SADR@AJ

SADR@AJ
ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjese~nik KDBH “Preporod” Izdava~: Kulturno dru{tvo Bo{njaka Hrvatske “Preporod” V. d. glavnoga urednika: Ismet Isakovi} Urednici: Filip Mursel Begovi} (Kultura) Anes [uvali} (Iz svijeta) Redakcija: Faris Nani} Mirza Me{i} Amina Alijagi} Dinka Kulenovi} Adresa: Preporodov Journal Ilica 35, 10000 Zagreb
UVODNIK Mi smo krivi... ........................................................................................................ 3 BO[NJACI U HRVATSKOJ Bajramska poruka .................................................................................................. 4 Kontinuitet dobrih odnosa .................................................................................. 5 Proces bratimljenja ................................................................................................ 7 6. Sisa~ki bajramski koncert ................................................................................. 7 Koncert tambura{kog orkestra iz Banja Luke ................................................. 9 Promocija “Kristala Afganistana” ...................................................................... 10 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Rafal u prazno ....................................................................................................... 11 KULTURA Nevolja je biti ro|en ........................................................................................... 13 Na{e zaboravljeno blago .................................................................................... 15 Otisci stradalih u ratu ......................................................................................... 15 INTERVJU [emso Tankovi} .................................................................................................... 16 Ibrahim Ru`ni} ...................................................................................................... 18 Hamdija Mali} ....................................................................................................... 20 Ned`ad Hod`i} .................................................................................................... 22 Sulejman Tabakovi} .............................................................................................. 24 Ibrahim Im{irevi} .................................................................................................. 26 BOSANSKI BAROMETAR Laj~akove mjere ................................................................................................... 28 Po~etak reforme ili kupovanje vremena ......................................................... 30 Most budu}nosti ili sva|e .................................................................................. 31 Sefer Halilovi} slobodan ..................................................................................... 33 BO[NJACI U SVIJETU (Ne)sporna Islamska zajednica ......................................................................... 34 IZ SVIJETA Najave apokalipse ................................................................................................ 37 Po~etak kraja? ....................................................................................................... 39 Veliki iskorak ......................................................................................................... 40 Ratni bubnjevi ....................................................................................................... 41 Novi pritisak ......................................................................................................... 42 Povratak Benazir Bhutto .................................................................................... 43 @IVJETI ISLAM Politika u islamu ................................................................................................... 44 POLEMIKE I STAJALI[TA Osnivanje novih bo{nja~kih braniteljskih udruga .......................................... 46 Objedinjeno glasanje ........................................................................................... 48 Prava i obaveze ..................................................................................................... 49 MURSELOV [EGISTAN [egistan o [egistanu ............................................................................................ 50 Gizdavi Bo{njaci od ~etrdeset metara ............................................................ 52 ZANIMLJIVOSTI .................................................................................................... 53

2

Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporodºzg.t-com.hr kdbhpreporodºkdbhpreporod.hr web: www.kbdhpreporod.hr @iro-ra~un: ZABA 2360000-1101441490 Devizni ra~un: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-2803755185 Cijena: 12 kuna Pretplata: RH 70 HRK godi{nje BiH 20 KM godi{nje Svijet 15 € godi{nje

J O U R N A L

Tisak: mtg-topgraf d.o.o.,Velika Gorica Tiskano uz financijsku potporu iz Dr`avnog prora~una Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Musalla u Teheranu

UVODNIK Rije~ v. d. glavnoga urednika

Mi smo krivi...
Na zbirnu listu kandidata za saborskog zastupnika albanske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u XII izbornoj jedinici prijavilo se 13 kandidata, od ~ega ~ak osam bo{nja~kih, dakle pet vi{e nego na prethodnim parlamentarnim izborima koji su odr`ani 2003. godine. Osim [emse Tankovi}a, Ibrahima Ru`ni}a i Sulejmana Tabakovi}a, kojima je otprije poznat mehanizam predizborne kampanje, tu su i nova lica – Hamdija Mali}, Ned`ad Hod`i}, Ibrahim Im{irevi}, \emal Brati} i Sanel Hamzi}. Sasvim je sigurno da }e u XII izbornoj jedinici do}i do zna~ajne disperzije bo{nja~kih glasova, {to bi moglo pomo}i Angelu Mitrevskom, zajedni~kom kandidatu Makedonaca, Slovenaca i Crnogoraca, da dobije mandat u Hrvatskom saboru. Kako bi se takav izborni rezultat odrazio na Bo{njake u Hrvatskoj, pitanje je na koje je te{ko dati jednozna~an odgovor. Mnogi bi takvu situaciju vjerojatno okarakterizirali kao katastrofu, dok bi za neke, one optimisti~nije i s vizijom, takav razvoj doga|anja vjerojatno bio prilika za svojevrsnu katarzu, politi~ko pro~i{}enje, gdje bi kona~no ljudi odgovorni za bo{nja~ku politi~ku poziciju u RH trebali stati pred ogledalo istine i dobro razmisliti {to dalje. Da li je i dalje odr`iva situacija gdje oko 20.000 gra|ana RH iz bo{nja~kog nacionalnog korpusa tvrdoglavo i suprotno nacionalnim interesima inzistira na odrednici “Muslimani”, vjerskoj komponenti na{eg slo`enog identiteta? Muslimani s bolno velikim “M” – nepostoje}a i nepriznata nacija prema zakonima RH, ljudi koji ne shva}aju razliku izme|u nacije i vjere, treba otvoreno re}i, uni{tavaju napore brojnih entuzijasta usmjerenih na izvla~enje bo{nja~kog naroda iz mnogih desetlje}a politi~ke apstinencije. Ideja i `ivotna potreba da Bo{njaci kona~no postanu politi~ki narod u pravom smislu rije~i nije izvediva bez konverzije Bo{njak/Musliman. Tu po~inje, ali i zavr{ava bo{nja~ko bespu}e politi~ke zbilje, permanentna vrtnja u krugu nesposobnosti, neorganiziranosti i osobnih ambicija umotanih u pla{t brige za prosperitet vlastitog naroda. I ovi izbori }e politi~kim analiti~arima pokazati svu na{u neprilagodljivost, bolno nerazumijevanje i nesnala`enje u stvaranju zajedni~ke bo{nja~ke politi~ke platforme, tako potrebne izazovima vremena u kojem egzistiramo, a naro~ito onoga {to nas tek o~ekuje – od ulaska u Europsku uniju, granica EU na Uni i Savi, novih politi~ko-vojnih rundi “rata protiv terorizma”, globalne islamofobije i do tko zna ~ega sve ne. Umjesto da se dogovorimo o temeljna tri ili ~etiri pitanja na kojima mo`emo posti}i nacionalni i politi~ki konsenzus, glavna nam je mantra jedinstvo – bez programske platforme i kvalitetnih kadrova koji je mogu realizirati. Umjesto da Bo{njaci, s obzirom na brojnost (najmanje 40.000 gra|ana RH), imaju vlastitu izbornu jedinicu s jednim sigurnim zastupnikom (ili ~ak dva), vodi se gr~evita borba u krugu kandidata pet biv{ih jugoslavenskih manjina. Na ovogodi{njim manjinskim izborima izgubili smo to~no 130 manjinskih vije}nika, uslijed ~ega je broj bo{nja~kih manjinskih predstavnika npr. u Istri skoro prepolovljen. Nekoliko Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine {irom Hrvatske jednostavno je izbrisano, ~ak {tovi{e nisu svedena niti na nivo predstavnika, a samo zato {to u tim sredinama “Muslimana” ima mnogo vi{e nego Bo{njaka. Kada se “Muslimani” i Bo{njaci zbroje u jedinstveni nacionalni korpus, onda su ispunjene sve pretpostavke iz Ustavnog zakona za formiranje manjinske samouprave u tim sredinama. Stoga treba otvoreno i nedvosmisleno re}i: nisu nam drugi krivi, sami smo najvi{e odgovorni za vlastitu situaciju. Pustimo na stranu za{to premijer Ivo Sanader nije mogao ili nije htio realizirati postizborni sporazum sa [emsom Tankovi}em, {to bi ga moglo ko{tati sljede}eg mandata na ~elu Vlade RH. Prestanimo se `aliti {to su sve politi~ari iz ve}inskog naroda trebali, a nisu u~inili za nas. Dali su dovoljno – Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Zapitajmo se, primjerice, {to smo mi u Hrvatskom saboru u protekle ~etiri godine u~inili dobroga za Slovence, Makedonce, Crnogorce i Albance? Bo{njaci su bili u poziciji ve}ine prema njima, dakle, politi~ki odgovorni. J.F.K. je prije ~etrdesetak godina rekao, otprilike, sljede}e: “Ne pitajte {to Amerika mo`e u~initi za vas, ve} {to vi mo`ete u~initi za nju.” Su{tinska mentalna promjena je da prihvatimo odgovornost za sebe same i kona~no, pobogu, shvatimo da je svaljivanje krivice na druge odlika malih ljudi i naroda, nesposobnih i neobrazovanih, onih koji se vole samosa`aljevati. Ne}e nam dr`avna vlast izgraditi potrebne Islamske centre, ne}e nas netko drugi hvatati za ruke juna~ke, bo{nja~ke i muslimanske da u lokalnoj upravi popunimo upitnik o nacionalnoj odrednici Bo{njak i provjerimo bira~ke spiskove. To je bo{nja~ki problem, kao {to je i ~injenica da oko 20.000 gra|ana RH iz bo{nja~kog nacionalnog korpusa ne shva}a razliku izme|u nacije i vjere, dva temeljna pojma me|usobno udaljena svjetlosnim godinama. Kada je te{ko u sada{njosti, treba skupiti hrabrosti i pogledati u budu}nost. 2011. godina je posebno zanimljiva – novi parlamentarni izbori, ali i, {to je bitnije, popis stanovni{tva, gorko ili slatko suo~avanje s istinom. Vrijeme istje~e, {to }emo mi sami u~initi u naredne ~etiri godine? Za po~etak, po~nimo implementirati suru Ikre. Ismet Isakovi}

3

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Bajramska hutba muftije [evke ef. Omerba{i}a

Bajramska poruka
Na po~etku bajramske hutbe povodom Ramazanskog bajrama 12. listopada u zagreba~kom Islamskom centru, predsjednik Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftija [evko ef. Omerba{i} je podsjetio da je Ramazanski bajram najradosniji blagdan muslimana vjernika jer s rado{}u i ushi}enjem zavr{avamo jednu od najzahtjevnijih du`nosti. Bog Uzvi{eni je posta~ima obe}ao nagradu po Njegovoj milosti, poru~iv{i preko Muhammeda a.s.: “Za dobra djela nagra|ujem izvr{itelje od 10 do 750 puta, ovisno koliko vrijedi u~injeno djelo, osim posta. Posta~i poste Allahu i biti }e nagra|eni po Bo`joj milosti.” A milost Bo`ja najve}a je nagrada, dodao je muftija Omerba{i}. U bajramskoj poruci izrazio je zadovoljstvo odzivom vjernika na obaveze koje propisuje na{a uzvi{ena vjera islam. Naime, posjete teravijama, mukabelama, d`umama i drugim obredima i sve~anostima bila je bolja nego protekle godine, a po prvi puta u novijoj povijesti Islamske zajednice mladih je na obredima i sve~anostima bilo vi{e nego starijih. To je veliko ohrabrenje i jedan od najpozitivnijih rezultata ovogodi{njeg ramazana. Omerba{i} je naglasio da nam sve to ukazuje na potrebu postojanja organizirane i sna`ne Islamske zajednice, jer bi bez nje te{ko kao pojedinci mogli izvr{iti ve}inu vjerskih obveza. ^esto se postavlja pitanje uloge i ciljeva Islamske zajednice. Muftija je rekao da je ona u mislima svojih pripadnika uvijek bila narodna – ~uvarica i njegovateljica osje}aja zajedni{tva. Islamska zajednica je svojim pripadnicima potrebna za o~uvanje vjerskog, duhovnog, moralnog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Uz njenu pomo} zadovoljavamo brojne na{e potrebe i ostvarujemo `elje. “Islamska zajednica uglavnom u`iva veliki ugled i autoritet u narodu zbog svog poslanja i zada}e da pomogne svakomu tko je potrebit njene pomo}i i podr{ke. Me|utim, unato~ svim postignutim uspjesima javlja se potreba novog i druga~ijeg pristupa radu i aktivnostima Islamske zajednice, prilago|enim znakovima vremena, potrebama i zahtjevima koji se pred nju postavljaju. Za to se name}e nu`nost dorade identiteta, vizije i njenog poslanja u dru{tvu, ali i preispitati njeno dosada{nje djelovanje. Uvjeti i vrijeme u kojemu `ivimo zahtjevaju duhovnu, moralnu i vjersku obnovu Islamske zajednice i njenih pripadnika. Za ostvarenje tog zadatka nu`no je obrazovati novu strukturu imama, muallima i vjerskih ljudi koji su u stanju ostvariti tu obnovu. Novi kadrovi u Islamskoj zajednici moraju prona}i na~in kako kroz svoje aktivnosti doprijeti u savjest pojedinaca, u}i u njihova srca i dobiti njihov pristanak za obnovu”, rekao je zagreba~ki muftija. [evko ef. Omerba{i} je naglasio da je postmoderno shva}anje islama, koje prakticira ve}ina mladih, nerijetko u suprotnosti sa shva}anjima starijih. Sve dosada{nje islamske vrijednosti kod mladih dobivaju druga~iji oblik i zna~enje, i ve}ina starijih shva}a ta razmi{ljanja neprihvatljivim, pa i svetogr|em, {to je pogre{no. Do sada se Islamska zajednica su~eljavala s nedostatkom kvalitetnih obrazovnih kadrova {to tako|er usporava vjersku i duhovnu obnovu, a da ne govorimo o nedovoljnoj edukaciji samih vjernika. Muftija Omerba{i} stoga smatra da se Islamska zajednica mora mnogo vi{e nego do sada posvetiti svome poslanju i ostaviti po strani sve druge aktivnosti, koje su je optere}ivale u danim okolnostima. “Njena je prvenstvena zada}a zadovoljiti duhovne, vjerske, kulturne i moralne potrebe i nadanja svojih vjernika. Na tom polju mi smo u dobrom zaostatku. U na{im krugovima postoji doza nesnala`ljivosti kojim putem nastaviti i kamo usmjeriti snage. Ta nesnala`ljivost znade uzrokovati da se bavimo nebitnim pitanjima i stvaramo `ari{ta nesporazuma pa i sukoba. Pored vjeronauka i obrazovanja, druga va`na zada}a je navije{tanje temeljnih istina islama, o kojima na{i vjernici nedovoljno znaju. Svjedoci smo da islam tuma~e oni koji mu ne pripadaju i koji povr{no ili nikako ne poznaju njegove odredbe. U tom smislu islam je politi~ki najvi{e manipulirana religija. Ovih dana ste bili svjedoci kako neki hrvatski politi~ari i povjesni~ari zlorabe islam u nedavnim ratnim zbivanjima pripisuju}i mu i ono na {to on objektivno nije mogao utjecati, i oduzimaju}i mu pravo sposobnosti da se s drugima susre}emo u miru i toleranciji. Na`alost, danas mo`e svatko optu`ivati islam bez straha da }e biti i demantiran, a kamoli snositi odgovornost”, naglasio je muftija Omerba{i}. Izlazak Islamske zajednice u javnost veliki je izazov, koji sa sobom nosi brojne proturje~nosti. Me|utim, izlazak je nu`an i od ~elnika se tra`i umije}e komunikacije s javno{}u i promjenu mentaliteta. Muftija je naglasio da se mora dobro razmisliti kada se pozivamo na javnost, na javno mi{ljenje, na slobodu medija i protok informacija. Me|u brojnim pitanjima iz ove oblasti je i sljede}e: treba li Islamska zajednica u svojoj obnovi ja~ati svijest o nacionalnoj pripadnosti svojih pripadnika ili i dalje biti anacionalna i dopustiti protivnicima da gre{ke iz nacionalnog domena pripisuju islamu. U nacionalnom smislu pred Islamsku zajednicu se postavljaju brojna pitanja na koja trebamo odgovoriti, kao {to su: odakle smo do{li, {to nas je u~inilo ovakvim kakvi jesmo, {to smo primili od drugih tokom povijesti, {to smo drugima dali, kakva je bila uloga pojedinaca i Zajednice tokom povijesti, {to nas je odr`alo da u vi{estoljetnoj `ivotnoj utakmici sa~uvamo svoj identitet? “Ova i druga pitanja otkrivaju nam pro{le staze kojima su hodile desetine generacija na{ih predaka. Po njima mo`emo planirati sada{nje i odrediti budu}e putove, jer snage koje su nas pokrenule u pradavna vremena, jo{ i danas `ive u nama, samo ih treba probuditi. Znajte, draga bra}o, da narodi `ive i odr`avaju se u `ivotu samo po svojoj duhovnosti i kulturi”, rekao je Omerba{i}. Na kraju bajramske hutbe zagreba~ki muftija se u ime organa Islamske zajednice u Hrvatskoj zahvalio za sve {to su vjernici u~inili da se ovogodi{nji ramazani-{erif ocijeni uspje{im. Posebno se zahvalio na obziru i iskazivanju visoke humane i solidarne svijesti prema siroma{nima i ugro`enima. Naime, samo je u Zagrebu tokom ramazana sakupljeno 63.400 kuna i pripremljeno 2.536 iftara za 87 osoba. Posebno se zahvalio vjernicima {to su svoje zekate i sadekatul-fitre uplatili u Fond za unapre|enje vjeronauka i izdr`avanja Zagreba~ke medrese i Islamske gimnazije. Muftija Omerba{i} nije zaboravio niti elektronske medije – Hrvatsku televiziju i Hrvatski radio, koji dugi niz godina u rana bajramska jutra izravno prenose na{e namaze. I.I.

4

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Suradnja Hrvatske vojske i Islamske zajednice u Hrvatskoj

Kontinuitet dobrih odnosa
Temeljem Ugovora izme|u Vlade Republike Hrvatske i Islamske zajednice u Hrvatskoj sklopljenog 20. prosinca 2002. godine, kao i Zakona o pravnom polo`aju vjerskih zajednica (“Narodne novine” broj 83/02), a pozivaju}i se na odredbe Ustava RH, kojima je zajam~ena sloboda vjeroispovijesti pripadnicima oru`anih snaga, u Ministarstvu obrane RH 18. listopada 2005. je potpisan Protokol o du{obri`ni~koj skrbi pripadnika Oru`anih snaga RH islamske vjeroispovjesti. Protokol su potpisali Berislav Ron~evi}, ministar obrane RH i muftija [evko ef. Omerba{i}, predsjednik Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Protokol o du{obri`ni~koj skrbi
Protokol je sklopljen s nakanom ure|enja odnosa izme|u potpisnika na podru~ju du{obri`ni~ke skrbi za vjernike pripadnike Oru`anih snaga, u cilju uzajamne suradnje i stvaranja boljih uvjeta vjerskog djelovanja koje }e pridonijeti {irenju dijaloga i ozra~ja povjerenja za sve gra|ane Republike Hrvatske islamske vjeroispovijesti. To je svojevrstan poziv svim kr{}anima i muslimanima u Hrvatskoj za promicanje istinskog i trajnog dijaloga, koji }e dovesti do boljeg razumijevanja i me|usobnog povjerenja pripadnika obje religije, osobito onih koji su pripadnici Oru`anih snaga RH. Podsjetimo, Protokolom je regulirano sljede}e: - svi pripadnici Oru`anih snaga RH upoznat }e se s pravom na duhovnu skrb, a postrojbe koje provode obuku ro~nika povoditi }e anketu kojom }e se utvrditi broj ro~nika zainteresiranih za duhovnu skrb; - prigodom organiziranja sve~anih prisega, Sredi{ta za obuku ro~nih vojnika Oru`anih snaga RH uputit }e pozivnice u mjesne Islamske centre; - osigurat }e se posebna prehrana svim pripadnicima Oru`anih snaga RH koji to zatra`e, s mogu}no{}u po{tede od te`ih fizi~kih optere}enja tokom mjeseca posta (ramazana); - svi pripadnici Oru`anih snaga RH islamske vjeroispovijesti prema ~lanku 3. Zakona o blagdanima, spomenda-

Brigadir @eljko Valenti} i mr. Aziz ef. Hasanovi} nima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj 136/02) imaju pravo ne raditi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama; - ukoliko prioriteti redovite obuke dozvoljavaju, vojnicima islamske vjeroispovijesti }e se osigurati svakog petka slobodno vrijeme od barem dva sata za odlazak u najbli`u d`amiju na vjerske obrede (d`uma-namaz); - u dogovoru s Me{ihatom Islamske zajednice u Hrvatskoj, izradit }e se godi{nji Plan posjete vjerskih slu`benika Sredi{tima za obuku ro~nih vojnika Oru`anih snaga RH, u skladu s podacima o broju ro~nika koji su zatra`ili duhovnu skrb. Tokom prvog polugodi{ta 2007. godine odr`ane su dvije prisege za ro~nike na koje su bili pozvani imami du{obri`nici u sve vojne centre za obuku, sukladno potpisanom Protokolu. i specifi~nosti dr`ave u koju idu. Slijedom toga, dogovoreno je da se Ugovor Vlade RH i Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj prevede na arapski jezik, {to je i u~injeno, i da se razmotre mogu}nosti eventualnog prvog slu`benog posjeta imama du{obri`nika Afganistanu. U sklopu takvog posjeta imam bi se susreo s lokalnim vjerskim vo|ama, {to bi znatno pridonijelo u~vr{}ivanju povjerenja izme|u hrvatskih vojnika i lokalnog stanovni{tva. Na inicijativu tada{njeg zapovjednika Hrvatske kopnene vojske general pukovnika Marijana Marekovi}a, 8. o`ujka 2007. odr`an je radni sastanak u svezi planova suradnje izme|u Oru`anih snaga RH i Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, gdje su nazna~ene smjernice budu}e suradnje izme|u Zapovjedni{tva HkoV-a, Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje MORH-a i Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. 21. velja~e 2007. odr`an je sastanak izme|u Snje`ane Tomi} iz Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje MORH-a i mr. Aziza ef. Hasanovi}a, pomo}nika predsjednika Me{ihata Islamske zajednice za vjerske, prosvjetne, vjeronau~ne i kulturne poslove, koji je ujedno i glavni koordinator za odnose s MORH-om. Razgovor se vodio na temu prezentacije islamske ba{tine u Hrvatskoj u okviru mirovne misije ISAF u Afganistanu, kao i o pripremama sljede}eg kontingenta hrvatskih vojnika za misiju. Eksponati su pri-

5

Misija ISAF u Afganistanu
Nakon prvog slu`benog posjeta pripadnika OMLT-a (Mobilni promatra~ki tim za vezu) Zagreba~koj d`amiji 20. prosinca 2006. godine, koji se odvijao u sklopu priprema za odlazak kontingenta hrvatskih vojnika u NATO misiju ISAF u Afganistanu, vidjelo se da je od neprocjenjive va`nosti upoznati vojnike s afganistanskim vjerskim i kulturnim obi~ajima

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ
premljeni u Islamskom centru, proslije|eni u Karlovac te transportirani u Afganistan. 8. o`ujka 2007. Hasanovi} je u Karlovcu imao sastanak s generalom Marekovi}em, zapovjednikom Hrvatske kopnene vojske. Razgovaralo se o obuci hrvatskih vojnika koji idu u mirovnu misiju u Afganistan, uspostavi komunikacije s Vojnim u~ili{tem u Zagrebu radi potrebne edukacije o islamu i mogu}nosti odlaska imama u Afganistan radi posjete hrvatskim mirovnjacima. 29. o`ujka 2007. u Vojnom ordinarijatu je uprili~en susret izme|u Aziz ef. Hasanovi}a i mons. Josipa [anti}a, generalnog vikara Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj. Mons. [anti}, koji se upravo vratio iz posjeta Afganistanu, prezentirao je vlastita iskustva i dojmove koji bi mogli biti dragocjeni u slu~aju posjete imama Hasanovi}a hrvatskim vojnicima u misiji ISAF. 4. travnja 2007. mr. Hasanovi} je posjetio Zapovjedni{tvo za zdru`enu izobrazbu i obuku “Petar Zrinski”, te se susreo s general bojnikom Mirkom [undovom, zapovjednikom ZZIO-a. Na radnom sastanku u svezi implementacije Protokola o du{obri`ni~koj skrbi pripadnika Oru`anih snaga RH, dogovoren je nastavak suradnje uz mogu}nost da se u redovnu nastavu uvede i posebno predavanje o islamskoj kulturi i religiji kao doprinos obuci ~asnika Hrvatske vojske, naro~ito onih koji idu u mirovne misije u islamske zemlje. Razgovaralo se i o uzajamnoj suradnji na podu~avanju svih slojeva vojske o islamu radi razbijanja odre|enih predrasuda koje se mogu ~uti, te je zaklju~eno da }e se to najbolje posti}i kroz predavanja i literaturu koja se treba osigurati u knji`nici U~ili{ta. Slijedom toga, Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je preko Slu`be za odnose s javno{}u i informiranje MORH-a darovao je 25 recentnih knjiga o islamu ZZIO “Petar Zrinski”. 15. i 29. lipnja u Zapovjedni{tvu HkoV-a u Karlovcu odr`ana su dva sastanka u uredu general pukovnika Mladena Kruljca, na kojem su pored ef. Hasanovi}a bili prisutni brigadir @eljko Valenti}, na~elnik Ureda zapovjednika i njegovi suradnici zadu`eni za osposobljavanje i pripremanje vojnika koji odlaze u mirovnu misiju ISAF u Afganistan. Dogovoreno je predavanje Aziza ef. Hasanovi}a 4. i 5. srpnja u vojarni u Kninu, gdje se priprema sljede}i kontingent hrvatskih mirovnjaka. Predavanja, koja }e vojnici slu{ati, trebaju biti iz oblasti islama i kulture muslimana s posebnim osvrtom na kulturolo{ke razlike u Afganistanu. Tako|er je dogovoren posjet hrvatskih vojnika i svakog sljede}eg kontingenta Zagreba~koj d`amiji. Slijedom postignutog dogovora, Hasanovi} je tokom srpnja u Kninu odr`ao dvodnevno predavanje, nakon kojeg mu je dodijeljeno posebno priznanje za doprinos u osposobljavanju Hrvatske vojske za iznimno slo`enu mirovnu misiju. 21. srpnja dio pripadnika 10. kontingenta hrvatskih mirovnjaka posjetio je Islamski centar u Zagrebu. lamske znanosti u osnivanju. Sa svojom arhiteturom, ali jo{ vi{e i brojnim aktivnostima, od pred{kolskog odgoja do visoko{kolskog obrazovanja, Islamski centar u Zagrebu je jedinstven u Europi, pa i u svijetu. Hrvatski vojnici su se interesirali za stanje molitvenih prostora u Hrvatskoj, izgradnju Islamskih centara u Rijeci, Osijeku i Sisku, organiziranje islamskog vjeronauka u {kolama i odredbama Ugovora izme|u Vlade RH i Islamske zajednice u Hrvatskoj. Na seminaru u Ogulinu i tokom posjeta Islamskom centru ~asnici i do~asnici promatra~kog tima za vezu upoznali su se sa zna~ajkama dru{tva i mentalitetom afganistanskog naroda, konkretnim primjerima potrebnog pona{anja prema djeci, `enama ili plemenskim vo|ama, po`eljnom pona{anju na ulici ili d`amiji. Razgovaralo se i o vrsti pokona djeci, duhovnim i plemenskim vo|ama, s ciljem uspostave dobrih odnosa i povjerenja. U svakom slu~aju se trebaju izbjegavati provokacije, koje naj~e{}e proizilaze iz neznanja ili neobavje{tenosti (primjer nogometne lopte za djecu na kojoj je bila naslikana afganistanska zastava). Do sada je u~injeno i nekoliko konkretnih aktivnosti. Na arapski jezik je preveden Ugovor izme|u Vlade RH i Islamske zajednice, koji }e biti distribuiran u Afganistan. Tokom o`ujka, u sklopu hrvatskog kontingenta, organizirana je izlo`ba s islamskim motivima iz Hrvatske (slike d`amija, levhe, itd.). Prigodom posjete je dogovoreno da se vojnicima osiguraju prigodne bro{ure sa slikama Zagreba~ke d`amije, te od{tampa nekoliko stotina muslimanskih kalendara s motivima i grbom Islamske zajednice i zastavom Republike Hrvatske. Korisni savjeti trebaju hrvatskim vojnicima omogu}iti lak{i {estomjese~ni boravak u Afganistanu, ali i ispunjavanje narednih zadataka. “Hrvatska je postala nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda. Mi ve} sada moramo praviti druge programe kako bi zadovoljili sve potrebe i profesionalno odradili postavljene zadatke”, naglasio je Hasanovi}. Obilaze}i Islamski centar, Aziz ef. Hasanovi} je hrvatskim mirovnjacima, osim biblioteke gdje je sastanak odr`an, pokazao Kongresnu dvoranu, Muzej Islamske zajednice, molitveni prostor d`amije, te u~ionice Medrese i Islamske gimnazije. U molitvenom prostoru ef. Hasanovi} je vojnicima objasnio ulogu pojedinih dijelova interijera (mihrab, mimber i kjurs), pravac molitve i prezentirao na~in pona{anja u sveti{tu u slu~aju posjete d`amiji u Afganistanu. I.I.

Posjeta Islamskom centru
Prema ve} ustaljenom rasporedu, mr. Hasanovi} je 13. rujna u Ogulinu odr`ao redovno predavanje u sklopu priprema za odlazak pripadnika ~etvrte rotacije MLOT-a (Mobilni promatra~ki tim za vezu) u misiju ISAF. Dvadesetak pripadnika hrvatskog promatra~kog tima za vezu, na ~elu s brigadirom @eljkom Valenti}em, 23. listopada je posjetilo Zagreba~ku d`amiju, gdje su se susreli sa svojim doma}inom, Azizom ef. Hasanovi}em. Prema rije~ima Mirka ]osi}a, stru~nog savjetnika u Slu`bi za odnose s javno{}u i informiranje MORH-a, osnovni cilj posjete je, kroz predavanje i odgovore na pitanja, pribli`iti pripadnicima Hrvatske vojske na~in `ivota, vjerske i kulturne obi~aje, te upoznati ih s tradicijom i povije{}u afganistanskog naroda. Poznavaju}i te vrijednosti iskazuje se i po{tovanje narodu zemlje u kojoj }e vojnici boraviti, a korisne informacije ujedno }e u~initi njihov boravak lak{im i kvalitetnijim.

6

J O U R N A L

Hrvatski mirovnjaci ispred Zagreba~ke d`amije Na po~etku dvosatnog dru`enja Hasanovi} je vojnicima predstavio aktivnosti u zagreba~kom Islamskom centru: molitve, razli~ite tribine (tradicionalna Islamska tribina ~etvrtkom “Dr. Sulejman Ma{ovi}”, vjerska tribina subotom i omladinska tribina ponedjeljkom), Dje~ji centar od 1.200 m² u izgradnji za 70-100 djece, Zagreba~ku medresu i Islamsku gimnaziju, te Visoku {kolu za arapski jezik i is-

BO[NJACI U HRVATSKOJ Suradnja Bjelovara i Visokog

Proces bratimljenja
\ur|a Adle{i}, gradona~elnica Bjelovara, predsjednica Hrvatske socijalno-liberalne stranke i potpredsjednica Hrvatskog sabora u proteklom mandatu, i D`evad Jogun~i}, potpredsjednik zagreba~kog ogranka Bo{nja~ke nacionalne zajednice Hrvatske, 22. i 23. listopada posjetili su Op}inu Visoko i Bo{nja~ki institut u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Tom posjetom uspostavljani su prvi kontakti s ciljem dogovora o suradnji i uspostavi prijateljskih odnosa izme|u gradova Bjelovar i Visoko, ~ime je zapo~eo proces bratimljenja. Inicijativu za uspostavu takvih odnosa izme|u hrvatskog i bosansko-hercegova~kog grada dao je Bjelovarski centar za razvoj civilnog dru{tva, a svesrdno podr`ala Bo{nja~ka nacionalna zajednica Hrvatske. 22. listopada izaslanstvo je primio na~elnik Op}ine Visoko Munib Alibegovi} sa suradnicima, koji je pozdravio inicijativu za suradnju dvaju gradova. bi zajedni~ki susret i nastup, prema dogovorima, mogao biti ve} na Proljetnom sajmu u Gudovcu, u Hrvatskoj. \ur|a Adle{i} i D`evad Jogun~i} su 23. listopada posjetili Bo{nja~ki institut u Sarajevu. O zna~aju i aktivnostima Bo{nja~kog instituta razgovarali su s direktoricom prof. Aminom Rizvanbegovi} i ~lanovima Upravnog odbora, prof. dr. Farisom Gavrankapetanovi}em i Muhamedom Had`iomerovi}em. Osim njih, skupu u Bo{nja~kom institutu prisustvovali su prof. dr. [a}ir Filandra, predsjednik Bo{nja~ke zajednice kulture “Preporod” iz Sarajeva i mr. Semir Osmanagi}, poznati arheolog i predsjednik Upravnog odbora Fondacije “Arheolo{ki park: Bosanska piramida sunca”. Na tom je susretu pokrenuta inicijativa da se u prolje}e sljede}e godine u Bjelovaru organiziraju Dani bo{nja~ke kulture. I.I.

Sastanak u Bo{nja~kom institutu u Sarajevu Dogovoreno je da }e gradovi Bjelovar i Visoko do velja~e sljede}e godine obaviti sve potrebne pripreme za sve~ano potpisivanje Povelje o prijateljstvu. Zaklju~eno je da su Bjelovar i Visoko komplementarni gradovi sa sli~nim brojem stanovnika i da postoje zajedni~ki interesi za suradnju na raznim podru~jima u gospodarstvu, kulturi i dru{tvenom `ivotu, kao i za razmjenom informacija iz svih podru~ja rada i `ivota. Prvi

7

Proslava Ramazanskog bajrama u Sisku

6. Sisa~ki bajramski koncert
U organizaciji Bo{nja~ke nacionalne zajednice grada Siska i Sisa~ko-moslava~ke `upanije, u nedjelju 14. listopada, u prepunom Domu kulture “Kristalna kocka vedrine” u Sisku, odr`an je tradicionalni 6. Sisa~ki bajramski koncert. Od prvog bajramskog dru`enja u studenom 2003. godine sisa~ki Bo{njaci bogatstvom svoje kulture i stvarala{tva oplemenjuju i oboga}uju kulturni `ivot Siska. Sisa~ki bajramski koncerti su u me|uvremenu postali najzna~ajnija manjinska kulturna manifestacija u ovome gradu, koji svojim atraktivnim programom privla~e i brojne pripadnike drugih naroda. I ove godine voditeljica programa je bila Karmen Valenta, novinarka `upanijskog Radio Quirinusa, koji je i medijski pokrovitelj koncerta. Na po~etku programa pro~itala je pismo obitelji te{ko oboljelog dje~aka Kristijana Suzi}a, kojemu ti va{e lijepe obi~aje i kulturu, osjetiti iskrenost i veli~inu va{e du{e. Nadamo se da }e na{e dru{tvo imati sluha i prepoznati va{e probleme i potrebe. 40 godina postojanja Islamske zajednice grada Siska, sigurni smo, zaslu`uje adekvatan prostor za odr`avanje vjerskih obreda. Koristimo priliku i ponovno zahvaljujemo Bo{nja~koj nacionalnoj zajednici grada Siska i Sisa~ko-moslava~ke `upanije na svesrdnoj i, iznad svega, humanoj pomo}i pru`enoj na{em Kristijanu, te vam `elimo da jo{ mnogo Bajrama provedete u zdravlju, ljubavi, miru, me|usobnom razumijevanju te Bo`jem blagoslovu.” Ovogodi{nji bajramski koncert je tako|er bio dobrotvoran, a dobrovoljni nov~ani prilozi posjetitelja prikupljani su za lije~enje te{ko bolesnog dvogodi{njeg dje~aka Mihaela Krznarevi}a, koji je sa svojom obitelji prisustvovao bajramskoj priredbi.

