilike primatelja
izdravanja i osoba koje su bile ovlatene za produljenje
ugovora o doivotnom izdravanju.
V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE
A. OTVARANJE NASLJEA
Smrt i proglaenje osobe umrlom
lanak 155.
Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isti uinak ima
i proglaenje osobe umrlom.
Otvaranje nasljea osobe proglaene umrlom i poetak tijeka
rokova
lanak 156.
(1) Kao dan otvaranja nasljea osobe koja je proglaena
umrlom smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju te osobe
umrlom postalo pravomono ako u samom rjeenju nije kao
dan smrti odreen neki drugi dan.
(2) Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja
nasljea, poinju tei u sluaju proglaenja osobe umrlom
tek od dana kad je rjeenje o tome postalo pravomono.
Sposobnost za nasljeivanje
lanak 157.
(1) Nasljednik moe biti samo osoba koja je iva u trenutku
otvaranja nasljea.
(2) Dijete ve zaeto u trenutku otvaranja nasljedstva smatra se
kao roeno ako se rodi ivo.
(3) Na temelju oporuke mogu naslijediti i pravne osobe ukoliko
posebnim propisima nije drukije odreeno.
(4) Ako su dvije ili vie osoba izgubile ivot u istom dogaaju,
smatrat e se da ni jedna od njih nije bila iva u trenutku
otvaranja nasljea druge ako se ne dokae suprotno.
Nedostojnost za nasljeivanje
lanak 158.
Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na
temelju oporuke i ugovora o nasljeivanju, kao i dobiti bilo to na
temelju oporuke ili ugovora o nasljeivanju:
1) tko je s namjerom liio ili pokuao liiti ivota
ostavitelja,
2)
tko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom

naveo ostavitelja da saini ili opozove oporuku,
odnosno ugovor o nasljeivanju, ili neku odredbu
oporuke, odnosno ugovora o nasljeivanju, ili ga je
sprijeio da to uini,
3) tko je unitio ili sakrio ostaviteljevu oporuku ili
ugovor o nasljeivanju u namjeri da sprijei
ostvarenje posljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj
tko je falsificirao oporuku ili ostaviteljev ugovor o
nasljeivanju,
4) tko se tee ogrijeio o obvezu izdravanja prema
ostavitelju prema kome je imao zakonsku obvezu
izdravanja, kao i onaj tko nije htio pruiti ostavitelju
nunu potporu, koju mu je mogao pruiti bez
opasnosti po vlastiti ivot, ili ga je ostavio bez potpore
u prilikama opasnim po ivot ili zdravlje,
5) tko je kaznenim djelom s namjerom doveo ostavitelja
u stanje stalne nesposobnosti za sainjavanje oporuke
ili ugovora o nasljeivanju, ili je kaznenim djelom s
namjerom stekao povoljniji nasljednopravni poloaj.
lanak 159.
(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni
nasljeuju kao da je on umro prije ostavitelja.
(2) Nedostojnost prestaje oprotajem ostavitelja u formi
propisanoj za punovanost oporuke, odnosno ugovora o
nasljeivanju.
(3) Postojanje nedostojnosti sud utvruje po slubenoj dunosti
osim u sluaju iz lanka 158. toka 4. ovoga zakona.
Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati
lanak 160.
(1) Ako nije poznato ima li nasljednika, sud e oglasom
objavljenim u "Slubenim novinama Federacije BiH"
pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se
prijave sudu.
(2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa ne
pojavi ni jedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela
u vlasnitvo opine, odnosno grada odreenih ovim
zakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije u
roku deset godina od predaje ostavine ne liava prava da mu
se preda ostavina ili dio koji mu pripada.
Skrbnik ostavine
lanak 161.
(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i
u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e postaviti
privremenog skrbnika ostavine koji je ovlaten u ime
nasljednika podnositi tubu, naplaivati trabine i
isplaivati dugove i uope zastupati nasljednike.
(2) Sud je ovlaten, kad je to potrebno, odrediti posebna prava i
dunosti skrbnika ostavine.
(3) alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog skrbnika
ne odgaa njegovu provedbu.
(4) O postavljenju privremenog skrbnika sud e obavijestiti
tijelo skrbnitva koje moe postaviti drugog skrbnika.
(5) U pogledu polaganja rauna i nagrade privremenom
skrbniku primjenjuju se odredbe propisane za izvritelja
oporuke.
B. STJECANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD
NASLJEA
Prelazak ostavine na nasljednike
lanak 162.
Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove
nasljednike u trenutku njegove smrti.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Odricanje od nasljea
lanak 163.
Nasljednik se moe odrei od nasljea izjavom u formi
notarski obraene isprave ili izjavom datom na zapisnik kod
suda do donoenja prvostupanjske odluke.
(2) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao od
nasljea ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje
ime.
(3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebno
odobrenje tijela skrbnitva.
(4) Nasljednik koji se odrekao od nasljea samo u svoje ime
smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.
(5) Ako se odreknu od nasljea svi nasljednici koji u trenutku
smrti ostavitelja pripadaju najbliem nasljednom redu, na
nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog
reda. Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici
prvoga nasljednog reda brani drug ostaje u prvom
nasljednom redu.
lanak 164.
(1) Ako je nasljednik umro prije okonanja ostavinske
rasprave, a nije se odrekao od nasljea, pravo odricanja
prelazi na njegove nasljednike.
(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakon
okonanja ostavinske rasprave, a prije donoenja
prvostupanjske odluke.
Nemogunost odricanja od nasljea
lanak 165.
(1) Ne moe se odrei od nasljea nasljednik koji je raspolagao
cijelom ostavinom ili jednim njezinim dijelom.
(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja
ostavine, kao i mjere tekue uprave, ne liavaju ga prava da
se odrekne od nasljea.
Sadraj izjave o odricanju od nasljea
lanak 166.
(1) Odricanje od nasljea ne moe biti djelomino ni pod
uvjetom.
(2) Odricanje od nasljea ne odnosi se na naknadno pronaenu
imovinu.
(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se kao
odricanje od nasljea. Ovakvo se odricanje smatra kao
izjava o ustupanju svoga nasljednog dijela.
Odricanje od nasljea koje nije otvoreno
lanak 167.
(1) Odricanje od nasljea koje nije otvoreno nema nikakvog
pravnog uinka.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, potomak koji
moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se
ugovorom s predkom odrei od nasljea koje bi mu pripalo
poslije smrti predka. Isto vrijedi i za sluaj kad se brani
partner odrie od nasljea koje bi mu kao branom partneru
pripalo nakon smrti njegovog branog partnera.
(3) Za punovanost ovoga ugovora potrebno je da bude
sastavljen u formi notarski obraene isprave.
(4) Odricanje vai i za potomke onoga koji se odrekao ako
ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije to
drugo odreeno.
Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju nasljea i
njezino ponitenje
lanak 168.
(1) Izjava o odricanju od nasljea ili o primanju nasljea ne
moe se opozvati.
(1)
Srijeda, 1. 10. 2014.

(2)
Nasljednik moe izjavu iz stavka 1. ovoga lanka pobijati

po opim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana
volje.
Prirataj
lanak 169.
Dio oporunog nasljednika koji se odrekao od nasljea
pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz same
oporuke ne proizilazi druga zavjetateljeva namjera.
lanak 170.
Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od nasljea
samo u svoje ime nasljeuje se kao da je taj nasljednik umro prije
ostavitelja.
Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine
lanak 171.
(1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine zastarijeva
prema savjesnom posjedniku za godinu dana od kada je
nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika stvari
ostavine, a najdulje za deset godina raunajui za
zakonskog nasljednika i nasljednika po ugovoru o
nasljeivanju od ostaviteljeve smrti, a za oporunog
nasljednika od proglaenja oporuke.
(2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20
godina.
C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA
OSTAVITELJEVE DUGOVE
Opseg odgovornosti nasljednika
lanak 172.
(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine
vrijednosti naslijeene imovine.
(2) Nasljednik koji se odrekao od nasljea ne odgovara za
ostaviteljeve dugove.
(3) Kad ima vie nasljednika, oni odgovaraju solidarno za
ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svoga
nasljednog dijela, bez obzira na to je li izvrena dioba
nasljedstva.
(4) Meu nasljednicima se dugovi dijele srazmjerno njihovim
nasljednim dijelovima, ako oporukom ili ugovorom o
nasljeivanju nije drukije odreeno.
Odvajanje ostavine
lanak 173.
(1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca
od otvaranja nasljea da se ostavina odvoji od imovine
nasljednika, ako uine vjerojatnim postojanje trabina i
opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoje
trabine.
(2) U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i
pravima ostavine niti se njegovi povjeritelji mogu iz njih
naplatiti, dok se ne naplate povjeritelji koji su traili
odvajanje.
(3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su traili ovo odvajanje mogu
naplatiti svoje trabine samo iz sredstava ostavine.
(4) Odvojenoj ostavini sud moe postaviti skrbnika.
(5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud moe odrediti
uvanje odvojene ostavine. Trokove povjeravanja ostavine
na uvanje duni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali.
(6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvrnu
ispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak radi
ostvarenja svojih trabina, duan je pokrenuti postupak radi
ostvarenja trabina u roku koji mu odredi sud rjeenjem o
odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne pokrene postupak na
koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud e po
slubenoj dunosti svoje rjeenje o odvajanju ostavine
staviti izvan snage.
(7)
O zahtjevu povjeritelja sud odluuje rjeenjem u