Zbor Med`lisa Islamske zajednice u Sisku su sisa~ki Bo{njaci i muslimani pomogli pro{le godine organiziranjem humanitarne akcije prigodom 5. Sisa~kog bajramskog koncerta. U pismu stoji sljede}e: “Svim islamskim vjernicima te Islamskoj zajednici grada Siska iskreno upu}ujemo ~estitku – Bajram {erif mubarek olsun. Pro{le godine bila nam je ~ast podijeliti s vama ljepotu i radost Bajrama, te upozna-

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ

BKUD Nur iz Siska Prigodnim pozdravnim rije~ima prisutnima su se obratili Tomislav Dovrani}, pro~elnik Upravnog odjela za dru{tvene djelatnosti Grada Siska i Zlata Mujki}, v.d. predsjednica sisa~ko-moslava~kog ogranka Bo{nja~ke nacionalne zajednice. U ime Islamske zajednice u Sisku brojnom gledateljstvu se obratio Alem ef. Crnki}, sisa~ki glavni imam, sa `eljom da nas bajramski ugo|aj i radost osna`e na putu ~injenja dobra i na realizaciji svih plemenitih namjera i ciljeva. Rekao je da nijedan islamski blagdan ne mo`e pru`iti toliko topline, radosti, lijepih rije~i i srda~nih osmijeha kao {to mo`e Bajram. Imam Crnki} je naglasio da je Ramazanski bajram posebna radost za one koji su protekli mjesec proveli u postu. Posta~i na Bajram slave svoj trijumf {to su se uspjeli mjesec dana odricati svojih u`itaka i strasti zarad Bo`jeg zadovoljstva i Njegove milosti. Bajramski dani simboliziraju dane zajedni{tva – obitelji, prijatelja, rodbine, susjeda. To su dani toplog prijateljstva i rodbinskog zagrljaja, dani srda~nih biranih rije~i popra}enih osmijehom, dani izmirivanja sa onima s kojima smo se ne{to zamjerili. Za Bajram se ve`e sve {to je najljep{e – od najljep{e odje}e koju odjevamo do lijepih poklona i lijepe i ukusne hrane koja se posebno spravlja za ovaj veliki islamski blagdan. Alem ef. Crnki} je podsjetio da je Muhammed a.s. isticao da je za vjernika svaki dan Bajram koji provede bez u~injenog grijeha, jer grijeh tamni ~ovjekovo srce koje postane tvrdo i nepristupa~no. Sisa~ki imam je u svom govoru citirao fragmente iz bajramske poruke koju je uputio vjernicima na bajram-namazu, a koji se odnose na aktualnu situaciju me|u Bo{njacima i muslimanima u Sisku. “Mi smo vrijedan i marljiv narod, mi smo ponosan narod. Me|utim, ~injenica je i da se volimo dijeliti po razli~itim osnovama, volimo se dijeliti po intenzitetu izra`avanja nacionalnosti, intenzitetu izra`avanja vjere, po politi~koj opciji ili ne~em drugome. Kao rezultat toga, nastanu me|usobna prepucavanja,

Najmla|i ~lanovi Nura nadmetanja u borbi za odre|ene funkcije i titule. Dok se mi zamaramo s time, na{a mlade` besciljno luta poku{avaju}i se prona}i u vrtlogu suvremenog `ivota, na{a mlade` je izlo`ena porocima i izazovima, a mi im i ne poku{avamo pomo}i. Tako na kraju trivijalnosti i uski interesi nadja~aju goru}e probleme, va`ne i plemenite projekte i ciljeve”, rekao je imam Crnki}. Pozvao je prisutne na sve~anost koja }e se povodom 40 godina Islamske zajednice u Sisku odr`ati u nedjelju 4. studenog. “Nije to mali i bezna~ajan period. 40 godina je u jednom ljudskom `ivotu period velike zrelosti kroz brojne aktivnosti, odgovornosti i iskustva. Shodno tome, i Islamska zajednica je kroz 40 godina svog postojanja dostigla zrelost kroz brojne aktivnosti, stekla je odgovornost kroz odgajanje i podizanje budu}ih nara{taja. Dostigla je iskustvo jer je prolazila kroz razli~ita dru{tveno-politi~ka ure|enja i sisteme i, hvala Bogu, uspjela se odr`ati i zadr`ati svoj ugled”, zaklju~io je imam Crnki}. U bogatom kulturno-umjetni~kom dijelu programa nastupili su Zbor ilahija Med`lisa Islamske zajednice u Sisku, Plesna skupina sisa~ko-moslava~ke Bo{nja~ke nacionalne zajednice “Orijent”, Ansambl “Bosana” iz Zagreba, BKUD “Nur” iz Siska i KUD “Osman D`afi}” iz Prijedora. Dvadesetak popularnih i svima znanih sevdalinki izveli su zagreba~ka solistkinja Zdenka Ahmetspahi}, kojoj je to bio opro{tajni nastup, i poznati sisa~ki sevdalija Mehmed Gora`da. Najve}i dio skoro trosatnog programa bio je rezerviran za kulturno-umjetni~ka dru{tva iz Siska i Prijedora – “Nur” i “Osman D`afi}”. Bo{nja~ko kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Nur” je osnovano 30. kolovoza 2005. godine. Prije toga ne{to vi{e od godinu dana Dru{tvo je djelovalo kao folklorna skupina pri sisa~ko-moslava~kom ogranku Bo{nja~ke nacionalne zajednice da bi se nakon toga osamostalilo. U kratkom vremenskom periodu od osnutka u “Nur” je upisano vi{e od 80 ~lanova, {to djelatnih, {to podupiru}ih. Na 6. Sisa-

KUD Osman D`afi} iz Prijedora ~kom bajramskom koncertu predstavili su se s tri koreografije. Folklorna sekcija otplesala je koreografiju dr. Muhidina Ali} ehaji}a “Do{lo pismo iz Bosne” koju osim ove uvodne ~ine jo{ i “Bog ubio starog svata”, djevoja~ka igra “Hrasni~anka”, moma~ke igre “Horkan i Treska”, te mje{ovite igre “Ilid`anka”, “Sarajevska zavrzlama” i “Igra vito kolo”. Dje~ja folklorna sekcija se predstavila s “Igrama iz sjeveroisto~ne Bosne” koreografa Hajrudina Had`i}a, u ~ijem sastavu su igre “Po|i kolo, po|i bolje”, “Ora{ljanka”, “Dvojak” i “Brzac”. “Nurovacu”, tre}u koreografiju u programu osmislio je koreograf Ibrahim ^atakovi} iz Cazina. Koreografiju ~ini splet igara iz okolice Sarajeva: djevoja~ka igra “Jesi l’ i{la Fato”, moma~ka igra “Tapavica”, te mje{ovite igre “Sarajevsko polje”, “[areno kolo”, “Ora{ljanka” i “Osmerac”. Premijerni nastup je imala glazbena skupina, koja je izvela sevdalinku “Tebi majko misli lete”. Zanimljivo je naglasiti da je ve~er prije Sisa~kog bajramskog koncerta, BKUD “Nur” nastupio na bajramskoj priredbi u [turli}u u Cazinskoj krajini. KUD “Osman D`afi}” iz Prijedora osnovano je 1971. godine u prijedorskom naselju Donja Puharska. Sudjelovali su na brojnim festivalima na prostorima biv{e dr`ave, ali i u europskim zemljama. Na me|unarodnom festivalu u Sochou u Francuskoj osvojili su prvo mjesto, a u Bursi u Turskoj tre}e. Nakon stanke od 10 godina zbog dobro poznatih ratnih doga|anja, Dru{tvo se ponovo aktiviralo 2002. godine te trenutno broji 130 ~lanova. U posljednjih nekoliko godina gostovali su u brojnim gradovima Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Italije, Francuske, Ma|arske, Njema~ke i [vedske. Na po~etku programa na 6. Sisa~kom bajramskom koncert izveli su ilahiju “Selam alejkum”, a zatim Gradske banjalu~ke igre, muslimanske igre “Bira~ko kolo” i nekoliko solisti~kih izvedbi. I.I.

8

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Aktivnosti Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu

Koncert tambura{kog orkestra iz Banja Luke
20. listopada u Kulturno-informativnom centru Bosne i Hercegovine u Zagrebu, Ilica 44, odr`an je cjelove~ernji koncert Gradskog tambura{kog orkestra iz Banja Luke. Na po~etku muzi~ke priredbe prisutnima su se obratili Minka Ljubijanki}, voditeljica Kulturno-informativnog centra BiH i Aleksandar Dragi~evi}, bosansko-hercegova~ki veleposlanik. Dragi~evi} je podsjetio da su prostori KiC-a sve~ano otvoreni prije to~no {est mjeseci, 20. travnja 2007. Velike zasluge u realizaciji iznimno va`nog projekta ima zagreba~ki gradona~elnik Milan Bandi}, kojemu je bh-veleposlanik uru~io prigodnu sliku. Gosti iz Banja Luke su tako|er darivali gradona~elnika Bandi}a, a poklonili su mu umjetni~ku fotografiju centra svoga grada snimljenog po ki{ovitom vremenu. Na svom prvom gostovanju u Zagrebu, banjalu~ki Gradski tambura{ki orkestar izveo je dio skladbi iz svoga bogatoga repertoara u kojemu se nalazi preko 150 kompozicija razli~itog `anra. Orkestar njeguje kako starogradsku muziku i romansu, tako i druge muzi~ke sadr`aje prilago|ene za tambura{ki orkestar, kao {to su narodne pjesme, djela ozbiljne muzike europskih autora, filmska muzika i evergrini. Uz Gradski tambura{ki orkestar nastupili su renomirani vokalni solisti Stanimir Lale Petrovi}, doajen starogradske pjesme i romanse, Ankica Terzi}, dugogodi{nji solista RTV Sarajevo, Karolina Mihajlovi}, solo sopran i asistent solo pjevanja na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, An|elka Joki}, solo sopran i profesor solo pjevanja na srednjoj muzi~koj {koli u Banja Luci i Nastasja Marinkovi}, solo alt. Pored vokalnih solista uz orkestar nastupili su i Neven MarinkoTambura{ki orkestar iz Banja Luke vi}, solista na klarinetu i Grigorije IvaUpravo iz `elje da tambura, koja je venovi}, solista na oboi. Na ~elu orkestra je oma popularan instrument u Bosni i HerZdravko ]osi}, dirigent i umjetni~ki rukovoditelj s bogatim pedago{kim, kompozi- cegovini, povezuje ljude i narode, Gradski tambura{ki orkestar je od samog osnivatorskim i dirigentskim iskustvom. Iako je zvani~no osnovan tek 2001. nja sebi postavio za cilj suradnju s tamgodine, Gradski tambura{ki orkestar Ban- bura{ima, bez obzira odakle oni dolazili. ja Luka uspje{no nastavlja vi{e od 80 go- Orkestar je organizator tradicionalnog dina dugu tradiciju tambura{ke muzike u me|unarodnog festivala “Ve~e uz tambuBanja Luci. Od samog osnivanja orkestar ru”, koji je tokom proteklih {est godina u se nametnuo kao nezaobilazni dio muzi- Banja Luci do~ekao mnoge tambura{ke ~kog `ivota u Banja orkestre i sastave iz ~itave Europe. OrkeLuci i Bosni i Herce- star je tokom proteklih godina organizirao govini. Brojna go- i bio doma}in tri me|unarodne konferenstovanja u svi kraje- cije pod nazivom “Dani tambura{kih orvima biv{e Jugosla- kestara jugoisto~ne Europe”, koje su okuvije i mnogim eu- pile brojne predstavnike orkestara, festiropskim zemljama, vala, muzi~kih pregalaca i zaljubljenika u te nastupi na muzi- tamburu i tambura{ku muziku. Na Tre}oj ~kim festivalima, ra- konferenciji, odr`anoj u listopadu 2006. dio i TV stanicama, godine jednoglasno je usvojeno da se foru~inili su ovaj orke- mira Europski tambura{ki savez sa sjedistar poznatim daleko {tem upravo u Banja Luci, {to je svojevrizvan granica BiH. sno priznanje za sav pregala~ki rad GradDanas orkestar ~ini skog tambura{kog orkestra u svojevrsnom 30 tambura{a uzrasta tambura{kom pokretu, koji je upravo i naod 15 do 65 godina, stao njegovim osnivanjem. te pripremna grupa stasala u internoj I.I. {koli tambure.

9

Gosti na koncertu

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Ervin Jahi} – vrhunac hrvatskog pjesni{tva mla|e generacije

Promocija “Kristala Afganistana”
Pjesnik, kriti~ar raznolike znati`elje i medijske {irine te vi{egodi{nji urednik i suvremeni “pegla~” tu|ih tekstova, Ervin Jahi} (Rijeka, 1970.), svojih se pjesni~kih prvijenaca latio nevi~no i na~elno po~etkom devedesetih, kada su neke poetikolo{ke vrijednosti u tekstovima knji`evno-kriti~ke prosudbe, ali i malobrojne praktikantske ~itala~ke svijesti, ve} pomalo bile diskreditirane. Nedavno mu je u izdanju V.B.Z.-a iza{la zbirka pjesama intrigantnog naslova “Kristali Afganistana”. Zbirka je komponirana od pet tematski razli~itih ciklusa, ali se zadr`ava jedinstven diskurs, a poetski tekstovi koji tematiziraju ratni imperijalizam i novu kolonijalizaciju svijeta toliko su o~ajni~ki iskreni da naprosto postaju, bez obzira na stvarnu malobrojnost u odnosu na ostale, osnovnim naglaskom nove knjige Ervina Jahi}a. Autor se postavlja u funkciju svjedoka, znaju}i istodobno da pjesma, na`alost, ne mijenja kondicije svijeta i grube gabarite novih kroja~a, ali jednako tako – pjesniku je du`nost, koja mu dodu{e jedina i preostaje, o nepravdi i kataklizmi govoriti, i to bez obzira na o~ekivani, a zapravo itekako mizeran rezultat. Knjiga je predstavljena 25. listopada u Zagreba~koj d`amiji, na islamskoj tribini “Dr. Sulejman Ma{ovi}”. O knjizi su govorili knji`evnici i knji`evni kriti~ari Branko Male{ i Sead Begovi}, a tribinu je moderirao Mirza ef. Me{i}. Jahi}eve stihove ~itali su Enes Ki{evi} i Filip Mursel Begovi}. Branko Male{ je istakao da Jahi} i dalje rabi oblikovna sredstva koja vi{e-manje li~e na osvojeni poetski modernitet u prethodnim autorovim zbirkama. Male{ obja{njava da bez obzira na raspored u postoje}im ciklusima, kao i na upotrebljeni diskurs u oblikovanju odre|ena poetskog teksta, pjesme se tematski mogu razlikovati kao kataklizmati~no-anga`irane (brojne posljedice licemjernog globalnog imperijalizma), auto-konfesionalne i obiteljsko-konfesionalne, te ljubavno-filozofi~ne i emocijsko-misti~ne. Rije~ i o optu`uju}em stihu koji, i tu i u drugim ciklusima, glasno govori o svjetskoj netrpeljivosti, isklju~ivosti i, najzad, golemoj koli~ini nezainteresiranosti za ono Drugo (brojne dr`ave i njihovo brojno stanovni{tvo u ratnoj nevolji ili pak ekonomskoj i kulturnoj izolaciji). Male{ je s publikom podijelio da }e mu osobno biti `ao ako u Jahi}evoj senzibilnoj geografiji svijeta i sama: “Kabul”, “Kandahar”, “Guantánamo”, “Kubanski nokturno”, “Dok tra`imo svoje ja – Ernesto, Che i ja” i “Pejsa`”. Promocija knjige odr`ana je i 29. listopada u prostorima Profil Megastora. Uz gore navedene, o knjizu su govorili i knji`evnici i knji`evni kriti~ari Zvonimir Mrkonji} i Tonko Maroevi}. Mrkonji} je primjetio da Jahi} otkriva sablazan povijesti, kao otpadi{ta imperijalnih politika gdje se iz pre`ivjelih tvorevina reanimiraju i konstruiraju nove kombinacije. Povijest koja nije na{la mjesto u budu}nosti postala je, kako ka`e Jahi}, na{ talac: iz nje se prave robotske replike monstruma i masovnih ubojica iz zaliha povijesne fantastike. To su kristali Afganistana, ona ni~ija zemlje gdje pjesni~ki ili slikarski amateri otvaraju koncentracijske logore, i gdje smjerokazi upu}uju u smrt ili u Haag. Ne treba pre{utjeti da se u Jahi}a javlja u njega jedan oblik poetizacije koji do sada nije bio prisutan. U kontrastu sa zao{trenim formulacijama globalnog zla javlja se jedan omek{ani govor s karakteristi~nim genitivnim metaforama, kao {to su primjerice minareti srca i ~okoti du{e, itd. gdje poetizacija nije uvijek na visini onog najboljeg u konceptu “Kristala Afganistana”. Iako ne skrivaju}i svoje tematske i izra`ajne prijepore, Jahi}eva poezija napokon svojom prisnom senzibilizacijom za drugog i drugo, neo~ekivano moralisti~ki preusmjeruje “{lagvort” stvarnosno ispra`njene poezije. Tonko Maroevi} je rekao da Jahi} promjenom poeti~kog registra pove}ava svoje mogu}nosti. On pru`a mnogo vi{e i otvara prostore koji do sada nisu bili mogu}i. Jahi} je izbjegao plakatnost stanovitog egzotizma. Pohvaliv{i Jahi}evu poeziju kao zna~ajni rezultat suvremenog hrvatskog pjesni{tva, Maroevi} je dodao da Ervinova poezija ne bje`i u daleke svjetove jer u njega je va`an osje}aj blizine i sve se doga|a istovremeno. Publici se obratio i autor rekav{i da je po vjeroispovijesti musliman i da to ne negira njegove druge identitete Europljanina, hrvatskog knji`evnika, itd. “Ne mislim da je knjiga hrabra. Ja sam Istok i Zapad istodobno. Na taj uvrije`eni sukob ne pristajem. Ti~e me s neposredno iskustvo zla, rata i nesre}e. Literatura ima snagu koja ogovara vrijeme ulaze}i u unutra{nji bitak stvari”, zavr{io je Jahi}. F.M.B.

10

J O U R N A L

du{e, du{e i svijeta, neki sastavci zbog izravna, gotovo politi~kog govora odnesu (nezaslu`enu) pozornost nad lirsko-filozofi~nim ili pak obiteljsko-zabrinutim poetskim tektovima nesumnjive relevantnosti, unutar dakako, reklo bi se, “prihvatljivije” i svakako bla`e teme. Sead Begovi} je naglasio da se Jahi} po~inje javljati devedesetih godina pro{loga stolje}a, prvotno kao pjesnik najdublje `udnje spram jezika i s vjerom u njegovu dinami~nu mre`u koja emanira beskona~ne jezi~ne kombinacije. Budu}i je bilo prepoznatljivo da u tim radnim operacijama uvelike u`iva, ubrzo se obratio ka umna`anju i nadziranju pjesmovnog smisla te je u njemu otkrivao ~ak i ne{to transcendentno. Time je izbjegao generacijsko skidanje do gole ko`e i prepisivanje stvarnosti, a posebice se nije htio li{avati metafora i lijepih slika, dodaje Begovi}. Nakon knjige “Biografija i auto” i izabranih pjesama “Pustinja neona”, Jahi} je postao pjesnikom koji gotovo misti~ki do`ivljava po~ela, onih o~u|eno mitskih i misti~kih (u ovoj knjizi pjesme “Molitva”, “O Mesneviji”, “O pjevu tijela me|u nebesima”, “Dova” i druge). Dakle, on }e kao pjesnik neposredno isku{avati prisutnost Boga, polaze}i od pretpostavke da upravo izme|u Boga i ljudske du{e mora biti srodnosti te on zapaljuje iskru bo`anskog u sebi. Kao poetski svjedok, nastavlja Begovi}, u “Kristalima Afganistana”, Jahi} nastupa s optu`bom i moraliziranjem na relaciji istoimenih pje-

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Inflacija bo{nja~kih kandidata na izborima u studenome

Rafal u prazno
Mak Dizdar je napisao poemu o ~etvorici koja u jednom stihu ka`e da jednog vode ~etvorica, ~etvorica se jednog boje. Ovdje je mo`da rije~ o sedmorici i jednomu jer je, kandidatura {estorice na brzinu najavljena i organizirana tek po spoznaji o kandidaturi drugog od dvojice, javnosti i te kako poznatih. Faris Nani}
Politika je rije~ izvedena iz gr~kog pojma polis-grad i u doba atenske demokracije zna~ila je umije}e upravljanja gradom koji je tada bio jedina organizirana dru{tvena zajednica u podijeljenoj Gr~koj, time i najrazvijenija. Mnogi su gr~ki filozofi, a napose Aristotel i Platon nastojali osmisliti eti~ke osnove politike kao i klasificirati znanja potrebna da bi se osoba njome bavila. Tada uspostavljeni kriteriji donekle su se izmijenili, radom kasnijih europskih i ameri~kih teoreti~ara, poput Augustina, Moorea, Machiavellija, Hobbesa, Lockea, Mathera, Logana, Franklina, kao i azijskih i afri~kih poput Kung Fuzhea, Meng Zhea, Gazzalija, Radhija i mnogih drugih, ali su kriteriji posve}enosti radu za op}e dobro i {iroke lepeze znanja te iskustva do danas pre`ivjeli. Iako smo u vremenu u kojem `ivimo suo~eni s prili~nom degradacijom vrijednosti i kriterija politike u ~itavom svijetu, oni su ipak klju~ kona~nog uspjeha politi~ara. Samo takvi politi~ari, naime oni koji po{tuju vrijednosti i dr`e se kriterija, ulaze kao pozitivne li~nosti u povijest. Drugi mogu u}i u povijest, ali samo kao primjeri proma{aja ili shva}anja politike kao dobrog izvora pristojne zarade. Ovdje je bitno naglasiti da se uspjeh naj~e{}e kona~no valorizira protekom odre|enog vremena, a ne trenutnom popularno{}u zbog jednog poteza, po~esto trika za zavaravanje, iluzije na masovniju uporabu. ali se spekulira da ima podr{ku Crnogoraca i Slovenaca, slijedom crnogorske inicijative upu}ene predstavnicima svih pet manjina. Interesantno je da je Darko [onc, predsjednik Saveza slovenskih dru{tava u Republici Hrvatskoj i predsjednik Koordinacije vije}a slovenske manjine u interviewu Preporodovom Journalu nedavno rekao kako bi Slovenci bili spremni podr`ati zajedni~kog kandidata i to najvjerojatnije Bo{njaka jer predstavlja najbrojniju nacionalnu manjinu i dobiva najvi{e glasova. No, kada je, iako je vodio razgovore s HNS-om o podr{ci Ibrahimu Ru`ni}u, shvatio da }e Bo{njaci potaknuti inflaciju kandidata, mudro je od toga odustao, boje}i se da Slovenci ne budu uvu~eni u interbo{nja~ke nesuglasice i sukobe. Bo{njaci, kao uvjereni demokrati i pluralisti kandidirali su osam ljudi, unato~ pozivima i ovog mjese~nika da se poku{a na}i zajedni~ki bo{nja~ki kandidat kako bi se, zbog zakona velikih brojeva, osigurao jo{ jedan bo{nja~ki mandat u Saboru. [tovi{e, SDA Hrvatske je potpisala koaliciju sa SDP-om i kandidirala Mirsada Srebrenikovi}a na desetom mjestu zajedni~ke liste u VI izbornoj jedinici, u nadi da }e SDP u toj jedinici polu~iti dobre rezultate, a nakon formiranja vlasti i odljeva prvih ljudi s liste u izvr{nu vlast, Srebrenikovi} postati saborski zastupnik unato~ niskom mjestu na listi. Srebrenikovi} se kandidirao iako je Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, ~iji je on uposlenik, izdao proglas kojim zabranjuje svojim slu`benicima u`ivanje pasivnog bira~kog prava i politi~ku propagandu. No, ako je suditi po slovu proglasa, ekstenzivna interpretacija istoga takvu kandidaturu dopu{ta. Koliko je to moralno, drugom prilikom. Nije Machiavelli uzalud spomenut u prvom pasusu. Bo{nja~ki kandidati u XII izbornoj jedinici mno`ili su se velikom progresijom. Tako su, osim o~ekivanih i ranije najavljenih kandidatura [emse Tankovi}a iz SDAH i Ibrahima Ru`ni}a iz HNS-a, trku za Sabor potvrdili i Hamdija Mali} ispred UBBDRH i SABAH-a, odmetnute “krovne” bo{nja~ke asocijacije koju je osnovao Tankovi}, potpuno nepoznati Ned`ad Hod`i}, \emal Brati} i Sanel Hamzi}, ali i dva saborska uposlenika, Sulejman Tabakovi} i

11

Osmorica
Hrvatska je pred {estim op}im izborima od pada komunizma. Za Hrvatski se Sabor natje~u i kandidati za zastupnike nacionalnih manjina u XII izbornoj jedinici. U {estoj grupi za zastupnika albanske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine natje~u se Bo{njaci, Albanci i jedan Makedonac. Makedonca Angela Mitrevskog kandidirala je Zajednica Makedonaca Hrvatske,

Predstavljanje kandidata u Puli (slijeva - Ned`ad Hod`i}, Ibrahim Ru`ni}, Sulejman Tabakovi} i [emso Tankovi})

J O U R N A L

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
Ibrahim Im{irevi}, tako|er bez javnog imid`a. Dodu{e, Tabakovi} je bio kandidat 2003. godine u istoj izbornoj jedinici i ostao upam}en po nesuvislim izjavama i smije{nim inicijativama poput zapo{ljavanja Bo{njaka kao rend`era u nacionalnim parkovima Hrvatske. Hod`i} je isprva poku{ao formirati nezavisnu listu rije~kih poduzetnika i kandidirati ju u VIII izbornoj jedinici, pa je nejasno otkuda sada zov nacije za saborski mandat od kojeg se ne o~ekuje primjetan anga`man u pitanjima op}edr`avnog zna~aja. Potonja petorka nema nikakvu zabilje`enu historiju javnog, a posebno politi~kog anga`mana me|u Bo{njacima, pa je nejasno na koju to podr{ku ra~unaju. A mo`da i ne ra~unaju. Zanimljiv je i jo{ jedan detalj. U Islamskoj je zajednici netko mjesecima prije objavljivanja kona~nih kandidacijskih lista {irio la` kako je Ru`ni} kandidat HNS-a na jednoj od dr`avnih lista, pa bi glas za njega bio glas protiv bo{nja~kog zastupnika u XII izbornoj jedinici. Naravno, pri tome se pre{u}ivalo da se na dr`avnim listama ne mo`e glasati za pojedincaRu`ni}a, ve} samo za ~itavu listu, dakle za HNS u ovom slu~aju. No, kako je zov politike ja~i od svakog obzira, nitko se nije bunio {to je Srebrenikovi}, zaposlenik Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, odlu~io u~initi ba{ to – kandidirati se na dr`avnoj listi jedne druge stranke. Valjda se njegovom kandidaturom ne}e desiti glasovi protiv bo{nja~kog zastupnika u XII izbornoj jedinici. Sva~ijom drugom, valjda, bilo bi suprotno, ba{ u skladu s la`i ~ija je propagacija odjednom prestala.

S predstavljanja kandidata u Puli 30. listopada virilno ulazi u sastav Savjeta za nacionalne manjine RH, ostaje samo na dobroj volji samog Savjeta da, u nedostatku redovno izabranih Bo{njaka, kooptira jednog po tko zna kojem kriteriju. Tko onda dobiva? Tankovi}, SDAH, Ru`ni} ili Mali}? Tko }e onda biti odgovoran za apsurd da najbrojnija od pet nacionalnih manjina nema svog zastupnika u Hrvatskom saboru? Naravno, ovaj se scenarij ne}e ostvariti ukoliko se neto~nom poka`e pretpostavka o zajedni~kom “protubo{nja~kom” kandidatu crnogorske, makedonske i slovenske manjine. U analizi treba po}i od nekoliko ~injenica. Prva je da su Bo{njaci, a posebno ostale nacionalne manjine razo~arani prvim mandatom zajedni~kog zastupnika koji je obna{ao [emso Tankovi}. To je proizvelo te`nju za kandidiranjem vi{e Bo{njaka, ali i zajedni~kog kandidata ostalih nezadovoljnih manjina koji bi se mogao suprotstaviti bo{nja~koj broj~anoj nadmo}i. Drugo, povijesna prilika koju je imao Tankovi} da Bo{njake promovira u politi~ki odgovorne gra|ane koji ne vode ra~una samo o sebi, ve} i o interesima drugih, posebno ako su malobrojniji, izgubljena je i te{ko }e se ponovo pojaviti. Time je izgubljena prilika da Bo{njaci u Hrvatskoj postanu zna~ajniji politi~ki faktor, prerastu uske okvire manjinskog i po~nu se djelatno reintegrirati u javni `ivot ove zemlje. Zbog toga }e ve}ina Bo{njaka najvjerojatnije glasati za neku od dr`avnih lista, na kojima ima i bo{nja~kih imena i time dodatno smanjiti izglede jednom od osmorice kandidata u XII izbornoj jedinici. Nadalje, sekta{ki pristup mandatu dodatno je produbio podjele me|u Bo{njacima jer je Tankovi} nekoliko puta nagla{avo da je odgovoran svojoj stranci, koja ga je kandidirala i zahvalan Islamskoj zajednici, koja ga je vrlo djelatno podr`ala 2003. godine. Kako je govorio tako je i radio. Kona~no, amaterski sporazum SDAH s vladom, odnosno HDZ-om i njegova provedba stvorili su sliku prizemne politi~ke trgovine za malu sinekuru u zamjenu za potpunu lojalnost, ~ak i u slu~ajevima kada se nije o~ekivala, koja je dodatno kompromitirala bo{nja~ki mandat. Novi, ovaj puta predizborni sporazum sa strankom potpuno druk~ije orijentacije, zbog o~ekivanja da bi ona mogla sastaviti Vladu, tu sliku samo rasko{no uokviruje. [to su Bo{njaci, ako je suditi po ovome? Likovni umjetnici ili... Posljednja ~injenica na koju treba ukazati je i kandidatura {estorice ljudi koji se nikada nisu bavili politikom, a javni im je anga`man neprimjetan ili vrlo kratak. Mak Dizdar je napisao poemu o ~etvorici koja u jednom stihu ka`e da jednog vode ~etvorica, ~etvorica se jednog boje. Ovdje je mo`da rije~ o sedmorici i jednomu jer je, kandidatura {estorice na brzinu najavljena i organizirana tek po spoznaji o kandidaturi drugog od dvojice, javnosti i te kako poznatih. Vratimo li se gr~kim misliocima, postavlja se pitanje koji su to kriteriji koje ti kandidati zadovoljavaju. Napokon, postavlja se pitanje koji su to kriteriji etike, znanja i iskustva te rezultata u bavljenju politikom koje zadovoljava svaki od osmorice kandidiranih. U ovom broju Journala dobili su priliku da ih javno poka`u. Bit }e zanimljivo vidjeti na koji }e se na~in kandidati obra}ati ostalim nacionalnim manjinama koje po slovu zakona predstavljaju i ra~unaju li uop}e na njihove glasove.

12

^etvorica ili sedmorica
Ako se uzme u obzir da }e na XII izbornoj jedinici glasati manje Bo{njaka nego na dr`avnim listama po teritorijalno odre|enim izbornim jedinicama, uz osam kandidata, za o~ekivati je disperziju koja bi teoretski, posebno ako Mitrevskog podr`e Makedonci i Slovenci, mogla dovesti do izbora zastupnika neke druge od pet manjina, ~ime bi Bo{njaci ostali bez predstavnika u Saboru, ali vrlo lako i u Savjetu za nacionalne manjine RH. Naime, za o~ekivati je da }e petorka nepoznatih privu}i barem 1.000 glasova, a ostatak glasova }e se vi{e-manje ravnomjerno raspodijelitii ostaloj trojici ~iji je javni anga`man ve}i i poznatiji. Pod uvjetom da Mitrevski dobije gotovo sve crnogorske, makedonske i slovenske glasove, moglo bi se dogoditi da idu}i zastupnik ex-jugoslavenskih manjina bude Makedonac. Kako saborski zastupnik manjina

J O U R N A L

KULTURA Uz 115. obljetnicu ro|enja nobelovca Ive Andri}a

Nevolja je biti ro|en
Obnova groba Andri}eve majke Katarine
U prostorijama Matice Hrvatske u Sarajevu Mirko Marjanovi}, glavni urednik edicije Hrvatska knji`evnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga, novinarima je ispri~ao zanimljivu pri~u. Matica Hrvatska je uz pomo} Kantonalnog ministarstva kulture i sporta rekonstruirala nadgrobni spomenik Katarine Andri}, majke nobelovca Ive Andri}a, na sarajevskom rimokatoli~kom groblju Sveti Mihovil. Najavljena je i edicija djela Ive Andri}a, ~iji je prire|iva~ Ivan Lovrenovi}. Marjanovi} se, nakon {to je prona{ao fotografiju nadgrobnog spomenika u knjizi Rani Andri} autora Miroslava Karaulca, zaputio u pretragu sarajevskih rimokatoli~kih groblja Sveti Josip i Sveti Mihovil da bi prona{ao prili~no o{te}en grob Katarine Andri}, ro|ene Peji}. Na ure|iva~kom vije}u Edicije, 11. svibnja je jednoglasno prihva}ena ideja da se poku{aju prona}i sredstva za obnovu spomenika, te je za rekonstrukciju anga`iran Stijepo Gavri}. Kantonalni zavod za za{titu kulturno-historijskog naslije|a obavijestio je inicijatore o to~noj identifikaciji spomenika na parceli groblja Sveti Mihovil. Na Katarininom obelisku od specifi~ne sarajevske hre{e na prvom dijelu pisala je godina ro|enja, ali ne i datum, {to je trebalo naknadno de{ifrirati, a od tre}eg dijela spomenika preostao je diplomata na sveu~ili{tu u Grazu stekao titulu doktora, a 36 godina poslije dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost (1961.), ~iji je cijeli nov~ani iznos u dva navrata darovao BiH za unaprije|enje bibliotekarstva. Prema knjizi Miroslava Karaulca, Marjanovi} nagla{ava da su Andri} evu majku poznanici karakterizirali kao “pravu na{u starinsku, bosansku majku”. Andri}eva majka Katarina ili Kata i Katica, kako se njeno ime razli~ito bilje`i po maticama, bila je najstarija k}erka od petoro djece koja su sva, jo{ u ranoj dobi, poumirala. Prema usmenom kazivanju onih koji su je znali, radila je kao radnica u tvornici }ilima, a neko vrijeme pomagala je u susjednom manastiru Svetog Ante na Bistriku. Gotovo cijelog `ivota stanovala je u ulici Basamaci, na Bistriku, a njene ~este promjene stana, uvijek u istoj ulici, govore da se s mukom dovijala za `ivot rade}i redom u nekoliko ku}a u Basamacima. Poznato je da povremeno boravi kod Ane Andri} i Ivana Matkov~ika u Vi{egradu. Iz jedne Andri}eve isprave iz 1912. vidljivo je da joj je te godine mjesto stanovanja Srebrenica. Za vrijeme Prvog svjetskog rata ona je uz Ivu Andri}a, u `upnom dvoru u Ov~arevu gdje odr`ava `upnikovo doma}instvo. Kasnije, kada je `upnik premje{ten, uz sina i `upnika Katarina prelazi u `upni dvor u Zenicu. Tek po~etkom dvadesetih godina, kada stupa u slu`bu, Andri} }e preuzeti brigu o majci. Njegova mnogobrojna pisma prijateljima i izdava~u, iz tog vremena, govore s kolikom se revnosti brinuo o njoj. Od tada, pa sve do 1925. godine, kada u svojoj 55 godini umire od reume, Katarina Andri} kona~no upoznaje sigurniji `ivot i lagodnije dane.

Ivo Andri} jedan dio s natpisom: “Svojoj dobroj majci, njezin Ivan”. Gavri} je rekonstruirao dimenzije, a njegovi crte`i s preciznim opisom predati su kantonalnom zavodu. Iz KJKP-a Pokop pristigla je potom informacija da }e rekonstrukcija spomenika ko{tati ukupno 7.000 KM, na {to se Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo obavezalo da }e rekonstrukciju u potpunosti materijalno podr`ati. “Da nismo ovo u~inili, zauvijek bi bio zatrt trag majci jednog nobelovca, kao {to je zatrt trag grobu njegova oca Antuna”, rije~i su Mirka Marjanovi}a. On je podsjetio da je Ivo Andri} samo jednu godinu prije smrti svoje majke, 1924. godine, kao

13

Rodna ku}a
Manifestacijom “Dan otvorenih vrata” uz bogati program, Memorijalni muzej “Rodna ku}a Ive Andri}a” u Travniku je obilje`ila 115. godina ro|enja slavnog nobelovca. Prema rije~ima Enesa [krge, kustosa muzeja, Zavi~ajni muzej kao dio Memorijalnog muzeja “Rodna ku}a Ive Andri}a” svake godine 9. listopada prire|uje Dan otvorenih vrata, kao dan sje}anja na njihova slavnog sugra|anina. Na taj dan posjetitelji imaju prilike vidjeti stalni

Emir Had`ihafizbegovi} i Ivan Lovrenovi} pored groba Andri}eve majke

J O U R N A L

KULTURA
izlo`beni postav Memorijalnog muzeja, i uz pratnju kustosa muzeja saznati sve pojedinosti o `ivotu i radu ovog pisca. Ali, nije dovoljno poznata sudbina stare bosanske ku}e broj 13 u travni~koj ulici Zenjak, u kojoj se Andri} rodio prije 115 godina. Naime, ovu ku}u koja je stradala u mnogim po`arima u Travniku, od bra}e Ivana i Tadije Antunovi}a otkupio je Stjepan Majki}-Juri{i}. Od njega je 1925. godine ku}u kupio travni~ki trgovac Pero Zec, od koga je nakon dugog cjenjkanja 1970. godine ku}u otkupila travni~ka op}ina. Ku}a je odmah nakon iseljavanja sru{ena i u njenoj blizini je, prema projektu arhitekte Nedeljka Rosi}a iz Sarajeva izgra|ena nova ku}a u bosanskom stilu i dovr{ena 1974. godine, dakle, prije tri desetlje}a i tretirana je kao “Rodna ku}a Ive Andri}a”. Nakon Andri}eve smrti dobila je slu`beni naziv “Memorijalni muzej Ive Andri}a”, iako je bila prili~no nefunkcionalna – imala je basamake-stepenice sli~ne ljestvama uz koje se mnogi gosti nisu mogli popeti, a u prizemlju je bio zemljani pod s ognji{tem i vitrinama od pleksiglasa u kojima su bila neka Andri}eva djela.

Rodna ku}a Ive Andri}a dri}em 1974. godine, Ivo Andri} je naveo jedan primjer pogre{nog razumijevanja i tuma~enja njegove biografije: “O meni se i do sad sva{ta pisalo, a {ta }e tek da se pi{e kad umrem. U mojoj pripovjetci ðProzor’ govori se o djeci koja su odlu~ila da razbiju susjedov prozor; jedan dje~ak se protivi, odbija da u tome u~estvuje, i drugovi, da bi mu se osvetili, razbiju prozor na njegovoj ku}i, a po{to je njegov otac bio prek, uzme kai{ i stane ga tu}i. Pri~a je pisana u prvom licu; to je u vrijeme kad sam je pisao bila moda… Eto, vidite, na osnovu toga je jedan pisac od oka zaklju~io da sam ja imao te{ko djetinjstvo, prekog oca i dvije sestre ili brata – ne sje}am se sad dobro – a to je puka izmi{ljotina; moj otac je umro kad sam imao dvije godine, zna se da nisam imao ni bra}e ni sestara.” Moglo bi se konstatirati da su sve ove silne i izli{ne kontroverze u~injene bespredmetnim 15. svibnja 1960. godine. Tog dana, travni~ki novinar Mustafa Gafi} objavio je u zagreba~kom listu “Telegram” rezultate svog istra`ivanja o datumu i mjestu ro|enja literarnog Nobelovca. Preturaju}i po zaboravljenim arhivskim dokumentima u Travniku, novinar Gafi} je prona{ao i prvi objavio prijepis iz Mati~ne knjige ro|enih katoli~ke Crkve sv. Ivana Krstitelja. U tom slu`benom dokumentu, pod rednim brojem 70, zapisano je da je 9. listopada 1892. godine u travni~koj mahali Zenjak ro|en Ivan Andri}, kao zakoniti sin Antuna i Katarine Andri}, ro|ene Peji}. Kao rimokatolici, Antun i Katarina su istog dana krstili svog sina. Njegov krsni kum bio je Tadija Antunovi}, radni kolega Antuna Andri}a i vlasnik ku}e u kojoj je Ivo Andri} ro|en. ^in kr{tenja obavio je travni~ki `upnik Juraj Pu{ek. Punim, krsnim imenom Ivan biti }e potpisana samo jedna njegova knjiga – prvo izdanje prve pripovijetke “Put Alije \erzeleza”, objavljene 1920. u Beogradu, i zbog toga }e pisac protestirati kod uglednog izdava~a S. B. Cvijanovi}a. U nekoj vrsti autobiografije, predstavljenoj u pismu francuskom piscu Cloude Avlinu, Andri} pi{e: “Poti~em iz zanatlijske porodice koja je sa dolaskom Austro-Ugarske osiroma{ila i ubrzo izumrla.” Prema starim zapisima i usmenim predanjima, Andri}ev djed po ocu Antun poti~e iz Sarajevskog polja, a po zanimanju je bio zanatlija – pravio je bosanske mlinove za kafu. O`enjen Katarinom Pamuk, imao je jedanaestero djece, koja }e, vremenom, poumirati od su{ice. Od iste bolesti 1894. umire i otac Ive Andri}a, Antun, po zanimanju podvornik kod pravosu|a. Udovica Katarina Andri}, zvana Kata, u svojoj 21. godini bila je bez ikakvih sredstava za `ivot. Stoga se za pomo} obra}a rodbini, odnosno sestri umrlog mu`a. Ana Matkov{~ik bila je udata za Ivana Matkov{~ika, porijeklom Poljaka, narednika u Austro-Ugarskoj vojsci i potom vaktmajstora. @ivjeli su u Vi{egradu, u braku bez djece, te odlu~uju preuzeti brigu o odgajanju dvogodi{njeg Ive Andri}a, koji ravno 80 godina poslije o tome kazuje: “Mene su na rukama odnesli u Vi{egrad.” Uostalom, ona Andri}eva ~uvena re~enica citirana u Borbi 1972. godine, re~enica za koju Karaulac ka`e da govori i premnogo i premalo: “^ovjek negdje mora da se rodi”, vi{e je vezana za metafizi~ku cioranovsku nevolju zvanu biti ro|en, negoli za bilo kakvu fizi~ku ~injenicu. F.M.B.

^ovjek se negdje morao roditi 14
Sukladno nedoumici o nazivu mahale Zenjak, ~ije zna~enje naziva ni do danas nije pouzdano razja{njeno, postojala je i dugogodi{nja dilema i svojevrsna kontroverza o datumu i mjestu ro|enja slavnog pisca. Kao nehoti~nu parafrazu glasovite Marxove 11. teze o Feuerbachu, razli~iti Andri}evi biografi i kroni~ari razli~ito su tuma~ili i navodili tu po~etnu stavku u svakom Andri}evom `ivotopisu. U svakovrsnim enciklopedijama i leksikonima kao datum ro|enja navo|en je naj~e{}e 10. listopad 1892., te 10. velja~a, ili jednostavno samo 1892. godina. Kao mjesto ro|enja predstavljen je Travnik, Gornji Dolac kod Travnika, Dolac na La{vi kod Travnika, Sarajevo, Vi{egrad i Beograd. Izvjesni revnosni biograf bilje`i da je Ivo Andri} ro|en u vlaku izme|u Doca na La{vi i Travnika, u vrijeme kada pruga na toj trasi nije ni bila izgra|ena. Sam pisac nije pokazivao veliki interes za ustanovljavanjem to~nih biografskih podataka. 1972. godine, prilikom sarajevskog susreta s Travni~anima i Vi{egra|anima, kada je izbilo na vidjelo i ono jedva primjetno rivalstvo izme|u ova dva grada o Andri}evoj zavi~ajnoj pripadnosti, na ne~iji spomen o mjestu ro|enja, Andri} je u {ali rekao: “[ta }ete, ~ovjek se negdje morao roditi!” Tako|er, tokom jednog razgovora sa sarajevskim knji`evnikom Ljubom Jan-

J O U R N A L

KULTURA Harmonika{ki virtuoz Nihad Hrustanbegovi} izdao novi album u Nizozemskoj

Na{e zaboravljeno blago
Nihad Hrustanbegovi} (Bijeljina, 1973.) `ivi i stvara u Nizozemskoj, a ove godine objavio je prvi solisti~ki studijski album pod nazivom “The Best Of Concert Accordeon”. Bosansko-hercegova~ki maestro na klasi~noj harmonici osnovnu muzi~ku {kolu zavr{ava 1988. godine u Bijeljini u klasi nastavnika Nijaza Aliusti}a, a Srednju muzi~ku {kolu u Tuzli 1992. godine u klasi nastavnika harmonike Midhata Zuli}a. Za vrijeme {kolovanja u Bosni i Hercegovini posti`e zna~ajne rezultate kao solista na klasi~noj harmonici. Godine 1999. dobitnik je prve nagrade na Republi~kom takmi~enju u Biha}u, a iste godine i druge nagrade na Saveznom takmi~enju u Herceg Novom. 1994. godine odlazi u Nizozemsku, gdje u rujnu 1995. nastavlja obrazovanje na Konzervatoriju u gradu Enschede. Tamo dobiva mogu}nost da direktno nastavi {kolovanje na tre}oj godini akademije, {to odbija jer mu se ne svi|a ideja da zavr{i muzi~ku akademiju za dvije godine. Godinu dana kasnije odlazi na Hogeschool v/d Kunsten u Arnhemu gdje u klasi profesorice Mini Dekkers studira od 1996. do 2000. godine i sti~e zvanje docenta harmonike (Bachelor). Postdiplomski studij za koncert majstora na klasi~noj harmonici nastavlja na Messiaen akademiji u Arnhemu gdje 2002. godine sti~e zvanje “Master of music” (koncert majstor na harmonici). Za vrijeme {kolovanja sudjeluje na mnogim europskim projektima vezanih za klasi~nu i modernu muziku te poha|a master-klas kod najeminentnijih svjetskih stru~njaka za harmoniku, kao {to su Friedrich Lips, Margit Kern, Mie Miki, James Crab, Mati Rantanen i Helka Kimalainen. Kao solista na harmonici i kao ~lan ansambla “Flairck”, te “Mediterranean Sundance”, “Accordeon Dua”, “Quinteto Sura”, “Ensemble Biyuya” i “Mozes Rosenberg Tria” nastupao je tokom i nakon studija u Austriji, Belgiji, ^e{koj, Finskoj, Nizozemskoj, Hrvatskoj, Njema~koj, Poljskoj, Luksemburgu i Ma|arskoj. Najva`niji koncert Nihada Hrustanbegovi}a je solisti~ki nastup iz 1998. godine, za vrijeme proslave 50. godina UAF organizacije u koncertnoj dvorani “Vredenburg” u Utrechtu, gdje je pored 1.200 slu{atelja bila prisutna i nizozemska kraljica Beatrix. Pored ovog velikog doga|aja, Nihad je nastupio 2005. godine u “Hal of knights” u Den Haagu, gdje je u prepunoj dvorani odu{evio i Ruuda Lubersa, nekada{njeg nizozemskog premijera i visokog komesara Ujedinjenih naroda. Zanimljivo je da je Nihad Hrustanbegovi} s ansamblom “Flairck” i ansamblom “Mediterranean Sundance” nastupao u svih 113 teatara Nizozemske, a do sada nije niti jedanput nastupio u Bosni i Hercegovini. ^ini se da su na{i kulturni prvaci smetnuli s uma da harmonika slu`i i za ne{to drugo osim narodne muzike. F.M.B.

15 Bh-slikar Safet Zec izla`e u presti`noj galeriji “Falteri” u Firenzi

Otisci stradalih u ratu
Zna~ajan dio impozantnih opusa, nastalih u periodu od 1992. do 2007. godine, pod zajedni~kim nazivom “Opera grafica”, Safet Zec predstaviti }e Talijanima u presti`noj galeriji “Falteri” u Firenzi. Umjetnik, koji je velika vrata svjetske slikarske scene otvorio jo{ davnih sedamdesetih danas je respektabilan europski autor. Ro|en u Rogatici (1942.), odrastao u Sarajevu, zavr{io je Akademiju likovnih umjetnosti i postdiplomski studij u Beogradu. Safet Zec ve} svojim prvim izlo`bama ulazi na velika vrata umjetni~ke scene, a po~etkom rata iz Sarajeva odlazi u Italiju. Slikar koji je podjednako cijenjen u Europi i Americi uvr{ten je u kataloge brojnih galerija gdje se mogu kupiti njegova djela, ~ija cijena na tr`i{tu umjetnina konstantno raste. Ovaj slikar i grafi~ar, u tri desetlje}a publici je predstavio devedesetak samostalnih postavki {irom pet kontinenata. Dobitnik je vi{e od dvadeset najzna~ajnijih nagrada me|u kojima je me|unarodno japansko priznanje “Triennal of Print Kanagawa” (1998.), te prva nagrada Prijatelja Leonarda Sciascia, koja mu je uru~ena u Milanu. Galerija “Falteri” }e po prvi put u svojoj povijesti otvoriti dvije izlo`be zaredom. Naime, prva postavka “Opere grafice” bila je otvorena od 11. listopada do 3. studenog, a druga }e biti dostupna javnosti od 8. studenog do 8. prosinca. Safet Zec je na svoj prepoznatljivi na~in elaborirao nekoliko tema koje su obilje`ile posljednjih 15 godina njegovog stvarala{tva: mrtva priroda, pejza`i, figuralne kompozicije, enterijeri... Na prvoj izlo`bi biti }e tridesetak radova i to u rasponu od crte`a i skica, do bakropisa. Isto toliko djela pokazati }e i na drugoj izlo`bi, ali uglavnom figurativnih formi. Talijani }e imati priliku proputovati kroz “umjetnikov svijet” i gledati “Bemba{u”, “Tanjir”, “Sarajevski most”, zaviriti iza visokih sme|ih “Taraba” ili kroz prozore “Velike bijele ku}e”, te zahvaljuju}i slikama uploviti u du{u bosansko-hercegova~kog ~ovjeka. Ali, imati }e privilegiju vidjeti i njegova najnovija djela: “Ponio sam sa sobom i ovogodi{nje prve grafi~ke otiske iz Po~itelja. Radujem se {to }u mo}i predstaviti po~iteljsku ðMedresu’, istu onu koju sam radio, nekada davno, a ~iji su nekada{nji otisci stradali u ratu.” Zanimljivo je, svakako, napomenuti da Safet Zec pripada nara{taju velikih bo{nja~kih slikara, {to su sna`no obilje`ili slikarstvo biv{e dr`ave. U toj generaciji, {to je nikla uo~i ili tokom Drugog svjetskog rata, pored njega zablistali su i Emir Dragulj (1939.2001.), Halil Tikve{a (1935.), Mersad Berber (1940.), D`evad Hozo (1941.), Munir Vejzovi} (1945.) da spomenemo samo neke. Svaki je od njih na svoj na~in demonstrirao veliku likovnu kulturu i kreativnu energiju, {to je za neke kroni~are bila velika zagonetka, jer svi potje~u iz islamske kulturne tradicije, koja implicira ako ne zabranu figurativnosti, a ono barem njezinu sublimnost i prigu{enost. Ovaj prividni paradoks tek je jo{ jedan dokaz kreativne snage zemlje, koja je, valjda, i zbog toga stvarala~kog ~uda morala biti okrutno ka`njena. Nesre}a je jedan neiscrpni rudnik, a s zlom ne mo`e nikakva racionalnost izi}i na kraj. To, vjerojatno, mo`e samo umjetnost, bore}i se da se sa~uva barem sje}anje. F.M.B.

J O U R N A L

INTERVJU IZBORI 2007. – XII izborna jedinica

[emso Tankovi}
[emso Tankovi} je ro|en 16. velja~e 1942. u Bosanskom Novom (BiH). O`enjen je i otac dvoje djece. Zavr{io je Ekonomski fakultet u Zagrebu, doktor znanosti. Predsjednik je Stranke demokratske akcije Hrvatske od osnivanja. U proteklom mandatu bio je saborski zastupnik pet biv{ih jugoslavenskih manjina (Albanaca, Bo{njaka, Crnogoraca, Slovenaca i Makedonaca) i ~lan dvaju saborskih odbora – Odbora za Ustav, Poslovnik i politi~ki sustav i Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U izbornu utrku ulazite kao kandidat SDA Hrvatske u koaliciji sa SDP-om. Kako ocjenjujete vlastite rezultate u proteklom saborskom mandatu? Da li ste zadovoljni realizacijom potpisanog Sporazuma i suradnjom s Vladom Republike Hrvatske? Gdje su bili glavni uzroci nesporazuma i opstrukcije? Predsjedni{tvo SDA Hrvatske jednoglasno je istaklo moju kandidaturu za XII izbornu jedinicu u kojoj se bira predstavnik iz redova albanske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine. Ponavljam, ja sam kandidat SDA Hrvatske uz izra`enu `elju da me podr`e svi Bo{njaci i veliki broj Albanaca, Makedonaca i drugih. Predstavnici svih manjina u proteklom mandatu priklonili su se HDZ-u, pa tako i ja. Pragmati~nost je nalagala podr`ati onu stranku koja je dobila mandat hrvatskih gra|ana. Zadovoljan sam suradnjom s Vladom u prve dvije godine. U tom razdoblju u~inili smo mnogo pozitivnoga za sve pripadnike bo{nja~ke manjine. Problem je nastao u drugom dijelu mandata kada je premijer dr. Ivo Sanader odustao od realizacije na{ega temeljnog zahtjeva da se stari, uvjetno re~eno komunisti~ki naziv za pripadnike na{ega naroda, “Musliman”, konverzira u jedinstveni naziv Bo{njak. Prigodom potpisivanja na{e podr{ke dr. Ivu Sanaderu jasno smo naglasili da je to “pitanje svih pitanja”. To je zahtjev od kojega mi ne mo`emo odustati. Nama se nude razli~ite opcije rje{avanja toga pitanja, no mi ne mo`emo biti zadovoljni. Mi smo za ove izbore doslovno “natjerali” Sredi{nji ured za dr`avnu upravo da kona~no svim bira~ima proslijede dopise u kojem stoji naputak o stanju morsko-goranskoj `upaniji, op}inama Vojni}, Topusko, Cetingrad, itd. U najnovijem sporazumu jasno je nagla{eno da }e Bo{njaci biti ravnopravno uklju~eni u kadrovsku shemu u cijeloj Hrvatskoj. Pri tome uvjet je slijede}i: nitko ne mo`e biti nosilac izvr{ne vlasti ukoliko ne zadovoljava kriterije struke. Mi }emo o svemu izvijesti sve pripadnike na{ega naroda, ali i pripadnike albanske manjine koja u zna~ajnoj mjeri podr`ava na{u viziju vlasti da na~inimo registar kadrova za pojedine funkcije. Tu je i makedonska manjina s kojom doista dobro sura|ujemo. U proteklom razdoblju na tom planu nismo u dovoljnoj mjeri poradili, {to se ovom prigodom mora promijeniti. [emso Tankovi} doti~ne osobe na bira~kom spisku s mogu}no{}u promjene. Mnogi mi ~estitaju znaju}i da sam ja zajedno s mojim suradnicima glavni “krivac” {to imamo kona~no mogu}nost da masovnije promijenimo i uve}amo broj Bo{njaka na popisu bira~a u Hrvatskoj. No, ja ne mogu niti s takvim postupkom biti zadovoljan. Za vrijeme mojega posljednjeg sastanka s dr. Ivom Sanaderom jasno sam mu poru~io: “Mo`emo razgovarati uz uvjet da se svi pripadnici na{ega naroda u svim evidencijama vode s na{im povijesnim imenom – Bo{njak. Bez realizacije tog na{ega zahtjeva razgovor je nemogu}.” Koje su glavne to~ke koalicijskog sporazuma sa SDP-om? Da li smatrate da je realniji za provedbu od prethodnog postizbornog s HDZ-om? Ho}e li prema njemu Bo{njaci imati svoje predstavnike u dr`avnim tijelima vlasti, ministarstvima, diplomaciji, itd.? To nije koalicijski sporazum, nego Sporazum o predizbornoj i postizbornoj suradnji dvije stranke. Taj sporazum naslanja se na rezultate anonimne ankete koju smo imali na zadnjoj Izbornoj skup{tini SDA Hrvatske, kada je najve}i broj delegata na upit “koju bi stranku najradije vidjeli kao strate{kog partnera na{oj stranci”, u najve}em broju istaknuo SDP. Mi s tom strankom imamo izborne koalicije u Sisa~ko-moslava~koj `upaniji, PriGdje se planirate najvi{e anga`irati u eventualnom drugom saborskom mandatu? [to }ete u~initi na provedbi ~lanka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i implementaciji manjinskih kvota pri zapo{ljavanju u manjinskoj slu`bi? Osim pitanja vezanih uz manjinsku problematiku, da li se planirate vi{e anga`irati na pitanjima kao {to su {kolstvo, pravosu|e, korupcija, europske integracije. Jesu li Bo{njaci spremni dati svoj doprinos ukupnom razvoju Republike Hrvatske ili }emo i dalje pasivno promatrati politi~ke procese? Ovo pitanje na najbolji na~in poja{njava za{to energi~no tra`imo od Vlade unisono iskazivanje na{ega povijesnog imena. [to vam vrijede svi zakoni kada vas uprava i statistika iskazuje, medicinski re~eno, “u tragovima”. Pripadnika na{ega naroda je otprilike oko 50-60 tisu}a u Hrvatskoj. Polaze}i od te ~injenice, Bo{njaci bi trebali imati pravo na dva saborska zastupnika, te na samostalnu izbornu jedinicu bez bitke s drugim manjinama – Albancima, Crnogorcima, Makedoncima i Slovencima. Temeljem te ~injenice imali bismo pravo za jo{ otprilike 50 manjinskih vije}a u pojedinim `upanijama, op}inama i gradovima. Na osnovu stvarnog postotka stanovni{tva u pojedinim gradovima, op}inama i `upanijama imali bismo pravo na ve}u zastupljenost u svim strukturama uprave i vlasti. Da navedem samo primjer Labina. Kada bi se svi pripadnici na{ega naroda vodili jedin-

16

J O U R N A L

INTERVJU
stvenim imenom – Bo{njacima – imali bismo pravo na 11% zaposlenih u mnogim slu`bama. Da paradoks bude ve}i, ja sam kao Bo{njak u protekle ~etiri godine nailazio na ne malu opstrukciju drugih “manjinaca” kojima nije odgovarala moja politi~ka borba za ve}a prava na{e manjine u Hrvatskoj. Sa `alo{}u }u re}i da niti “Preporodov Journal” nije u dovoljnoj mjeri pratio moju politi~ku viziju na{e borbe za dostojanstvo bo{nja~kog ~ovjeka. No to je drugi par koraka i o tome nekom drugom prigodom. Kakav nivo komunikacije planirate s bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj, te udrugama i predstavnicima ostale ~etiri ex-jugoslavenske manjine? Iz vlastitog iskustva, da li jedan saborski zastupnik zaista mo`e kvalitetno predstavljati pet nacionalnih manjina? Ukoliko mi pripadnici bo{nja~kog, albanskog, crnogorskog, makedonskog i slovenskog naroda potvrde drugi mandat planiram u~initi slijede}e aktivnosti. Odabrat }u savjetnike i zajedno }emo organizirati rad Koordinacija vije}a i predstavnika albanske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine. Tu }e posebnu ulogu igrati i predstavnici tih manjina u Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Mi{ljenja sam da Bo{njaci, kao i Albanci i Slovenci, trebaju imati samostalne predstavnike u Hrvatskom saboru. Tada bi na{a suradnja bila iskrenija i djelotvornija. Ovako ispada da smo mi ne samo konkurenti, nego na odre|en na~in i suprotstavljene opcije. S obzirom na specifi~nu strana~ku poziciju, kakav }e biti Va{ odnos prema vlasti u slu~aju pobjede HDZ-a? Da li }ete biti u oporbi, zajedno s koalicijskim partnerom SDP-om, ili }ete podr`ati takovu Vladu? Da li nacionalne manjine uvijek trebaju biti uz pobjednike izbora? Da li vezanost uz stranku ili koalicijski sporazum su`avaju polje djelovanja i samostalnost odlu~ivanja manjinskog zastupnika? [to se ti~e HDZ-a tu sam bio jasan. Oni, ukoliko `ele imati podr{ku moje stranke, moraju udovoljiti na{im zahtjevima da se na{ narod vodi pod jedinstvenim imenom Bo{njaci. Bez ispunjenja tog zahtjeva mi ostajemo u opoziciji. U tom slu~aju rije{it }u se mojega osobnog problema, a to je veoma mali broj pojavljivanja za govornicom u Saboru. Ja sam dao glas HDZ-u i dr. Ivi Sanaderu, ali ne i svoju du{u. Stoga nisam imao ve}u potrebu izlaziti za govornicu. Kako vidite daljnji razvoj bo{nja~ke politi~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor? Da li bi takvu verziju doga|anja trebalo smatrati katastrofom ili prilikom da do`ivimo odre|enu katarzu i iskoristimo naredne ~etiri godine za stvaranje jedinstvene politi~ke strategije? Da li je ideja o formiranju Bo{nja~kog nacionalnog vije}a na tom tragu? Najprije da budem jasan: ja doista vjerujem da }u dobiti dovoljno glasova da ponovo budem politi~ki predstavnik bo{nja~kog naroda u Saboru, ali i manjinski zastupnik ostalih manjina koje se nalaze na ovoj izbornoj jedinici. Ovu tvrdnju temeljim na nespornoj ~injenici da su Bo{njaci postali dovoljno politi~ki zreli da ne}e podle}i pritiscima i insinuacijama onih snaga koje ne `ele bolje bo{nja~ko sutra. Bo{njaci su u protekle ~etiri godine postali prepoznatljivom manjinom u svim sferama – politi~kim, vjerskim, gospodarskim, kulturnim, sportskim, itd. Tu je SDA Hrvatske prednja~ila i nikakvi pojedinci, ma kakve plemenite ciljeve isticali, ne mogu biti adekvatna zamjena. Mi ne smijemo sebi dozvoliti da nam se u Hrvatskoj dogodi “slu~aj Milorad Dodik” kojeg su, zbog na{ega nejedinstva, prakti~ki oblikovali upravo Bo{njaci. Mnogu u Bosni danas kukaju {to im je trebalo da nastupe nejedinstveno, odnosno da ne iza|u na izbore. I danas imamo najmo}nijeg ~ovjeka u Bosni i Hercegovini, Milorada Dodika, koji nam se izruguje u svakoj prigodi, a njih je na pretek. Vjerujem da }ete imati prigodu i{~itati {to smo sve moji suradnici, prijatelji i ja u~inili u protekle ~etiri godine. To je garancija moje izborne pobjede. I.I.

17

J O U R N A L

INTERVJU IZBORI 2007. – XII izborna jedinica

Ibrahim Ru`ni}
Ibrahim Ru`ni} je ro|en 10. sije~nja 1956. u [turli}u, op}ina Cazin (BiH). O`enjen je i otac dvoje djece. Zavr{io je Pedago{ku akademiju i Pedago{ki fakultet u Rijeci. Zaposlen je u Uredu dr`avne uprave u Primorsko-goranskoj `upaniji, u Odsjeku za prosvjetu i kulturu na poslovima stru~nog suradnika za srednje {kolstvo. Predsjednik je BNZ za Primorsko-goransku `upaniju i glavni urednik “Bo{nja~kog glasa”, ~asopisa BNZH. U izbornu utrku ulazite kao kandidat Hrvatske narodne stranke. Osim strana~ke infrastrukture, na ~iju podr{ku jo{ ra~unate? Koji je osnovni motiv Va{eg politi~kog anga`mana? Politi~ka platforma s kojom nastupam na ovim izborima je motiviraju}a i za moju stranku HNS – liberalni demokrati i za sve manjinske udruge i pojedince svih pet nacionalnih manjina za ~ije se zastupanje kandidiram. Naime, mojim zastupni~kim mandatom podr{ku }e dobiti Vlada lijevog centra u kojoj }e sto`erne stranke biti HNS i SDP. Pet nacionalnih manjina }e dobiti zastupnika koji }e u~initi sve da svaka od nacionalnih manjina organizacijski oja~a da mo`e kvalitetno definirati svoje interese, a ja preuzimam obavezu da osiguram financijsku i materijalnu infrastrukturu da se ti interesi mogu i ostvariti. Pored mene, podr{ku u realizaciji ovoga o ~emu govorim, o~ekujem i od ostalih zastupnika HNS-a, a i SDP-a. Bira~ka skupina na ~ije glasove ra~unam su ljudi, pripadnici svih pet nacionalnih manjina, koji `ele i podr`avaju modernu politi~ku paradigmu u kojoj ~ovjek mo`e nesmetano iskazivati svoju etni~ku pripadnost, ali i pokazati interes za ukupno stanje u dru{tvu. Po~ev{i od gospodarskog pa do svih drugih dru{tvenih segmenata. Dakle, biti dobar Bo{njak nikako ne zna~i pripadati ne~emu {to u ovom dru{tvu spada u geto. Ja pri`eljkujem vrijeme kad }emo biti tako organizirani da na{oj djeci prezentiramo najvi{u kulturolo{ku razinu bo{nja~kog kulturno-povijesnog kruga, kad }e na{a djeca s ponosom pokazivati svoju vjersku i etni~ku identifikaciju. [to se ti~e motiva za moj politi~ki anga`man, on po~inje od 1990. godine. U to vrijeme, zbog poznatih velikodr`avnih matrica koje imaju dugu povijest na Balna mi nemamo puno primjedbi. Me|utim, provo|enje u `ivot zakonskih rje{enja je ne{to sasvim drugo. Ali, jo{ jednom ponavljam, moramo “snimiti” stvarno stanje, te argumentirano i beskompromisno tra`iti da se otkloni svaki eventualni selektivni i diskriminiraju}i odnos naspram pripadnika nacionalnih manjina u svim segmentima njihovih prava. U tome ne}e biti nikakvog popu{tanja, bar {to se mene ti~e. Kakav nivo komunikacije planirate ostvariti s bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj, te s drugim nacionalnim manjinama? Suradnja prethodnog saborskog zastupnika s predstavnicima pet ex-jugoslavenskih manjina bila je, po op}oj ocjeni, nezadovoljavaju}a. U mojoj programskoj platformi stoji da }u imati svakih dva mjeseca konzultativni sastanak s vode}im ljudima svake od pet nacionalnih manjina na nacionalnoj razini i polugodi{nje konsultacije s manjinskim koordinacijama na regionalnoj razini. Poticat }u formiranje organizacija manjinskih vertikala na programskim osnovama i njihovih koordinacija na regionalnim i nacionalnoj razini. Samo kvalitetno organizirane manjine mogu jasno definirati svoje interese. U tom smislu mislim predlo`iti i organizacijsku formu bo{nja~ke manjine u Republici Hrvatskoj. Sada{nje stanje je neodr`ivo i ono nas vi{e razdvaja nego spaja. Na`alost, umjesto da nas formiranje novih udruga, Vije}a i predstavnika, organizacijski oja~a, mi smo prije i poslije svakih izbora jo{ razjedinjeniji. To se mora promijeniti. Nezadovoljstvo pojedinaca i udruga svih pet nacionalnih manjina koje spominjete je bilo opravdano. [emso Tankovi} je mandat saborskog zastupnika sveo na zadovoljavanje uskih strana~kih interesa SDAH i nekoliko ljudi oko SDAH. @elim naglasiti da ovaj mandat nije osiguran za jednog strana~kog ~ovjeka ili jednog pripadnika neke od ovih pet nacionalnih manjina. Ovo je mandat osiguran da manjine i njihove udruge mogu, posredstvom saborskog zastupnika, u komunikaciji s dr`avnom vla{}u zadovoljiti svoje interese. Dakle, suradnja sa svim manjinskim udrugama, svih manjina je nu`na. Naro~it senzibilitet treba pokazati prema manjinama koje su malobrojnije. Ne smije se

Ibrahim Ru`ni} kanu, bo{nja~kom nacionalnom kolektivitetu je zaprijetio nestanak s povijesne scene. U to vrijeme nitko nije imao pravo apstinirati od borbe za, najprije, biolo{ku opstojnost, a zatim za dru{tveno-povijesnu afirmaciju. Ta borba i dalje traje i moj politi~ki anga`man je odraz mog unutarnjeg refleksa koji me tjera da dadem doprinos u pozicioniranju Bo{njaka u red suvremenih i naprednih europskih naroda. Gdje se planirate najvi{e anga`irati u radu Hrvatskog sabora? [to }ete u~initi na provedbi ~lanka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji govori o zapo{ljavanju manjina? Moj anga`man u Saboru }e biti determiniran stupnjem organiziranosti svake od pet manjina koje }u zastupati. Dakle, mi moramo stvoriti kvalitetnu organizacijsku strukturu da mo`emo napraviti snimku stvarnog stanja polo`aja na{ih manjina u Republici Hrvatskoj. Kad to napravimo, kad to~no znamo koja su nam prava a {ta je od toga ostvareno, tek tada mo`emo pokrenuti politi~ku infrastrukturu koja iza mene stoji, da bismo probleme rje{avali. Naime, ja sam profesor fizike i ne priznajem parole o nekakvoj diskriminaciji, ve} samo egzaktne pokazatelje koje treba otklanjati. Naravno, ovo je te`i put i za zastupnika i za vode}e ljude pojedinih manjinskih udruga, ali jedini mogu}i, ako `elimo dobro pripadnicima na{ih manjina u Hrvatskoj. Moram naglasiti, na normativnoj razini, tj. na zakonskim rje{enjima koja se odnose na pripadnike nacionalnih manji-