ostavinskom postupku. alba protiv toga rjeenja ne odgaa
njegovo izvrenje.
D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIKA
ZAJEDNICA
Pravo na diobu
lanak 174.
(1) Diobu nasljedstva moe zahtijevati svaki nasljednik.
(2) Pravo na diobu nasljedstva ne moe zastarjeti.
(3) Nitav je ugovor kojim se nasljednik trajno odrie prava
traiti diobu kao i odredba u oporuci kojom se dioba trajno
zabranjuje ili ograniava.
(4) Dioba se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o diobi
suvlasnitva i uincima diobe, ako ugovorom o
nasljeivanju, oporukom ili ovim zakonom nije to drugo
odreeno.
Nasljednika zajednica
lanak 175.
(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju
pojedinim nasljednicima, sunasljednici upravljaju i
raspolau svime to ini nasljedstvo prema pravilima po
kojima zajedniki vlasnici upravljaju i raspolau stvarima,
osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju
oporuke ili skrbniku ostavine.
(2) Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednog prava
pripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljednici
upravljaju i raspolau svime to je do tada bilo zajedniko
prema pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolau
stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje
izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine.
(3) Ako nema izvritelja oporuke, a nasljednici se ne sloe o
upravljanju nasljedstvom, sud e, na zahtjev jednog od njih,
postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljati
nasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dio
nasljedstva kojim e on upravljati. Za upravitelja sud moe
postaviti i nekog od nasljednika.
(4) Upravitelj moe s odobrenjem suda raspolagati stvarima iz
ostavine ako je za to ovlaten oporukom ili ako je to
potrebno radi isplate trokova ili otklanjanja tete na
nasljedstvu.
Pravo nasljednog dijela prije diobe
lanak 176.
(1) Nasljednik moe prije diobe ili prije pravomonosti rjeenja
o nasljeivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili
djelomice, samo na sunasljednike.
(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski
obraen.
(3) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o
ustupanju nasljednog dijela obvezuje nasljednika samo da
po izvrenoj diobi preda svoj dio suugovaratelju, odnosno
po pravomonosti rjeenja o nasljeivanju prenese svoj dio
na suugovaratelja.
Pravo nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici s
ostaviteljem
lanak 177.
(1) Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privreivao u
zajednici s ostaviteljem, sud moe, kada to iziskuje
opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari
pokretne ili nepokretne ili skupine stvari koje bi pripale u
dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari
isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi.
Rjeenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu izvrna je
isprava.
(2)
Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora uiniti

vjerojatnom opravdanu potrebu iz stavka 1. ovoga lanka
kad se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemljita i
stvari koje slue obavljanju poljoprivredne djelatnosti.
(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stavka 1. ovoga lanka
imaju, radi osiguranja iznosa koji im je duan platiti do
isplate, zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine
dodijeljenim nasljedniku.
(4) Ako isplata ne bude izvrena u roku, ostali nasljednici
imaju pravo traiti naplatu svojih trabina ili predaju stvari
koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.
Dioba predmeta kuanstva
lanak 178.
(1) Predmeti kuanstva koji slue za zadovoljavanje
svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio s
ostaviteljem u istom kuanstvu, a koji nije njegov potomak
ni njegov brani partner, ostavit e se na njegov zahtjev tom
nasljedniku, a njihova e se vrijednost uraunati u dio toga
nasljednika.
(2) Ukoliko vrijednost predmeta premauje vrijednost
nasljednog dijela, nasljednik kome su ti predmeti ostavljeni
isplatit e ovu razliku nasljednicima u novcu.
Obveza zatite meu nasljednicima poslije diobe
lanak 179.
(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po
samom zakonu ako bi mu neka trea osoba, pozivajui se
na neko pravo utemeljeno prije diobe, oduzela stvar koja je
stavljena u njegov nasljedni dio, ili inae smanjila njegovo
pravo.
(2) Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju
skrivenih nedostataka.Nasljednici jame da trabina
ostavitelja stavljena u dio jednog nasljednika postoji i da e
se moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je ostavljen
u dio.
(3) Obveza jamstva za postojanje i naplativost trabina traje tri
godine po zavrenoj diobi, a za trabine koje dospijevaju
poslije diobe ona traje tri godine do dospjelosti obveze.
(4) U svim sluajevima jamstva po odredbama st. 1., 2. i 3.
ovoga lanka svaki nasljednik jami i duguje nadoknadu
srazmjerno svom nasljednom dijelu.
DIO DRUGI
POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA
I. SASTAVLJANJE SUDSKE OPORUKE, UVANJE I
OPOZIV OPORUKE
Mjerodavnost
lanak 180.
(1) Za sastavljanje sudske oporuke, uvanje oporuke u sudu i
za opoziv oporuke pred sudom mjerodavan je svaki
opinski sud.
(2) Poslove oko sastavljanja, uzimanja na uvanje i opoziva
oporuke vri sudac pojedinac.
Sastavljanje sudske oporuke
lanak 181.
(1) Kad se oporuka sastavlja u sudu po kazivanju zavjetatelja,
sudac e prethodno utvrditi identitet zavjetatelja.
(2) Sudac e zatim sasluati kazivanje zavjetatelja koje e
vjerno zabiljeiti u zapisnik, po mogunosti rijeima samog
zavjetatelja, pazei pri tomu da volja zavjetatelja bude
jasno izraena.
(3) U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti od
utjecaja na punovanost oporuke.
(4) Kada je to potrebno, sudac e zavjetatelju objasniti propise
koji ograniavaju zavjetatelja u raspolaganju oporukom.
(5)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Poto zavjetatelj sam proita zapisnik ili mu sudac proita,

ako ne zna itati, i zavjetatelj izjavi da je njegova
posljednja volja u svemu vjerno zabiljeena, sudac e sve to
potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.
(6) Zapisnik potpisuju, pored sudca, zapisniar, zavjetatelj,
svjedoci identiteta i svjedoci oporuke.
(7) Ako zavjetatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavit
e na zapisnik svoj rukoznak.
Utvrivanje identiteta zavjetatelja i svjedoka
lanak 182.
(1) Ako sudac ne poznaje zavjetatelja osobno i po imenu,
identitet zavjetatelja utvruje se osobnom iskaznicom i ako
zavjetatelj nema osobnu iskaznicu, a ni sudac ga osobno i
po imenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitet
posvjedoe dva punoljetna svjedoka.
(2) Identitet svjedoka oporuke i svjedoka identiteta
zavjetatelja, ako ih sudac osobno ne poznaje, utvrdit e se
osobnom iskaznicom.
(3) U zapisniku e se navesti nain na koji je utvren identitet
zavjetatelja i svjedoka identiteta, odnosno svjedoka
oporuke.
Oporuka sastavljena od vie listova
lanak 183.
(1) Ako se zapisnik o sastavljanju oporuke sastoji od vie
listova, svi e se listovi proiti jamstvenikom i oba kraja
jamstvenika zapeatiti sudskim peatom.
(2) Svaki list zavjetatelj e posebice potpisati, odnosno na
njega staviti svoj rukoznak.
(3) Na kraju zapisnika naznait e se od koliko se listova sastoji
oporuka.
uvanje sudske oporuke i predaja zavjetatelju
lanak 184.
(1) Oporuku sastavljenu u sudu zavjetatelj moe ostaviti na
uvanje sudu, a moe zahtijevati da mu se preda.
(2) Ako zavjetatelj ostavi sudsku oporuku na uvanje sudu,
sudac e narediti da se oporuka stavi u poseban omot i
zapeati, a zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati
potvrda da je oporuka sastavljena i ostavljena sudu na
uvanje.
(3) Oporuka se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa.
(4) Kada zavjetatelj trai da mu se preda sudska oporuka,
sudac e mu predati zapisnik o sastavljanju te oporuke u
posebnom zapisniku koji potpisuje zavjetatelj, utvrdit e se
da je oporuka sastavljena u sudu i predata zavjetatelju.
Sastavljanje oporuke zavjetatelju koji ne zna slubeni jezik
ili je nijem
lanak 185.
(1) Ako zavjetatelj ne zna slubeni jezik, pozvat e se sudski
tuma i jo dva svjedoka, pa e se oporuka pred njima
napisati onako kako ju sudski tuma prevede na slubeni
jezik.
(2) Ako je zavjetatelj nijem, pozvat e se sudski tuma i dva
svjedoka koji se sa zavjetateljem mogu sporazumjeti.
(3) Zapisnik o sastavljanju oporuke u sluajevima iz st. 1. i 2.
ovoga lanka potpisuju i tuma i svjedoci.
Povjeravanje oporuke sudu
lanak 186.
(1) Kad se preda na uvanje oporuka koja nije sastavljena u
sudu, zavjetatelj ju predaje osobno sudcu, otvorenu ili u
zatvorenom omotu.
(2) O predaji oporuke sastavit e se zapisnik u kojem se mora
navesti kako je utvren identitet zavjetatelja.
Srijeda, 1. 10. 2014.