18

J O U R N A L

INTERVJU
dogoditi da mi Bo{njaci, kao najbrojnija manjina, majoriziramo druge i da ih nakon toga diskriminiramo zanemaruju}i njihove interese, vi{e nego {to to ~ini ili je ikad ~inila vlast ove dr`ave. S obzirom na specifi~nu strana~ku poziciju, kakav }e biti Va{ odnos prema vlasti u slu~aju pobjede HDZ-a? Da li nacionalne manjine uvijek trebaju biti uz pobjednike izbora? Da li vezanost uz stranku su`ava polje djelovanja i smostalnost odlu~ivanja manjinskog saborskog zastupnika? Sve je stvar osobe i stupnja vlastite politi~ke emancipacije. Ja sam svoju Izbornu platformu podastro svojoj stranci na usvajanje. U njoj jasno stoji moja deklaracija o podr{ci vladi stranaka lijevog centra. Naravno, ukoliko politi~ke odluke stranaka HNS-liberalni demokrati i SDP-a ne budu zadirale u organske interese nacionalnih manjina koje zastupam. U organske interese nacionalnih manjina koje }u zastupati, a koji bi bili razlog da glasujem protiv odluka politi~kih stranaka lijevog centra, spadaju: svako izglasavanje odluka, deklaracija i drugih pravnih i politi~kih manifesta koji bi mogli izazvati ratni sukob, agresiju ili teritorijalnu pretenziju na mati~ne zemlje nacionalnih manjina koje u Saboru zastupam; svako reduciranje ve} dostignutih standarda u pravima pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj; svako izglasavanje zakona, podzakonskih akata ili odluka sa zakonskom snagom koje bi sadr`avale selektivni pristup na {tetu neke od nacionalne manjine koju zastupam. Dakle, u nabrojenim slu~ajevima, prijedlozi vlade lijevog centra ili prijedlozi njihovih klubova zastupnika ili pojedinaca ne bi dobili moju podr{ku. Dapa~e, u meni bi imali beskompromisnog oponenta. Tako|er, `elim napomenuti da bi moju podr{ku dobio prijedlog koji bi do{ao od politi~kih stranaka desnog centra, a bio ocijenjen kao koristan za pripadnike nacionalnih manjina koje zastupam. Ovo su moji stavovi koji su prihva}eni od strana~kih tijela HNS-a i oni }e biti determinanta mog politi~kog djelovanja. Moja jedina ograni~enja su ona koja do|u od strane manjinskih organizacija koje }e za mene predstavljati imperativ, te moja vi|enja politi~ke stvarnosti i interesa manjina koje zastupam. Druga ograni~enja ja ne priznajem. Nisam tip koji pristaje na ograni~enja. Kako ocjenjujete rezultate proteklog ~etverogodi{njeg mandata [emse Tankovi}a? Koje su njegove glavne gre{ke? Da li smatrate da bo{nja~ki sabornik treba govoriti i o drugim temama koje nisu usko vezane uz manjinsku problematiku? Na`alost, moj dugogodi{nji prijatelj i politi~ki suborac u onim te{kim vremenima 90-ih godina, dr. [emso Tankovi} je dopustio da ga okru`e politi~ki fakini koji su determinirali njegovo politi~ko djelovanje. Najprije su ga nagovorili da potpi{e sramotni ugovor s Vladom Ive Sanadera o podr{ci, i to u ime SDA Hrvatske. Taj je ugovor katastrofalno lo{ i u sadr`ajnom i u manifestnom obliku. Za to je od Vlade dobio, mimo svih legalnih prora~unski tokova oko 400.000 kuna. Fakini oko njega su se sjatili i te pare su razgrabili. Nagovorili su ga na osnivanje SABAH-a, kako bi uspostavili infrastrukturu pomo}u koje bi se dokopali financijskih sredstava iz Dr`avnog prora~una. I to je trajalo do ove zadnje godine mandata dr. Tankovi}a. Zatim su hahari oko [emse, [emsi oteli SABAH, napustili SDAH u kojoj su kreirali [emsin na~in rada u Saboru. Uz ovakve suradnike i uz koalicijski sporazum kakav je potpisao sa Sanaderom, logi~ki dolazi sramotna ~injenica glasovanja u mati~nom saborskom odboru u korist Vice Vukojevi}a, te potpuna pasivnost na plenarnim zasjedanjima Hrvatskog sabora. I to je Tankovi}eva najve}a pogre{ka. Oslonio se na kadar i suradnike koje nikako nije smio pripustiti niti blizu mjesta odlu~ivanja, a kamoli za svoje najbli`e suradnike. Oni su ga udaljili od suradnje sa bo{nja~kim udrugama koje nisu pristale na “nasilno” slaganje programski raznorodnih udruga kakav je bio SABAH, a da ne govorim o nikakvoj suradnji s udrugama drugih nacionalnih manjina. [to se ti~e drugih tema i saborskog mandata, moje dugogodi{nje iskustvo rada u javnim i dru{tvenim djelatnostima ~ini me kvalificiranim da po tom pitanju dam svoj doprinos u formuliranju zakonske regulative kojom bi unaprijedili taj segment dru{tva. U tom segmentu, gdje se osje}am da imam dovoljno znanja i iskustva, zasigurno }u se anga`irati. A {to se ti~e doprinosa Bo{njaka razvoju Republike Hrvatske, naravno to nikako ne mo`emo mjeriti radom zastupnika u Saboru. Na{ doprinos je veliki i to u svim segmentima dru{tva. Po~ev{i od najjednostavnijih gra|evinskih radova pa do vrhunskih znanstvenih dostignu}a. Malo je gra|evina izgra|enih poslije Drugog svjetskog rata da u njoj nema ugra|enog bo{nja~kog rada. U svim institucijama i ustanovama, u sportu, znanosti, kulturi, publicistici, bo{nja~ki intelektualci daju zna~ajan doprinos. Da ne govorim o doprinosu u obrani Republike Hrvatske. Dakle, {to se tog segmenta ti~e, mi mo`emo u ovoj zemlji hodati uzdignutog ~ela. Mi uvijek vi{e dajemo nego {to za sebe tra`imo. Kako vidite daljnji razvoj bo{nja~ke politi~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor? Kako iskoristiti vrijeme nakon toga? Mo`da }u vas iznenaditi, ali moj vam je odgovor da niti postoji bo{nja~ka politi~ka scena u Republici Hrvatskoj, niti treba postojati. Bo{njaci su u politi~kom smislu pluralan narod i tu nema nikakvog smisla poku{avati praviti nekakvu konfekcijsku bo{nja~ku politi~ku scenu. Na to se pozivaju oni koji nigdje nije bilo kad se trebala sva bo{nja~ka gra|anska i intelektualna javnost okupiti oko samo jednog programa, a to je opstanak. Njih tada nije bilo, a sada se pozivaju na nekakvu bo{nja~ku politi~ku platformu. Na{i nacionalni interesi su u kvalitetnom organiziranju manjinskih udruga koje }e mo}i kvalitetno definirati i konzumirati na{e nacionalne posebnosti. Za politi~ki prostor smo se izborili. Mi jesmo nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj. Mi na lokalnoj razini imamo Vije}a i predstavnike koji trebaju da rade svoj posao. Saborskog zastupnika moramo pritisnutu s na{im definiranim zahtjevima bez obzira iz koje manjine dolazio. U tom smislu, dr`im da nije katastrofa ako saborski zastupnik ne bude netko od Bo{njaka. Trebamo li mi zbog svoje brojnosti majorizirati ostale ~etiri nacionalne manjine i trebaju li oni to do`ivljavati kao vlastitu katastrofu? Katastrofa je za sve nas ako se ponovno fakini i hahari dokopaju saborskog mandata i pretvore ga u svoju {ansu da ponovno putuju Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, dr`e lo{e govore i tove se, kao {to su to ~inili ove posljednje ~etiri godine. A ~ine to i sada u ovo predizborno vrijeme. Od njih nismo imali nikakve koristi, niti }emo je imati ako netko od njih postane saborski zastupnik. Dali mi trebamo uvoditi nove, mlade ljude u sfere kreiranja i odlu~ivanja u stvaranju nove suvremene bo{nja~ke paradigme u Republici Hrvatskoj? Odgovor je da sigurno trebamo. Ljudi moraju u}i u manjinske udruge, kreirati manjinske programe i definirati manjinske interese. A visoke predstavni~ke du`nosti }e preuzimati oni koji se doka`u da znaju, ho}e i mogu. I jo{ ne{to, za sve se treba boriti, jer staro je pravilo da ti nitko ni{ta ne}e servirati gotovo na pladnju. [to se mene ti~e, ukoliko dobijem ovaj mandat, zasigurno }u nastojati afirmirati nekoliko mla|ih obrazovanih ljudi i to iz generacije ro|enih u Hrvatskoj, koji }e kvalificirano preuzeti odgovornost i unaprijediti bo{nja~ku politi~ku i dru{tvenu paradigmu. I.I.

19

J O U R N A L

INTERVJU IZBORI 2007. – XII izborna jedinica

Hamdija Mali}
Hamdija Mali} je ro|en 15. svibnja 1953. u selu Stijena, op}ina Cazin (BiH). O`enjen je i otac dvoje djece. Zavr{io je Pravni fakultet u Zagrebu. Predsjednik je Udruge Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske (UBBDRH) i potpredsjednik Sabora bo{nja~kih asocijacija Hrvatske (SABAH). Pravnik ste, predsjednik bo{nja~ke braniteljske udruge i potpredsjednik SABAH-a. U utrci za mjesto saborskog zastupnika na ~iju podr{ku ra~unate, koja Vam je ciljana izborna baza? Koji je motiv Va{eg anga`mana u politici, {to `elite promjeniti u dru{tvu, odnosno me|u Bo{njacima? Predlo`en sam i podr`an od mnogobrojnih bira~a zajedno sa mnogobrojnim udrugama i asocijacijama bo{nja~ke nacionalne manjine i nemanjinskih udruga, na ~iju potporu i podr{ku i ra~unam. Me|u predlaga~ima se posebno isti~e Udruga Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske sa svojim ograncima, Sabor bo{nja~kih asocijacija Hrvatske sa svojim ~lanicama, Bo{nja~ke nacionalne zajednice pojedinih `upanija, mnogobrojne udruge i asocijacije i kulturno-umjetni~ka dru{tva s podru~ja Istre, Sisa~ko-moslava~ke `upanije, Dubrova~ko-neretvanske `upanije, Primorsko-goranske `upanije i grada Rijeke, Karlova~ke `upanije i samog grada Zagreba. Zbog svega sam odlu~an da opravdam dano mi povjerenje i da potvrdim da dati mi glas ne}e biti uzaludan. Kandidat sam u XII izbornoj jedinici pod rednim brojem 7 i hvala predlaga~ima i bira~ima. Vjerujem da }e se bira~i 25. studenog u velikom broju odazvati na izbore i prema svojoj savjesti i rezultatima izborne kampanje i sudu o programima kandidata i kandidatima odlu~iti koga }e izabrati. Neka to bude najbolji. Koja je temeljna to~ka Va{eg predizbornog programa, gdje }ete se najvi{e anga`irati u radu Hrvatskog sabora? Vo|en motivacijom za ostvarivanje pretpostavki za daljnje osiguranje i razvijanje prava nacionalnih manjina i energije usmjerene u tom pravcu, jedini cilj mi je pro{irivanje prava svih nacionalnih manjina koje zastupam sukladno standardima civiliziranog svijeta i europske civilizacije. Stoga }u upotrijebiti sve moje vorenim i privatiziranim poduze}ima. Iz redova nacionalnih manjina, proporcionalno u~e{}u manjine u ukupnom stanovni{tvu Republike Hrvatske, trebaju se imenovati osobe za diplomatska predstavni{tva u tre}e zemlje, ~lanovi upravnih odbora u poduze}ima u vlasni{tvu dr`ave, zamjenici pro~elnika i na~elnika u organima uprave, te odgovaraju}e zapo{ljavanje u pravosu|u i ministarstvima. Kao saborski zastupnik planiram inicirati postupak zaklju~ivanja me|udr`avnih ugovora poradi ure|ivanja prava i obveza nacionalnih manjina izme|u dr`ava koje to s Republikom Hrvatskom nisu zaklju~ile. Moj zna~ajan anga`man }e biti u postupku izmjena i dopuna Ustava Republike Hrvatske. Pri tome }u osigurati da u preambulu Ustava u|u sve nacionalne manjine, {to je naro~ito va`no za nas Bo{njake. Ustav mora biti uskla|en sa standardima europske civilizacije. O pitanjima o kojima }e se raspravljati i odlu~ivati u Hrvatskom saboru planiram redovito izvje{tavati sve nacionalne manjine. Obvezujem se da ne}u odstupiti od predlo`enih smjernica, osim u slu~aju da mi takvu mogu}nost odstupa odobri izborni sto`er – povjerenstvo, odnosno da to odobre predlaga~i. U suprotnom sam suglasan da odstupim i da umjesto mene obavljanje poslova zastupnika preuzme kandidat koji je dobio najve}i broj glasova na izborima iza mene, ako budem izabran. Na koji na~in planirate komunicirati s bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj? Podsjetimo da je takva komunikacija u prethodnom mandatu bila svedena na minimum, te je frustrirala ne samo Bo{njake ve} i pripadnike ostale ~etiri nacionalne manjine. Ako budem izabran planiram izravan kontakt s asocijacijama u Hrvatskoj kada god prilike budu dozvoljavale, ali najmanje jedanput tromjese~no. Nakon svake sjednice obvezujem se izvijestiti izborni sto`er - povjerenstvo o rezultatima rada Sabora i o odlukama i zaklju~cima koje je Sabor donio. To se pogotovo odnosi na odluke i zaklju~ke koji se izravno ili neizravno odnose na prava i obveze nacionalnih manjina. S dosada{njom komunikacijom i radom prethodnog saborskog zastupnika se

20

Hamdija Mali} stru~ne, psihofizi~ke i druge sposobnosti i dosada{nje rezultate rada i djelovanja, a pogotovo u okviru braniteljskih asocijacija, da za manjine koje zastupam pro{irim za{titu nacionalnih, kulturnih, socijalnih, zdravstvenih, eti~kih, vjerskih i gospodarstvenih interesa nacionalnih manjina. Sudjelovat }u u ja~anju izravne i neizravne me|usobne suradnje izme|u nacionalnih manjina, te manjina s ve}inskim narodom. Putem Savjeta za nacionalne manjine pro{iri}u podru~ja rada i osigurati potrebna sredstava za provedbu manjinskih programa. Svih pet nacionalnih manjina }u zastupati kod dr`avnih, diplomatskih, konzularnih i drugih organa i organizacija. Anga`irat }u se na imovinsko-pravnim odnosima, sudjelovati u programu pridru`ivanja Republike Hrvatske europskim integracijama. Posebno polje rada je informiranje o radu i djelovanju nacionalnih manjina putem sredstava javnog dnevnog priop}avanja i elektronskih medija. Dat }u svoj doprinos u liberalizaciji propisa o stjecanju hrvatskog dr`avljanstva, upisu studenata i u~enika na u~ili{ta, zapo{ljavanje nacionalnih manjina, migracija radne snage, kao i pobolj{anja zdravstvenog standarda. Planiram osigurati pretpostavke za ostvarivanje prava na dionice u pret-

J O U R N A L

INTERVJU
osobno ne sla`em. Ona je zaista frustrirala ne samo Bo{njake ve} i pripadnike ostale ~etiri nacionalne manjine - Crnogorce, Makedonce, Slovence i Albance. Prepu{tam bira~kom tijelu da samo sudi o kvantitetu i kvalitetu, te rezultatu rada i djelovanja zastupnika koji ga je do sada predstavljao. Kod ocjene da je rezultat rada dosada{njeg zastupnika u XII izbornoj jedinici bio ispod o~ekivanog, uvjeren sam da }e bira~ko tijelo znati za to nagradu odrediti i uru~iti je onome tko je zaslu`uje. U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor kakav bi bio Va{ odnos prema strankama na vlasti? Da li biste kao bo{nja~ki zastupnik, eventualno, bili u oporbi vladaju}oj stranci ili u koaliciji? [emso Tankovi} je u koaliciji sa SDP-om, a Ibrahim Ru`ni} je kandidat HNS-a, {to im vjerojatno su`ava polje djelovanja i samostalnog odlu~ivanju u slu~aju pobjede HDZ-a. Kako ocjenjujete takvu poziciju? Glede odnosa prema strankama na vlasti odgovorio bih samo da bi koalirao s onim strankama ili zastupnicima koji `ele konkretno rije{iti zahtjev nacionalnih manjina koje predstavljam i utemeljeno na ovlastima koje mi da moj izborni sto`er povjerenstvo. Osoba koja pripada druk~ijoj i razli~itoj politi~koj opciji od politi~ke ili dru{tvene opcije bo{nja~ke manjine, ili koja luta od opcije do opcije, ~as je u SDAH, ~as u HND, ~as sa SDP-om ili HDZ-om i sli~no, odnosno HNS-om ili HSLS-om, a istovremeno `eli zastupati Bo{njake, te{ko mo`e o~ekivati da ju Bo{njaci podupru u takvim namjerama. Naime, to su razli~iti programi, ali i to prepu{tam sudu bira~kog tijela. Iz toga proistje~e isklju~ivi osobni interes za karijerizmom. Ina~e, smatram da se u takvim okolnostima ne mogu kvalitetno zastupati interesi bira~a i nacionalnih manjina uop}e, pa naravno i Bo{njaka. Bilo bi normalno da se ne mije{aju sadr`aji i programi politi~kih stranaka sa sadr`ajem i na~inom rada bo{nja~ke nacionalne manjine ili obrnuto. Mislim da oni ljudi koji su svoje politi~ko djelovanje konzumirali u programima politi~kih stranaka, pogotovo onih ~iji rad i djelovanje nije sli~an programu bo{nja~ke nacionalne manjine i strukturi `ivota i rada Bo{njaka, odista trebaju nastaviti putem koji su sami izabrali i ne o~ekivati da ih netko tko ima sasvim razli~it pristup istom problemu, podr`i. Smatram da osobe koje su se kandidirale ispred politi~kih stranaka, podr{ku trebaju tra`iti od bira~kog tijela koje mo`e glasati za politi~ke stranke, jer takvim izborom se gubi svaki kontakt sa bira~kim tijelom, a izabrani provodi program svoje politi~ke stranke i ne zastupa interese manjine, {to je dosada{nje iskustvo potvrdilo. Kako ocjenjujete rezultate proteklog ~etverogodi{njeg mandata [emse Tankovi}a? Koje su njegove glavne gre{ke? Da li smatrate da bo{nja~ki sabornik treba govoriti i o drugim temama koje nisu usko vezane uz manjinsku problematiku? O “rezultatima” proteklog ~etverogodi{njeg mandata g. Tankovi}a ne mogu govoriti, jer se samo o postignutim rezultatima mo`e govoriti. Me|utim, g. Tankovi} je propustio povijesni trenutak kada je njegov glas bio odlu~uju}i da inicira izmjenu Ustava Republike Hrvatske, {to nije u~inio. Nedovoljno pa`nje i pozornosti je davao braniteljima, iako su u Domovinskom ratu dali zapa`en doprinos stvaranju samostalne Hrvatske, a preko 1.100 Bo{njaka je polo`ilo `ivot za to. [emso Tankovi} je glasao i za zakon koji nije omogu}io sudionicima HVO-a da svi pod jednakim uvjetima ostvare prava na mirovine, pomo}, naknadu i sli~no. Svaki saborski zastupnik, pa i zastupnik manjina, treba govoriti o svim temama koje su iz sadr`aja rada Sabora uop}e. Nacionalne manjine `ive u Hrvatskoj i nije im svejedno kakva }e dr`ava biti, kakav je gospodarski, kulturni, vjerski i svaki drugi `ivot i status gra|ana. Pitanja zapo{ljavanja, europskih integracija, {kolstva i standarda su podru~ja o kojima svaki gra|anin Hrvatske mora voditi ra~una, a zastupnici u Hrvatskom saboru o tome raspravljati i odlu~ivati. Bo{njaci su spremni i mo}ni dati svoj doprinos ukupnom razvoju Republike Hrvatske i oni to ve} u kontinuitetu i dugi niz godina daju. Ne smiju se pasivizirati, ve} se moraju institucionalizirati i me|usobno integrirati u jednu ozbiljnu nacionalnu manjinu kojoj taj status i pripada. Najbolji primjer tome jeste zajedni{tvo koje su pokazali branitelji u pripremi i provedbi programa polaganja kamena temeljca za spomen park i spomen obilje`je Bo{njacima braniteljima. To je jedan od najve}ih povijesnih postignu}a za Bo{njake uop}e. Rezultat je to me|u inim onih Bo{njaka koji nisu `alili ni vlastiti `ivot da bi u ovoj na{oj dr`avi ostvarili sva svoja gra|anska, ljudska i civilizacijska prava. U provedbi programa gradnje spomenika pokazali smo i najvi{i stupanj zajedni{tva, iako g. Tankovi} nije prisustvovao skoro niti jednom sastanku Odbora za gradnju spomen parka i spomen obilje`ja. Kako vidite daljnji razvoj unutarbo{nja~kih odnosa ukoliko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor? Kako najbolje iskoristiti vrijeme nakon, eventualno, takvog razvoja doga|anja? Dakle, `ivimo u vremenu gdje se mjere samo rezultati i gdje su oni ograni~avaju}i faktor ili ~imbenik svih padova i uspona. Na postignutom ne mo`emo stati, moramo se institucionalizirati i u suradnji sa svim stanovnicima Hrvatske status bo{nja~ke manjine dogra|ivati i njegovati, neovisno o tome da li }e bo{nja~ki kandidat biti izabran u Hrvatski sabor. Me|utim, ukoliko se to i dogodi najve}i dio krivnje snosi dosada{nji saborski zastupnik koji je malo ili neznatno u~inio na zajedni{tvu i institucionalizaciji bo{nja~kog nacionalnog korpusa, {to je dovelo do daljnjeg nejedinstva i raslojavanja, a nerijetko je to i podsticao. Moramo sebe mijenjati, prilago|avati se novim izazovima vremena, civilizacije i kulture, te uz toleranciju, uva`avanje, sno{ljivost, razumijevanje i po{tivanje razlika svih drugih nastaviti u budu}nost. Ako smo se znali kao branitelji postaviti onda kada je bilo najte`e i boriti se protiv daleko mo}nijih i ja~ih te izboriti se za ono {to smo htjeli, onda vjerujem da }emo i ubudu}e na {irokom “bojnom polju” potvrditi da se za puno toga mo`e boriti i izboriti perom, strukom i zajedni{tvom. Ali, treba samo raditi i nakon toga opet raditi, a branitelji su toga svjesni. Zahvaljuju}i se predlaga~ima i bira~ima i uvjeren u va{ ispravan stav, o~ekujem da }ete se odazvati na izbore i da }ete prepoznati ono ~emu te`imo. I.I.

21

Hamdija Mali}

J O U R N A L

INTERVJU IZBORI 2007. – XII izborna jedinica

Ned`ad Hod`i}
Ned`ad Hod`i} je ro|en 24. srpnja 1958. u selu Glinje kod Ugljevika (BiH). O`enjen je i otac troje djece. Zavr{io je Elektrotehni~ki fakultet u Tuzli. Glavni je menad`er u privatnoj tvrtci “Hann-invest”. Priznati ste gospodarstvenik, ali i relativno nepoznati {iroj bo{nja~koj javnosti. Na ~iju podr{ku ra~unate, koja Vam je ciljana izborna baza? Koji je motiv Va{eg anga`mana u politici, {to `elite promjeniti u dru{tvu, odnosno me|u Bo{njacima? Moglo bi se re}i da sam relativno nepoznat {iroj bo{nja~koj javnosti, me|utim u poslovnim bo{nja~kim krugovima zasigurno ne. Pogotovo se to ne odnosi na podru~je Istarske i Primorsko-goranske `upanije, gdje su i poslovne aktivnosti poduze}a “Hann-invest” najzna~ajnije. No, i u ostalom dijelu Hrvatske mi poduzetnici se poznajemo neovisno o tome da li poslovno sura|ujemo ili ne. To i jeste najkvalitetnija baza za dobar izborni rezultat. Upravo na poduzetnike, njihove zaposlenike, ~lanove njihovih obitelji najvi{e i ra~unam na sljede}im izborima, i to ne samo na pripadnike bo{nja~ke nego i na pripadnike albanske, makedonske, crnogorske i slovenske nacionalne manjine. Temeljni cilj mog ulaska u politiku je dati doprinos da cjelokupno dru{tvo ~im prije po~ne funkcionirati kao jedno ure|eno dru{tvo zasnovano na zakonskim, ali i na eti~kim i moralnim principima. Zakonska regulativa je manja prepreka, ali praksa je vrlo ~esto ne{to sasvim druga~ije i to valja mijenjati. No, moram istaknuti da smo u pojedinim segmentima i u zakonskoj regulativi nailazili u praksi na vrlo sumnjiva zakonska rje{enja, pa ~ak i ona, koja su po meni, vrlo sumnjive ustavnosti {to bi novi saziv Sabora Republike Hrvatske trebao razrije{iti. U svakom }u slu~aju inicirati raspravu o tim spornim rje{enjima za koja znam. Dakle, temeljni problem dru{tva je funkcioniranje, odnosno nefunkcioniranje u praksi. Kada je rije~ o bo{nja~kom korpusu, ono {to silno `elim u~initi je dati doprinos da kroz Bo{nja~ku nacionalnu zajednicu Hrvatske postanemo jedna du{a i tijelo spremno da se odupre nasrtajima kojih, na`alost, jo{ ima kako izvana, tako i iznutra. Ljudi su nam na terenu zbunjeni i vrlo u}i u Hrvatski sabor ili ne. Radi se o vrlo bitnom pitanju koje }e nam omogu}iti da u budu}nosti imamo samo svog zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, kao i ve}em participiranju Bo{njaka u organima dr`avne uprave. Prema mojim kalkulacijama, radilo bi se o 2.000–2.500 radnih mjesta za Bo{njake na koje imamo pravo temeljem zakona. To je i temeljna to~ka mog programa, a ujedno i odgovor na drugi dio va{eg pitanja vezano na ~lanak 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. [to se ti~e izbornog sto`era, za ove parlamentarne izbore uspio sam organizirati veliki broj ljudi, prije svega onih koji me poznaju i koji razumiju moje motive ulaska u politiku, i to u svim regijama gdje `ivi bo{nja~ki korpus. Moram re}i da sam izuzetno zadovoljan podr{kom na koju nailazim, ali posebno me raduje {to u cijeloj zemlji nailazim na ljude koji identi~no razmi{ljaju kao i ja. Oni istinski `ele da od bo{nja~kog nacionalnog korpusa, kroz BNZH, stvorimo jedan monolit koji ne}e i ne smije biti predmetom bilo kakvog politiziranja ili razbijanja. To mi ulijeva silnu energiju i samopouzdanje kojeg mi dodu{e nikad nije falilo, ali pozitivne energije nikad dosta. Stoga ne bih nikoga posebno izdvajao, ali mogu re}i da na istoj ideji radi veliki broj ljudi kako vrhunskih intelektualaca, tako i obi~nih gra|ana. To me posebno raduje, jer smatram da smo u ovoj pri~i oko objedinjavanja bo{nja~kog korpusa svi podjednako va`ni. Na koji na~in planirate komunicirati s bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj? Podsjetimo da je takva komunikacija u prethodnom mandatu bila svedena na minimum, te je frustrirala ne samo Bo{njake ve} i pripadnike ostale ~etiri nacionalne manjine – Crnogorce, Makedonce, Slovence i Albance. Na kakvim osnovama planirate uspostaviti suradnju s navedenim exjugoslavenskim manjima? Moje je mi{ljenje da bi sve bo{nja~ke asocijacije u Hrvatskoj morale izvirati iz Bo{nja~ke nacionalne zajednice. Na`alost, to danas o~igledno nije tako i to bi u budu}nosti trebalo promijeniti. No, dok se to ne promijeni, biti }u na dispoziciji

22

Ned`ad Hod`i} ~esto ne prepoznaju Bo{nja~ku nacionalnu zajednicu kao ne{to ~emu svi pripadamo, neovisno o tome dali u politi~kom smislu mislimo ovako ili onako, dali smo obrazovani ili manje obrazovani ili da li smo manje ili vi{e materijalno situirani. Koja je temeljna to~ka Va{eg predizbornog programa? Kao privredniku, vjerojatno Vam je zanimljiva implementacija ~lanka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji govori o zapo{ljavanju manjina. Manjinske kvote u organima dr`avne uprave su utvr|ene, ali se ne provode. Kada govorimo o bo{nja~kom korpusu temeljni zadatak u narednom periodu je poraditi na edukaciji oko izja{njavanja, odnosno objasniti ljudima na terenu zbog ~ega je va`no izjasniti se kao Bo{njak. U narednih par godina mi moramo ostvariti program “1,51”, odnosno pokazati da nas u Republici Hrvatskoj ima vi{e od 1,5%. Novi popis nas ne smije zate}i nespremne. Pokretanje te inicijative preko Bo{nja~ke nacionalne zajednice Hrvatske s moje strane }e uslijediti odmah nakon parlamentarnih izbora, neovisno o tome dali }u

J O U R N A L

INTERVJU
svima onima kojima }e cilj biti jedinstvo i zajedni{tvo bo{nja~kog korpusa. Znam da je ta komunikacija u pro{lom mandatu bila na niskoj razini kako s bo{nja~kom tako i s ostalim manjinskim zajednicama. To je jednostavno nedopustivo. Saborski zastupnik nacionalnih manjina mora u predsjednicima udruga tih nacionalnih manjina imati stalno konzultantsko tijelo, te preko njih biti odgovoran svim manjinama za svoj rad. Radi se o profesionalnom obavljanja posla zastupanja pet nacionalnih manjina u Saboru Republike Hrvatske. Za mene je jednostavno nezamislivo da se ne bude odgovorno za svoj rad upravo predsjednicima nacionalnih zajednica tih manjina, odnosno da im se ne bude na dispoziciji uvijek kada oni to zatra`e. U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor kakav bi bio Va{ odnos prema strankama na vlasti? Da li biste kao bo{nja~ki zastupnik, eventualno bili u koaliciji ili oporbi vladaju}oj stranci? Da li nacionalne manjine trebaju biti uz pobjednike izbora? [emso Tankovi} je u koaliciji sa SDP-om, a Ibrahim Ru`ni} je kandadat HNS-a, {to im, vjerojatno, su`ava polje djelovanja i samostalnog odlu~ivanja u slu~aju pobjede HDZ-a. Kako ocjenjujete takvu poziciju? Upravo na tragu odgovornosti o kojoj sam govorio, nakon ulaska u Sabor prvo {to }u napraviti su hitne konzultacije s predsjednicima nacionalnih zajednica manjina koje }u zastupati, kako bih saslu{ao i njihovo vi|enje rezultata parlamentarnih izbora. Jo{ }u jednom ponoviti da ulazak manjinskog kandidata u Hrvatski sabor predstavlja profesionalnu obvezu zastupanja interesa tih nacionalnih manjina i ono ne smije biti optere}eno nikakvom strana~kom stegom. S druge strane, te{ko se mo`e zamisliti kvalitetno zastupanje interesa iz oporbene pozicije, ali ni davanje mandata na raspolaganje bilo kome je nedopustivo. Mandat manjinskog zastupnika mora biti nesputan, kako bi se tijekom sve ~etiri godine moglo kvalitetno njime raspolagati u interesu manjina koje se zastupaju. Kako ocjenjujete rezultate proteklog ~etverogodi{njeg mandata [emse Tankovi}a? Planirate li ~e{}e biti za govornicom, predlagati zakonske odredbe, dati inicijativu formiranju bo{nja~ke politi~ke platforme. Da li smatrate da bo{nja~ki sabornik treba govoriti i o drugim temama koje nisu usko vezane uz manjinsku problematiku? Primjerice, {kolstvo, pravosu|e, korupcija, zapo{ljavanje ili europske integracije. Jesu li Bo{njaci spremni dati svoj doprinos ukupnom razvoju Republike Hrvatske ili }emo i dalje pasivno promatrati politi~ke procese? Protekli ~etverogodi{nji mandat, koji je obna{ao profesor Tankovi}, to ustvari i nije bio. Mandat se pretvorio u puki statisti~ki podatak od kojeg nije imala koristi ni jedna manjina koju je navodno zastupao. Stoga njegova ponovna kandidatura predstavlja vrhunac osobne neodgovornosti koje smo bili svjedoci u prethodnom mandatu. Valja znati da u situaciji kada nema pozitivne diskriminacije bira~i, koji se odlu~uju za manjinskog kandidata, uskra}uju sebi pravo da glasaju za neku od politi~kih stranaka. Iz toga proizilazi da manjinski zastupnik ne samo da nije ukras parlamenta nego ima i dvostruku odgovornost. Jedna je zastupanje svog bira~kog tijela kao pripadnika nacionalnih manjina sa specifi~nim problemima i potrebama, ali i druga, mo`da i daleko va`nija, zastupanje bira~kog tijela u njegovim op}im gra|anskim potrebama, {to zna~i da se morate uklju~iti u rad parlamenta neovisno o tome {to je tema. Kao {to sam siguran da BNZH kao integralna cjelina bo{nja~kog korpusa u Hrvatskoj ne mo`e i ne smije imati alternativu jer u njoj moramo objediniti kompletan puk, isto tako sam siguran da je vrijeme za ozbiljan okrugli stol bo{nja~kih intelektualaca i gospodarstvenika na kojem bi se razmotrili svi aspekti pozicije bo{nja~ke manjine u Hrvatskoj i njene budu}nosti. Ta bi rasprava trebala rezultirati eventualnim definiranjem bo{nja~ke politi~ke platforme, ali samo pod uvjetom da bilo kakav i bilo ~iji politi~ki anga`man ne naru{i cjelovitost i monolitnost bo{nja~kog korpusa organiziranog preko BNZH kao nestrana~kog i apoliti~nog tijela kojem svi pripadamo. Osobno smatram da ima prostora i potrebe i za politi~kom artikulacijom Bo{njaka u Republici Hrvatskoj, ali o tome mora odlu~iti kompletna pamet na{eg korpusa. Kako vidite daljnji razvoj unutarbo{nja~kih odnosa u Hrvatskoj ukoliko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor, tj. ako pobjedi Angel Mitrevski, zajedni~ki kandidat Makedonaca, Crnogoraca i Slovenaca? Da li bi takvu verziju doga|anja trebalo smatrati katastrofom ili prilikom da do`ivimo odre|enu katarzu i iskoristimo naredne ~etiri godine za stvaranje jedinstvene politi~ke strategije i profiliranje kandidata koji }e biti primjeren vremenu u kojem `ivimo? @ivimo u demokratskom dru{tvu i moramo prihvatiti sve {to je produkt demokracije. Nikakve posebne koristi nismo imali niti od svog zastupnika u Saboru, pa stoga eventualni prolazak u Sabor nekoga iz reda ostalih manjina ne bi bila nikakva katastrofa. Na{ je temeljni zadatak u narednom periodu objedinjavanje nacionalnog korpusa kroz BNZH. Moramo objediniti svu intelektualnu, umjetni~ku, sportsku i poduzetni~ku snagu, kao i snagu svakog na{eg sunarodnjaka u zajedni~ku pozitivnu energiju za budu}nost na{e djece. Moramo prema ostatku dru{tva prezentirati na{ ukupan doprinos razvoju Hrvatske i pokazati da je taj doprinos daleko iznad prosjeka. Na{ merhamet i sabur, kojeg imamo za druge vrlo ~esto vi{e nego za same sebe, moramo kanalisati prema unutra i na njemu zasnovati samopo{tovanje i uva`avanje. Na taj }e nas na~in i drugi vi{e cijeniti i po{tovati. Bo{njak svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj, mo`e na sebe i svoj korpus biti ponosan i ne postoji niti jedan razlog da savijamo ki~mu ili obaramo pogled. Jedino {to nam nedostaje je da se kvalitetno organiziramo i definiramo minimum zajedni{tva ispod kojeg se ne smije i}i. To je moj san i u~init }u sve da ga i ostvarimo. I.I.