(3)
Otvorena oporuka stavit e se u poseban omot i zapeatiti, a

zavjetatelju e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da je
oporuka povjerena na uvanje sudu.
(4) Ako je na uvanje predata otvorena oporuka, sudac e
zavjetatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih oporuka ne
bi bila punovana.
Vraanje oporuke zavjetatelju
lanak 187.
(1) Oporuka koja se nalazi na uvanju kod suda vratit e se
zavjetatelju na njegov zahtjev.
(2) Oporuka e se vratiti i zavjetateljevom punomoniku koji
ima ovjereno punomoje za taj posao.
(3) O vraanju oporuke sastavit e se zapisnik u kojem e se
navesti nain na koji je utvren identitet osobe kojoj se
vraa oporuka.
(4) Ako se oporuka vraa punomoniku, punomoje e se
priloiti zapisniku i zadrati u sudu.
uvanje isprava o usmenoj oporuci
lanak 188.
(1) Ako su svjedoci usmene oporuke podnijeli sudu pismeno
koje sadri volju zavjetatelja, sud e prijem ovakvog
pismena zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i
zapeatiti.
(2) Sud e postupiti po odredbi stavka 1. ovoga lanka i kad
svjedoci usmene oporuke dou u sud da usmeno ponove
izjavu zavjetatelja.
(3) Prilikom uzimanja izjava svjedoka sud e nastojati utvrditi
izjavu volje zavjetatelja, a pored toga ispitat e i okolnosti
o kojima ovisi punovanost usmene oporuke.
(4) Isprave o usmenoj oporuci uvat e se u sudu odvojeno od
ostalih spisa.
Opoziv oporuke pred sudom
lanak 189.
(1) Zavjetatelj moe pred sudom opozvati svoju oporuku.
(2) Na opoziv oporuke pred sudom shodno e se primjenjivati
odredbe ovoga zakona koje vae za sastavljanje sudske
oporuke.
(3) Kada zavjetatelj opozove oporuku, opoziv e se zabiljeiti
na oporuci koja se uva u sudu.
Sastavljanje i opoziv oporuke izvan sudske zgrade
lanak 190.
U sluaju potrebe sud e sastaviti oporuku i primiti izjavu o
opozivu oporuke i izvan sudske zgrade.
Obavjeivanje suda o zavjetateljevom prebivalitu
lanak 191.
Ako je oporuka sastavljena u sudu na ijem podruju
zavjetatelj nema prebivalita, ili ako je oporuka tom sudu
predata na uvanje, ili ako je oporuka pred tim sudom opozvana,
taj sud duan je o tomu odmah obavijestiti sud na ijem podruju
zavjetatelj ima prebivalite.
II. POSTUPAK S OPORUKOM
Predaja oporuke sudu
lanak 192.
(1) Oporuka koju je umrli ostavio dostavit e se u sud zajedno s
umrlicom.
(2) Tijelo koje sastavlja umrlicu provjerit e je li umrli ostavio
oporuku, odnosno postoji li isprava ili dokazi o usmenoj
oporuci.
Proglaenje oporuke
lanak 193.
Kad sud utvrdi da je osoba koja je ostavila oporuku umrla
ili da je proglaena umrlom, otvorit e njezinu oporuku bez
povrede peata, proitat e ju i o tome sastaviti zapisnik.
(2) Ovako e se postupati bez obzira na to je li oporuka po
zakonu punovana i ima li vie oporuka.
(3) Otvaranje i itanje oporuke izvrit e se u nazonosti dva
punoljetna graanina koji mogu biti i osobe pozvane na
nasljedstvo.
(4) Proglaenju oporuke mogu nazoiti nasljednici, legatari i
druge zainteresirane osobe i traiti prijepis oporuke.
(5) Opinski sud kod kojeg se oporuka nae ili kojem bude
podnesena, otvorit e i proitati oporuku iako je za
raspravljanje ostavine mjerodavan drugi opinski sud ili
inozemno tijelo.
Zapisnik o proglaenju pismene oporuke
lanak 194.
(1) Zapisnik o proglaenju pismene oporuke treba sadrati:
1) koliko je oporuka naeno, koji nadnevak nose i gdje
su naene,
2) tko je oporuke predao sudu ili sastavljau umrlice,
3) je li oporuka predata otvorena ili zatvorena i kakvim
je peatom bila zapeaena,
4) koji su svjedoci nazoili otvaranju i proglaenju
oporuke.
(2) Ako je prilikom otvaranja oporuke primijeeno da je peat
povrijeen ili da je u oporuci neto brisano, precrtano ili
ispravljano ili ako se to drugo sumnjivo nae, mora se i to
u zapisniku navesti.
(3) Zapisnik potpisuju sudac, zapisniar i svjedoci.
(4) Na proglaenu oporuku sud e staviti potvrdu o njegovom
proglaenju s naznaenjem nadnevka proglaenja, kao i broj
i nadnevak ostalih pronaenih oporuka.
Proglaenje usmene oporuke
lanak 195.
(1) Ako je umrli sainio usmenu oporuku, i o tome postoji
isprava koju su svjedoci vlastoruno potpisali, sud e
sadraj ove isprave proglasiti po odredbama koje vae za
proglaenje pismene oporuke.
(2) Ako takve isprave nema, svjedoci pred kojima je usmena
oporuka izjavljena sasluat e se ponaosob o sadraju
oporuke, a naroito o okolnostima o kojima ovisi njezina
punovanost, pa e zapisnik o sasluanju ovih svjedoka
proglasiti po odredbama koje vae za proglaenje pismene
oporuke.
(3) Ako stranka zahtijeva da se svjedoci usmene oporuke
sasluaju pod prisegom ili ako sud nae da je takvo
sasluanje potrebno, odredit e roite za sasluanje ovih
svjedoka na koje e prozvati predlagatelje, a ostale
zainteresirane osobe samo ako se time ne bi odugovlaio
postupak.
Proglaenje nestale ili unitene oporuke
lanak 196.
(1) Ako je pismena oporuka nestala ili je unitena neovisno o
ostaviteljevoj volji, a meu zainteresiranim osobama nema
spora o ranijem postojanju te oporuke, o formi u kojoj je
sastavljena, o nainu nestanka ili unitenja, kao ni o
sadraju oporuke, ostavinski sud e o tome sasluati sve
zainteresirane osobe i po njihovim prijedlozima izvesti
potrebne dokaze, pa e taj zapisnik proglasiti po odredbama
koje vae za proglaavanje pismene oporuke.
(1)
(2)
Ako bi ostavina kad ne bi bilo oporuke postala vlasnitvo

opine, odnosno grada, sporazum zainteresiranih osoba o
ranijem postojanju oporuke, o njezinoj formi i sadraju vai
samo uz suglasnost mjerodavnog tijela.
(3) Ako meu zainteresiranim osobama ima osoba koje nisu
sposobne same se skrbiti o svojim interesima, sporazum iz
st. 1. i 2. ovoga lanka vai samo uz suglasnost tijela
skrbnitva.
Dostava i uvanje isprava o proglaenju oporuke
lanak 197.
(1) Zapisnik o proglaenju oporuke s izvornom pismenom
oporukom, odnosno s ispravom o usmenoj oporuci ili
zapisnikom o sasluanju svjedoka usmene oporuke dostavit
e se ostavinskom sudu, a sud koji je oporuku proglasio
zadrat e njihov prijepis.
(2) Izvorna pismena oporuka, isprava o usmenoj oporuci,
zapisnik o sasluanju svjedoka usmene oporuke, kao i
zapisnik o sadraju nestale ili unitene pismene oporuke
uvat e se u sudu odvojeno od drugih spisa, a njihov
ovjereni prijepis priloit e se spisima.
III. OSTAVINSKI POSTUPAK
A. OPE ODREDBE
Predmet ostavinskog postupka
lanak 198.
U ostavinskom postupku utvruje se tko su ostaviteljevi
nasljednici, to ini ostavinu te koja jo prava u pogledu ostavine
pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.
Izvanparnini postupak
lanak 199.
(1) Ostavinski postupak je izvanparnini postupak.
(2) Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom
postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe
zakona kojim se ureuje izvanparnini i parnini postupak.
Mjerodavnost za provedbu ostavinskog postupka
lanak 200.
(1) Ostavinski postupak se u prvom stupnju provodi pred
opinskim sudom u Federaciji, odnosno pred notarom kao
povjerenikom suda.
(2) U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudac
pojedinac.
(3) Sud e povjeriti notaru provedbu ostavinskog postupka i
dostaviti mu spis bez odgaanja sukladno odredbama
lanka 261. ovoga zakona.
(4) Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao
povjerenik suda, ovlaten je, kao i sudac opinskog suda,
poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke,
osim odluka za koje je ovim zakonom drukije propisano.
Mjesna mjerodavnost
lanak 201.
(1) Za ostavinski postupak mjesno je mjerodavan sud na ijem
je podruju ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite
(ostavinski sud).
(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u
Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je mjerodavan
sud na ijem je podruju ostavitelj u to vrijeme imao
boravite, ukoliko ovim zakonom ili meunarodnim
ugovorom nije drukije odreeno.
(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni
boravite u Federaciji, mjesno je mjerodavan ostavinski sud
u Federaciji na ijem se podruju nalazi ostavina ili preteni
dio njegove ostavine.
(4)
Srijeda, 1. 10. 2014.
Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji, mjesno

je mjerodavan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u
knjigu dravljana.
(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine moe pored
ostavinskog suda narediti i sud na ijem je podruju
ostavitelj umro te sud na ijem se podruju nalazi
ostaviteljeva imovina.
(6) Kada za ostavinski postupak nije mjerodavan sud u
Federaciji, mjerodavnost domaeg suda koji je ovlaten
provoditi pojedine radnje odreuje se prema odredbama st.
1. do 5. ovoga lanka.
Zabrana sporazuma o mjerodavnosti
lanak 202.
Stranke ne mogu sporazumno mijenjati mjerodavnost suda
u ostavinskom postupku.
Stranke
lanak 203.
Strankom se glede ovoga zakona smatraju nasljednici i
legatari, kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.
Opa pravila postupanja
lanak 204.
(1) Tijekom cijeloga postupka sud e paziti da prava stranaka
budu to prije utvrena i osigurana.
(2) Sud je duan osobito paziti da se zatite i ostvare prava
osoba koje se zbog maloljetnosti, duevne bolesti ili drugih
okolnosti nisu sposobne skrbiti o svojim pravima i
interesima.
(3) U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.
Dokazi
lanak 205.
(1) Sud donosi odluku na temelju rezultata cjelokupne
rasprave.
(2) Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku
nisu iznijele te izvesti i dokaze koje one nisu predloile, ako
ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za odluivanje
sukladno ovom zakonu.
(3) Odluka se moe temeljiti i na dokazima koji nisu izvedeni
pred sudom koji donosi odluku.
Radnje u postupku
lanak 206.
Sudac sa zapisniarom prima izjave o odricanju od nasljea
i izvodi dokaze.
Zapisnici i biljeke
lanak 207.
(1) O radnjama poduzetim u postupku u pravilu se sastavlja
zapisnik.
(2) O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud
prikuplja moe se umjesto zapisnika staviti samo zabiljeka
na spisu.
(3) Zapisnik potpisuju stranke ako su nazoile radnji u
postupku, sudac koji je sastavio zapisnik te zapisniar.
(4) Zabiljeku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.
Odluke
lanak 208.
(1) Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja.
(2) Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i
rjeenja drugostupanjskog suda moraju biti obrazloena.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Prigovor protiv rjeenja

lanak 209.
(1) Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom
postupku donio notar doputen je prigovor u roku osam
dana od dana dostave rjeenja strankama.
(2) U pogledu prigovora iz stavka 1. ovoga lanka, ako ovim
zakonom nije drukije odreeno, na odgovarajui se nain
primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje alba u
parninom i izvanparninom postupku.
Postupak povodom prigovora
lanak 210.
(1) Prigovor se dostavlja notaru koji ga je duan bez odgode
zajedno sa spisom dostaviti mjerodavnom opinskom sudu.
(2) O prigovoru odluuje sudac pojedinac.
Odluke suda o prigovoru protiv rjeenja notara
lanak 211.
(1) Nepravodobne, nepotpune ili nedoputene prigovore sud e
odbaciti.
(2) Odluujui o prigovoru protiv rjeenja koje je donio notar,
sud moe u cijelosti ili djelomice rjeenje odrati na snazi
ili ga ukinuti.
(3) Kad sud ukine rjeenje ili ga djelomice odri na snazi, sam
e odluiti o ukinutom dijelu rjeenja.
(4) Protiv rjeenja suda kojim je rjeenje notara u cijelosti ili
djelomice ukinuto nije doputena posebna alba.
(5) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka sud e provesti radnje
koje ocijeni potrebnim.
(6) Rjeenje o prigovoru dostavit e se strankama i notaru.
alba protiv rjeenja
lanak 212.
(1) Protiv rjeenja prvostupanjskog suda doputena je alba,
ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
(2) alba se podnosi u roku 15 dana od dostave
prvostupanjskog rjeenja.
Postupak po albi
lanak 213.
(1) alba se podnosi prvostupanjskomu sudu, koji moe u
povodu pravodobno podnesene albe sam novim rjeenjem
preinaiti pobijano rjeenje, ako se time ne povreuju prava
drugih osoba utemeljena na tom rjeenju.
(2) Ako prvostupanjski sud ne preinai svoje rjeenje, dostavit
e albu drugostupanjskom sudu, bez obzira na to je li alba
podnesena u roku koji zakon odreuje.
(3) Drugostupanjski sud rjeava u pravilu samo o albama koje
su pravodobno podnesene, ali moe uzeti u obzir i albu
koja je nepravodobno podnesena ako se time ne povreuju
prava drugih osoba koja se temelje na pobijanom rjeenju.
(4) Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba, sud e, ako
ne postupi prema odredbi stavka 1. ovoga lanka, prijepis
spisa sa albom dostaviti drugostupanjskom sudu. Ne
ekajui odluku drugostupanjskog suda, prvostupanjski e
sud poduzimati one radnje koje je ovlaten poduzimati u
ostavinskom postupku, neovisno o ishodu albenoga
postupka, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
Izvanredni pravni lijekovi
lanak 214.
U ostavinskom postupku nisu doputeni izvanredni pravni
lijekovi.
Trokovi postupka
lanak 215.
(1) Svaka stranka snosi trokove koje je imala tijekom ili u
povodu postupka.
(2)
Ako je bilo zajednikih trokova, sud e odrediti u kojem e

srazmjeru stranke snositi te trokove.
(3) Na prijedlog jedne stranke sud moe odluiti da joj druga
stranka nadoknadi trokove koje joj je prouzroila oito
nesavjesnim postupkom.
B. PRETHODNE RADNJE
1. Umrlica
Sastavljanje umrlice
lanak 216.
(1) Kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom, matiar
mjerodavan za upis injenice smrti u matinu knjigu umrlih
sastavit e umrlicu i obvezatno je dostaviti sudu u roku 15
dana po izvrenom upisu.
(2) Umrlica se sastavlja na temelju podataka iz matine knjige
umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s
kojima je umrli ivio te od drugih osoba koje ih mogu
pruiti.
(3) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga lanka nije u mogunosti
pribaviti podatke za sastavljanje umrlice, dostavit e
umrlicu samo s onim podatcima kojima raspolae (u
daljnjem tekstu: nepotpuna umrlica), navodei razloge zbog
kojih nije mogao sastaviti potpunu umrlicu i ukazujui na
podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu za
pronalaenje nasljednika i imovine umrlog.
(4) Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna umrlica ili
samo izvod iz matine knjige umrlih, on e na zapisnik u
ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadrati
umrlica.
(5) Umrlica se sastavlja i u sluaju kad umrli nije ostavio
imovinu.
(6) Umrlica ima dokaznu snagu javne isprave samo u pogledu
podataka koji su preuzeti iz matine knjige umrlih.
Sadraj umrlice
lanak 217.
(1) U umrlicu se unose:
1) prezime i ime ostavitelja, po mogunosti jedinstveni
matini broj graanina, ime jednoga od njegovih
roditelja, ostaviteljevo zanimanje, nadnevak roenja i
dravljanstvo, a za ostavitelja koji je bio u braku i
prezime koje je imao prije sklapanja braka,
2) dan, mjesec i godina, mjesto i, po mogunosti, sat
smrti,
3) mjesto u kojemu je ostavitelj imao prebivalite,
odnosno boravite.
(2) U umrlici treba, ako je to mogue, navesti:
1) prezime i ime, nadnevak roenja, zanimanje,
prebivalite, odnosno boravite ostaviteljevog
branog, odnosno izvanbranog partnera i brane,
izvanbrane i posvojene djece,
2) prezime i ime, nadnevak roenja i prebivalite,
odnosno boravite ostalih srodnika koji bi mogli biti
pozvani na nasljedstvo na temelju zakona, kao i osobe
koje su pozvane na nasljedstvo na temelju oporuke,
3) mjesto gdje se nalazi imovina koju je ostavio
ostavitelj, ima li imovine za ije dranje, uvanje ili
prijavljivanje postoje posebni propisi, ima li gotovog
novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti, tednih
knjiica ili kakvih drugih vanih isprava, je li
ostavitelj ostavio dugova i koliko, je li ostavio pisanu
oporuku ili zakljuio ugovor o nasljeivanju ili
ugovor o doivotnom izdravanju ili ugovor o
ustupanju i raspodjeli imovine za ivota i gdje se oni
nalaze, a ako je ostavitelj napravio usmenu oporuku,
onda prezime i ime, zanimanje i boravite svjedoka
pred kojima je usmena oporuka napravljena,
4)
oekuje li se roenje ostaviteljeva djeteta i imaju li

njegova djeca ili brani partner skrbnika,
5) nadnevak i mjesto smrti branog partnera ili
ostaviteljeva djeteta ili koje druge osobe koja bi mogla
biti pozvana na nasljedstvo, a koja je umrla prije
ostavitelja.
2. Popis ostaviteljeve imovine
Vrijeme obavljanja popisa
lanak 218.
(1) Popis ostaviteljeve imovine obavit e se po odluci
ostavinskog suda kad se ne zna postoje li nasljednici ili gdje
borave, kad su nasljednici osobe koje zbog maloljetnosti,
duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu se same skrbiti
o svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim
sluajevima.
(2) Sud e popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika,
legatara ili povjeritelja.
(3) Ako to zahtijevaju posebne okolnosti u kojima je ostavitelj
umro, a osobito ako prijeti opasnost da bi dio ostavine
mogao biti otuen ili izgubljen, policijski slubenici koji u
tim okolnostima ureduju, prilikom svoga uredovanja, ako je
to mogue, popisat e ostaviteljeve stvari, po potrebi
zapeatiti prostorije u kojima se stvari nalaze i popis
dostaviti matiaru mjerodavnom za upis injenice smrti.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka matiar e primljeni
popis dostaviti ostavinskom sudu koji vodi ostavinski
postupak.
Sadraj popisa
lanak 219.
(1) Popis e obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su
bile u ostaviteljevu neposrednom posjedu u trenutku
njegove smrti.
(2) Popis e obuhvatiti i drugo to je pripadalo ostavitelju, a
nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se nalazi i
po kojem temelju, kao i ono to je ostavitelj posjedovao, a
za to se tvrdi da nije njegovo vlasnitvo.
(3) U popisu imovine zabiljeit e se ostaviteljeve trabine, a i
dugovi, te posebice neplaeni porezi, doprinosi i druga
javna davanja.
Nain popisivanja
lanak 220.
(1) Pokretne stvari popisuju se po vrsti, rodu, broju, mjeri i
teini ili pojedinano.
(2) Nekretnine se popisuju pojedinano s naznakom mjesta
gdje se nalaze, kulture zemljita, te zemljinoknjinih
podataka ako su poznati.
Obavljanje popisa
lanak 221.
(1) Popis e obaviti sudski slubenik ili notar kojeg odredi
sudac koji vodi sudski postupak.
(2) Popis se obavlja u nazonosti dvije punoljetne osobe, a,
kada je to potrebno, i uz sudjelovanje vjetaka.
(3) Popisu moe nazoiti i svaka zainteresirana osoba.
Postupak sa stvarima za koje postoje posebni propisi
lanak 222.
Kad se prilikom popisivanja ili inae u ostavini pronau
stvari za ije dranje, uvanje ili prijavljivanje postoje posebni
propisi, s njima e se nakon obavljenoga popisa postupiti po tim
propisima.
Srijeda, 1. 10. 2014.
3. Osiguranje ostavine
Predaja na uvanje
lanak 223.
Ako se ustanovi da nijedan od nazonih nasljednika nije
sposoban upravljati ostavinom ili neim iz njezina sastava,
a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici
nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nalau naroiti
oprez, policijski slubenik ili druga osoba koja ureduje
uime vlasti predat e u urnim sluajevima te stvari na
uvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na
ijem se podruju te stvari nalaze, koji moe tu mjeru
izmijeniti ili ukinuti.
(2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne
knjiice i druge vane isprave treba u sluaju iz stavka 1.
ovoga lanka predati na uvanje sudu ili notaru na ijem se
podruju nae ta imovina.
(3) Tko primi na uvanje stvari iz st. 1. i 2. ovoga lanka duan
je o tome izdati potvrdu koju e sudu na ijem se podruju
te stvari nalaze predati onaj tko ih je dao na uvanje.
(4) Sud iz st. 1. i 2. ovoga lanka obavijestit e ostavinski sud o
svim mjerama poduzetim za osiguranje ostavine.
Postavljanje privremenog skrbnika ostavine
lanak 224.
(1) Privremenog skrbnika ostavine postavlja ostavinski sud.
(2) Prije postavljanja privremenog skrbnika sud e, po
mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu skrbnika od osoba
koje su vjerojatno pozvane na nasljedstvo.
Peaenje
lanak 225.
(1) Ako ocijeni da je to cjelishodno, sud moe odrediti da se
prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine
zapeate, te e odrediti osobu koju e obvezati da bez
odgaanja prijavi svako oteenje peata mjerodavnoj
policijskoj upravi i sudu.
(2) Doputenje za skidanje peata moe dati samo ostavinski
sud, odnosno notar kao povjerenik suda.
Privremene mjere
lanak 226.
Prije pokretanja ostavinskog postupka i tijekom njega, sve
dok postupak ne bude pravomono okonan, sud e na zahtjev
stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti
privremene mjere predviene zakonom kojim se ureuje ovrni
postupak, ako stranka uini vjerojatnim opasnost da bi se bez
takve mjere promijenilo postojee stanje ili ako uini vjerojatnim
da je mjera potrebna kako bi se sprijeilo nasilje ili nastanak
nenadoknadive tete koja prijeti.
C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKA
Pokretanje postupka
lanak 227.
(1) Ostavinski postupak se pokree po slubenoj dunosti u
roku 30 dana kad sud primi umrlicu ili izvod iz matine
knjige umrlih, odnosno s njima izjednaenu ispravu.
(2) Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi
ostavinski postupak duan je odmah nakon to se pokrene
ostavinski postupak pribaviti dokaz o injenicama iz
Registra sukladno odredbama lanka 124. ovoga zakona.
Ispitivanje mjerodavnosti
lanak 228.
(1) Nakon to primi ispravu iz lanka 227. ovoga zakona sud e
ispitati je li mjerodavan za ostavinski postupak, pa ako
ustanovi da nije mjerodavan, dostavit e predmet
mjerodavnom sudu.
(1)
Srijeda, 1. 10. 2014.