23

Ned`ad Hod`i}

J O U R N A L

INTERVJU IZBORI 2007. – XII izborna jedinica

Sulejman Tabakovi}
Sulejman Tabakovi} je ro|en 20. o`ujka 1952. u Bosanskoj Dubici (BiH). O`enjen je i otac dvoje djece. Pravni fakultet zavr{io je u Zagrebu. U izbornu utrku ulazite s iskustvom kampanje iz 2003. godine. [to se od tada promjenilo u Va{em politi~kom anga`manu, s ~ime ste bili preokupirani u proteklom periodu? Moj politi~ki anga`man je permanentan kroz sve godine moga rada u dr`avnoj slu`bi, zna~i od zaposlenja u Vladi Republike Hrvatske 1987. godine, tada Izvr{no vije}e SR Hrvatske, na radnom mjestu {efa pravno-kadrovske slu`be. Kad radite u visokoj politici neminovno je da ste u okru`enju politike i sami se politi~ki anga`irate htjeli vi to ili ne. Nakon izbora 2003. godine kao “nagradu” dobio sam pred kraj 2004. godine premje{taj u Sredi{nji dr`avni ured za upravu gdje i danas radim. Osnovao sam Udrugu za za{titu ljudskih prava i za{titu nezakonito razvla{tenih dioni~ara “Kulin Ban”. Dan prije registracije udruge ujutro 28.12.2005. godine “nepoznati” po~initelji su u centru Zagreba ispod prozora moje djece zapalili automobil, koji je potpuno izgorio u eksploziji. Novine su donijele dosta ru`nih natpisa o meni, pa ~ak i da sam agent el-Qa’ide na Balkanu jer sam povezan i poznajem mnogo muslimana u regiji. Nisu me zapla{ili, niti su uspjeli da me sprije~e da nastavim sa svojim radom na za{titi ljudskih prava. Nastavio sam s objavljivanjem tekstova o kriminalnoj pretvorbi i privatizaciji, kojim radnjama su oduzeta prava gra|anima Hrvatske, pa i nacionalnim manjinama, na razne na~ine. Napisao sam knjigu “Pravo(m) u glavu”, koja je u stru~nim i akademski krugovima ocijenjena kao izvanredan doprinos uvidu u plja~ku koja se dogodila za vrijeme pretvorbe i privatizacije. Podnio sam tu`bu u ime ~lanova udruge “Kulin Ban” i svih o{te}enih gra|ana Republike Hrvatske za poni{tenje svih pretvaranih poduze}a u Hrvatskoj, a temeljem nalaza Ureda za dr`avnu reviziju. Tu`bu sam podnio Sudu za za{titu ljudskih prava u Strasbourgu, a sud je tu`bu prihvatio. Proces je u tijeku. Republika Hrvatska mora odgovoriti na navode iz moje tu`be, {to je isto tako u tijeku. Pokazao sam svoprimijeniti. Odgovorno tvrdim, ako ovaj put budem izabran iskoristit }u svoj mandat za za{titu prava nacionalnih manjina do zadnje to~ke svakog zakona u kojem se {tite prava nacionalnih manjina. Ovo nije obe}anje, jer sam svojim aktivnostima u udruzi “Kulin Ban” to dokazao podizanjem navedene tu`be protiv Republike Hrvatske u interesu nezakonito razvla{tenih dioni~ara. [to se ti~e ~lanka 22. Ustavnog zakona sve je vrlo transparentno – morate biti Bo{njak da se mo`ete pozvati na to svoje pravo. Molim vas lijepo, koliko se ljudi deklariralo kao Bo{njaci? Nacionalne manjine moraju biti svjesne da zakoni osim {to daju prava, imaju i name}u i obveze, a prva obveza po Ustavnom zakonu je da ste se deklarirali kao Bo{njak, ali ne na tom natje~aju nego stalno. Istina je da bi u dr`avnoj slu`bi trebalo prema tom zakonu biti zaposlen razmjeran broj svih nacionalnih manjina na oko 4.670 radnih mjesta, a zaposleno je za sada oko 1.200. Tu se name}e vi{e problema za rje{enje ove o~ite disproporcije. Prvi problem je da mora postojati slobodno radno mjesto, drugi je da se kandidat izja{njava kao nacionalna manjina u popisu stanovni{tva, a onda mora imati tra`enu struku za odre|eno radno mjesto. Pripadnik nacionalne manjine, nakon testiranja na kojem mora pokazati znanje u izjedna~enim uvjetima, mo`e koristiti prednost koja mu pripada. Nacionalne zajednice, kao i Vije}a nacionalnih manjina diljem Hrvatske, }e biti prioritet u mom djelovanju i imati }e svu moju stru~nu podr{ku u ostvarivanju prava nacionalnih manjina u njihovim lokalnim zajednicama. Jesu li Bo{njaci spremni dati svoj doprinos ukupnom razvoju Republike Hrvatske ili }emo i dalje pasivno promatrati politi~ke procese? Stvar je svakog pojedinca da u zemlji u kojoj `ivi se anga`ira za svoj probitak, probitak svoje obitelji i svoje zajednice. Bo{njaci kao i sve nacionalne manjine u za{titi svojih prava, moraju po}i prvo od samog izja{njavanja da su pripadnici manjine Bo{njaka. Koliko ruku u zraku kod glasanja – toliko prava. Tako vam je u svemu, to je odgovorno pona{anje prema sebi, svojoj obitelji i zajednici. Kao gra-

Sulejman Tabakovi} jim djelovanjem da, iako mi nacionalne manjine nisu dale povjerenje za moj program koji sam im prezentirao u izborima 2003. godine, da sam taj program uspio provesti. Normalno da sam bio u mogu}nosti da djelujem u zakonodavnom tijelu, Saboru kao zastupnik nacionalnih manjina, da bi ta prava bila ve} vra}ena, a izmjenama zakona pobolj{ao bih status manjina. Gdje smatrate da biste u radu Hrvatskog sabora mogli najvi{e posti}i: kriminalna privatizacija, zapo{ljavanje ili manjinska problematika? Bo{njaci su naro~ito osjetljivi na neprovo|enje ~lanka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Svoje djelovanje vidim prvenstveno u za{titi prava nacionalnih manjina te vra}anju njihovih prava koja su im oduzeta, a neka su im prava i dalje uskra}ena. Kao prvo, dr`avljanstvo, a kao drugo, Muslimani se vode odvojeno, pod kategorijom ostale nacionalne manjine, od nacionalne manjina Bo{njaka, iako Ustav BiH poznaje samo Bo{njake. To “nerazumijevanje” se mora promijeniti i prije izbora jer postoji Ustavna i zakonska mogu}nost. Na tome intenzivno radim, da ve} na ovim izborima objedinjeni korpus Bo{njaka iza|e na izbore. Nadalje moje djelovanje je usmjereno, kao {to sam rekao, na sudski povrat prava na dionice poduze}a u kojima su oni, kao i njihovi roditelji de facto stvorili. Povrat stanarskih prava i prava na otkup stanova su ustavne kategorije jednakosti pred zakonima Republike Hrvatske. Ti problemi su rije{eni usvojenim zakonima, ratifikacijom me|unarodnih sporazuma i pristupanjem Republike Hrvatske EU-konvencijama koje su uredili ta prava svugdje u Europi. Potrebno ih je samo

24

J O U R N A L

INTERVJU
|ani mi dajemo stra{no puno u ukupnom razvoju Hrvatske, ali za uzvrat kad trebamo ostvariti svoja gra|anska prava onda nas se smatra nacionalnom manjinom i mjeri se na{e pravo nekim drugim metrom {to ne pridonosi sigurnosti, osje}aju jednakosti i ravnopravnosti pred zakonima Republike Hrvatske. Kakav nivo komunikacije planirate ostvariti s bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj te udrugama i predstavnicima ostale ~etiri ex-jugoslavenske manjine? Da li smatrate da jedan saborski zastupnik mo`e kvalitetno predstavljati ~ak pet nacionalnih manjina? Kako ocjenjujete rezultate [emse Tankovi}a? Smatram da sve nacionalne zajednice moraju imati jednu krovnu ~vrstu organizaciju unutar koje mogu postojati asocijacije razli~itih interesa, pa i politi~kog organiziranja u strankama. Bo{nja~ka nacionalna zajednica bi trebala biti integrativni ~imbenik koji bi Bo{njake okupio na cijelom teritoriju Hrvatske i koja bi bila jedinstvena. U svom radu Bo{nja~ka nacionalna zajednica bi trebala prepoznati i pomiriti sve interese Bo{njaka, kako bi se njihovi pojedina~ni interesi mogli ostvariti kroz zajedni~ki interes bo{nja~kog korpusa u Hrvatskoj. Kroz tu krovnu organizaciju pojedine asocijacije bi mogle promovirao bogatu pro{lost Bo{njaka na ovim prostorima, trebao bi se graditi ponos Bo{njaka na njihovoj pro{losti i doprinosima u stvaranju i promoviranju Republike Hrvatske. Gre{ke profesora Tankovi}a? Profesorovo djelovanje mo`emo prije ocijeniti kao neznanje i nesnala`enje u situaciji u kojoj se na{ao. Svugdje u svijetu predstavnici manjina biraju ljude iz pravne struke da ih zastupaju, kako bi u izmjenama zakonskih tekstova stvorili bolji polo`aj manjinama. Profesor Tankovi} je imao jedinstvenu priliku da u uskla|ivanju zakonodavstva Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije i primjenom EU-standarda pobolj{a polo`aj nacionalnih manjina, ali nije znao to iskoristiti. Vidio sam jednom prilikom potpisani koalicioni ugovor profesora Tankovi}a s Vladom. Opet neznanje. Niti je {to tra`io, niti su mu oni {to obe}ali. Tamo pi{e da ako bude mogu}e, da }e Vlada promijeniti. Tamo se ne spominju prava niti jedne nacionalne manjine, nije tra`eno postavljanje pojedinaca iz nacionalnih manjina na pojedine polo`aje u koalicijskoj Vladi ili zapo{ljavanje pripadnika nacionalnih manjina. Novac koji je tro{io, nije tro{io u skladu s mjestom zastupnika pet nacionalnih manjina i nije u~inio gotovo ni{ta za njih, ali ni za nas Bo{njake. Nije se nikad za govornicom pojavio kad su bili napadnuti pripadnici nacionalnih manjina i institucije, npr. dr. Kurjak ili slu~aj djevoj~ice s vjeronauka. Nije reagirao na provokaciju paljenja i skrnavljenja Med`lisa u Dubrovniku. Branitelje Bo{njake nije za{titio, dapa~e sudjelovao je u dono{enju zakona kojim se braniteljima iz Bosne i Hercegovine, Bo{njacima uskra}uju nov~ana i druga prava. Normalno da bih kao pravnik sudjelovao u reformi pravosu|a, koje je rak rana Hrvatske, a koji se ogleda u kr{enju prava nacionalnih manjina, kao i ostalim aktivnostima zakonodavnog tijela u interesu i uz konsultacije sa svim manjinama s na{e liste nacionalnih manjina. Ako me izaberu, Bo{njacima obe}avam da }emo na sljede}im izborima birati tri kandidata sa svoje izborne liste jer nas ima preko 1,5%, a koliko preko to moramo sami utvrditi izja{njavanjem. Albancima poru~ujem da }u i njih ujediniti i da }e i oni kao i mi Bo{njaci birati sa svoje liste do tri predstavnika u Hrvatski sabor. Nacionalnim manjinama u Istri poru~ujem i obe}avam da }emo nakon sljede}ih lokalnih izbora imati svoje do`upane i gradona~elnike u nekoliko gradova u Istri. Ja sam ve} puno toga napravio i ovo nisu samo obe}anja. Znate, na{ narod ka`e: “nije svakom kroz selo pjevati”, ali ima i ona druga, dalmatinska – “daj dite materi”. U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor kakav bi bio Va{ odnos prema strankama na vlasti? Da li nacionalne manjine trebaju biti uz pobjednike izbora? Kako ocjenjujete poziciju [emse Tankovi}a i Ibrahima Ru`ni}a koji su vezani uz SDP, odnosno HNS? Profesori Tankovi} i Ru`ni} prave ponovo veliku gre{ku priklanjaju}i se prije izbora nekoj od stranaka. Obojica {alju vrlo lo{u poruku ostalim nacionalnim manjinama s na{e liste i stvaraju negativan stav prema Bo{njacima. Kud ide SDAH, odnosno HNS, idete i vi, a to je dosta gruba poruka ostalim nacionalnim manjinama. Zastupnik u Saboru, koji zastupa nacionalne manjine, mora maksimalno znati {tititi prava svih nacionalnih manjina koje zastupa. On zastupa samo njihova prava, pa kad i potpisuje koaliciju mora potpisati u ime svih ~ija prava {titi. Priklanjanjem vladaju}ima moraju se polu~iti maksimalna za{tita i promocija za sve nacionalne manjine koje se zastupa. Ako ja budem u takvoj situaciji potpisao bih ~vrst ugovor uz konzultaciju sa svim pripadnicima nacionalnih manjina. Precizno bi utvrdili koja su to prava koja bi ugovorili za podr{ku Vladi, koja su to mjesta koja dobivamo kao koalicijski partneri. Kao dio opozicije znao bih koriste}i sve odredbe Ustava, zakona i Poslovnika Hrvatskog sabora {tititi interese i prava nacionalnih manjina. Tako|er, znao bih se izboriti za pojedina~na prava svakog pojedinca jer znam kako i tko treba rje{avati pojedini problem. Naime, ja sam i sada dio te ma{inerije. Kako vidite daljnji razvoj unutarbo{nja~ke politi~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor? Neulazak predstavnika najbrojnije nacionalne manjine s ove liste smatram apsolutno katastrofom. Bio bi to dokaz da Nacionalna zajednica, Udruge gra|ana s nacionalnim predznakom, Vije}a pa i Islamska zajednica nisu na pravom putu profiliranja na{eg naroda kao politi~kog ~imbenika, dapa~e, pokazalo bi se pravo lice za{to drugi napreduju na ovim prostorima, a Bo{njaci nazaduju. Za to nema i ne}e biti opravdanja. Bojim se da na unutarbo{nja~koj politi~koj sceni ne}e do}i ni do kakvog potresa jer vodstva Bo{nja~ke nacionalne zajednice, Vije}a, udruga, pa i jedine politi~ke stranke SDAH su ljudi koji su i vodstva i ~lanovi. Izabrani su na izborima od malog broja za izbore organiziranih glasa~a. Prema tome, nema tko da ih smijeni jer su umrtvili scenu, a stanje letargije im odgovara. Zato i ne znamo to~an broj Bo{njaka. Obe}avam, ako budem izabran za zastupnika u Saboru, pozvati Bo{nja~ku nacionalnu zajednicu, sva udru`enja i Islamsku zajednicu da se napokon izvr{i popis ljudi porijeklom iz BiH i da kona~no mo`emo s te polazne osnove tra`iti, a i braniti na{a prava. To je prvi korak u za{titi prava nacionalnih manjina. Mo`da po broju mi i nismo nacionalna manjina? Mo`da bi prema brojnosti trebali imati ve}a prava koja proizilaze iz te mno`ine, prema me|unarodnim standardima? Osoba politi~ara, koja nama treba, mora imati pravno znanje i hrabrost da javno s dignitetom i argumentirano iznosi probleme koji mu~e korpus nacionalnih manjina, koji }e probleme znati detektirati i koji }e te probleme znati brzo rije{iti, a samim time raditi u interesu nacionalne manjine. Osoba koja }e biti na ponos onih koje zastupa, koja }e stvoriti ugled svojoj nacionalnoj manjini, znanjem, kroz svoje nastupe, prepoznatljiv po stavovima i ~vrst u zastupanju prava nacionalnih manjina. I.I.

25

J O U R N A L

INTERVJU IZBORI 2007. – XII izborna jedinica

Ibrahim Im{irevi}
Ibrahim Im{irevi} je ro|en 10. srpnja 1946. u Klju~u (BiH). O`enjen je i otac jednog djeteta. Pravni fakultet, pravosudnog smjera, zavr{io je u Zagrebu. U struci radi od 1974., a od o`ujka 1976. godine zaposlen je u Stru~noj slu`bi Hrvatskog sabora, uglavnom kao tajnik Odbora za pomorstvo, promet i veze. Pravnik ste, radite u Hrvatskom saboru. U utrci za mjesto saborskog zastupnika na ~iju podr{ku ra~unate, koja vam je ciljana izborna baza? Koji je motiv va{eg anga`mana u politici, {to `elite promijeniti u dru{tvu, odnosno me|u Bo{njacima? Ra~unam na podr{ku svih nacionalnih manjina koje bih predstavljao u Hrvatskom saboru. Osnovni mi je motiv da, po{tuju}i hrvatske ustavne i zakonske odredbe, omogu}im svim nacionalnim manjima da se u Republici Hrvatskoj osje}aju kao punopravni gra|ani jedne ulju|ene dr`avne zajednice. Kad je rije~ samo o pripadnicima naroda kojemu pripadam, dakle Bo{njacima, najprije bih nastojao ostvariti ono {to moj prethodnik nije u~inio, a to je da se bosanski islamski korpus ujedini u jednu nacionalnu zajednicu, Bo{njake, a ne da ostane podijeljen u dvije zajednice: jednu ustavnu kategoriju – Bo{njake, i drugu neustavnu - Muslimane. Sad smo u jednoj neugodnoj situaciji. Biv{i zastupnik na{ih manjina nije to ostvario u ~etiri godine svoga mandata. Sad svoju krivicu prebacuje na predsjednika Vlade, premda je gospodin Sanader potpisao Ugovor o koaliranju. Me|utim, u Ugovoru se nije obvezao kad }e u~initi to {to je potpisao, nego u Ugovoru pi{e da }e to u~initi onda kad se za to steknu uvjeti. Koja je temeljna to~ka va{eg predizbornog programa, gdje }ete se najvi{e anga`irati u radu Hrvatskog sabora? [to }ete u~initi na provedbi ~lanka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i implementaciji manjinskih kvota pri zapo{ljavanju u dr`avnoj slu`bi? Najprije vas molim da u sklopu odgovora na ovo pitanje {tampate u cijelosti ~lanak 22. Ustavnog zakona, jer samo tako svima nama mo`e biti jasnije {to taj ~lanak odre|uje, jer svojim odredbama obvezuje Republiku Hrvatsku. Dakle, ~lanak 22. glasi: Bo{njaci trebaju biti polazi{te, ali sve se to odnosi i na pripadnike albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine. Ako je po posljednjem popisu stanovni{tva u Republici Hrvatskoj `ivjelo svega 0,47% Bo{njaka, onda ih u tolikom postotku mora biti zaposleno u navedenim dr`avnim slu`bama. Me|utim, postoji jo{ jedna ra~unica. Primjerice, prema istom popisu stanovni{tva u Republici Hrvatskoj je bilo 56.777 muslimana, {to iznosi 1,28% od ukupnoga stanovni{tva. Iz toga proizlazi da je Bo{njaka znatno vi{e. To tvrdim na osnovi toga {to sam samo ja posredovao u isho|enju vi{e od 3.000 Domovnica bo{nja~kim prognanicima islamske vjeroispovijesti. Sli~nim se brojem mo`e pohvaliti i moj protukandidat Sulejman Tabakovi}. Za druge protukandidate ne znam, ali valja pretpostaviti da nisu mo`da bili nimalo slabiji od nas dvojice. Osim toga, dr`im da je muftija [evko Omerba{i}, i drugi nacionalni vjerski uglednici, posredovao i u ve}em broju dodjeljivanju Domovnica na{oj nacionalnoj manjini. Ako po{tujemo ovu ra~unicu, onda je danas u Republici Hrvatskoj vi{e od 80.000 Bo{njaka, a to je ve} 1,80% stanovni{tva, {to nam po istome Ustavnom zakonu daje pravo na do 3 narodna zastupnika u Hrvatskom saboru. Takav postotak donio bi nam 1.440 radnih mjesta u tijelima dr`avne uprave. Priznat }ete i sami da je velika razlika izme|u 470, 726 ili pak 1.440 Bo{njaka zaposlenih u tim slu`bama. Sli~na, ali ne{to manja ra~unica mogla bi se izvesti s Albancima, Crnogorcima, Makedoncima i Slovencima. A da bi se to moglo u~initi, najprije moramo to~no utvrditi koliko nas je zajedno. Na koji na~in planirate komunicirati s bo{nja~kim asocijacijama u Hrvatskoj? Podsjetimo da je takva komunikacija u prethodnom mandatu bila svedena na minimum. Na kakvim osnovama planirate uspostaviti suradnji sa Slovencima, Makedoncima, Crnogorcima i Albancima? Da li jedan saborski zastupnik zaista mo`e kvalitetno predstavljati pet nacionalnih manjina? To je vrlo bolno pitanje, ne samo kad je rije~ o manjinama. Dr`im da zastupnici u Hrvatskom saboru moraju redovito ko-

Ibrahim Im{irevi} “1. U jedinici lokalne samouprave i jedinici podru~ne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: jedinica samouprave) u kojoj se prema odredbama ovog Ustavnog zakona treba osigurati srazmjerna zastupljenost ~lanova njenog predstavni~kog tijela iz reda pripadnika nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost predstavnika nacionalne manjine u njenom izvr{nom tijelu. 2. Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima dr`avne uprave i pravosudnim tijelima sukladno odredbama posebnog zakona, vode}i ra~una o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovni{tvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo dr`avne uprave ili pravosudno tijelo i ste~enim pravima. 3. Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima uprave jedinica samouprave sukladno odredbama posebnog zakona kojim se ure|uje lokalna i podru~na (regionalna) samouprava i sukladno ste~enim pravima. 4. U popunjavanju mjesta iz stavka 2. i 3. ovoga ~lanka, prednost pod istim uvjetima imaju predstavnici nacionalnih manjina.” U skladu s ovim odredbama, najprije bih istra`io koliko se u svim dr`avnim slu`bama po{tuju ove odredbe. Dakako, to bih u~inio uz pomo} svih nacionalnih manjina koje bih predstavljao, a {to }u poslije objasniti. [to to zna~i? Zna~i da

26

J O U R N A L

INTERVJU
municirati sa svojom izbornom bazom. Ja }u svakako uspostaviti komunikaciju sa svim nacionalnim manjinama koje bih predstavljao. To }u u~initi tako {to }u se konzultirati i savjetovati s najuglednijim predstavnica nacionalnih manjina moje izborne baze. A to zna~i da bih prije svake sjednice Sabora upoznao predstavnike nacionalnih manjina s Dnevnim redom i u Hrvatskom saboru zastupao one njihove interese koje bi tra`ili od mene i za koje bi sami procijenili da su od interesa za na{u izbornu bazu. Osim toga, Poslovnik Hrvatskoga sabora omogu}ava da u radu Sabora sudjeluju i razni stru~njaci koji nisu zastupnici. Tu bih blagodat Poslovnika koristio tako {to bi omogu}io da u radu Sabora sudjeluju i stru~njaci na{ih nacionalnih manjina koji su istaknuti ~lanovi na{ega dru{tva, a koji bi pojedine probleme znali javnosti pojasniti. A kad je rije~ o tome mo`e li jedan zastupnik predstavljati pet nacionalnih manjina, onda je moj odgovor: mo`e. Mo`e ako bude znao organizirati suradnju s izbornom bazom i ako me|u brojnim uglednicima na{ih nacionalnih manjina bude znao prona}i prave suradnike. A ja }u to znati, jer sam to i do sada radio kao tajnik radnih tijela u Hrvatskom saboru. U slu~aju ulaska u Hrvatski sabor kakav bi bio va{ odnos prema strankama na vlasti? Da li biste kao bo{nja~ki zastupnik, eventualno, bili u oporbi vladaju}oj stranci ili u koaliciji? Da li nacionalne manjine trebaju biti uz pobjednike izbora? [emso Tankovi} je u koaliciji s SDP-om, a Ibrahim Ru`ni} je kandidat HNS-a. Kako ocjenjujete takvu poziciju? Dr`im da je du`nost svakoga zastupnika u Hrvatskom saboru da radi u interesu svoje dr`ave i svoga naroda. Prema tome, nema fiksnog koaliranja. Dakle, ne bih se obvezivao da glasujem za ne{to {to bi bilo na {tetu na{ih manjina. Jer za to ne bih ni imao mandat. Kakav bih bio ~ovjek kad bi zanemario interese onih koji su mi dali svoje povjerenje, koji su u mene vjerovali? Kad bih govorio jedno, a radio drugo? Kad bih ~asno mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru, zastupnika pet nacionalnih manjina, pet razli~itih kultura, pet razli~itih obi~aja, ukaljao kao nekakav ibliz? Zato }u podr`ati svaki prijedlog koji vodi napretku dr`ave, a to zna~i i prema boljim uvjetima koje bi nacionalnim manjima omogu}avao pristojan i miran `ivot, upravo onako kako odre|uje Ustav Republike Hrvatske i svi oni zakoni koji su u sukladnosti s Ustavom i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Bez obzira na to tko predla`e. Zapravo, nije mi va`no tko predla`e, nego {to. Ne bih govorio o drugim kandidatima, osobito ne o onima koji mijenjaju politi~ke dresove. Kako ocjenjujete rezultate proteklog ~etverogodi{njeg mandata [emse Tankovi}a? Koje je njegove glavne gre{ke? Planirate li ~e{}e biti za govornicom, predlagati zakonske odredbe, dati inicijativu formiranju bo{nja~ke politi~ke platforme... Da li smatrate da bo{nja~ki sabornik treba govoriti i o drugim temama koje nisu usko vezane uz manjinsku problematiku? Primjerice, {kolstvo, pravosu|e, korupcija, zapo{ljavanje, europske integracije. Jesu li Bo{njaci spremni dati svoj doprinos ukupnom razvoju Republike Hrvatske ili }emo i dalje pasivno promatrati politi~ke procese? Da bi se mogao ocijeniti rad bilo koga, pa tako i profesora [emse Tankovi}a, onda se moraju vrednovati rezultati toga rada. Meni je vrlo `ao, ali predsjednik SDA Hrvatske nije ostvario ni{ta od onoga {to smo o~ekivali od njega, pa ~ak ni ono {to je sam o~ekivao od sebe. [tovi{e, politi~ki je prevario sve koje je mogao prevariti. Naime, on je izabran kao predstavnik pet nacionalnih manjina, a djelovao je isklju~ivo kao strana~ki ~elnik u stranci koja mo`da ima stotinjak ~lanova s pla}enom ~lanarinom. Profesor [emso Tankovi} je, uvjeren sam, sramna politi~ka epizoda u politi~kom `ivotu nacionalne manjine kojoj pripada, a kao zastupnik druge ~etiri nacionalne manjine, doveo nas je u situaciju da se ispri~avamo Albancima, Crnogorcima, Makedoncima i Slovencima. Tim vi{e {to je podrijetlom iz Bosne, a Bosna je, to je historijska ~injenica, poznata kao izrazito demokratska multikulturalna sredina, od pamtivijeka do danas. Kada je rije~ o drugim vjerama, Kur’an ^asni ka`e: “Mi smo tebi (Muhammede) objavili Knjigu (Ku’ran) s istinom, potvr|uju}i knjigu koja je (objavljena) prije njega i da je ~uva (istinu). Sudi im po onome {to (ti) je Bog objavio i ne slijedi njihove strasti (da ne bi skrenuo) od Istine koja je tebi do{la. Mi smo svakome od vas dali zakon i (jasan put). A da je Bog htio, stvorio bi vas kao jedan narod, ali (On ho}e) da vas isku{a s onim {to vam je dao, pa se vi natje~ete u dobrim djelima! Svi }ete se Bogu vratiti, pa }e vam objasniti ono u ~emu ste se vi razilazili.” Gospodin Tankovi} je pogrije{io najvi{e u tome {to nije imao koncepcije. Nije znao {to ho}e, pa tako to nije znao ni objasniti nikome. Zato ga nismo ni vidjeli za govornicom. Naravno, ja }u govoriti, ali ne zato da bih govorio, nego zato da ne{to ka`em. Govorit }u o svim temama koje ste naveli u pitanju. Imam izuzetno dugo iskustvo u izradi zakona, pa }u to iskustvo koristiti tako {to bih se konzultirao s drugim stru~njacima moje izborne baze, te tako izbru{ene zakone predlagao Hrvatskom saboru. Bo{njaci su i do sada davali svoj golemi doprinos ukupnom razvoju Republike Hrvatske. Prisjetite se svih na{ih znanstvenika, pisaca, gramati~ara, sporta{a i mnogih drugih i sve }e vam biti jasno. Nadam se da se za moga mandata, ako budem izabran, ne}e doga|ati da jedan Edo Maajka ne dobije dr`avljanstvo u dr`avi koju itekako oboga}uje svojom umjetno{}u. Kako vidite daljnji razvoj bo{nja~ke politi~ke scene u Hrvatskoj ukoliko niti jedan bo{nja~ki kandidat ne u|e u Hrvatski sabor? Da li bi takvu verziju doga|anja trebalo smatrati katastrofom ili prilikom da krenemo novim putem primjerenim vremenu u kojem `ivimo? Kada poma`emo bli`njima, moramo pitati od ~ega pate, a ne u {to vjeruju, rekao je svojedobno veliki sultan Saladin. Dakle, mene ne bi za~udilo da na izborima pobjedi neki drugi predstavnik, poglavito ako se ujedine Crnogorci, Makedonci i Slovenci. Budimo objektivni: od oko pedesetak tisu}a stvarnih Bo{njaka u Republici Hrvatskoj, u bira~kim popisima nije ubilje`eno ni 6.000. Zato sam i sastavio neku vrstu letka koji poziva Bo{njake da se ne stide svoje nacionalnosti. Taj je letak i poziv Bo{njacima da se kao Bo{njaci i upi{u u bira~ke spiskove. Bez obzira na rezultate izbora, nastavit }u provoditi sve ono {to sam ovdje naveo. Mislim da }e moje 34-godi{nje iskustvo koristiti bilo kojemu na{em predstavniku u Saboru. Za{to bi bilo katastrofa? Ta i oni su jednako vrijedni kao i mi! Meni je osobno `ao {to na{ pro{li zastupnik u Hrvatskom saboru nije koristio moje znanje o radu dr`avne uprave, odnosno znanje o radu Sabora. Mnogo godina Bo{njaci nisu imali svoga predstavnika u Hrvatskom saboru, pa ipak su brojni Bo{njaci postali najugledniji hrvatski gra|ani, u svakome pogledu. Na ponos svih Bo{njaka i cijele Bosne, za koju jedna od najuglednijih hrvatskih povjesni~arka, Nada Klai}, ka`e da je vjerojatno najstarija dr`ava unutar svih na{ih dosada{njih zajednica. Ako ne budemo i{li zajedno s vremenom, i to primjerenim vremenom u kojem `ivimo, kako ste to lijepo formulirali, onda }emo tapkati u mjestu. Dok }e drugi i}i naprijed. I.I.

27

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Visoki predstavnik za BiH po~eo primjenjivati bonske ovlasti

Laj~akove mjere
Jedan od transparenata s Dodikovog prosvjeda, koji je glasio “Dajem Bosnu za Srpsku”, najbolje sa`ima bit bosanske krize: srpska politika jo{ uvijek ne odustaje od separatisti~kih zamisli nedoraslih, neobrazovanih i neodgovornih politi~ara koji i dalje gaje iluzije o veli~ini Srbije i vode svoj narod u jo{ jedan poraz. Sena Kulenovi}
Srbima se ponovno dogodio narod, ne tolikih razmjera, ali svakako gazimestanskog ugo|aja. Ovaj put popri{te doga|anja bio je glavni trg u Banja Luci gdje se okupilo oko 10.000 ljudi - spontano izvedeni na ulice |aci, studenti, radnici i umirovljenici - kako bi prosvjedovali protiv nedavno donesenih odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Izvikivale su se parole, uzdizao voljeni vo|a, dozivali svjetski za{titnici. A da su “sile mraka” na djelu potvrdila je i ~injenica da su nestale bilje`nice s vi{e od 10.000 potpisa gra|ana Srpske upu}enih majci Rusiji i Vladimiru Putinu. Sve se u povijesti doga|a dva puta, tvrdio je Marx: prvi put je tragedija, drugi put farsa! mjere, u Republici Srpskoj je pokrenuta lavina reakcija. Doju~era{nji libling me|unarodne zajednice i Zapada premijer RS, Milorad Dodik na sva usta progla{ava Laj~akove mjere diktatorskim, antidejtonskim, udarom na Ustav BiH kojim se diskriminira Republika Srpska i srpski narod, a omogu}ava bo{nja~ka dominacija. Visokog predstavnika se uzastopno poziva da podnese ostavku, a sam Dodik prijeti povla~enjem predstavnika SNSD-a iz izvr{nih organa vlasti BiH {to bi dovelo do krize vlasti i raspisivanja izbora. Iako su ~elnici Dodikovog SNSD-a na sjednici Glavnog odbora stranke 21. listopada, na kojoj su se ponovno donosile “istorijske odluke”, kuvertirali ostavke ako Laj~ak ne povu~e svoje odluke do 30. listopada, tek je Nikola [piri} istr~ao na prvu liniju i pionirski ~asno podnio ostavku na mjesto premijera Vije}a ministara BiH, produbiv{i time krizu jo{ vi{e. “U proteklih nekoliko dana svjedoci smo demagogije i poku{aja zaglupljivanja naroda. To su vje{ta~ki organizirane reakcije u cilju napada na samo postojanje Ureda visokog predstavnika (OHR)”, odgovarao je Laj~ak na Dodikove napade. Istaknuv{i da mjerama koje je nametnuo ne oduzima pravo konstitutivnim narodima da {tite svoje nacionalne interese, ipak dodaje: “Me|utim, te{ko mogu da se suo~im s tim da netko te interese {titi ne dolaze}i na svoje, ne toliko lo{e pla}eno, radno mjesto”. Neprimjereno bahata i ratoborna retorika Milorada Dodika i srpske politike upu}ena Visokom predstavniku izazvala je izuzetno o{tra upozorenja me|unarodne zajednice koja je izrekao Charles English, ameri~ki veleposlanik u BiH: “ Pozivamo Dodika i rukovodstvo Republike Srpske da prihvate ove odluke onakvim kakve jesu. Moraju prestati sa svojim obmanjuju}im izjavama koje doprinose radikalizaciji i porastu nacionalizma u BiH. Na{ smireni pristup ovoj situaciji nemojte tu-

28

Mjere u skladu s bonskim ovlastima
Ova farsa bila je me|u~in najve}e politi~ke krize u BiH od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Nakon propasti dvogodi{njeg (ne)dogovaranja i odugovla~enja prihva}anja Sporazuma o reformi policije kao uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju EU, Visoki predstavnik Miroslav Laj~ak, sukladno svojim bonskim ovlastima, 19.10.2007. donosi prvi paket mjera kojima je cilj pokrenuti rad institucija BiH s mrtve to~ke i osna`iti funkcionalnost dr`ave, izme|u ostalog, reduciranjem entitetskog glasanja u Parlamentu BiH i rje{avanjem pitanja kvoruma u Vije}u ministara. Smisao izmjena i dopuna Zakona o Vije}u ministara je da omogu}i lak{e dono{enje odluka u ovoj dr`avnoj instituciji. U Vije}u ministara - a ~ine ga po tri Bo{njaka, Srbina i Hrvata te jedan iz reda ostalih - odluke su se donosile ako je za njih glasalo barem dvoje ministara istog naroda, dok je prema Laj~akovim izmjenama dovoljan samo jedan glas iz svakog naroda. Vije}e ministara }e sada mo}i do-

Miroslav Laj~ak nositi odluke ~ak i ako manjina ministara odlu~i da ne prisustvuje sjednici. Druga mjera Visokog predstavnika je zahtjev upu}en zajedni~kom Kolegiju Parlamentarne skup{tine BiH od kojeg se tra`i da do 1. prosinca usvoji izmjene i dopune dijela pravilnika o radu oba doma Parlamentarne skup{tine BiH koji se odnose na tri podru~ja: entitetsko glasanje, rje{avanje pitanja kvoruma za odr`avanje sjednice i mehanizam odlu~ivanja u kolegijima domova Parlamentarene skup{tine BiH. To zapravo zna~i da treba definirati da je za dono{enje odluka dovoljna tre} ina glasova prisutnih, a ne izabranih zastupnika iz svakog entiteta. Kako sve odluke u kona~nici moraju biti potvr|ene u Domu naroda, nijedan narod ne mo`e biti preglasan. Tre}a mjera je poziv za uspostavljanje sistema bolje koordinacije izvr{ne i zakonodavne vlasti.