(2)
Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak mjerodavno

inozemno tijelo, rjeenjem e se oglasiti nemjerodavnim i
obustaviti postupak.
Mjere ostavinskog suda za osiguranje ostavine
lanak 229.
(1) Mjere za osiguranje ostavine ostavinski sud moe odrediti
tijekom cijeloga ostavinskog postupka.
(2) Ostavinski sud moe tijekom ostavinskog postupka
mijenjati i ukidati mjere osiguranja ostavine koje je odredio
on sam ili neki drugi sud ili tijelo vlasti.
(3) Mjere za osiguranje, a i njihove promjene i ukidanja
odreuje ostavinski sud na zahtjev stranke, a i po slubenoj
dunosti.
Pozivanje izvritelja oporuke
lanak 230.
Ako je ostavitelj postavio izvritelja oporuke, sud e mu to
priopiti i pozvati ga da se u odreenom roku oituje prima li se
te dunosti.
Skrbnik neroenog djeteta
lanak 231.
(1) Ako se oekuje roenje djeteta koje bi bilo pozvano na
nasljedstvo, ostavinski sud e o tome obavijestiti tijelo
mjerodavno za poslove skrbnitva.
(2) Ako tijelo mjerodavno za poslove skrbnitva drukije ne
odredi, o pravima jo neroenog djeteta skrbit e se jedan
od njegovih roditelja.
Postupak kad nema imovine ili kad ima samo pokretne
imovine
lanak 232.
(1) Ako prema podatcima kojima sud raspolae umrli nije
ostavio imovinu, ostavinski e sud rjeenjem odluiti da se
ne provodi ostavinska rasprava.
(2) Isto e tako sud postupiti i u sluaju ako je ostavitelj ostavio
samo pokretnine i s njima izjednaena prava, a nijedna od
osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede
ostavinski postupak.
(3) Kad sud odlui da ne provodi ostavinski postupak,
obavijestit e o tome tijelo mjerodavno za poslove
skrbnitva ako meu nasljednicima ima osoba koje nisu
sposobne same se skrbiti o svojim pravima i interesima, a
nemaju roditelje ili druge zakonske zastupnike.
(4) Ako je sud odluio da se ne provodi ostavinski postupak
zbog toga to se ostavina sastoji samo od pokretne imovine,
ukinut e mjere osiguranja ostavine kako bi osobe pozvane
na nasljedstvo mogle slobodno ostvarivati prava koja im
pripadaju kao nasljednicima.
(5) Kad u ostavinu ulaze i stvarna prava na nekretninama,
postupit e se kao kad su iza ostavitelja ostale nekretnine, a
kad postoje ostala prava, kao da su ostale pokretnine.
Odvajanje ostavine od imovine nasljednika
lanak 233.
Kada se po odredbama zakona moe zahtijevati odvajanje
ostavine od imovine nasljednika, sud e na prijedlog ovlatenih
osoba odrediti to odvajanje, primjenjujui pri tomu odredbe
ovoga zakona o privremenim mjerama za osiguranje ostavine.
D. OSTAVINSKA RASPRAVA
Poziv na roite
lanak 234.
(1) Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite.
(2) U pozivu na roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti
o pokretanju postupka, o tome je li mu koja oporuka ve
predata, te e ih pozvati da odmah dostave sudu pismenu
oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci ili ugovor o

nasljeivanju ili o drugom pravnom poslu za sluaj smrti,
ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke usmene
oporuke.
(3) Sud e u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do
donoenja prvostupanjskog rjeenja o nasljeivanju dati
izjavu o prihvaanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili
izjavu o odricanju od nasljea usmeno na roitu ili u formi
notarski obraene isprave, a ako na roite ne dou ili takvu
izjavu ne daju, smatrat e se da ele biti nasljednici.
(4) Ako je ostavitelj ostavio oporuku ili ugovor o nasljeivanju,
o pokretanju ostavinskoga postupka sud e obavijestiti i na
roite pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati
pravo na nasljee.
(5) Ako je ostavitelj postavio izvritelja oporuke, sud e i njega
obavijestiti o pokretanju postupka.
Pozivanje oglasom
lanak 235.
(1) Ako se ne zna ima li nasljednika, sud e oglasom pozvati
osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu u
roku jedne godine od objave oglasa u "Slubenim novinama
Federacije BiH".
(2) Oglas e se privrstiti na oglasnu plou suda i objaviti u
"Slubenim novinama Federacije BiH" i na drugi prikladan
nain.
(3) Prema odredbama st. 1. i 2. ovoga lanka sud e postupiti i
ako je nasljedniku postavljen privremeni zastupnik zbog
toga to je boravite nasljednika nepoznato, a nasljednik
nema punomonika, ili zbog toga to se nasljednik ili
njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomonika,
nalaze u inozemstvu ili su nedostupni, a dostava se nije
mogla obaviti.
(4) Nakon to istekne rok iz stavka 1. ovoga lanka, sud e
provesti ostavinsku raspravu na temelju izjave postavljenog
skrbnika i podataka kojima sud raspolae.
Predmet ostavinske rasprave
lanak 236.
(1) Na roitu za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva
pitanja vana za donoenje odluke u ostavinskom postupku,
a naroito u pogledu prava na nasljedstvo, veliinu
nasljednog dijela i prava na legate.
(2) Sud o pravima odluuje, u pravilu, poto je zainteresiranim
osobama omoguio da daju potrebne izjave. Tijekom
ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati
izjave bez nazonosti drugih zainteresiranih osoba, i nije
potrebno da se u svakom sluaju tim osobama omogui da
se oituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba.
(3) O pravima osoba koje nisu dole na roite, a uredno su
pozvane, sud e odluivati prema podatcima kojima
raspolae, uzimajui u obzir njihove pismene izjave koje
stignu do donoenja odluke.
(4) Ako sud posumnja da je osoba koja po zakonu polae pravo
na nasljedstvo jedini ili najblii ostaviteljev srodnik, moe
sasluati i osobe za koje smatra da bi mogle imati jednako
ili jae nasljedno pravo, a moe te osobe pozvati i oglasom
po odredbama lanka 235. ovoga zakona.
Nasljednika izjava
lanak 237.
(1) Svatko je ovlaten, ali nitko nije duan dati nasljedniku
izjavu.
(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljea
smatra se da eli biti nasljednikom.
(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa nasljee ne
moe ga se vie odrei.
(4)
Nasljedniku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak

nasljednik ili njegov zastupnik.
(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati
nasljedniku izjavu, navest e razlog ovlatenoj osobi koja
e to zabiljeiti u zapisniku.
(6) Izjava o primanju nasljea ili o odricanju od nasljea koja je
podnesena sudu mora biti notarski obraena, kao i
punomoje za davanje nasljednike izjave. Ovu izjavu ili
punomoje s istim pravnim uinkom nasljednik moe dati i
pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim
predstavnikom Bosne i Hercegovine koji vri konzularne
poslove.
(7) U izjavi treba navesti prima li se nasljednik, odnosno odrie
dijela koji mu pripada na temelju zakona, na temelju
ugovora o nasljeivanju ili na temelju oporuke ili se izjava
odnosi na nuni dio.
(8) Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se
njegova izjava na ono to mu pripada na temelju zakona, na
temelju ugovora o nasljeivanju ili na temelju oporuke, ili
kao nuni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo
po bilo kojem temelju.
(9) Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali
nasljednik koji eli dati izjavu moe to uiniti usmeno pred
ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom
ostavinskom sudu isprave iz stavka 6. ovoga lanka.
(10) Prilikom davavnja izjave o odricanju od nasljea ovlatene
e osobe nasljednika upozoriti da se moe odrei
nasljedstva samo u svoje ime, ili i uime svojih potomaka.
Prigovor na popis
lanak 238.
(1) Ako stranke prigovore popisu, sud moe, ako to smatra
potrebnim, narediti sudskom slubeniku ili notaru da
ponovno obavi popis.
(2) Ako popis imovine nije obavljen, sud moe, na temelju
podataka koje su mu dale zainteresirane osobe, sam utvrditi
to ulazi u ostavinu.
Upuivanje na parnicu zbog spora
lanak 239.
(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na
parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su meu
strankama sporne injenice o kojima ovisi neko njihovo
pravo.
(2) Na nain predvien odredbom stavka 1. ovoga lanka sud
e postupiti naroito ako su sporne injenice:
1) o kojima ovisi nasljedno pravo, a naroito valjanost ili
sadraj ugovora o nasljeivanju ili oporuke ili odnos
nasljednika i ostavitelja na temelju kojega se po
zakonu nasljeuje,
2) o kojima ovisi veliina nasljednog dijela, vrijednost
nunog dijela ili uraunavanje u nasljedni dio,
3) o kojima ovisi opravdanost iskjuenja nunih
nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,
4) je li se neka osoba odrekla nasljedstva,
5) o kojima ovisi utemeljenost zahtjeva nadivjelog
branog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su
ivjeli sa ostaviteljem u istom kuanstvu, da im se iz
ostavine izdvoje predmeti kuanstva koji slue za
zadovoljenje svakodnevnih potreba.
(3) Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o
injenicama, ve se stranke spore o primjeni prava,
ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak, nego e
raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.
(4) Sud nee prekinuti postupak ni u sluaju iz stavka 1. ovoga
lanka ako se radi o injenicama ije postojanje zakon
pretpostavlja, o injenicama koje su opepoznate, te ako su
Srijeda, 1. 10. 2014.
sporne injenice koje moe utvrditi na temelju javnih ili

javno ovjerenih isprava, nego e na temelju pretpostavke o
postojanju tih injenica, odnosno da je sadraj tih isprava
istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi
suprotno pretpostavci uputit e da to dokae u parnici,
odnosno u upravnom postupku.
Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o
drugom pravu na ostavinu
lanak 240.
(1) Ako su meu strankama sporne injenice o kojima ovisi
pravo na oporukom odreeni legat ili drugo pravo, sud e
uputiti stranke na parnicu ili postupak pred tijelom uprave,
ali nee prekinuti ostavinski postupak.
(2) Ako u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ne postoji spor o
injenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski e sud
ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.
Upuivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine
lanak 241.
(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na
parnicu ili upravni postupak ako su izmeu stranaka sporne
injenice:
1) o kojima ovisi sastav ostavine,
2) o kojima ovisi predmet legata,
3) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom
zahtjeva
nadivjelog
branog
partnera
ili
ostaviteljevih potomaka koji su s njim ivjeli u
zajednici, da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara
njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti imovine
ostavitelja.
(2) Sud nee prekinuti postupak u sluaju iz stavka 1. ovoga
lanka ako su sporne injenice koje moe utvrditi na
temelju javnih isprava, nego e na temelju pretpostavke da
je sadraj tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju,
a onoga koji tvrdi suprotno uputit e da to dokae u parnici,
odnosno u upravnom postupku.
(3) Kada sud u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka prekida
postupak, prethodno e ispitati jesu li ispunjene
pretpostavke za donoenje djelominog rjeenja o
nasljeivanju, pa e ga donijeti ako su ispunjene.
(4) Prekid postupka iz stavka 1. ovoga lanka ne odnosi se na
ono to je obuhvaeno djelominim rjeenjem o
nasljeivanju.
Tko se upuuje na parnicu i trajanje prekida
lanak 242.
(1) Sud e uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku ije
pravo smatra manje vjerojatnim.
(2) Ako sud prekine postupak, odredit e rok koji ne moe biti
dulji od 30 dana, u kojemu upuena stranka treba pokrenuti
parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti
ostavinski sud.
(3) Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda,
prekid postupka trajat e dok parnica ili upravni postupak
ne bude pravomono zavren.
(4) Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda,
prekinuti e se postupak nastaviti i dovriti bez obzira na
zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu,
odnosno upravni postupak. U tom sluaju stranka koja je
upuena na parnicu ili na upravni postupak moe svoja
prava ostvarivati u postupku na koji je upuena.
(5) Ako je ostavinski sud postupio sukladno odredbi stavka 4.
ovoga lanka, a i u sluaju da je ostavinu raspravio, a trebao
je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak,
pravomonost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se o
odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.
Srijeda, 1. 10. 2014.
E. RJEENJE O NASLJEIVANJU I LEGATU

Sadraj rjeenja o nasljeivanju
lanak 243.
(1) Rjeenjem o nasljeivanju sud utvruje tko je
ostaviteljevom smru postao njegov nasljednik i koja su
prava time stekle i druge osobe.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
1) prezime i ime ostavitelja, ime jednoga od njegovih
roditelja, nadnevak roenja, dravljanstvo i, po
mogunosti, ostaviteljev jedinstveni matini broj
graanina, te za osobe umrle u braku i njihovo
prezime koje su imale prije sklapanja braka,
2) oznaku nekretnina s podatcima iz javnih evidencija o
nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku
pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio
da ulaze u ostavinu,
3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih
roditelja, nadnevak roenja, dravljanstvo, njegovo
prebivalite, odnos nasljednika prema ostavitelju,
nasljeuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili oporuni
nasljednik, a ako ima vie nasljednika, i nasljedni dio
svakoga pojedinog nasljednika izraen razlomkom, te
po mogunosti nasljednikov jedinstveni matini broj
graanina,
4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano,
uvjetovano rokom ili optereeno nalogom, odnosno
inae ogranieno ili optereeno i u iju korist,
5) prezime i ime i prebivalite osoba kojima je u svezi s
nasljeivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili
neko drugo pravo iz ostavine s tonom oznakom toga
prava, te po mogunosti njihov jedinstveni matini
broj graanina.
(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari
sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e i taj
sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju. Sud e isto tako
postupiti ako diobu provede prema l. 177. i 178. ovoga
zakona.
(4) Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na
odgovarajui nain i na sluajeve ostavine bez nasljednika
(lanak 21. ovoga zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici
opina, odnosno grad na koje je na temelju ovoga zakona
prela ostavina.
Dostava rjeenja o nasljeivanju
lanak 244.
(1) Rjeenje o nasljeivanju dostavit e se svim nasljednicima i
legatarima, kao i osobama koje su tijekom postupka
istaknule zahtjev za nasljedstvo.
(2) Pravomono rjeenje o nasljeivanju dostavit e se
mjerodavnoj poreznoj upravi i javnom registru nekretnina
te drugim mjerodavnim tijelima.
Upisi u javnu evidenciju nekretnina i predaja pokretnih
stvari
lanak 245.
(1) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon
pravomonosti rjeenja o nasljeivanju provedu u
zemljinoj knjizi i katastru nekretnina potrebni upisi
sukladno pravilima zemljinoknjinog prava.
(2) U rjeenju o nasljeivanju sud e odrediti da se nakon
pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ovlatenim osobama
predaju pokretne stvari koje su pohranjene kod suda, notara
ili po njihovu nalogu kod tree osobe.
(3) Ako je oporukom nasljedniku naloeno ispunjenje ili
osiguranje obveza u korist osoba koje se nisu sposobne
same skrbiti o svojim pravima i interesima, ili radi
ostvarenja neke opekorisne svrhe, sud e odrediti nune

mjere osiguranja.
Mjere osiguranja kad je pravo nasljednika ili legatara
uvjetovano
lanak 246.
Kad je nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom
ili optereeno nalogom, sud e na prijedlog zainteresiranih osoba
odrediti potrebne privremene mjere osiguranja.
Posebno rjeenje o legatu
lanak 247.
(1) Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije
donoenja rjeenja o nasljeivanju, na zahtjev legatara,
donijeti posebno rjeenje o legatu.
(2) U tom sluaju na odgovarajui e se nain primijeniti
odredbe o upisima u zemljinoj knjizi i o predaji pokretnih
stvari koje se nalaze na uvanju kod suda, notara ili po
njihovu nalogu kod tree osobe.
Djelomino rjeenje o nasljeivanju
lanak 248.
Kad je sastav ostavine samo djelomino nesporan, sud e
nakon to utvrdi tko su nasljednici, odnosno legatari, donijeti
djelomino rjeenje o nasljeivanju kojim e utvrditi nasljednike
i legatare, te ono za to nije sporno da je u sastavu ostavine.
Uinak pravomonosti rjeenja o nasljeivanju i legatu
lanak 249.
(1) Smatra se da je pravomonim rjeenjem o nasljeivanju
utvreno to je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev
nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu
nasljedno pravo ogranieno ili optereeno i kako, te postoje
li kakva prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomino
rjeenje o nasljeivanju u pogledu onoga to je njima
utvreno.
(2) to je utvreno pravomonim rjeenjem o nasljeivanju
moe pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga zakona
nije vezan pravomonou rjeenja o nasljeivanju. On to
moe pobijati jedino putem parnice s osobama u iju korist
glasi utvrenje iju istinitost osporava.
(3) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe
koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu onoga za to
je utvreno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke
sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno
osobno pozvane.
(4) Pravomonim rjeenjem o nasljeiva nju nisu vezane osobe
koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo
nasljedno pravo na temelju ugovora o nasljeivanju,
oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki legat,
ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti
su na nju bile uredno osobno pozvane.
(5) Pravomonim rjee njem o nasljeivanju vezane su osobe
koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su
na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:
1) u pogledu prava koja bi za njih proizilazila iz
naknadno pronaenog ugovora o nasljeivanju ili
oporuke,
2) u pogledu prava ije je utvrenje ovisilo o tome kako
e neko sporno pitanje biti rijeeno u parnici ili
upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud
uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo
rijeeno prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju,
3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u
parninom postupku mogle zahtijevati ponavljanje
postupka.
Stjecanje od tobonjeg nasljednika