J O U R N A L

Srpske zablude
Dok bo{nja~ka i hrvatska strana u potpunosti podr`avaju ovako jasno definirane

BOSANSKI BAROMETAR
ma~iti kao nedostatak odlu~nosti ili volje. Na{ je interes sigurnost i stabilnost ove zemlje i spremni smo ga braniti. Ako se nastavi i}i putem sukoba, reakcija SAD-a }e biti brza i sna`na. Sukob s visokim predstavnikom je sukob sa Sjedinjenim Dr`avama!... Budu}nost Republike Srpske je jedino sigurna unutar stabilne i funkcionalne BiH. Ne}emo prihvatiti poku{aje prijetnji teritorijalnom integritetu BiH, bez obzira dolaze li oni iz zemlje ili izvan nje ”. Nimalo impresionirani i osna`eni vjetrom u le|a koji pu{e iz Srbije, Dodik i srpska politika nastavljaju sukob s Laj~akom. Jedan od transparenata s Dodikovog prosvjeda, koji je glasio “Dajem Bosnu za Srpsku”, najbolje sa`ima bit bosanske krize: srpska politika jo{ uvijek ne odustaje od separatisti~kih zamisli nedoraslih, neobrazovanih i neodgovornih politi~ara koji i dalje gaje iluzije o veli~ini Srbije i vode svoj narod u jo{ jedan poraz. Za to dobijaju zdu{nu potporu Srbije koja je i u ovoj situaciji poku{avala izvu}i ne{to za sebe. Izjava srbijanskog premijera Ko{tunice da je Laj~akov cilj ukinuti Republiku Srpsku i Srbiji oduzeti Kosovo nai{la je na jedinstvenu osudu Velike Britanije, SAD-a, Francuske, Njema~ke i Italije, koje su preko svojih predstavnika u Srbiji uputili demar{ kojim se izra`ava prosvjed zbog izjava o odlukama Visokog predstavnika u BiH. No, Ko{tunica se ne zaustavlja: “Poku{aj ru{enja Daytonskog sporazuma mo`e imati nesagledive posljedice i zato je sada neophodno da me|unarodna zjednica ispravi gre{ke koje su proizvele ozbiljnu krizu u BiH”. Sve je to izazvalo pravedni gnjev predsjedatelja Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a, koji je Ko{tunici poru~io da dr`i prste dalje od BiH jer bi “mogao dobiti po prstu i nosu”. Prozvan od strane Dodikovog SNSD-a da je njegova izjava nediplomatska i da stvara “ratnu atmosferu na Balkanu”, Kom{i} je dodatno pojasnio: ”Mi nismo zaboravili Ko{tuni~ina hodanja po Bosni i Hercegovini s kala{njikovim u ruci. Kada netko takav nakon 15 godina ponavlja prijetnje da }e praviti probleme u mojoj ku}i (BiH) svaka diplomatska komunikacija je suvi{na i nepotrebna”. Srpska povjesni~arka, Latinka Perovi} nedavno je vrlo precizno opisala dubine zabluda srpskih politi~ara: “Mi imamo r|ave odnose sa svim susedima jer mi ne priznajemo BiH kao nezavisnu dr`avu, mi ne priznajemo ni crnogorski referendum koji je odr`an u vrlo strogim evropskim uslovima, {to svedo~i da je ideja o nezavisnosti Crne Gore bila jedna dubinska ideja, a mi to jo{ uvek smatramo jednom epizodom koja }e se brzo zavr{iti. Mi jo{ uvek mislimo da Hrvatska nezaslu`eno hita prema EU... Mi uporno ne priznajemo Makedonsku pravoslavnu crkvu. Mi ne priznajemo realnost ni unutar granica Srbije. Imamo otvoreni proces disolucije Jugoslavije, jo{ uvijek koji treba da se zavr{i na Kosovu, a kojim mi jedno fakti~ko stanje odbijamo i idemo u udaljavanje albanskog i srpskog naroda. Mi smo susedni narodi, upu}eni jedni na druge fizi~ki, a zao{travamo te odnose `rtvuju}i svuda, u svim tim zajednicama srpski narod kao instrument politike.” cijska podru~ja moraju se utvrditi na temelju tehni~kih kriterija za rad policije, pri ~emu se operativno zapovjedni{tvo provodi na lokalnoj razini. Dok se na povr{ini odvija otvoreni sukob na relaciji Laj~ak-Dodik drugi aspekti bosanske krize tonu u drugi plan: veliki broj ratnih zlo~inaca na slobodi i rasprostranjen organizirani kriminal koji se uvukao u politi~ke strukture i institucije vlasti. Upravo tim snagama ne odgovaraju ustavne promjene, reforma policije ni funkcioniranje pravne dr`ave. Istovremeno, jo{ nisu razvijene institucije koje bi se mogle u~inkovito boriti protiv ratnih zlo~inaca i organiziranog kriminala koji ne poznaje entitetske granice. Gospodarski kriminal se`e do vrhova vlasti, pa su tako nedavno izvje{tajem revizora RS potvr|ene nezakonitosti vezane za gradnju zgrade Vlade RS u Banja Luci. Sve se glasnije govori i o navodnih 40 milijuna maraka koje je premijer RS-a “zamra~io” u dogovoru s izvo|a~em radova “Integralom”. U ovom trenutku bosanska slika prili~no je tmurna. Nakon dvanaest godina BiH jo{ je uvijek jako daleko od uspostavljanja normalnog unutarnjeg funkcioniranja institucija vlasti, dok mandat Visokog predstavnika ponovno dobija po~etne protektorske obrise. Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira ranije je odlu~io da } e visoki predstavnik postoje}e {iroke ovlasti koje uklju~uju mogu}nost nametanja zakona i smjene izabranih du`nosnika zadr`ati najmanje do ljeta 2008. godine. Ipak, nakon gospode tre}e dobi koji su tra`ili uto~i{te za dostojanstven zavr{etak karijere pojavio se on, mlad i odlu~an da povu~e potrebne poteze. Miroslav Laj~ak, ~etrdesettrogodi{nji diplomat, biv{i veleposlanik Slova~ke u Beogradu i posebni izaslanik EU za referendum o nezavisnosti Crne Gore, govori na ~istom bosanskom i poznaje balkansku situaciju u du{u. Postavljaju}i Laj~aka za Visokog predstavnika ~ini se da se me|unarodna zajednica, nakon niza zabluda i proma{aja, napokon odlu~ila prekinuti dvanaestogodi{nju bosansku agoniju i od svog protektorata u~initi pristojnu dr`avu. Ho}e li me|unarodna zajednica uspjeti slomiti “demokratski otpor” Republike Srpske i da li }e me|unarodni deus ex machina znati do kraja sprovesti tek zapo~etu konsolidaciju BiH preko mehanizma nametanja odluka, ostaje da se vidi. U svakom slu~aju, me|unarodna zajednica jasno se postavila: u njihovoj igri Laj~ak Rules!

Laj~ak Rules
U uzavreloj politi~koj situaciji u Mostaru je ipak u~injen jedan korak naprijed u znak politi~ke dobre volje. Predsjednici {est vode}ih politi~kih stranaka u BiH – Haris Silajd`i} (SBiH), Sulejman Tihi} (SDA), Milorad Dodik (SNSD), Mladen Ivani} (PDP), Dragan ^ovi} (HDZ) i Bo`o Ljubi} (HDZ 1990) – potpisali su Dek-

29

Milorad Dodik laraciju o preuzimanju obveza za provo|enje reforme policije sa svrhom parafiranja i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju. Deklaracijom je odre|eno da }e se reforma policijskih stuktura BiH provoditi u skladu s tri principa Europske komisije: sve zakonodavne i prora~unske nadle`nosti za sva pitanja policije moraju se nalaziti na dr`avnoj razini, nema mije{anja politike u operativni rad policije, a funkcionalna lokalna poli-

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Reforma policije u BiH

Po~etak reforme ili kupovanje vremena
U prvoj polovici listopada u BiH su se vodili intenzivni i bezuspje{ni pregovori bh-politi~ara o reformi policije, o kojoj ovisi parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju BiH s Europskom unijom. Pregovori o tom pitanju propali su jer politi~ari iz Republike Srpske nisu pristali da se ukine policija tog entiteta, niti da se stavi pod nadzor dr`avnih tijela vlasti. Propao je protokol koji su 28. rujna potpisali Haris Silajd`i}, predsjednik Stranke za BiH i Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata. SDA je odbacila dokument zbog brojnih razloga. U protokolu je bilo predvi|eno ukidanje Centra za edukaciju kadrova i Agencije za policijsku podr{ku, koji su trebali biti organizirani na dr`avnom nivou. Osim toga, SDA je i protiv rje{enja na osnovu kojih bi lokalne policijske oblasti bile formirane isklju~ivo u okviru entitetskih i kantonalnih granica, a umjesto jedinstvenog predla`e se tzv. konsolidirani bud`et, odnosno fizi~ki zbir bud`eta entitetskih i kantonalnih policija. Sporazum Silad`i} - Dodik neprihvatljiv je i zbog toga {to bi lokalna policijska tijela bila vezana za nadle`nosti lokalnih tu`ila{tava, te zato {to su njime “betonirane” nadle`nosti entitetskih i kantonalnih policija, umjesto da budu reducirane u korist nadle`nosti dr`avne policije. Vode}a parlamentarna stranka ocijenila je lo{im i rje{enja po kojima bi odbor direktora policije ~inili i pomo}nici direktora za policijske strukture Republike Srpske i Federacije BiH, koji bi odlu~ivali konsenzusom, odnosno entitetsko/etni~kim glasanjem, te na osnovu kojih je predvi|eno formiranje nezavisnih policijskih odbora na nivou entiteta, umjesto jednog na nivou dr`ave, koji bi imenovao sve policijske slu`benike. Dogovorom izme|u Silajd`i}a i Dodika nije predvi|eno ni formiranje posebne policijske oblasti za region Srebrenice odakle poti~u `rtve genocida, a, osim toga, ostaju i policije RS i Federacije BiH u postoje}oj formi i s postoje}im nadle`nostima. SDA je neprihvatljivim ocjenila i ~injenicu da protokolom nije predvi|eno da etni~ki sastav dr`avne policijske strukture i svih lokalnih policijskih tijela bude u skladu s popisom stanovni{tva iz 1991. godine, {to zna~i kona~no prihvatanje posljedica etni~kog ~i{}enja. Miroslav Laj~ak, visoki predstavnik u BiH tako|er je odbacio protokol uz obrazlo`enje da ne ispunjava tri principa Europske unije. Osim toga, jedna od stranaka potpisnica nije pojasnila sadr`aj dokumenta, {to dovodi u pitanje ozbiljnost njihovog pristupa. Milorad Dodik, premijer RS je nakon neusvajanja dokumenta izjavio da je Republika Srpska trajna kategorija, kao i entitetska policija, te da to nitko ne mo`e promijeniti. “Ako zbog toga treba da stojimo 50 godina pred Europom - stajat }emo”, rekao je Dodik i dodao da je upravo policija RS krucijalno pitanje za sve gra|ane RS. SNSD ne}e promjeniti svoj stav o postojanju policije RS, koja bi radila poslove na prostoru tog entiteta i bila funkcionalno uvezana s ostalim strukturama u BiH, te u nekim poslovima i s cijelom strukturom policije u BiH. “Taj stav ne}emo promijeniti bez obzira na sve pritiske, razne ucjene, nekorektne poteze, od kojih je jedan tako olako odbacivanje sporazuma koji je pokazao da je mogu}e posti}i dogovor izme|u doma}ih predstavnika”, naveo je lider SNSD-a. Ocijenio je da “i da je sve ovo mo`da dio me|unarodne ujdurme koja ovdje poku{ava da odr`i svoje prisustvo kroz razne forme”. Dodik je dodao da i on cijeni Miroslava Laj~aka, ali je “jedan dio strukture OHR-a zakuhao ovu situaciju zajedno sa biv{im visokim predstavnikom Paddy Ashdownom, a ta struktura se i dalje odr`ava ovdje i govori {ta je dobro, a {ta nije”. 12. listopada, tri dana prije krajnjeg roka kojeg je postavila me|unarodna zajednica, odr`an je sastanak predsjednika bh-stranaka na kojem je razmatran prijedlog za reformu policije koji su predlo`ili lideri HDZ BiH i HDZ 1990. – Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi}. ^elnici hrvatskih politi~kih stranaka u BiH ponudili su bo{nja~kim i srpskim strana~kim liderima kompromisni prijedlog za reformu policije, koji je kompilacija dokumenata koji je ponudio visoki predstavnik Miroslav Laj~ak i protokola Silajd`i} – Dodik. Zbog nepomirljivih stavova o klju~nim pitanjima policijske strukture u BiH sporazum nije postignut. Kao najve}i kamen spoticanja ponovo je istaknut naziv policije u Republici Srpskoj, te njeno financiranje. Jedan od inicijatora sastanka, Dragan ^ovi}, je izjavio: “Napravili smo katastrofalan potez za BiH i sve njene gra|ane, jer je ovim propu{tena velika {ansa. Mislim da }e odluke iz Bruxellesa prema BiH biti toliko rigorozne u odnosu na sve zemlje regiona te da }emo ih dugo osje}ati. To }e i biti najve}a kazna.” 15. listopada Miroslav Laj~ak je s predstavnicima Kontakt grupe Europske unije razgovarao o neuspjehu reforme policije u BiH. Podnio je negativno izvje{}e o stanju u BiH. “Ja sam doista o~ekivao vi{e ozbiljnosti”, rekao je visoki predstavnik, istaknuv{i da su se sudionici pregovora o reformi policije pona{ali kao da imaju beskrajno mnogo vremena, te da je najve}a odgovornost za takvo stanje na politi~arima iz Republike Srpske. “Ja sam `elio da moj glavni posao u BiH bude pribli`avanje Europskoj uniji. Trenutno za to nemamo partnere i time se trebamo pozabaviti tako da ne do|emo u situaciju kao pro{log tjedna kada su propali pregovori”, izjavio je Laj~ak. Vije}e Europske unije je u svojim zaklju~cima sa sastanka 15. listopada izrazilo punu podr{ka visokom predstavniku me|unarodne zajednice i specijalnom predstavniku EU-a Miroslavu Laj~aku i njegovim naporima da se usvoje reforme koje su su{tinske za BiH da krene naprijed, posebno policijska reforma. Vije}e je ponovilo da sporazum o policijskoj reformi u skladu s tri principa EU ostaje klju~ni prioritet i jedan od neophodnih uvjeta za daljnji napredak ka Sporazumu o stabilizaciji i pridru`enju (SAA) s Europskom unijom. Vije}e `ali zbog ~injenice {to svi politi~ki lideri u Bosni i Hercegovini nisu pokazali volju da do|u do sporazuma na osnovu triju principa Europske unije. Nakon neuspjelih pregovora bh-politi~ara o reformi policije, me|unarodna za-

30

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR
jednica se odlu~ila vratiti modelu nametanja zakona i rje{enja za probleme koji postoje u Bosni i Hercegovini. Miroslav Laj~ak je novu fazu intervencionisti~kih mjera, u skladu s bonskim ovlastima, po~eo provoditi ~im se vratio iz Bruxellesa, {to je izazvalo burne reakcije politi~ara u srpskom entitetu, ali i ve}u ozbiljnost u pronala`enju prihvatljivog rje{enja. 28. listopada u Mostaru je odr`an sastanak predsjednika {est vode}ih politi~kih stranaka u BiH, na kojem su potpisali Deklaraciju o preuzimanju obaveza za provo|enje reforme policije, koja je uvjet za parafiranje i potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju. Deklaraciju su potpisali predsjednici Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajd`i}, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihi}, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, Partije demokratrskog progresa (PDP) Mladen Ivani}, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan ^ovi} i HDZ 1990 Bo`o Ljubi}. U Deklaraciji se navodi da su se potpisnici slo`ili i prihvatili da se reforma policijskih struktura u BiH provodi u skladu s tri principa Europske komisije, te da cjelokupna reforma ima za cilj stvaranje funkcionalne, multietni~ke i profesionalne policije koja }e garantirati sigurnost gra|ana i dobara na cijeloj teritoriji BiH. “Na sastanku je bila vidljiva `elja kod predstavnika politi~kih stranaka da ova zemlja krene u `eljenom pravcu, i to je

Potpisnici Deklaracije u Mostaru izra`eno u dokumentu koji su potpisali. Od politi~kih lideara sam dobio jedan input, odnosno Deklaraciju, u kojoj `ele da se taj proces nastavi. Razgovarali smo i o reformi Ustava, i postoji zajedni~ka `elja da se pokrene taj proces”, rekao je nakon sastanka Miroslav Laj~ak, dodaju}i da je razgovarano i o politi~koj situaciji u BiH. Na sastanku u Mostaru postignuta su dva veoma va`na dogovora: potpisana je Deklaracija za opredijeljenost o reformi policije i dogovoreno redovno odr`avanje sastanaka lidera politi~kih stranaka o svim reformskim zakonima kako bi se izbjegla blokada institucija. Potpisnici Deklaracije se nadaju da }e ona biti dovoljno da Europska komisija odobri Bosni i Hercegovini parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju. Da li je potpisivanje Deklaracije o preuzimanju obaveza za provo|enje reforme policije izraz dobre volje bh-politi~ara (prvenstveno iz Republike Srpske), straha od Laj~akovih daljnjih poteza u skladu s bonskim ovlastima ili politi~ki manevar s ciljem kupovanja vremena, pokazat }e vrijeme. Politi~ari iz manjeg bh-entiteta sigurno se ne}e lako odre}i svoje policije. D.K.

31

Politi~ki sukobi oko mosta kopno – Pelje{ac

Most budu}nosti ili sva|e
Premijer Ivo Sanader je 24. listopada u mjestu Brijest na Pelje{cu postavio kamen temeljac za izgradnju mosta kopno – Pelje{ac, najve}eg mosta koji se trenutno gradi u Europi. Izgradnja bi trebala trajati ~etiri godine, od kojih }e prve dvije pro}i u tzv. nevidljivoj gradnji. Rije~ je o izradi velikih ~eli~nih cijevi koje }e poslu`iti kao temeljni elementi nosive konstrukcije mosta. Naime, temelji su na ne{to vi{e od 70 metara ispod dubine mora koje je na tom podru~ju duboko 27 metara. Tako }e stupovi samo ispod mora biti visoki vi{e od 100 metara, odnosno visine zagreba~ke katedrale. U prve dvije godine na samom gradili{tu mosta vidjet }e se jedan brod i ronioci koji }e pripremati temeljenje stupova. Most nije trebao biti vi{i od 35 metara, kako je prvo bilo i zami{ljeno, ali je politika odredila glavne mjere mosta pa }e on biti visok 55 metara. Za ilustraciju, mostovi na Manhattanu i u Brooklynu visoki su 35 metara. Glavni raspon mosta iznosi 568 metara, {to je drugi po veli~ini raspon za tzv. ovje{ene mostove u Europi. Izuzetno je zahtjevan za gradnju prije svega zbog muljevitog podmorskog tla te najve}e, devete potresne zone. Bit }e napravljen tako da izdr`i potrese od devet stupnjeva po Richteru. Dizanje mosta u visinu znatno je povisilo njegovu cijenu koja bi, prema procjenama, trebala iznositi oko dvije milijardi kuna. Most }e omogu}iti bolju vezu dubrova~kog kraja s ostalim dijelovima Hrvatske, a pribli`it }e i najju`nije otoke (Mljet i Lastovo) ostalom dijelu zemlje. Investitor gradnje su “Hrvatske ceste d.o.o.”, izvo|a~i su “Konstruktor” iz Splita, “Viadukt” i “Hidroelektra” iz Zagreba, a projektant je zagreba~ki Gra|evinski fakultet. Tjedan dana prije zvani~nog po~etka radova Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH prenio je Josipu Vrbo{i}u, hrvatskom veleposlaniku u Sarajevu stajali{te Predsjedni{tva BiH o izgradnji mosta za Pelje{ac i jo{ jednom zatra`io da Hrvatska ne poduzima nikakve jednostrane radnje na izgradnji tog mosta. Ministar Alkalaj je postupio po nalogu bh-Predsjedni{tva koje je, sukladno Ustavu BiH,

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR
jedino ovla{teno za vo|enje vanjske politike zemlje te ga je zadu`ilo da hrvatskoj strani jo{ jednom prenese stajali{te o pelje{kom mostu. Hrvatskom veleposlaniku pritom je ponovljeno da je bosansko-hercegova~ka strana na 11. sastanku Me|udr`avnog vije}a za suradnju izme|u Hrvatske i BiH odr`anom 3. o`ujka istaknula kako je BiH protiv izgradnje mosta za Pelje{ac do rje{avanja otvorenih pitanja vezanih za identificiranje morske grani~ne crte izme|u dviju dr`ava. Isto stajali{te ponovljeno je 29. o`ujka prigodom posjete Bosni i Hercegovini predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera. Izgradnju mosta osudila je i Stranka demokratske akcije. “Smatramo da ovaj jednostrani akt naru{ava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te o~ekujemo od nadle`nih organa na{e dr`ave da, u skladu sa me|unarodnim propisima, na adekvatan na~in rije{e ovaj problem ~ak i pokretanjem pravnog spora. Razo~arani smo pona{anjem Vlade Hrvatske koje svakako ne ide u prilog dobrosusjedskim odnosima”, re~eno je u priop}enju Slu`be za odnose s javno{}u SDA. Podsjetimo, klju~ni problem u odre|ivanju granice u tom podru~ju je rje{avanje spora izme|u BiH i RH oko nekoliko oto~i}a. Naime, Vlada RH je krajem 2005. ve} dogovoreni sporazum o granicama najprije uputila u Sabor na ratifikaciju, da bi deset dana kasnije slu`beno od BiH zatra`ila izmjenu granice, i to tako da vrh Kleka te Mali i Veliki {koj pripanu Hrvatskoj, a ne Bosni i Hercegovini. Bh-stru~njak za granice i ~lan Komisije za granice Ministarstva civilnih poslova i komunikacija BiH Mugdim ^ukle ka`e da je “me|unarodnim priznanjem BiH dobila status pomorske dr`ave. To zna~i da su BiH i Hrvatska trebale da se razgrani~e i na moru. Me|utim, to je ura|eno samo u prvoj liniji, koja nije definirana ni kao unutarnje ni kao teritorijalno more. To je trebalo biti regulirano sporazumom ekspertskih timova iz oblasti pomorskog prava, ali on nikada nije donesen”. On smatra da je Hrvatska trebala po{tovati stav Predsjedni{tva BiH o izvr{enju razgrani~enja na moru. “Dakle, pitanje visine mosta i razmaka nosivih stubova nije jedino pitanje ne{kodljivog prolaska. To je pitanje onog {to je za nas najva`nije: bosansko-hercegova~ko teritorijalno more Hrvatska je nezakonito zatvorila ravnim linijama koje je bespravno naslijedila iz ugovora izme|u biv{e Jugoslavije i Italije. Time nam je Hrvatska svojim unutarnjim vodama, izme|u Hvara i Pelje{ca, zatvorila ulaz u podru~je Neuma. Prema

Most kopno - Pelje{ac s pristupnim cestama tome, bh-teritorijalno more ne grani~i s teritorijalnim morem Hrvatske, nego s njenim unutarnjim vodama. Zato Hrvatska treba da ukine ravnu liniju i otvori ne{kodljiv prolaz Bosni i Hercegovini”, smatra ^ukle. Druga va`na stvar, prema njegovom mi{ljenju, jeste da nije ta~no utvr|ena pozicija granice teritorijalnog mora BiH u skladu s me|unarodnim konvencijama o pravu mora, zbog ~ega u ovom trenutku nitko pouzdano ne mo`e tvrditi gdje je ta granica. “Linija mo`e i}i preko pozicije mosta, a mo`e i pored njega. To, opet prema me|unarodnom pravu, ne daje za pravo drugoj dr`avi da tu gradi bilo {ta bez suglasnosti susjedne dr`ave”, isti~e ^ukle. Prema njemu, potrebno je izvr{iti razgrani~enje na moru, a onda razgovarati o poziciji mosta. Predsjednik Stjepan Mesi} je povodom po~etka radova izjavio da mu je `ao {to prije po~etka radova nije postignut dogovor izme|u hrvatske i bh-strane. To mo`e komplicirati ~itavu situaciju, jer ako do|e do me|unarodnog spora, sva ulo`ena sredstva, dok se spor ne rije{i, mogu biti izgubljena. Naglasio je da je jo{ prilika da se ide u dogovor kako bi se radovi mogli na miru odvijati. Premijer Ivo Sanader je izjavio kako BiH nije protiv mosta, a kriti~arima njegove izgradnje uputio je “rije~ pomirdbe”. “Nije to~no da je BiH protiv gradnje mosta. Imam informaciju da su u Vije}u ministara hrvatski i srpski predstavnik za, a bo{nja~ki predstavnik protiv izgradnje mosta. Zna~i, tre}ina je onih koji su protiv i koji pitaju gdje je teritorijalno razgrani~enje. Ovo su hrvatske teritorijalne vode i s nikim o tome ne}emo pregovarati! O vrhu Kleka i oto~i}ima u Malostonskom zaljevu mo`emo raspravljati na Me|unarodnom sudu, ali oko mosta nema govora. On je nedvojben i zato pro~ujem Sarajevu: ne pose`ite za na{im teritorijem”, zaklju~io je Sanader i pozvao oporbu da se tokom kampanje ne koriste mostom kopno-Pelje{ac “jer }e sigurno izgubiti”. Zlatko Lagumd`ija, predsjednik bosansko-hercegova~kog SDP-a je rekao da Sanaderova izjava predstavlja najbrutalnije politi~ko negiranje BiH jo{ od Tu|manovih poziva na podjelu zemlje po~etkom 90-ih godina. Predsjednik SDP BiH isti~e da na taj na~in, radi jeftinih predizbornih poena, Sanader tretira gra|ane i narode BiH kao tri plemena koje }e “prosvje}ivati” njemu sli~ni politikanti i la`ni dr`avnici. “Bosnu i Hercegovinu kao i svaku dr`avu predstavljaju njene institucije, a ne njena tri nacionalisti~ka lidera po Sanaderovoj mjeri. Nakon jasne i jednoglasne poruke Predsjedni{tva BiH, ustavom jedine ovla{tene institucije, od prije sedam dana, svakome ko ima dr`avni~ke manire je bilo jasno da se pelje{a~ki most mo`e graditi samo uz po{tivanje zajedni~kih odluka institucija Hrvatske i BiH, ili nakon odluka relevantnih me|unarodnih institucija”, rekao je Lagumd`ija. Dodao je i da ne treba imati dr`avni~ku pamet da bi se shvatilo kako bi u tom slu~aju tu`ba Bosne i Hercegovine odgodila europsku perspektivu ne samo Hrvatske, ve} i ~itavog regiona. Most kopno – Pelje{ac mogao bi postati most sva|e, generator lo{ih odnosa izme|u dviju prijateljskih zemalja, te uzrok dugogodi{njeg me|unarodnog pravnog spora. D.K.

32

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Osloba|aju}a drugostupanjska presuda Haa{kog suda

Sefer Halilovi} slobodan
Biv{i ratni zapovjednik Armije Bosne i Hercegovine Sefer Halilovi} dobrovoljno se predao Me|unarodnom kaznenom sudu za biv{u Jugoslaviju (ICTY) 25. rujna 2001. godine, a krajem te godine pu{ten je na slobodu do po~etka su|enja. Su|enje je po~elo 31. sije~nja 2005., a prvostupanjska osloba|aju}a presuda izre~ena je u studenome iste godine. No, glavni tu`itelj se `alio istaknuv{i da su suci pogrije{ili kada su zaklju~ili da Halilovi}, tada na~elnik glavnog sto`era, nije imao “pravog nadzora nad po~initeljima zlo~ina”, tako da je 16. prosinca 2005. podnio najavu `albe na presudu. Tu`iteljstvo je zatim 1. o`ujka 2006. podnijelo `albeni podnesak, a `albeni pretres odr`an je 10. i 11. srpnja 2007., uz suglasnost obrane. Halilovi} je optu`en za zlo~ine koje su po~inili pripadnici Armije BiH u rujnu 1993. godine u selu Grabovica kod Jablanice, u kojem su ubijena 33 bosanska Hrvata, i selu Uzdol kod Prozora/Rame, u kojem je ubijeno 29 hrvatskih civila i jedan zato~eni pripadnik HVO-a. Teretilo ga se da je za te zlo~ine odgovoran na temelju zapovjedne uloge koju je imao obna{aju}i du`nost na~elnika [taba Vrhovne komande Armije BiH i koordinatora vojne operacije Neretva ’93., ~iji je cilj bio osvajanje podru~ja koje je dr`ao HVO, a koje se protezalo od Bugojna do Mostara. U optu`nici se navodilo kako Halilovi} nije poduzeo mjere da sprije~i pokolj u Grabovici, a nije ni kaznio odgovorne za zlo~ine u Grabovici i Uzdolu, selima u sjevernoj Hercegovini. No, @albeno vije}e ICTY-ja je 16. listopada 2007., u `albenom postupku potvrdilo osloba|aju}u presudu prvostupanjskog suda, tako da je Sefer Halilovi}, biv{i ratni zapovjednik Armije BiH bio opet slobodan. Vije}e je zaklju~ilo da tu`itelji nisu izvan razumne sumnje dokazali da je Halilovi} komandirao operacijom tijekom koje su zlo~ini po~injeni. Prema kona~noj presudi, nije dokazano ni da je Halilovi} mogao sprije~iti zlo~ine ili kazniti po~initelje. Semir Halilovi}, Seferov sin, ka`e da je na internetu gledao direktan prijenos osloba|aju}e presude, i da je imao dvojni osje}aj nelagode i radosti prije samog izricanja presude. Gledaju}i Sefera Halilovi}a u trenutku dok sudac ~ita presudu dobijao se izravan dojam ~ovjeka koji je da je u selu Grabovica na svirep na~in pogubljeno preko trideset nedu`nih hrvatskih civila gdje je bilo `ena i djece, a ne 13 civila kako je bilo navedeno u optu`nici.”. Vodstvo stranke pita {to je bilo s ostalim `rtvama te tko }e i kada pri Haa{kom tribunalu odgovarati za po~injeni zlo~in nad nedu`nim hrvatskim civilima. HDZ 1990. je isticao da zlo~in po~injen u Grabovici jo{ nije ka`njen, te da “odgovorni za zlo~ine nad `rtvama moraju biti ka`njeni, a taj posao moraju preuzeti doma}a tu`iteljstva i doma}i sudovi ako ve} nije taj posao zavr{io Ha{ki sud”. “@alosno. Da smo svi bili u Grabovici 1993, pobili bi nas”, bila je prva reakcija jednog od pre`ivjelih Grabov~ana Josipa Dre`njaka. Ogor~enost osloba|aju}om presudom, pored HDZ BiH i HDZ 1990., jo{ su dijelile Hrvatska stranka prava BiH \api} - dr. Juri{i} i Koordinacija hrvatskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, ali su zato razne bo{nja~ke ratne i stradalni~ke udruge organizirano pozivale na slavlje i do~ek na sarajevskom aerodromu na “svoga zapovjednika”. Vi{e stotina ljudi do~ekalo je Halilovi}a, me|u kojima i u~enici iz Zenice s crvenim maramama i ru`ama. Neke bo{nja~ke stranke su presudu Halilovi}u shvatili kao dokaz da Armija BiH nije bila zlo~ina~ka, te je me|u njima iskrsnulo pitanje tko je sve trebao prisustvovati do~eku Halilovi}a u sarajevskoj zra~noj luci. Tako je sedma redovna sjednica Doma naroda Federalnog parlamenta po~ela pitanjem zastupnika Rame Isaka za{to njegove kolege iz Kluba bo{nja~kog naroda u ovom domu nisu prisustvovali do~eku. Nagla{avaju}i kako je trebalo do~ekati ~ovjeka koji je bio prvi zapovjednik Armije BiH, Isak je isto pitanje postavio prisutnima, premijeru FBiH Ned`adu Brankovi}u te ~elnicima Federacije BiH, isti~u}i da o~ekuje pismeni odgovor. Premijer mu je odmah usmeno odgovorio obrazlo`enjem da je ju~er zasjedala Federalna vlada, a predsjedavaju} i Kluba bo{nja~kog naroda Jasenko Tufekd`i} rije~ima da su ~lanovi ovog kluba ju~er imali radni dan i sjednicu uo~i dana{njeg zasjedanja u Parlamentu. Ramo Isak je replicirao da ipak o~ekuje pismene odgovore. A.A.

Do~ek Sefera Halilovi}a uvjeren u svoju nevinost. Na njegovom licu nije bilo traga one skr{enosti i slomljenosti, koja dominira licima ve}ine ha{kih optu`enika, od kojih mnogi izgledaju kao da ih lagano jede neka nevidljiva i te{ka bolest. Ova sudska odluka nije i{la u prilog nacionalistima i antibosanskim politi~arima koji su izgarali u svojim tezama kako je u BiH bio gra|anski rat. Budu}i je rat u BiH svima jasan, izuzev politi~arima, koji prizivaju zaborav i izjedna~avanje tzv. zara}enih strana, dogodile su se o~ekivane “ofenzive” kojima se, svim medijskim i politi~kim silama, poku{ala napraviti iskrivljena slika Armije BiH. Nakon svega ostalo je ono najte`e, a to je da se krivci za zlo~in nad hrvatskim civilima jednostavno moraju prona}i. S obzirom koliko je ratnih zlo~ina po~injeno u BiH, vjerojatno }e potraga za ratnim zlo~incima trajati desetlje}ima. Halilovi} je po povratku iz Haaga rekao kako je ovom kona~nom presudom dokazano da je optu`nica protiv njega bila la`na i montirana, te je za njega rat zavr{en. Istaknuo je tako|er kako je kvaliteta presude upravo u tome {to su i prvostupanjska i drugostupanjska presuda donesene jednoglasno. [e}er na kraju priop}enja je bila iskrena izjava da bi Carli del Ponte “trebalo zabraniti da vi{e dolazi u BiH”. Reakcije na osloba|aju}u presudu biv{em ratnom zapovjedniku Armije BiH Seferu Halilovi}u u BiH bile su podijeljene. Me|u hrvatskim stradalnicima i `rtvama rata tinjalo je razo~aranje Haa{kim sudom koji se “nije udostojio niti to~no pobrojati `rtve pokolja izme|u 8. i 9. rujna 1993. godine”. HDZ BiH tvrdi da “zlo~ini nad Hrvatima u BiH nemaju isti tretman u Haa{kom tribunalu” i ka`e da je “prava istina

33

J O U R N A L

BO[NJACI U SVIJETU Sukobi me|u ~elnicima Islamske zajednice na podru~ju Srbije (Sand`aka)

(Ne)sporna Islamska zajednica
Amina Alijagi}
Prema ~l. 1., st. 1. Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica (IZ) je jedinstvena zajednica svih muslimana koji `ive u BiH, bez obzira na njihovu mogu}u etni~ku, nacionalnu ili jezi~nu razli~itost. Me|utim, kada je rije~ o muslimanima koji `ive izvan granica BiH, prvenstveno na podru~ju Balkana, IZ je, prije svega, zajednica Bo{njaka koji `ive izvan BiH, ali je istodobno ostavljena mogu}nost da bude i Zajednica muslimana drugih etni~kih grupacija koje je svojevoljno prihva}aju kao svoju. Tako|er, Me{ihati Islamske zajednice u Sand`aku (Srbija), u Hrvatskoj i u Sloveniji, ~iji najve}i dio ~lanstva ~ine muslimani Bo{njaci i koji predstavljaju najvi{u razinu vjerskog organiziranja muslimana u tim podru~jima, imaju organizacijske i duhovne veze s jedinstvenom organizacijom i strukturom IZ u BiH. Me{ihati priznaju IZ u BiH svojom mati~nom zajednicom, reisu-l-ulemu svojim vrhovnim poglavarom, Ustav IZ vrhovnim pravnim aktom s kojim uskla|uju svoje normativne akte i ravnopravno u~estvuju u najzna~ajnijim organima IZ u BiH kao {to su Sabor i Rijaset. Premda su ove zajednice pravno inkorporirane unutar IZ u BiH one djeluju u znatno druk~ijim okolnostima i ambijentu od IZ u mati~noj dr`avi pa se umnogome susre}u i s druk~ijim problemima i prioritetima, stoga je njima ostavljena mogu}nost unutra{nje organizacije shodno svojim potrebama i autonomnost u dono{enju internih odluka i organizaciji svojih djelatnosti (Ustav IZ u BiH, ~l. 60.). Me{ihat Islamske zajednice u Sand`aku osnovan je uslijed raspada biv{e Jugoslavije sa sjedi{tem u Novom Pazaru. Me{ihat pokriva samo dio Sand`aka koji se nalazi u Srbiji, jer dio Sand`aka koji pripada Crnoj Gori djeluje u sastavu Islamske zajednice Crne Gore, koja je samostalna i ustavnim aktima nije definirana kao dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Me{ihat u Sand`aku ima svoj Sabor i samostalnu unutarnju organizaciju. sjednika Republike Srbije i predsjednika Vlade tra`io dostavu dosijea suradnika obavje{tajnih slu`bi iz redova imama. To je mo`da bio jedan od razloga {to je dio imama iz nekoliko sand`a~kih gradova dana 2. na 3. listopada u kafani u Novom Pazaru imenovao Adema Zilki}a za reisu-lulemu u Srbiji i smijenio Muamera Zukorli}a s funkcije glavnog muftije u Srbiji. U trenutku svoje smjene ef. Zukorli} nalazio se u gostima kod marokanskog kralja. djelovanje grupe imama potpomognutih politi~kim i obavje{tajnim faktorima protiv legalnih i legitimnih organa Islamske zajednice koje ima za cilj cijepanje i destabilizaciju institucija i sistema Islamske zajednice u Sand`aku i Srbiji. Dala se mogu}nost imamima i ~lanovima pojedinih organa Islamske zajednice da do prvog dana Bajrama 12. listopada 2007. god. u~ine tewbu (pokaju se), {to su trebali potvrditi potpisanom izjavom. I zaista, vrlo zna~ajan broj imama, njih petnaest od ukupno dvadeset i nekoliko, poslu{ao je ovaj poziv i potpisao izjavu kojom su povukli potpise koji su im bili zloupotrijebljeni. Time su pokazali da `ele biti dio IZ i nastavili su po{tovati vjerska, tradiconalna i pravna na~ela kojima je ona definirana. Ostali imami }e biti predmetom Disciplinskog vije}a IZ. Sabor je tako|er upozorio ministra vjera te pravosudne, policijske i druge dr`avne organe na obveznost po{tivanja Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama koji jasno predvi|a postojanje samo jedne tradicionalne Islamske zajednice (~lanak 10.) i kategori~ki zabranjuje mogu}nost nastanka nove vjerske zajednice sa istim ili sli~nim imenom na infrastrukturi i u objektima postoje}e (~lanak 19.), u protivnom destabilizacija Islamske zajednice bi pratile nesagledive posljedice po stabilnost cjelokupnog dru{tva i regije.

34

Muarem ef. Zukorli} Pu~isti su proglasili smjenu organa Islamske zajednice u Srbiji, a sve to pod sli~nim imenom - Islamska zajednica Srbije. Oni su tako|er izjavili da }e se IZ Srbije reorganizirati na drugim principima i izdvojiti iz Rijaseta u BiH. Iako njihove odluke ne priznaju islamske institucije u svijetu, beogradski mediji su po`urili da priznaju reisa Zilki}a, te su uz ime glavnog muftije Zukorli}a ~esto upotrebljavali kvalifikacije biv{i, smijenjeni i sli~no.