lanak 250.
(1) Tko je u dobroj vjeri povodom naplatnog stjecanja neke
stvari ili prava koje pripada ostaviteljevu nasljedniku
postupao s povjerenjem u istinitost pravomonog rjeenja o
nasljeivanju, ne znajui da to utvrenje nije istinito u
pogledu osobe od koje je stjecao, ipak je stekao tu stvar ili
pravo kao to bi ju stekao da je otuitelju zaista pripadalo
nasljedno pravo onako kako je navedeno u pravomonom
rjeenju o nasljeivanju.
(2) Ovim se ne dira u odredbe o stjecanju povjerenjem u
istinitost i potpunost zemljinih knjiga kao ni u odredbe o
stjecanju pokretnina od nevlasnika.
F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON
PRAVOMONOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJU
Naknadno pronaena imovina
lanak 251.
(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju
pronae imovina koja nije obuhvaena tim rjeenjem, sud
nee ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego e ovu
imovinu novim (dopunskim) rjeenjem rasporediti na
temelju prije donesenog rjeenja o nasljeivanju, osim ako
se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni
dio ustupio sunasljedniku.
(2) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, sud e je po
slubenoj dunosti provesti samo ako su pronaene
nekretnine ili s njima izjednaena prava.
(3) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, a pronaene
su pokretnine ili s njima izjednaena prava, sud e provesti
ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.
Naknadno pronaeni ugovor o nasljeivanju i oporuka
lanak 252.
(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju
pronae oporuka, sud e ju proglasiti, te zapisnik o
proglaenju i fotokopiju (prijepis-presliku) oporuke
dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njezin izvornik.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, kao i u sluaju da se
naknadno pronae ugovor o nasljeivanju, ostavinski sud
nee ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego e
obavijestiti zainteresirane osobe o proglaenju oporuke,
odnosno o naknadno pronaenom ugovoru o nasljeivanju i
upozoriti ih da mogu svoja prava na temelju oporuke
ostvarivati u parnici.
Novi nasljednik ili legatar
lanak 253.
Osoba koju ne vee pravomono rjeenje o nasljeivanju ili
legatu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili legatar,
moe to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.
Djelovanje razloga za ponavljanje postupka
lanak 254.
(1) Nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ili o legatu,
stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se
moe zahtijevati ponavljanje parninoga postupka
pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.
(2) U parnici iz stavka 1. ovoga lanka sud e o postojanju
pretpostavki za ponavljanje postupka odluiti kao o
prethodnome pitanju.
G. POSTUPAK KAD JE MJERODAVNO INOZEMNO
TIJELO
Mjera za zatitu domaih nasljednika, legatara i povjeritelja
lanak 255.
(1) Kad je za odluivanje o nasljedstvu iza odreenog
ostavitelja mjerodavno inozemno tijelo, sud na ijem je
Srijeda, 1. 10. 2014.
podruju ostavitelj umro izdat e po primitku umrlice oglas

kojim e pozvati sve osobe u zemlji koje se smatraju
ostaviteljevim nasljednicima, legatarima ili povjeriteljima
da u oglasnom roku, koji ne moe biti krai od 30 dana ni
dulji od est mjeseci, a koji tee od dana objave oglasa u
"Slubenim novinama Federacije BiH", to prijave sudu, jer
e se u protivnom sluaju ostaviteljeve pokretnine predati
mjerodavnom tijelu strane drave, ili osobi koju ono ovlasti
da ih primi.
(2) Oglas e se objaviti u "Slubenim novinama Federacije
BiH" i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i na drugi
prikladan nain, a jedan primjerak oglasa dostavit e se
najbliem diplomatskom ili konzularnom predstavniku
odnosne strane drave u naoj zemlji.
(3) Nee se izdati oglas ako vrijednost ostavine, bez odbitka
dugova, ne prelazi iznos od 10.000,00 KM.
(4) Ako se oglas ne objavi, ostavina se ne smije predati prije
nego to isteknu tri mjeseca od dana smrti stranog
dravljanina.
Zadravanje ostavine
lanak 256.
(1) Ako neka osoba prijavi sudu da se smatra ostaviteljevim
nasljednikom ili legatarom, sud e za vrijeme dok tijelo
strane drave ne odlui o tom njezinu pravu, zadrati one
ostaviteljeve stvari koje bi bile dovoljne tom njezinu pravu.
(2) Poto tijelo strane drave donese pravomonu odluku o
njezinu pravu, sud e u pogledu prijavljenog zahtjeva
izvriti ovu odluku u pogledu zadranih stvari, a ostatak e
potom predati tijelu strane drave.
(3) Ako neki ostaviteljev vjerovnik prijavi svoju trabinu, sud
e zadrati onoliko ostaviteljevih stvari koliko je potrebno
za pokrie te trabine sve dok ona ne bude podmirena ili
osigurana.
DIO TREI
NOTARI KAO SUDSKI POVJERENICI
I. PROVEDBA OSTAVINSKIH RASPRAVA
Djelokrug notara
lanak 257.
(1) Notari kao sudski povjerenici provode radnje i donose
odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o
povjeravanju i odredbama ovoga zakona.
(2) Sud moe iz vanih razloga uvijek oduzeti notaru daljnju
provedbu ostavinske rasprave koja mu je povjerena i
raspravu sam provesti ili povjeriti drugom notaru, te o tome
prethodno ili istodobno obavijestiti Notarsku komoru
Federacije Bosne i Hercegovine.
(3) Vani razlozi iz stavka 2. ovoga lanka primjerice jesu:
nemogunost notara da zbog bolesti ili kojega drugog
razloga obavlja posao, oito notarevo zanemarivanje
zakonskih obveza ili drugi vani razlozi po ocjeni suda.
(4) Protiv odluke suda iz st. 1. i 2. ovoga lanka nije doputena
alba.
Postupak
lanak 258.
(1) Notar povjerene mu radnje u nasljednim stvarima provodi
sukladno odredbama ovoga zakona po kojima sud provodi
taj postupak.
(2) U postupku koji se provodi pred notarom stranka moe biti
zastupana po odredbama koje se primjenjuju na zastupanje
u izvanparninom postupku.
Srijeda, 1. 10. 2014.
Rokovi za provedbu postupka

lanak 259.
(1) Povjereni postupak provedbe ostavinske rasprave notar je
duan provesti u razumnom roku, raunajui od dana
primitka predmeta.
(2) U sluaju da notar iz opravdanih razloga ne uspije u roku iz
stavka 1. ovoga lanka provesti sve radnje, dostavit e o
tome izvjee sudu i Notarskoj komori Federacije Bosne i
Hercegovine u kojem e obrazloiti razloge zbog kojih nije
dovrio postupak.
Ovlasti i dunosti notara
lanak 260.
(1) Kao povjerenik suda u ostavinskom postupku notar na
temelju odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi
odluke propisane ovim zakonom.
(2) U sluajevima iz l. 239., 240. i 241. ovoga zakona notar e
vratiti spis mjerodavnom sudu.
(3) U sluajevima iz l. 173., 177. i 178. ovoga zakona notar
moe donositi odluke samo uz suglasnost svih stranaka u
postupku. U protivnom e vratiti spis mjerodavnom sudu.
(4) Nakon pravomonosti rjeenja kojim je postupak okonan,
odnosno povodom izjavljenog prigovora, kao i u drugim
sluajevima kada po odredbama ovoga zakona vraa spis
mjerodavnom sudu, notar e vratiti spis mjerodavnom sudu,
a u notarskom spisu zadrati prijepis spisa.
Slubeno sjedite notara
lanak 261.
(1) Sud e provedbu ostavinskih postupaka povjeravati
notarima koji imaju slubeno sjedite na podruju suda ili
na podruju njegovog odjeljenja.
(2) Kad na podruju suda, odnosno odjeljenja suda imaju svoja
slubena sjedita vie notara, predmeti e im se dodjeljivati
u rad ravnomjerno abecednim redom prezimena notara, na
koji red nee utjecati zavretak kalendarske godine.
(3) Ostavinske predmete sukladno st. 1. i 2. ovoga lanka sud
moe dostavljati notarima i elektronikim putem.
II. POLOAJ I RAD NOTARA KAO SUDSKOG
POVJERENIKA
Vaenje zakona
lanak 262.
(1) Ako ovim zakonom nije drukije propisano, za rad notara
kao sudskog povjerenika vae propisi kao za sudove.
(2) O razlozima za izuzee notara odluuje sud koji ga je
postavio za svoga povjerenika.
Dostava
lanak 263.
Pozive i druge isprave koje sastavlja kao sudski povjerenik
notar dostavlja strankama prema propisima o sudskoj dostavi.
Osloboenje od trokova pristojbi
lanak 264.
U izvravanju povjerenog posla notar je ovlaten pribavljati
potrebne podatke i isprave od drugih mjerodavnih tijela. Podnesci
kojima to trai osloboeni su trokova sudskih i administrativnih
pristojbi.
Nadzor suda
lanak 265.
(1) Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika obavlja
sud koji mu je povjerio posao.
(2) Notar ne moe, osim iz osobito opravdanih razloga, odbiti
povjereni posao, a o emu je bez odgaanja duan
obavijestiti sud i Notarsku komoru Federacije BiH.
(3)
O opravdanosti razloga iz stavka 2. ovoga lanka odluuje

sud koji mu je povjerio posao, pri emu sud moe zatraiti
miljenje Notarske komore Federacije BiH.
(4) Kad notar odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme
povjereni posao, sud e narediti notaru predaju spisa i po
slubenoj dunosti izvriti svoj nalog, te o tome obavijestiti
Notarsku komoru Federacije BiH.
(5) Notar koji odbije izvriti nalog suda ili odbije predati sudu
spise o povjerenom poslu ini povredu slubene dunosti iz
lanka 120. Zakona o notarima ("Slubene novine
Federacije BiH", broj: 45/02).
Prestanak rada notara
lanak 266.
(1) U sluaju prestanka rada notara ili promjene slubenoga
sjedita notara, kojem je sud povjerio provedbu ostavinskog
postupka, postupit e se po odredbama propisa o notarskoj
slubi koji se odnose na postupak sa spisima notara nakon
to se uprazni mjesto notara.
(2) Ako u roku 30 dana ne bude postavljen novi notar ili vritelj
dunosti notara kojem su povjereni svi spisi, knjige i druga
dokumentacija, Notarska komora duna je sve spise koje je
sud povjerio na provoenje ostavinskog postupka vratiti
mjerodavnom sudu, a mjerodavni e sud postupiti sukladno
odredbi lanka 261. ovoga zakona.
III. NAGRADA I TROKOVI NOTARA KAO SUDSKOG
POVJERENIKA
Nagrada i trokovi
lanak 267.
(1) Nagrada i trokovi notara kao povjerenika suda u provedbi
ostavinskog postupka odreuju se tako da se jedna nagrada
u pravilu odnosi na sve radnje notara u pojedinom
ostavinskom postupku.
(2) Pravilnikom o nagradi za provedbu ostavinskog postupka
propisat e se za koje radnje notar ima pravo na posebnu
nagradu (popis ostavine, dopunsko rjeenje o nasljeivanju,
djelomino rjeenje o nasljeivanju i sl.).
(3) Kad u ostavinskom postupku notar postupa kao povjerenik
suda, ne plaa se pristojba.
(4) Plaanje notarske nagrade i nadoknade vri se sukladno
propisima o notarskoj slubi i Pravilniku iz lanka 268.
ovoga zakona.
Pravilnik
lanak 268.
(1) Visinu nagrade i nadoknade trokova za radnje iz lanka
267. ovoga zakona propisat e federalni ministar pravde na
prijedlog Notarske komore Federacije BiH.
(2) Notar smije za slubene radnje koje je proveo u
ostavinskom postupku kao povjerenik suda raunati i
naplaivati samo nagradu po propisanoj pristojbi.
Zabranjeno je notaru sklapanje pogodbe sa strankama o
plaanju nagrade i trokova drukije nego je propisano
pristojbom.
(3) Notar e odbiti davanje klauzule pravomonosti i dostavu
pravomonog rjeenja o nasljeivanju javnim registrima,
sve dok stranke ne izmire cjelokupni iznos notarske nagrade
i nadoknade trokova.
DIO ETVRTI
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 269.
(1) Prava stranaka u svezi s nasljeivanjem cijenit e se po
zakonu koji se primjenjivao u trenutku otvaranja
nasljedstva.
(2)
Procesne odredbe ovoga zakona primjenjivat e se na sve

sluajeve nasljeivanja za koje je ostavinski postupak
pokrenut nakon poetka primjene ovoga zakona.
(3) Sud e u roku 30 dana poev od dana primjene ovoga
zakona povjeriti notarima sukladno odredbama lanka 261.
ovoga zakona sve ostavinske predmete u kojima do dana
primjene ovoga zakona nije poduzeo ni jednu procesnu
radnju.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, ukoliko u
ostavinskom postupku sud nije poduzeo ni jednu procesnu
radnju, primijenit e se procesne odredbe ovoga zakona.
(5) Ako je ostavinski postupak pokrenut prije poetka primjene
ovoga zakona, a u tom postupku poduzete su procesne
radnje, a nije doneseno prvostupanjsko rjeenje, postupak
e se okonati po odredbama Zakona o izvanparninom
postupku ("Slubene novine Federacije BiH", br: 2/98,
39/04 i 73/05).
lanak 270.
(1) Do dana primjene ovoga zakona valjanost forme oporuke i
opoziva oporuke cijenit e se po odredbama dosadanjeg
Zakona o nasljeivanju ("Slubeni list SR BiH", br. 7/80 i
15/80).
(2) Do dana primjene ovoga zakona valjanost ugovora o
ustupanju i raspodjeli imovine za ivota, ugovora o
doivotnom uzdravanju, ugovora o odricanju od nasljea i
ugovora o prijenosu nasljednog dijela prije diobe
primjenjivat e se odredbe Zakona o nasljeivanju
("Slubeni list SR BiH", br. 7/80 i 15/80).
(3) Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovoga lanka, pravni poslovi
zakljueni u formi notarski obraene isprave s ovjerom ili
bez ovjere od sudca do dana stupanja na snagu ovoga
zakona i to: ugovori o ustupanju i raspodjeli imovine za
ivota, ugovori o doivotnom izdravanju i sporazumi o
odricanju od nasljea koje nije otvoreno, kao i pismene
oporuke pred svjedocima iz lanka 67. ranijeg Zakona o
nasljeivanju, koje su sastavili notari u formi notarski
obraene isprave, do dana poetka primjene ovoga zakona
punovani su.
(4) Odredbe iz stavka 3. ovoga lanka primjenjivat e se i u
zateenim postupcima pred sudovima.
lanak 271.
(1) Federalni ministar pravde donijet e pravilnik iz lanka 124.
stavak 2. ovoga zakona u roku 30 dana od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
(2) Federalni ministar pravde donijet e pravilnik iz lanka 268.
stavak 1. ovoga zakona u roku 30 dana od dana stupanja na
snagu ovoga zakona.
(3) Notarska komora Federacije BiH uspostavit e Registar
oporuka i drugih nasljednopravnih poslova iz lanka 124.
ovoga zakona u roku dva mjeseca od dana stupanja na
snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga lanka.
lanak 272.
Na podruju opinskih sudova gdje do dana primjene ovoga
zakona nisu imenovani notari ostavinske postupke provode
mjerodavni sudovi do imenovanja notara za podruja tih sudova.
lanak 273.
(1) Rokovi koji su poeli tei prije stupanja na snagu ovoga
zakona istjeu kad istekne vrijeme odreeno ovim
zakonom, ali ako je prema odredbama koje su prestale
vaiti ve poeo tei rok koji je dulji, onda istekom tog
roka.
(2) Kada je ovim zakonom odreen rok koji prema odredbama
koje su prestale vaiti nije bio predvien, taj rok ne moe
poeti tei prije stupanja na snagu ovoga zakona.
Srijeda, 1. 10. 2014.
lanak 274.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine bez odgode
e obavijestiti Vladu Sjedinjenih Amerikih Drava kao
depozitara prema Konvenciji o jednoobraznom zakonu o obliku
meunarodne oporuke da su ovlatene osobe za sastavljanje
meunarodne oporuke u Federaciji Bosne i Hercegovine sudci
opinskih sudova, notari, zapovjednici broda, odnosno
zrakoplova, a u inozemstvu konzularni, odnosno diplomatskokonzularni predstavnici Bosne i Hercegovine.
lanak 275.
(1) Danom poetka primjene ovoga zakona prestaje vaiti
Zakon o nasljeivanju ("Slubeni list SR BiH", br. 7/80 i
15/80).
(2) Posebni propisi o nasljeivanju ostaju na snazi ukoliko nisu
u suprotnosti s odredbama ovoga zakona.
lanak 276.
Danom poetka primjene ovoga zakona prestaju vaiti
odredbe lanaka 91. do 145. Zakona o izvanparninom postupku
("Slubene novine Federacije BiH", br. 2/98, 39/04 i 73/05).
lanak 277.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u
"Slubenim novinama Federacije BiH", a poet e se
primjenjivati nakon tri mjeseca od dana stupanja na snagu.
Predsjedatelj
Predsjedatelj
Doma naroda
Zastupnikoga doma
Tomislav Martinovi, v. r.
Safet Softi, v. r.
IV.B.7 a)(IV)
,

,

25.06.2014. 10.07.2014.
.
01-02-711-02/14
22. 2014.
, . .

I -

1.
(1) (
: ) ea
.
(2) ,
ea a
.

2.

a,
.

Zakon o Nasljedjivanju - NOVI - Broj-80 - 2014 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Nasljedjivanju - NOVI - Broj-80 - 2014 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Broj 80 - Stranica 28

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

O IZDVAJANJU I USMJERAVANJU DIJELA PRIHODA

Srijeda, 1. 10. 2014.

Nadzor iz stava 1. ovog lana naroito se odnosi na

Temeljem lanka IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i

O PROGLAENJU ZAKONA O NASLJEIVANJU U

O NASLJEIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Stranci su u nasljeivanju jednakopravni s dravljanima

a) Prvi nasljedni red

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Prava djeda i bake iste loze

Srijeda, 1. 10. 2014.

Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Federacije nije

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Izvanbrani partner nema pravo na nasljedstvo ako je

treinu onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

ostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbir

Srijeda, 1. 10. 2014.

Ako je ostavitelj ostavio vie legata i naredio da se neki

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Uvjeti za punovanost iskljuenja

Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisu

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

iskljuenja iz nasljea ili zbog lienja nunog dijela ne

Srijeda, 1. 10. 2014.

Rok od jedne godine ne moe poeti tei prije proglaenja

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

sudske oporuke i koje razumiju jezik na kojem je oporuka

ponoviti pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojim je

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Svjedoci i ovlatena osoba u nazonosti zavjetatelja

Srijeda, 1. 10. 2014.

Izjava o uvanju meunarodne oporuke

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Obveza izvrenja legata

Srijeda, 1. 10. 2014.

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

H. REGISTAR OPORUKA I DRUGIH

nasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeivanju, kao i

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA IVOTA

Srijeda, 1. 10. 2014.

ugovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnosti

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

obvezuje, kao nadoknadu za to, izdravati ga i skrbiti se o

U sluaju raskida ugovora svaka strana zadrava pravo da

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

tko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom

Srijeda, 1. 10. 2014.

Srijeda, 1. 10. 2014.

SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Nasljednik moe izjavu iz stavka 1. ovoga lanka pobijati