Suljo iza svega?
Reisu-l-ulema IZ Srbije Adem Zilki} primio je men{uru (ovla{tenje) u Bajrakli d`amiji u Beogradu, ~inom kojim je, kako pi{u beogradski mediji “ozvani~en njegov izbor”. Hamdija Jusufspahi}, biv{i beogradski muftija, predao je Zilki}u men{uru i ~estitao mu na postavljenju. Iako ne}emo ulaziti u pitanje legitimiteta, {erijatskog utemeljenja imenovanja vjerskih autoriteta, postavlja nam se zdravorazumsko pitanje – kako netko tko nema legitimitet tj. tko nije ni reisu-l-ulema, mo`e nekome drugome isti dodijeliti? Nakon dodjele men{ure, Zilki} je 11. listopada, dan prije Bajrama, oti{ao u Novi Pazar te na terenu obi{ao imame i dao im

Saborske odluke
Na izvanrednom pro{irenom zasjedanju Sabora IZ u Srbiji u subotu, 6. listopada 2007., razmatralo se aktualno stanje u IZ i dala mogu}nost svim ~lanovima Sabora, Me{ihata, glavnim imamima, imamima, vjerou~iteljima, profesorima odgojno-obrazovnih ustanova IZ, izraziti svoje mi{ljenje u pogledu rada glavnog muftije i predsjednika Me{ihata Muamer ef. Zukorli}a. Da mu se izrazilo nepovjerenje, glavni muftija je mogao biti razrije{en du`nosti i bili bi raspisani izbori za imenovanje novog, ali mu je data puna podr{ka. Sabor je najo{trije osudio

J O U R N A L

Kafanski reisu-l-ulema?
Muftija Muamer ef. Zukorli} je prije nekoliko mjeseci pisanim putem od pred-

BO[NJACI U SVIJETU
podr{ku. Iako je oko 2.000 ljudi bilo podijeljeno u dvije grupe, od kojih su jedni podr`avali Zukorli}a, a drugi Zilki}a, skup je zavr{en mirno, uz prisustvo policije. Tvrdi se da je aktiviranju ljudi da do|u na miting i daju podr{ku Zilki}u najvi{e pridonio Sulejman Ugljanin, predsjednik op}ine Novi Pazar, predsjednik Bo{nja~kog nacionalnog vije}a i lider SDA. On se jedini, od po~etka poku{aja stvaranja paralelnih organa IZ, nije niti jednom oglasio, iako je predsjednik op}ine u kojoj se sve doga|a. Saznali smo i da je pro{le godine u rujnu izjavio: “Me{ihat vi{e ne postoji. Pitanje vjerske zajednice Bo{njaka je u nadle`nosti Bo{nja~kog nacionalnog vije}a.” Muftija Zukorli} i IZ u Srbiji su navodno glavna prepreka Sulejmanu da uspostavi potpuno politi~ko jednoumlje i vladavinu Sand`akom. Zukorli} je u interviewu rekao da su problemi po~eli kada je nakon raspada Jugoslavije, a s njom i IZ s centrom u Sarajevu, on izabran za predsjednika Me{ihata i muftiju 1993. godine, a to se nije dogodilo Ademu Zilki}u, koji je tada bio predsjednik Inicijativnog odbora za formiranje Me{ihata IZ u Sand`aku, podr`avan od strane Sulejmana Ugljanina. Ka`e da Sulejman nije uspio legalno pa se danas poku{ava instalirati ilegalno. On je dolaskom na poziciju muftije zatekao neke imame u d`amijama kako govore da onaj tko ne glasa za Ugljanina nije musliman (sic!). Dokidanje te prakse je bilo prvo zamjeranje Sulejmanu Ugljaninu. Nakon toga, Ugljanin je tra`io da IZ bude ~lanica Bo{nja~kog nacionalnog vije}a – “ili IZ u protivnom ne}e biti”. Zukorli} ka`e da dolazi do objave rata nakon {to su takav prijedlog odbili. Devedesetih godina sand`a~ke su novine bile prepune napada, raznih kleveta na Zukorli}evu adresu i na one koji su ga podr`avali. Od tada je taj rat samo varirao zavisno od uvjerenja Ugljanina da mo`e, i koliko mo`e zadati udarac u izvjesnom trenutku, kao i o tome koliko ima prijatelja u Beogradu, koji ga podr`avaju da bi mogao zadati udarac. “Ugljanin je o~ito procijenio da je ovo posljednji trenutak da poku{a baciti IZ na koljena”, tvrdi Zukorli}. Tako|er je rekao da je eventualno priznanje novonastale IZ Srbije od strane Vlade Republike Srbije mogu}e jedino ako na tome budu inzistirali lider SDA i predsjednik op}ine Novi Pazar Sulejman Ugljanin i premijer Srbije Vojislav Ko{tunica. Prema njegovim rije~ima, da bi novonastala IZ Srbije dobila samostalnost, morale bi je priznati sve islamske zajednice - nasljednice nekada{nje Islamske zajednice SFRJ. Me|utim, jo{ 1994. na sastanku u Istanbulu delegacije svih tih islamskih zajednica potpisale su akt kojim se priznaje IZ u Srbiji s duhovnim sjedi{tem u Sarajevu. sustvu muftije sand`a~kog Muamera ef. Zukorli}a i ministra u Vladi Srbije Rasima Ljaji}a usuglasili oko toga da je IZ Srbije autonomna u svom radu i djelovanju. Ceri} ka`e da dvije stvari ostaju nesporne: prvo, Srbija nema ni {erijatsku ni povijesnu osnovu (Men{uru) za instituciju reisu-l-uleme i, drugo, Bo{njaci u Srbiji, posebno u Sand`aku, nemaju obvezu, ali imaju pravo na duhovnu vezu sa Sarajevom na isti na~in kao {to Srpska pravoslavna crkva u BiH ima pravo da bude u savezu sa SPC u Beogradu. Zukorli} komentira da je problem u tome {to su javnost u Beogradu i ve}ina medija nasjeli na pri~u da je ovo koncepcijski sukob unutar IZ, da jedni ho}e prema Sarajevu, a drugi prema Beogradu. U skladu s tom pri~om, pu~isti se predstavljaju srpskoj javnosti kao patrioti Srbije, spremni da je “za{tite” od necivilizirane skupine muslimana koji se ne uklapaju u suvremene zapadne trendove i koji uporno `ele odr`ati “opasnu vezu” sa Sarajevom. On ka`e da se pu~isti pona{aju kao spasitelji dr`ave Srbije, ali pritom nisu svjesni da svaki njihov nepromi{ljen potez postaje adut u rukama srbijanske politi~ke i nacionalisti~ke strukture koja }e jednoga dana re}i da su europski muslimani isti kao i “oni drugi” - skloni nasilju i terorizmu, gdje god `ivjeli.

A Republika Srbija?
Muftija Zukorli} tvrdi da “dr`ava bar u dva slu~aja nije {titila autonomiju IZ od napada Sulejmana Ugljanina na Me{ihat IZ u Srbiji i od njegovih poziva na vjerski skup na kome je promoviran samozvani reis Zilki}”. Nemije{anje dr`ave ne mo`e zna~iti nepru`anje zakonske za{tite poretka IZ. Odluke IZ su obvezuju}e za dr`avne organe.

Adem ef. Zilki} U pismu reisu-l-uleme IZ u BiH Mustafe ef. Ceri}a, kojeg je 15. listopada 2007. preko srbijanske ambasade u Sarajevu uputio predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u, navodi se da posljednja zbivanja pokazuju da se vlast Republike Srbije umije{ala u unutra{nje pitanje IZ u Srbiji daju}i podr{ku uspostavi institucije reisul-uleme u Srbiji, za {to nema ni povijesnog ni stvarnog upori{ta. Njegove tvrdnje su imale upori{te u ~injenici da je Narodna skup{tina Republike Srbije ustupila svoje prostore za proslavu Bajrama novoj IZ Srbije, {to ukazuje da nekim strukturama u Beogradu odgovara postojanje dviju islamskih zajednica (~itaj: slaba Islamska zajednica). Dvije IZ zna~e da mo`ete koketirati i kalkulirati jednima i drugima. Ali, IZ nisu politi~ke stranake koje se vole ili ne, koje idu na izbore na kojima prvi dobijaju 55%, drugi 45%, i to funkcionira. Zukorli} nastavlja uporno tvrditi da je nemogu}a kohabitacija dvije IZ. Nadalje, reis Ceri} u pismu Tadi}u povla~i paralelu izme|u aktualne situacije u Sand`aku s onom imaginarnom – “kad bi se u BiH uspostavila institucija srpskog patrijarha i osporilo pravo Srbima u BiH da komuniciraju s Beogradom radi zadovoljavanja svojih duhovnih i intelektualnih potreba”. Vrhovni poglavar IZ BiH podsjetio je Tadi}a da su se zajedno u pri-

35

Zilki}eva strana pri~e
“Zukorli} bi da nas ve`e za Sarajevo, a mi smo za samostalnu zajednicu u Srbiji”, ka`e Zilki} i pritom tvrdi da Zukorli} poku{ava predstaviti bo{nja~koj javnosti la`nu sliku da su svi oni koji su za koncept IZ Srbije ustvari za kidanje duhovnih veza s IZ u BiH. Zilki} ka`e da bi istinske veze dviju IZ bile “most koji bi spajao Beograd i Sarajevo” i naziva Zukorli}a “manipulatorom” koji `eli sebi neistinama “obezbijediti vlast u narednih pet godina”. Na Zukorli}evu opasku datu IRIB-u da je Zilki} bio predsjednik Inicijativnog odbora za formiranje Me{ihata IZ u Sand`aku, podr`avan od strane Sulejmana Ugljanina, Zilki} odgovara da je zaista bio predsjednik IO, ali da je odbio nagovore da bude prvi sand`a~ki muftija, jer ga nisu prihva}ali Novopazarci i sam je predlo`io Muamera Zukorli}a. [to se ti~e tijesnih veza sa SDA i Sulejmanom Ugljaninom, ka`e da je 1996. godine bio odbornik u SO Tutin na listi Ugljaninove stranke, i to samo zato da osobno doprinese pobjedi nad Milo{evi}evim re`imom, budu}i da je SDA bila jedina opozicija. Odbacuje tvrdnje da je jo{ povezan sa SDA jer je ve} na konstitutivnoj sjednici kao odbornik sam podnio

J O U R N A L

BO[NJACI U SVIJETU
ostavku i izmaknuo se od politike. Ka`e da su Zukorli}eve tvrdnje da je Me{ihat IZ u Srbiji sastavni dio IZ u BiH apsurdne, jer “kako je onda mogu}e da postoje dva ustava, dva razli~ita izborna sustava, potpuna financijska neovisnost i to da Rijaset IZ u BiH nije najvi{a instanca u ostvarivanju li~nih i `albenih prava, ve} je to Me{ihat IZ u Srbiji?”. ^injenica je da u Ustavu IZ u Srbiji nigdje nije spomenuta BiH, niti Sarajevo, niti Rijaset IZ BiH. da zavode red i izbacuju imame “koji ne podr`avaju njega i njegovo bahato pona{anje”. Nakon tog doga|aja, po istom scenariju vr{i iste nasilni~ke aktivnosti u sjeni~koj d`amiji, da bi za sve to “optu`io policiju ne upitav{i se {to }e naoru`ani tjelohranitelji u d`amiji, protiv koga trebaju upotrijebiti oru`je i jesu li Allahovi robovi za vrijeme ibadeta njegovi neprijatelji”. Zbog svega iznijetog, 48 imama (iz Prijepolja, Nove Varo{i, Sjenice, Tutina i Novog Pazara), kao i ~lanovi Skup{tina i Odbora Med`lisa iz Prijepolja, Nove Varo{i, Sjenice i Tutina, te 80% vjernika u Sand`aku ef. Zukorli}a ne priznaje kao muftiju. Zato je i do{lo do obnavljanja rada Me{ihata IZ Sand`aka, kojeg je Zukorli} ukinuo 28. o`ujka 2007. Nakon toga, Me{ihat je pristupio jedinstvenoj IZ Srbije, uzimaju}i instituciju reisa i premje{taju}i sjedi{te Rijaseta IZ iz Beograda u Novi Pazar. U otvorenom pismu, Zilki} moli na smirivanje situacije u Sand`aku tako {to se Ceri} ne}e “svojim jednostranim svrstavanjem izja{njavati ili stavljati na uslugu jednom ~ovjeku, ve} }e na}i vremena i prostora da zajedni~ki, uz analizu uzroka i posljedica, do|emo do rje{enja koje }e biti hajr za Islamsku zajednicu, njene pripadnike i dobrobit svih na ovim prostorima”.

Otvoreno pismo
Reisu-l-ulema IZ Srbije, Adem ef. Zilki}, po~etkom studenog je uputio reisu-l-ulemi IZ u BiH, dr. Mustafi ef. Ceri} u, otvoreno pismo u kojem je optu`io glavnog muftiju Muamera Zukorli}a za jednoumlje i diktaturu, ga`enje dostojanstva imama, favoriziranje jedne politi~ke opcije u Sand`aku i nepotizam. Podsjetio je da nisu samo njegove rije~i u pismu, ve} je to mi{ljenje ~lanova Skup{tina i ~lanova Odbora Med`lisa Prijepolja, Nove Varo{i, Sjenice, Tutina, te imama ovih Med`lisa i Med`lisa Novog Pazara. Sastav IZ u Srbiji, na ~elu sa Muamer ef. Zukorli}em, ~ine ~lanovi najvi{eg predstavni~kog tijela iz Crne Gore (devet), koji nemaju legitimitet, zatim ~lanovi iz Pre{evske doline, s kojima je on ustvari sklopio usmeni dogovor da se odluke koje Me{ihat donosi ne odnose na Pre{evsku dolinu. Tako|er, odluke koje on donosi ne mogu se implementirati ni na jednom dijelu podru~ja Centralne Srbije, iz razloga {to zastupnici iz Sand`aka ne obna{aju nikakvu funkciju unutar IZ u Centralnoj Srbiji, {to zna~i da ne predstavljaju IZ, ve} sami sebe. Zilki} je zaklju~io da se sve odluke donijete kroz organe Me{ihata IZ u Srbiji isklju~ivo odnose samo na Me{ihat IZ Sand`aka, tj. njegovih {est Odbora (Novi Pazar, Prijepolje, Nova Varo{, Sjenica, Tutin, Priboj). Istaknuo je da je u postupku objedinjavanja IZ u Srbiji u~injeno pravno nasilje nad Statutom Me{ihata IZ Sand`aka, tako {to je ukinut organ i njegov Statut bez prethodne javne rasprave i izja{njavanja Odbora, iako je Statutom Me{ihata IZ Sand`aka predvi|eno da se Statut ne mo`e mijenjati amandmanski, a ni u cijelosti, bez prethodne javne rasprave. Ka`e da nije bilo nikakve javne rasprave u postupku ukidanja Me{ihata IZ Sand`aka i Statuta IZ. Velik dio Zilki}evog pisma se odnosi na financije, pa tako ka`e da pojedini imami imaju minimalnu pla}u (120 eura), dok oni koji su oko Zukorli}a obna{aju i po vi{e funkcija i imaju prihode od nekoliko tisu}a eura. Navodi primjer samog Sastanak reis Ceri} – predsjednik Tadi} ef. Zukorli}a koji je predsjednik Me{ihata, Glavni muftija, Sand`a~ki muftija (imenovao samog sebe), rektor na Univerzitetu i profesor. Njegov zamjenik, Mevlud ef. Dudi}, je uz tu funkciju jo{ i dekan na FIS-u, profesor na FIS-u i ~lan komisije za vjeronauk pri Vladi Srbije. Bitno je naglasiti da funkcije donose ogromne prihode, jer “samo honorar zamjeniku predsjednika Me{ihata iznosi koliko tri pla}e jednog imama na Pe{teri”. Potom Re{ad ef. Plojovi}, pored toga {to je novosadski muftija, uz to je i rukovoditelj vjerskoprosvjetne slu`be, profesor u Medresi i ~lan Me{ihata. Zilki} isti~e da nasuprot akumulaciji funkcija postoji 70% kadrova unutar IZ koji nemaju stalno radno mjesto, nemaju reguliran radni sta`, niti zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Za sve vrijeme postojanja Me{ihata nikada nije podnesen pismeni izvje{taj o financijskom stanju IZ, {to je suprotno Statutarnim odredbama i {to stvara sumnju u na~in rukovo|enja financijskim sredstvima. Muamer ef. Zukorli} tvrdi da je Internacionalni univerzitet vakuf, koga je organizirao iz sredstava Me{ihata IZ Sand`aka, te je, u skladu s Ustavom IZ u Srbiji - ~lanak 107., stavak 1. - du`an prikazati poslovanje istog. Na`alost, {est godina je proteklo a muftija, ujedno i rektor navedenog Univerziteta, nijednog trenutka nije podnio izvje{taj o poslovanju Univerziteta, iako je poznato da se samo za jednu godinu studija u sve ~etiri generacije zaradi izme|u 2,5 i 3 milijuna eura, {to za ~etverogodi{nje {kolovanje dostigne i brojku od 12 milijuna eura. Zbog “bahatog pona{anja i neumjesnog komuniciranja” ef. Zukorli}a, Zilki} ka`e da je prestala suradnja izme|u ostalih vjerskih zajednica i IZ u Srbiji, a IZ nema ni dobru komunikaciju sa IZ u okru`enju. Po Europi je, ionako sitne, bo{nja~ke d`emate podijelio na bosanske i sand`a~ke. Zilki} ka`e da Zukorli} “ne preza ni od upotrebe sile”, pa je poslao u prijepoljsku d`amiju do zuba naoru`ane tjelohranitelje

36

Rijaseti?
Novootvoreno sjedi{te Rijaseta IZ Srbije, na ~ijem je ~elu Zilki}, nalazi se, osim kancelarija u Beogradu, u Prvomajskoj ulici u Novom Pazaru, na pedesetak metara od prostorija gdje se nalazi sjedi{te IZ u Srbiji, sa Zukorli}em na ~elu. Reis Adem Zilki}, sand`a~ki muftija Hasib Suljevi} i njima lojalni imami i d`emati pozvali su vjernike da do|u u novo sjedi{te IZ gdje, kako se isti~e, mogu regulirati sve vjerske potrebe i obveze. Oni nagla{avaju da je ovo jedina legalna, legitimna i prava Islamska zajednica u Srbiji, dok iz tabora Muamera Zukorli}a i dalje poru~uju da se radi o “izdajnicima”, “udba{ima” i “nevjernicima”. Na redovnoj sjednici Rijaseta IZ u BiH, odr`anoj u Sarajevu 1. studenog 2007., kojoj je predsjedavao reis Ceri}, prihva}en je izvje{taj muftije Zukorli}a o doga|ajima u IZ Srbije. Stav Rijaseta je da legalni organi IZ u Srbiji na ~elu s muftijom Zukorli}em trebaju nastaviti svoj rad u pomirljivoj atmosferi na dobrobit svih muslimana kako u Sand`aku tako i u Srbiji, a IZ u BiH }e, kao i do sada, pru`ati maksimalnu podr{ku u svemu {to je legalno i legitimno i {to je od op}e koristi i dobrobiti ne samo za Bo{njake ve} i sve druge pripadnike islama kao ravnopravne ~lanove te zajednice.

J O U R N A L

IZ SVIJETA Srednji istok u sjeni novog rata

Najave apokalipse
Nije bitno prisiliti Iran da odustane od nuklearnog programa, iako nije jasno za{to bi trebao, ve} je bitno kona~no proizvesti jo{ jedan rat. Taj }e ionako koristiti onom sektoru ameri~ke ekonomije koji je povezan s vla{}u, a bit }e korisno gorivo, premda kratkotrajno, za zamah potpuno posustaloj ameri~koj privredi. Ba{ kao {to je to bio i rat u Iraku. Faris Nani}
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadined`ad, na marginama jesenskog Redovnog zasjedanja Generalne skup{tine Ujedinjenih nacija, odr`ao je predavanje na washingtosnkom Georgetown univerzitetu. Neo~ekivano smjelo pojavio se pred ameri~kom studentskom kremom i iznio iranske argumente za nastavak razvoja nuklearnog programa te se suo~io, s prili~nim uspjehom, s nizom neugodnih i ~esto provokativnih pitanja, od sumnje u prave ciljeve nuklearnog programa, preko kompleksa ljudskih prava u njegovoj zemlji, pa do pitanja legalizacije homoseksualizma. Bez obzira na stvarne domete ovog neo~ekivanog poteza ina~e konzervativnog i zatvorenog iranskog predsjednika, ovaj }e nastup biti upam}en po neotesanom pona{anju rektora Univerziteta i formalnog doma}ina, Lea Bollingera. On je, naime, u uvodnoj rije~i, svoga gosta predstavio kao “sitnog diktatora” koji je zbog navodnog poricanja holokausta “ili te{ka neznalica ili ima vrlo opasne namjere”. Na ovu nezapam}enu eskapadu, Ahmadined`ad je samo dometnuo kako u njegovoj zemlji goste do~ekuju malo

37
Mahmud Ahmadined`ad pristojnije. Ina~e, prevladavaju}a retorika u ameri~kim medijima i me|u politi~arima govori kako se izjavama o mirnodopskom kori{tenju nuklearnog programa ne smije vjerovati jer je iranski predsjednik tek izvr{itelj politi~kih odluka Vo|e revolucije. Zanimljivo je kako ta logika nije vrijedila dok je predsjednik bio Muhammed Hatemi ~ija su ustavna ovla{tenja bila potpuno ista. Ahmadined`ad je za iranske medije po povratku u zemlju izjavio kako je zadovoljan gostovanjem u Washingtonu jer je mladim i pametnim ljudima, koji su nau~ili misliti svojom glavom, iznio iranske stavove i na njima je da usporede argumente i donesu sudove. U svakom slu~aju, op}a je ocjena medija u Zaljevu kako je Ahmadined`ad vi{e postigao nego {to je izgubio gostovanjem na Georgetownu, {to se ne bi moglo re}i za ameri~ki establi{ment ~iji je Leo Bollinger vi|eniji ~lan.

Iskopane ratne sjekire
No, da to gostovanje nije imalo nikakvog odjeka u ameri~kim vladaju}im krugovima, svjedo~e i najnovije prijetnje ameri~kog predsjednika izbijanjem Tre}eg svjetskog rata ako Iran ne zaustavi proces oboga}ivanja urana. Kako je ta izjava shva}ena kao vrlo jasna najava da }e SAD izvr{iti napad na Iran, 29 senatora i zastupnika Zastupni~kog doma Kongresa napisalo je upozorenje Bushu da nema

George W. Bush

J O U R N A L

IZ SVIJETA

Vladimir Putin i Mahmud Ahmadined`ad kongresne ovlasti napasti Iran. Kongresnu rezloluciju potpisala je demokratska predsjedni~ka kandidatkinja senatorica Hilary Clinton, ali ne i njezin naozbiljniji demokratski protukandidat, senator Barack Obama. Prijetnje su upu}ene samo par dana nakon {to je Kongres uveo jednostrane nove ekonomske sankcije Iranu. Dakle, {to se treba zaklju~iti iz silnog mahanja ratnim sjekirama? O~ito nije bitno prisiliti Iran da odustane od nuklearnog programa, iako nije jasno za{to bi trebao, ve} je bitno kona~no proizvesti jo{ jedan rat. Taj }e ionako koristiti onom sektoru ameri~ke ekonomije koji je povezan s vla{}u, a bit }e korisno gorivo, premda kratkotrajno, za zamah potpuno posustaloj ameri~koj privredi. Ba{ kao {to je to bio i rat u Iraku. Nekako istodobno, saudijski kralj Abdullah ibn Saud u posjeti Britaniji izjavio je da je saudijska obavje{tajna slu`ba upozorila britansku kako se sprema teroristi~ki napad na London 2005. godine, ali ni{ta nije poduzeto. Pred odlazak u prvi posjet saudijskog vladara Britaniji nakon 20 godina vrlo neuvijeno dao je do znanja i Britaniji, a time i SAD te Europi da njegova zemlja ne kani biti uvu~ena u novu ratnu avanturu SAD u Iranu, ve} da ~vrsto zastupa diplomatsko rje{enje spora. Istovremeno, ali zasigurno ne i slu~ajno, princ Bandar ibn Sultan, dugogodi{nji saudijski ambasdor u SAD izjavio je da je saudijska obavje{tajna slu`ba upozorila Amerikance na napade 11. rujna, ali da tako|er ni{ta nije poduzeto. Princ Bandar tvrdi kako su teroristi~ki napadi mogli biti uspje{no osuje}eni da je ameri~ka strana na vrijeme reagirala. Zanimljiva je izjava glasnogovornika Bijele ku}e koji je, reagiraju}i na izjavu biv{eg saudijskog ambasadora u SAD, rekao da toj izjavi “ne treba dodavati niti zrno soli”. Zna~i li to i priznanje da su Amerikanci, u najmanju ruku, propustili sprije~iti napade, ako ve} ne `elimo, ~uvanja zdravog razuma radi, prihvatiti stav ameri~kog disidenta Lyndona LaRouchea kako je napad izvr{en uz punu suradnju iznutra? Ba{ nakon ovih izjava, Amerikanci najavljuju opse`ne vojne manevre svoje Pete flote u Zaljevu, a krunski princ Bahreina, ni~im izazvan, osim valjda ameri~kim nalogom, izjavljuje kako Iran sprema izradu atomske bombe, i to nakon {to je predsjednik Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Muhammed El Baradei izjavio kako IAEA nema nikakvih spoznaja o takvom programu iranske vlade. No, treba uzeti u obzir da je Bahrein, kao i ostale zemlje Gulf Cooperation Councila (Vije}a za suradnju u Zaljevu) koji, osim te male zemlje, ~ine Saudijska Arabija, Oman, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt, pod ameri~kom vojnom okupacijom koja je uvedena nakon tzv. Prvog zaljevskog rata 1991. godine. Na~elnik General{taba iranske vojske izjavio je kako }e, u slu~aju ameri~kog napada na Iran, najve}u cijenu platiti ba{ zemlje u kojima se nalaze ameri~ke vojne baze u Zaljevu jer }e Iran uzvratiti napadima na ameri~ke vojne instalacije iz kojih bi se napadi vr{ili. Sve zaglu{nije zveckanje oru`jem, unato~ zasigurno katastrofalnom ishodu napada, nagnale su ruskog predsjednika Putina da, vrlo brzo nakon posjete Teheranu, tamo po{alje svog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova koji je, ako je suditi po ruskim medijima, prenio Putinovu poruku Iranu da makar privremeno obustavi proces oboga}ivanja urana. rastu cijene u njihovim zemljama. Strani radnici, od ~ijeg rada vitalno ovise, a ~ije su pla}e sada realno manje jer su porasli te~ajevi valuta njihovih domicilnih zemalja u koje vr{e transfere su sve nezadovoljniji. U Dubaiju je izbila i pobuna koja je zavr{ila dogovorom, ali i najavom izrade novog zakonodavstva. Zbog strmoglavog pada dolara koji SAD sada poku{avaju zaustaviti novim ratom, zemlje Gulf Cooperation Councila stidljivo ispituju mogu}nost da vrijednost svojih valuta ve`u na euro ili ko{aru ~vrstih valuta, ali zbog ogromne ameri~ke vojne prisutnosti i ontolo{ke nestabilnosti njihovih re`ima, to ne smiju. Zbog svega ovoga cijena nafte vrtoglavo raste, podgrijana spekulacijama na tr`i{tu budu}ih vrijednosti koje se vrte oko “geopoliti~kog rizika” rata s Iranom i turske intrervencije u Iraku koju SAD svojim “neodlu~nim stavom” jo{ vi{e provociraju. Zna~ajno je da se cijena nafte formira na bazi potra`nje za vrijednosnim papirima budu}e cijene nafte burzi, {to je samo gorivo koje dodatno razgara inflaciju. Iako je rije~ o najzna~ajnijoj sirovini moderne ekonomije i uvjetu stabilnosti svake nacionalne privrede, ona se ne nabavlja kao strate{ka, dakle bilateralnim sporazumima zemlje proizvo|a~a i zemlje potro{a~a ve} ju formira, kako je to govorio moderni guru ekonomskog liberalizma, Jeffrey Sachs “magi~na ruka tr`i{ta”. Koliko je to praznovjerje koje je progla{eno znano{}u magi~no, tek }emo osjetiti na vlastitim ko`ama, bolje re~eno d`epovima. Ne treba pri tomu zaboraviti da je Iran otvorio teheransku burzu nafte na kojoj su cijene denominirane u eurima. Inflacija koju rast cijene nafte poti~e mo`e lako izmaknuti kontroli i u razvijenim privredama, posebno u Europi. Qui bono? Ima li tu kakve pouke za Hrvatsku u njenim navodnim te`njama za euroatlantskim integracijama, posebno NATO?

38

J O U R N A L

Let iznad kukavi~jeg gnijezda
Istovremeno sve zaljevske ekonomije koje su te~aj svojih valuta 1982. godine vezale za dolar imaju probleme s velikom inflacijom jer padom vrijednosti dolara

IZ SVIJETA Amerika i “rat protiv terorizma”

Po~etak kraja?
Nezadovoljstvo Amerikanaca situacijom u Iraku kulminiralo je masovnim prosvjedima odr`anim diljem SAD-a. Najmasovniji prosvjed odr`an je u San Franciscu, u kojem je sudjelovalo izme|u 10.000 i 30.000 ljudi. Prosvjednici su krenuli od gradske vije}nice prema parku Dolores nose}i transparente i izvikuju}i parole poput “Zaustavite rat sada” i “Wall Street se bogati, Ira~ani i ameri~ki vojnici ginu”. U ulici Market, prosvjednici su legli na tlo, izvode}i simboli~no “umiranje” u po~ast tisu}ama ameri~kih vojnika i ira~kih gra|ana koji su poginuli od po~etka rata u o`ujku 2003. I u Washingtonu su deseci tisu}a ameri~kih gra|ana izrazili svoje antiratne stavove. U mimohodu od Lincolnovog spomenika na Nacionalnoj {etnici u sredi{tu Washingtona do Pentagona, s druge strane rijeke Potomac, prosvjednici su obilje`ili ~etvrtu obljetnicu rata u Iraku i ~etrdesetu obljetnicu povijesnog mar{a na Pentagon iz 1967. godine, koji je ozna~io prekretnicu na kojoj se ve}ina Amerikanaca po~ela protiviti ratu u Vijetnamu. Interesantno je da je u Seattlu prosvjede predvodila skupina veterana iz Iraka. Da je ovo mo`da po~etak kraja jedne sulude avanture koja je dosada odnijela stotine tisu}a `ivota, govori i izjava generala ameri~ke vojske Ricarda Sancheza, biv{eg zapovjednika ameri~kih snaga u Iraku, koji je ira~ku avanturu nazvao “no}nom morom bez kraja”. On smatra da je cijela dosada{nja politika Washingtona prema Iraku bila krivo vo|ena, a slanje 30.000 dodatnih vojnika u svrhu stabilizacije smatra o~ajni~kim potezom. Ono {to najvi{e zamjera Bushu i smatra to strate{kim proma{ajem je raspu{tanje ira~ke vojske i ignoriranje sunitskih plemenskih vo|a, {to je dovelo do dana{nje kaoti~ne situacije na terenu. Prema podacima iz izvje{taja Ureda nacionalnog obavje{tajnog direktora Mikea McConnela, SAD su na obavje{tajne programe u 2007. godini potro{ile 43,5 milijardi dolara. Cifra od 43,5 milijardi dolara predstavlja sredstva potro{ena na CIA-u, Obrambenu obavje{tajnu agenciju (DIA), Nacionalnu agenciju za sigurnost (NSA), Nacionalni ured za izvi|anje (NRO), Nacionalnu Geoprostornu obavje{tajnu agenciju (NGIA) i obavje{tajne programe FBI-a, State Departmenta, mijedino ekstremne metode ispitivanja. No, tajna mi{ljenja ostala su na snazi i potvr|ena su u vi{e nedavnih memoranduma. Koliko SAD dr`i do svojih saveznika u Iraku pokazao je zadnji incident od 16. rujna kada su “pla}enici” ameri~ke za{titarske tvrtke “Blackwater” otvorili vatru na trgu Nisoor u zapadnom dijelu Bagdada, ubiv{i 17 Ira~ana. Tvrtka je prvotno objavila kako je {ti}eni konvoj napadnut prije nego {to su njegovi za{titari otvorili vatru, no istraga ira~kih vlasti je pokazala da Blackwaterovi ljudi nisu bili isprovocirani a te nalaze je potvrdilo i izvje{}e ameri~ke Sredi{nje komande (CENTCOM), koja vodi vojne operacije u Iraku. U izvje{}u je navedeno da su se za{titari Blakwatera vozili u suprotnom smjeru od prometa na kru`nom toku trga Nisoor, kada su “otvorili vatru na pet civilnih vozila iz pje{a~kog oru`ja” s udaljenosti od 50 metara. No nije to prvi incident “zlo~estih momaka”, takvi incidenti prije su konstanta nego slu~ajnost, a jedna takav desio se 24. prosinca pro{le godine kada je pijani i “nabrijani” za{titar “Blackwatera” ubio je ~uvara ira~kog potpredsjednika Adil Abd-al-Mahdia. Kako bi smirilo situaciju ameri~ko veleposlanstvo u Iraku “Blacwateru” preporu~ilo da obitelji isplati od{tetu od 250.000 dolara, no ispla}eno je svega 15.000 dolara, a ubojica je pro{ao bez ikakvih konzekvenci. Interesantna je i povezanost Busheve administracije i “Blackwatera”. Javna je tajna da su visoki du`nosnici Pentagona i CIA-e zamijenili svoja dobro pla}ena namje{tenja za jo{ izda{nije pozicije unutar kompanije. Od 2001. do 2007. godine vrijednost godi{njih ugovora izme|u dr`ave i pla}enika narasla je s jednog milijuna na vi{e od jedne milijarde dolara. Incident, o kojem FBI vodi istragu, ukazao je na niz zloporaba osoblja “Blackwatera” povezanih s oru`jem, drogom i alkoholom, zbog kojih su u protekle tri godine otpu{tena 122 njegova djelatnika. Nakon svega State Department je obe}ao tjelohranite imunitet od sudskog progona u svojoj istrazi pro{lomjese~nog ubojstva 17 ira~kih civila. Pogodba o imunitetu odgodila je kriminalisti~ku istragu o ubojstvima po~injenim 16. rujna i mogla bi potkopati napore da se procesuiraju za{titari “Blakcwatera” zbog njihove uloge u incidentu koji je izazvao ogor~enje ira~ke vlade.

Ira~ka pri~a nistarstvo financija i ministarstvo domovinske sigurnosti. U priop}enju nisu navedeni tro{kovi za obavje{tajne namjene pojedinih vojnih slu`bi, koji bi prema izvorima iz Kongresa cijelu sumu digli na 50 milijardi dolara kada bi se u njega uklju~ilo i takti~ko vojno financiranje. Osim velike financijske injekcije ameri~ka obavje{tajna zajednica dobila je prema pisanju “The New York Timesa” i “slobodne ruke” za uporabu bolnih tjelesnih i psiholo{kih taktika protiv osumnji~enih za terorizam. Naime u velja~i 2005. biv{i ministar pravosu|a Alberto Gonzales izdao tajni memorandum s mi{ljenjem kojim se CIA-i daju ovlasti za uporabu bolnih tjelesnih i psiholo{kih taktika protiv osumnji~enih za terorizam, uklju~uju}i “{amaranje, simulirano utapanje i izlaganje iznimno niskim temperaturama”. Tajno mi{ljenje, kojim se izrijekom odobrava kombinirana uporaba bolnih metoda, uslijedilo je nakon {to se ministarstvo u prosincu 2004. godine, javno ogradilo od mu~enja kao neprihvatljive metode. Odgovaraju}i na te napade Dana Perino, glasnogovornica Bijele ku}e potvrdila je postojanje tajnog mi{ljenja Ministarstva pravosu|a od 5. velja~e 2005., no nije `eljela komentirati jesu li njime dane ovlasti za spomenutu praksu ispitivanja. Ocijenila je kako u mi{ljenju tog ministarstva nije reinterpretirano pravo. Demokratski senator Edward Kennedy najavio je mogu}nost dono{enja zakona kojim bi se standardizirali na~ini ispitivanja osumnji~enika od strane ameri~ke vojske, a koji bi bili primjenjivani u svim ispitivanjima ameri~ke vlade, uklju~uju}i i CIA-u. Kongres i Vrhovni sud opetovano su intervenirali u posljednje dvije godine kako bi nametnuli ograni~enja kod ispitivanja, a administracija je odgovarala politi~ki, napu{taju}i

39

J O U R N A L

IZ SVIJETA
Pla}eni~ki incidenti i teroristi~ki napadi nisu sve {to mu~i Irak, korupcija koja ve} godinama vlada u Iraku, o{tetila je ira~ki prora~un za najmanje 18 milijardi dolara. Do tih podataka je do{ao {ef ira~kog povjerenstva za borbu protiv korupcije Radija Hamza al-Radija, koji je svoja saznanja iznio pred posebnim komitetom Predstavni~kog doma Kongresa. Al-Radi nije odgovorio na postavljeno pitanje o povezanosti premijera Nurija al-Malikija s nekim aferama, ali je izjavio da je ira~ki premijer osobno zaustavio nekoliko istraga povezanih s nestankom nekoliko milijardi dolara. Istovremeno, od ukupno 3.000 slu~ajeva korupcije koje je istra`ivala komisija za borbu protiv korupcije, svega 241 je procesuiran. On je kongresmene izvijestio o pote{ko}ama s kojima se susretalo njegovo povjerenstvo, nagla{avaju}i da je ubijen 31 slu`benik povjerenstva i najmanje 12 ~lanova njihovih obitelji. “U brojnim slu~ajevima, moji slu`benici ili njihovi ro|aci bili su, prije nego {to su ubijeni, oteti i mu~eni, uklju~uju}i i slu`benika ubijenog zajedno sa svojom `enom koja je bila u sedmom mjesecu trudno}e”, rekao je Al-Radi. Koliko je opasno biti doveden u bilo kakvu vezu sa povjerenstvom govori i slu~aj oca {efa osiguranja Al-Radijeve povjerenstva, koji je na|en obje{en je za mesarsku kuku. A.[.

Europski ugovor

Veliki iskorak
Europska unija mogla bi iza}i iz vi{egodi{nje krize u koju je upala nakon neuspjela usvajanja nacrta Europskog ustava. Podsjetimo, EU je nacrtom ustava poku{ala napraviti iskorak u svom unutarnjem ustrojstvu i funkcioniranju koje je do tada bilo regulirano ugovorima iz: Rima 1957., Maastrichta 1992., Amsterdama 1996. i Nice 2000. godine. Negativan rezultat referenduma, o nacrtu ustava, u Francuskoj i Nizozemskoj doveli su do krize koja traje do dan danas. S ciljem rje{avanja toga problema u portugalskoj prijestolnici Lisabonu sazvan je summit ~elnika zemalja ~lanica EU. Prije po~etka summita neke su ~lanice EU odlu~ile poku{ati politi~ki kapitalizirati svoju podr{ku reformskom ugovoru, pa je tako Austrija ve} prije zatra`ila mogu}nost zadr`avanja kvota na svojim sveu~ili{tima za strane studente. Pravdaju}i svoj zahtjev time {to su austrijski medicinski fakulteti preplavljeni studenima iz Njema~ke, koji se ne uspiju upisati u svojoj zemlji. Zbog toga je Europska komisija pokrenula postupak pred Europskim sudom pravde. Poljska se pak zalagala za pravo zemalja ~lanica srednje veli~ine da dobiju ve}u glasa~ku te`inu, odnosno da se u ugovor uklju~i odredba koja bi omogu}ila skupini zemalja kojima malo nedostaje do blokiraju}e manjine, da odgode dono{enje odluke u Europskom parlamentu na “razumni” rok. Italija je pak bila nezadovoljna prijedlogom preraspodjele zastupni~kih mjesta u idu}em sazivu Europskog parlamenta po kojem bi prvi put imala manje zastupnika od Francuske i Velike Britanije. Zemlje ~lanice Europske unije uspjele su usuglasiti novi reformski ugovor, koji ljenje pri dono{enju europskih zakona. Svaki nacionalni parlament dobit }e prijedloge novih zakona kako bi ocijenio zadiru li prijedlozi u njegove nadle`nosti (na~elo supsidijarnosti). Ako tre}ina nacionalnih parlamenata bude imala prigovor na neki prijedlog, tada }e se on vratiti Komisiji na reviziju. [to se ti~e sustava glasanja, pove}ava se broj podru~ja u kojima se odluke donose kvalificiranom ve}inom umjesto jednoglasno, osobito na podru~ju suradnje u pravosu|u i unutarnjim poslovima. Na novi ugovor su najvi{e prigovora imale Italija i Poljska. Na zahtjev Poljske sada{nji sustav odlu~ivanja ostaje na snazi do 2014. godine. Kao novi ciljevi EU nagla{avaju se zajedni~ka energetska politika i strategija borbe protiv globalnog zagrijavanja, a po{teno tr`i{no natjecanje smatra se glavnim preduvjetom za dobro funkcioniranje jedinstvenog tr`i{ta. Uvodi se i klauzula solidarnosti u slu~aju teroristi~kih napada, po kojoj zemlja ~lanica koja je `rtva napada ili neke druge vrste katastrofe mo`e dobiti pomo} drugih zemalja EU ako zatra`i. Ugovor uvodi mogu}nost da bilo koja zemlja ~lanica mo`e napustiti Europsku uniju pod uvjetima koje mora dogovoriti s ostalim ~lanicama. Slovenija, koja }e u prvoj polovici idu}e godine preuzeti predsjedavanje Europskom unijom, najavila je da }e prva ratificira europski reformski ugovor, a postupak ratifikacije u parlamentu mogla bi pripremiti ve} u prosincu. Parlament bi trebao pripremiti sve za ratifikaciju u kratkom razdoblju izme|u 13. prosinca, kada bi novi Ugovor EU biti potpisan na sastanku ~elnika dr`ava EU u Lisabonu, i kraja godine. A.[.

40

J O U R N A L

}e zamijeniti propali Europski ustav. Ugovor bi trebao biti potpisan 13. prosinca u Lisabonu, te nakon toga treba biti ratificiran u parlamentima svih zemalja ~lanica, a bude li ratificiran na snagu }e stupiti 2009. godine. Najva`nija promjena u odnosu na Europski ustav odnosi se na na~in odlu~ivanja u EU - uvodi se novi sustav dvostrukog odlu~ivanja, prema kojem }e odluka biti prihva}ena ukoliko za nju glasa 55% dr`ava ~lanica, koje predstavljaju najmanje 65% gra|ana EU. Novina je i uvo|enje funkcije Visokog predstavnika Europske unije koja }e biti kombinacija sada{nje institucije Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost (Javier Solana) i povjerenika za vanjske odnose (Benita Ferrero-Waldner). Osoba koja }e obna{ati tu funkciju bit }e i potpredsjednik Europske komisije i koordinirat }e europske akcije na me|unarodnom planu. Ugovor pove}ava broj politi~kih podru~ja, kao {to su pravosu|e, sigurnost i imigracija, na kojima }e Europski parlament imati pravo suodlu~ivanja zajedno sa zemljama ~lanicama. Pove}ava se broj ~lanova Europskog parlamenta koji }e sada iznositi 750 ~lanova. Nacionalni parlamenti novim }e ugovorom tako|er prvi put dobiti mogu}nost da ka`u svoje mi{-

IZ SVIJETA Rat izme|u Turske i Kurda?

Ratni bubnjevi
Teroristi~ke akcije pripadnika Kurdske radni~ke partije (PKK), koja s podru~ja sjevernog Iraka vr{i napade na turski teritorij, natjerali su slu`beni Istanbul da po~ne pripreme za vojnu intervenciju. Turski premijer Tayyip Erdogan dobio je od parlamenta dozvolu da pokrene vojnu akciju protiv kurdskih pobunjenika smje{tenih na sjeveru Iraka. Turska vojska nagomilala je 100.000 vojnika, tenkove, topni{tvo, borbene zrakoplove i helikoptere uz granicu s Irakom, kao reakciju na neuspjele pregovore izme|u ira~kog ministra obrane Abdela Qader Mohammed Jassima i ministra dr`avne sigurnosti Shirwana al-Waelia s turskim predstavnicima. Kao strana za pregovara~kim stolom poku{ali su se nametnuti i ira~ki Kurdi. Vlada ira~kog Kurdistana pozvala je Ankaru na izravni dijalog o svim pitanjima, me|u kojima je i pitanje PKK. Poziv je upu}en dan nakon glasanja u turskom parlamentu kojim su dopu{teni upadi na sjever Iraka i nakon {to je ira~ka vlada u Bagdadu rekla da }e uni{titi PKK na sjeveru Iraka. Slu`beni Istanbul odbacio je bilo kakve pregovore osim onih sa slu`benim Bagdadom. Kako bi rije{ile napetost i mogu}i sukob izme|u svoja dva saveznika, SAD su se ja~e involvirale u poku{aj rje{avanja problema. Tako SAD razmatraju mogu}nost zra~nih udara protiv pripadnika Kurdske radni~ke partije stacioniranih na sjeveru Iraka, kako bi odvratile Tursku od slanja svoje vojske u susjednu zemlju i poduzimanja vojne intervencije. Ameri~ki predsjednik George Bush je u telefonskom razgovoru s turskim predsjednikom Abdullahom Gulom poku{ao ubla`iti krizu. On je svome turskom kolegi dao do znanja da SAD najozbiljnije razmatra pokretanje akcije protiv PKK. U Washingtonu postoje dva mogu}a scenarija suzbijanja PKK-ovih napada na turski teritorij. Prema prvom, SAD bi protiv PKK pokrenuo zra~ne napade koji bi izveo krstare}im projektilima, mada su mnogo vjerojatniji zra~ni napadi, budu}i da ameri~ke zra~ne snage kontroliraju ira~ki zra~ni prostor. Kori{tenje pje{a{tva spominje se tek kao krajnja opcija. Druga opcija bila bi uvjeriti kurdistansku regionalnu vladu da svojim vojnima snagama blokira mogu}nost prelaska pripadnika PKK na turski teritorij. SAD i Velika Britanija predlo`ile da se sljede}i mjesec odr`e razgovori ameri~kih, turskih i ira~kih predstavnika o tome kako zaustaviti napade kurdskih pobunjenika na tur-

Premijer Tayyip Erdogan skom tlu. Ameri~ka dr`avna tajnica Condoleezza Rice i britanski ministar vanjskih poslova David Miliband na zajedni~koj su konferenciji za novinare izjavili da bi se ministri triju zemalja mogli sastati na konferenciji o Iraku, zakazanoj za 2. i 3. studenoga u Istanbulu. Kurdi su indoeuropski narod koji naseljava planinska podru~ja jugoisto~ne Turske, zapadnog Irana, sjevernog Iraka, kao i dijelova Azerbajd`ana i Sirije, te istodobno najve}i narod na Bliskom istoku bez nacionalne dr`ave. Danas u regiji `ivi oko 26 milijuna Kurda od ~ega u Turskoj oko 14, 6 i pol milijuna Kurda `ivi u Iranu, 4 i pol milijuna u Iraku te ne{to vi{e od jednog milijuna na teritoriju Sirije. Turska je desetlje}ima svoj odnos prema kurdskoj zajednici temeljila na sporazumu iz Laussane, koji je cjelokupno muslimansko stanovni{tvo Turske smatrao jedinstvenim narodom. Ankara je poticala migracije Kurda iz ruralnih podru~ja na istoku zemlje u gradove na zapadu Turske i njihovu asimilaciju, tako da danas na domicilnom kurdskom podru~ju na jugoistoku `ivi tek tre}ina turskih Kurda. No, Kurdi nikada nisu bili zadovoljni svojim politi~kim polo`ajem unutar Turske. Najzna~ajniji suvremeni kurdski politi~ki pokret na tlu Turske je Kurdska radni~ka partija (Partiya Karkeran Kurdistan - PKK) osnovana 1978. godine. PKK je s teroristi~kim napadima protiv Turske zapo~ela jo{ davne 1979. godine, koji su je nakon 1984. godine prerasli u pravi gerilski rat. Na meti PKK bili su vladini ciljevi i pripadnici desnice, ali istodobno i pripadnici kurdskih klanova koji su bili u dobrim odnosima s vladom u Ankari. Nakon vojnog udara turske vojske na ~elu s generalom Kenanom Evrenom u rujnu 1980. godine, Ankara je zauzela ~vrst stav prema kurdskom pitanju - kurdski je jezik zabranjen, a nazivi gradova promijenjeni. Vojni re`im zatvorio je vi{e od 33.000 Kurda, a stotinjak pripadnika PKK osu|eno je na smrtnu kaznu. Po~etkom osamdesetih PKK je dovoljno oja~ala da, uz teroristi~ku aktivnost, u urbanim sredinama pokrene i oru`anu borbu na te{ko pristupa~nom planinskom terenu jugoisto~ne Turske. Procjenjuje se da je u drugoj polovici osamdesetih godina broj aktivnih kurdskih gerilaca bio deset do petnaest tisu}a boraca pod oru`jem, te jo{ izme|u {ezdeset i sedamdeset tisu}a ljudi koji su se povremeno pridru`ivali ustanicima. Kurdski ustanici su po~eli gubiti potporu susjednih zemalja nakon {to je Sirija 1998. godine na turski pritisak pristala ukloniti kurdske baze sa svog teritorija i protjerati vo|u PKK Ocalana, koji je bio prisiljen potra`iti novu zemlju koja }e mu pru`iti trajan politi~ki azil. U velja~i 1999. kurdski su radikali do`ivjeli te`ak udarac, nakon {to je u glavnom gradu Kenije turska obavje{tajna slu`ba uhitila Ocalana. On je 1999. godine osu|en na smrtnu kaznu, {to je kasnije promijenjeno za kaznu do`ivotnog zatvora. U velja~i 2000. PKK je objavio prekid vojnih aktivnosti, iako one nikada nisu u potpunosti obustavljene te se procjenjuje da je oko 3.500 pripadnika skupine i dalje aktivno u bazama na podru~ju ira~ke planine Kandil. A.[.

41

J O U R N A L

IZ SVIJETA Iranski nuklearni program

Novi pritisak
Nakon nekog vremena iranski civilni nuklearni program opet se na{ao na meti “svjetskih du{obri`nika”. Bernard Kouchner, francuski ministar vanjskih poslova zatra`io je od Europske unije pro{irenje postoje}ih sankcija na iranski bankarski sektor prije usvajanja nove rezolucije Vije}a sigurnosti UN-a o Iranu. Pritiscima se pridru`io i ameri~ki predsjednik George Bush, koji je Iran optu`io kao mogu}i “detonator” tre}eg svjetskog rata. Njegova dr`avna tajnica Condoleezza Rice izjavila je da iranski nuklearni program i podr{ka Teherana terorizmu predstavlja najve}u prijetnju nacionalnoj sigurnosti SAD. No, ona najavljuje da SAD ne}e odustati od diplomatskog puta i suradnje sa svojim europskim saveznicima kako bi poku{ali prona}i mirno rje{enje problema. U sklopu toga plana Rice najavljuje ja~anje sankcija protiv Irana ako odbije da odustane od svog programa oboga}ivanja urana, kako to zahtijevaju Ujedinjeni narodi. SAD svoj strah od Irana pravda na svakakve na~ine, pa i na osnovu projekcija njihovog Ministarstva domovinske sigurnosti. Ono je u pokusu nazvanom “Aurora”, provedenom u laboratoriju Ministarstva energetike u Idahu, ustanovilo slabost sustava opskrbe elektri~nom energijom SAD-a na teroristi~ke napade. Prema procjenama, ukupne {tete mogle bi se mjeriti stotinama milijardi dolara, a mogu}i bi napad tre}inu Amerike mogao ostaviti bez struje na nekoliko mjeseci i paralizirati zemlju. Naime dva su scenarija kojim bi se moglo ostvariti to predvi|anje. Prvi podrazumijeva hakerski napad na software sustava koji regulira elektri~nu opskrbu i proizvodnju elektri~ne energije. Drugi, koji podrazumijeva usmjereni nuklearni napad male snage, kojem bi cilj bio stvaranje elektromagnetskog udara, mogao bi onesposobiti elektroenergetski sustav SAD-a. Takav napad, prema tvrdnjama stru~njaka, bio bi jednak prirodnoj katastrofi u kojoj bi SAD poharalo 40 ili 50 velikih uragana, a nastala {teta bila bi ve}a od velike ekonomske krize po~etkom 30-ih godina, ve}a i od ukupnog savezni~kog bombardiranja Njema~ke u Drugom svjetskom ratu. Iako nitko do sada nije izvr{io takav napad, stru~njaci ka`u da ga nije te{ko izvesti. Trebalo bi izvesti nuklearnu eksploziju izme|u 60 i 350 km iznad SAD. Eksplozija na toj visini ne bi izazvala udarni val na tlu, {to bi sprije~ilo ljudske gubitke, ali bi izazvala elektromagnetski udar koji bi zemalja. ^lanice kaspijske inicijative potpisale su sporazum prema kojemu niti jedna zemlja sudionica ne}e tre}im zemljama ustupiti svoj teritorij za napad na neku od ~lanica. To je vrlo znakovito u kontekstu u~estalih najava o mogu}oj ameri~koj intervenciji na Iran. Mahmud Ahmadined`ad, Vladimir Putin, Ilham Alijev, Nursultan Nazarbajev i Gurbanguli Berdimuhamedov potpisali su deklaraciju u kojoj su podr`ali pravo svake zemlje da koristi nuklearnu energiju u miroljubive svrhe. “Strane potvr|uju neotu|ivo pravo svih dr`ava u~esnica Sporazuma o ne{irenju nuklearnog naoru`anja na istra`ivanja, proizvodnju i kori{tenje nuklearne energije u miroljubive svrhe bez diskriminacije i u okviru odredaba tog sporazuma i mehanizma Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)”, navedeno je u deklaraciji. Osim toga, predsjednici Rusije, Irana, Azerbejd`ana, Kazahstana i Turkmenistana su se obavezali da “ni pod kakvim okolnostima ne}e dopustiti drugim dr`avama da po~ine agresiju i izvedu druge vojne akcije protiv bilo koje od ovih zemalja”. S obzirom da je Rusija jedna od supotpisnica sporazuma, Teheran mo`e smatrati summit punim diplomatskim pogotkom. Ruski predsjednik Vladimir Putin, unato~ spekulacijama i najavama o pripremi atentata na njega, ipak je doputovao u Teheran. To je prvi posjet nekog ruskog predsjednika Iranu nakon {to je 1943. godine na sastanku sa Churchillom i Rooseveltom sudjelovao Staljin. Osim toga, Putin je prvi predsjednik neke zemlje ~lanice G-8 koji dolazi u Iran nakon {to je Ahmadined`ad do{ao na vlast. Zato ruski mediji posjet ve} nazivaju povijesnim. Putin je izjavio kako je Rusija jedina zemlja koja poma`e Iranu u razvoju njegova mirnodopskog programa te da sve zemlje imaju pravo na razvoj nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Napomenuo je da Rusija, za razliku od SAD i EU, nema podataka o “ratnom karakteru” iranskoga nuklearnog programa. Iran je za Rusiju veoma va`an ekonomski partner jer je trgovinska razmjena u prvoj polovini ove godine dosegnula dvije milijarde dolara. Osim toga, ruski stru~njaci rade na gradnji prve iranske nuklearke Bushehr, a Rusija }e Iranu za nuklearku isporu~iti jedan reaktor i nuklearno gorivo za njega, te obu~iti iranske in`enjere. Iran }e, prema ugovoru, za to Rusiji isplatiti milijardu ameri~kih dolara. A.[.

Summit kaspijskih zemalja bio katastrofalnih razmjera. SAD u svojoj projekciji ima na umu Iran kao mogu}eg “najpotentnijeg” napada~a, s obzirom na njegov nuklearni i raketni program. Najve}i trn u oku im je raketa “Shahab 3” koja ima domet od 2.000 km, ~ije testiranje Iranci uspje{no provode. U ameri~kom tisku su se pojavile ocjene da Iran ima problema s tim raketama, jer su eksplodirale u zraku ne pogodiv{i cilj na zemlji. Me|utim, ameri~ki vojni stru~njaci upozoravaju da je takva ocjena mo`da pogre{na, da je posrijedi bio uspjeh, jer je mo`da cilj pokusa bio upravo da raketa eksplodira u zraku, {to je nu`no za nuklearni napad elektromagnetskim udarom. Ameri~ki vojni stru~njaci tvrde jo{ jednu va`nu stvar. Nedavno je pred Pododborom Senata za terorizam, tehnologiju i domovinsku sigurnost svjedo~io dr. Peter Vincent Pry. Rekao je da je Iran po~eo eksperimentirati na Kaspijskom moru ispaljuju}i raketu “Shahab 3” s broda i da je pokus uspio. Slu`beni Teheran nazvao je upozorenje ameri~kog predsjednika Georgea W. Busha nastavkom psiholo{kog rata protiv Irana. “Ova vrsta izjava samo odra`ava ameri~ku ljutnju zbog iranskog uspjeha na me|unarodnoj sceni i nije ni{ta drugo nego psiholo{ki rat protiv Irana”, izjavio je zamjenik ~elnika Nacionalnog vije}a sigurnosti Rahman Fazli. On je dodao da je pet ~lanica Vije}a sigurnosti UN-a plus Njema~ka podr`alo sporazum izme|u Irana i Me|unarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) kao osnovu za rje{avanje nuklearnog spora. Dodao je da je posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Teheranu jo{ jedan razlog ameri~ke ljutnje jer je, kako je rekao, oslabio ameri~ki status na Bliskom istoku. Pritisnut s jedne strane Iran uspje{no komunicira s drugom stranom, koju u ovom trenutku predstavljaju svi oni koji nisu uz SAD. Tako je u Teheranu sazvan summit lidera pet dr`ava s Kaspijskog mora: Azerbajd`ana, Irana, Kazahstana, Rusije i Turkmenistana, na kojem je Iran dobio politi~ku podr{ku tih

42

J O U R N A L

IZ SVIJETA Situacija u Pakistanu

Povratak Benazir Bhutto
U poku{aju da stabilizira situaciju u zemlji, pakistanski predsjednik Pervez Musharraf odlu~io se za saveznicu u borbi protiv proislamskih radikala. General koji je do{ao na vlast vojnim udarom odlu~io je udru`iti snage sa Benazir Bhutto, `rtvom njegovog dolaska na vlast, biv{om premijerkom koja je poslana u egzil pod optu`bom za korupciju. Nju su na aerodromu su do~ekali odu{evljeni prista{e, na ulicama Karachija pozdravile su je stotine tisu}a ljudi. Iako je u Pakistanu nije bilo devet godina, zbog izgnanstva koje je provela u Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u Pakistanu je ostala vrlo popularna zbog svojih stavova i stavova njezinog oca Zulfikara Ali Bhutta, koji je zbog svog politi~kog djelovanja smaknut. Bhutto je prepoznata kao zagovornica pribli`avanja Zapadu i obrane od radikalne islamizacije, {to `ele mnogi Pakistanci, posebno na razvijenijem jugu. Ona `eli urediti Pakistan kao demokratsku zemlju prozapadnog tipa, zbog ~ega dolazi u sukob s autoritarnim strujama unutar pakistanske vojske i s radikalnim proislamskim tendencijama. Bhutto se 1953. u Larkani na jugu Pakistana u bogatoj obitelji tada{njeg odvjetnika Zulfikara Alija Bhutta, visokoobrazovanog pravnika, koji je studirao u SAD-u, a prije nego {to se vratio u Pakistan predavao je pravo u Engleskoj. Njezina popularnost trebala bi joj donijeti mnogo glasova na parlamentarnim izborima koji }e se odr`ati po~etkom 2008. godine. [to je vrlo va`no Musarrafu koji se vidi na mjestu predsjednika dr`ave. U Pakistanu se {ef dr`ave bira tajnim glasanjem 342 zastupnika donjeg doma parlamenta, stotinu zastupnika Senata te glasovima vije}nika iz ~etiriju pokrajinskih skup{tina. U znak prosvjeda protiv njegove kandidature 160 opozicijskih zastupnika je podnijelo kolektivnu ostavku. Musharraf u`iva potporu Sjedinjenih Dr`ava jer se od samog po~etka, nakon napada 11. rujna, svrstao na stranu antiteroristi~ke koalicije i to ~esto i rado ponavlja. Za predsjednika se natje~e i biv{i sudac Vrhovnog suda Vad`ihudin Ahmad, koji je Musharrafu odbio dati legitimitet kada je ovaj na vlast do{ao dr`avnim udarom. Drugi protukandidat je Makduom Amin Fahim, potpredsjednik Pakistanske narode stranke biv{e premijerke Benazir Bhutto. bacili izvanredno stanje, poru~iv{i najvi{im dr`avnim du`nosnicima, uklju~uju}i premijera i vojne zapovjednike, da ga ne po{tuju. Policijske snage blokirale cestu ispred zgrade Vrhovnog suda u kojoj se, kako se vjeruje, nalaze suci. Vojnici su blokirali ~itavo administrativno sredi{te grada i ulicama patroliraju vojna vozila. Blokirano je i nekoliko privatnih televizijskih kanala u vi{e gradova, a telefonske veze u Islamabadu su prekinute. Izvanredno stanje ugrozilo je odr`avanje parlamentarnih izvora 8. sije~nja 2008. koji se smatraju va`nim korakom za povratak demokracije u Pakistan. Osim izborne krize, Pakistan je suo~en i s valom nasilja bez presedana. Od sredine srpnja, u zemlji je po~injeno dvadesetak samoubila~kih bomba{kih napada u kojima je poginulo gotovo 420 ljudi. Zapadne zemlje, koje imaju vojnike u Afganistanu, osjetljive su na nestabilnost u nuklearnoj sili Pakistanu, ~ija je pomo} od klju~nog zna~aja za borbu protiv talibanske pobune i antiteroristi~ke operacije protiv el-Qa’ide. Ba{ to {to je Pakistan nuklearna sila dodatno komplicira situaciju, te nije nemogu} scenarij da bi nastavak krize moglo oja~ati radikalne snage unutar zemlje, koje bi mogle do}i posjed nuklearnog oru`ja. Nakon ameri~ke akcije u Afganistanu, brojni borci el-Qa’ide i talibana na{li su svoje uto~i{te unutar Pakistana, ali i prista{e u vojnim krugovima. Iako slu`beno podr`ava ameri~ke antiteroristi~ke mjere, pakistanski vojni re`im ne mo`e prikriti ~injenicu da su mnogi njezini ~asnici, iako {kolovani u Velikoj Britaniji i SAD, bli`i talibanskom svjetonazoru nego zapadnoeuropskom. Prema procjenama, pakistanski nuklearni arsenal ima oko 100 nuklearnih bojevih glava i oko 50 nuklearnih bombi koje se mogu baciti iz zrakoplova. Pakistan ima razvijen sustav proizvodnje i razvoja nuklearnog oru`ja, kojeg ~ine Dr`avni institut za znanost i tehnologiju, nuklearni reaktor u gradu Khushabi te pogon za proizvodnju te{ke vode u gradu Multanu. Pakistanska vojska raspola`e raketama tipa “Abdali”, “Ghaznavi”, “Shaheen”, “Ghauri” i M-11 na koje se mogu montirati bojeve glave s nuklearnim punjenjem. A.[.

Benazir Bhutto (desno) No, Pervezove planove lako bi mogle rasplinuti napadi koji su se desili u Karachiju. Najmanje 139 ljudi ubijeno u dvije eksplozije blizu konvoja biv{e premijerke Pakistana Benazir Bhutto u Karachiju. Rije~ je o samoubila~kom napadu iza kojeg stoje tri teroristi~ke skupine povezane s el-Qa’idom i talibanima, kao reakcija na potporu koju je Benazir Bhutto dala ameri~kom ratu protiv terorizma. Me|utim, ona se ne sla`e s tim ocjenama, te je za napad okrivila vojne i obavje{tajne krugove, odnosno prista{e nekada{nje vojne hunte generala Zia Ul-Haqa. General Zia je 1977. godine vojnim pu~em s mjesta demokratski izabranog premijera svrgnuo njenog oca Zulfikara Ali Bhuttoa, te ga dao objesiti dvije godine kasnije, nakon procesa za navodno ubojstvo politi~kog protivnika. Zia, ~ija je vojna hunta vladala uz ameri~ku podr{ku, ali i njegovala islamski fundamentalizam, poginuo je u zrakoplovnoj nesre}i 1988. godine. Unato~ tome, najavila je da }e u idu}ih nekoliko dana zapo~eti kampanju u pakistanskim gradovima, ali }e izbjegavati masovna okupljanja. Nakon doga|anja vezanih za odluku o valjanosti njegove kandidature za mjesto predsjednika, Musharraf se odlu~io za uvo|enje izvanrednog stanja. Proglasio je izvanredno stanje uo~i klju~ne odluke Vrhovnog suda o zakonitosti njegove nedavne izborne pobjede i u svjetlu rastu}eg nasilja u zemlji. Osmorica sudaca Vrhovnog suda odmah su odbacili izvanredno stanje, kojim je suspendiran pakistanski ustav. Privatna televizijska mre`a Geo TV objavila je da su suci Vrhovnog suda od-

43

J O U R N A L

@IVJETI ISLAM Islamske teme

Politika u islamu
Mirza ef. Me{i}
Kako se bli`e parlamentarni izbori u Hrvatskoj, na kojima }e bira~i za naredne ~etiri godine izabrati nove/stare predstavnike vlasti, a ujedno }e biti birani i predstavnici nacionalnih manjina, {to nas Bo{njake posebno zanima, u re~enicama koje slijede bit }e izne{ene neke op}e odrednice glavnih islamskih izvora o politici, vlasti i ljudima od (na) vlasti. pa`nju Muhammed a.s. posve}ivao ure|enju politi~ke zajednice muslimana. Zato su najodabraniji i najbli`i ashabi po`urili odmah nakon smrti Muhammeda a.s. izabrati halifu/predsjednika mlade islamske dr`ave boje}i se njenog raspadanja. To nam svakako govori koliko je za muslimane va`no biti organiziran i koliko je va`no imati svoje predstavnike u vlasti, a osobito u onim dru{tvima u kojima `ive kao manjina. Iako, ~esto s pravom, politika u dana{nje vrijeme nosi negativne konotacije, muslimani ne smiju biti apoliti~ni niti se zadovoljiti da `ive na marginama dru{tvenih zbivanja. Ako je politika umije}e upravljanja i kreiranja dru{tva kao takvog, onda su muslimani itekako pozvani da u~estvuju u tom kreiranju. Ako muslimani `ive kao manjina u neislamkoj sredini i ako su svi kandidati nemuslimani te svojim programima zastupaju i neke protuislamke stavove, u tom slu~aju muslimani djeluju po principu “od dva zla izabrati manje”, {to zna~i: obveza im je iza}i na izbore i glasati, jasno, za one kandidate i one programe koji su najbli`i islamskim principima upravljanja. Nazadovanje muslimanskog svijeta u zadnjih nekoliko stolje}a prouzrokovano je, izme|u ostalog, i povla~enjem i ogra|ivanjem od dru{tvenih i svjetskih politi~kih procesa ili op}e nezainteresiranosti za de{avanja oko njih. Razumijevanje politike u moderno doba kod demokratskih dru{tava nekada se razlikuje od islamskog poimanja. Islam se razlikuje od demokracije po tome {to nije prepustio ljudima mjerilo pravde, jednakosti i drugih ljudskih vrijednosti. Kada je u pitanju islamsko poimaje politike i vlasti, temeljno je pravilo da vlasti nema bez Boga. Sva vlast na zemlji pripada Bogu, a ~ovjek je samo namjesnik/ upravitelj na njoj. Kur’an poru~uje: “Reci: Allahu, koji svu vlast ima{, Ti vlast kome ho}e{ daje{ a od koga ho}e{ je oduzima{; Ti koga ho}e{ uzvisuje{, a koga ho}e{ unizuje{; u Tvojoj je ruci svako dobro, Ti, uistinu, sve mo`e{“. Musliman propagira demokraciju isklju~ivo kao oblik vladavine koji otjelovljuje islamske politi~ke principe koji se ogledaju u izboru vladara, odre|ivanju savjetodavnog tijela ({ure), nare|ivanju dobra i odvra}anju od zla, borbi protiv tiranije i sli~no. Islam nije nametnuo odre|eni politi~ki sustav, ali je ljudima ponudio op}a na~ela i pravila da, shodno vremenu i mjestu, na najbolji mogu}i na~in urede svoju zajednicu. Za primjer, kada muslimani biraju svoga predstavnika u vlasti ili samog predsjednika, od njega zahtijevaju odre|ene kvalitete. Prije svega prakticiranje vjere na kojem po~iva islamska zajednica/dr`ava, zatim znanje, moral, politi~ko iskustvo i iskustvo u upravljanju.

Politika
Rije~ politika koristi se u razli~itim kontekstima i s razli~itim zna~enjima. Jedna definicija oslikava politiku kao djelatnost koja te`i ure|enju dru{tva u naj{irem smislu – ure|enju institucija, umije}u i na~inu vladanja dr`avom te zastupanju interesa neke dr`ave, nacije ili zajednice. U dana{nje vrijeme op}eg nepoznavanja islama, koje pokazuju kako nemuslimani tako i sami muslimani, te op}e antiislamske histerije, name}e se pitanje: kakav je stav islama prema politici i dru{tvu uop}e? Islam, kao univerzalna religija za svako vrijeme i svaku situaciju, nije izostavio u svome u~enju jednu od najva`nijih odlika ~ovjeka: mogu}nost i sposobnost da oblikuje i kreira svoju zajednicu i dru{tvo u kojem `ivi. Jer, islam nije samo vjerovanje u Allaha ili izvr{avanje pobo`nih obreda, ve} je to ~vrsto povezani sustav kojim se odre|uju sve pojedinosti iz na{eg individualnog i dru{tvenog `ivota. Drugim rije~ima, islam je i vjerovanje i etika i ekonomija i zakon, pa i politika. To nam jasno pokazuje i primjer Muhammeda a.s., koji u svojoj poslani~koj praksi nije vr{io samo religijsku misiju, nego je zajedno sa svojim ashabima izgra|ivao medinsku dr`avu koja zauvijek ostaje paradigma dru{tvenog ure|enja muslimana. Poslanik islama, Muhammed a.s. u svojoj je osobi, a bio je “usvetun hasenetun” (najbolji primjer), sukusirao sve osobine modernog dr`avnika. Pokazao je primjerom muslimanima da svoju vjeru mogu `ivjeti i sa~uvati samo kroz dobru organiziranost, kroz dr`avne institucije. Iako mu one nisu bile prioritet u njegovoj misiji (zapravo samo sredstvo za primarni cilj: dostavljanje poslednje poruke od Boga svakome ~ovjeku na Zemlji) veliku je

Izbor politi~kog predstavnika zajednice
Odre|eno politi~ko i savjetodavno tijelo predla`e kandidata s kojim narod/zajednica moraju biti zadovoljni i koji mora posjedovati navedene kvalitete. Ako narod ne prihvati kandidata ili ako mu se kandidat nametne silom, on, u tom slu~aju, ne mo`e postati legitimnim predstavnikom doti~ne zajednice. Poslanik Muhammed a.s. je rekao: “Va{e najbolje vo|e su oni koje vi volite i koji vas vole, koje vi blagosiljate i koji blagosiljaju vas. A va{e najgore vo|e su oni koje vi mrzite i koji vas mrze, koje proklinjete i koji vas proklinju.” Da bi se izbjeglo nezadovoljstvo kandidatom potrebno je primijeniti kur’anske principe dogovaranja ili {ure. ^ak je jedno cijelo poglavlje u Kur’anu nazvano tim imenom, {to govori o va`nosti onoga {to ta rije~ u sebi sadr`i i zna~i, a to je dogovaranje, konzultiranje, volja ve} ine. U poglavlju Ali Imran u 159. ajetu Allah d`.{. se direktno obra}a Muhammedu a.s. i veli: “I dogovaraj se s njima.” Allah, d`.{. nare|uje Svom Poslaniku da se dogovara s vjernicima, {to podrazumijeva da je dogovaranje obveza muslimana o svim va`nim pitanjima. Rije~ [ura spomenuta je u Kur’anu i kao jedna od osobina istinskih vjernika. Allah Uzvi{eni ka`e: “Za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju i koji se u poslovima svojim dogovaraju.” (E{-[ura, 38) Prihva}anjem na~ela [ure u vlasti, u vladarevim zakonodavnim postupcima i politici, anulirana je mogu}nost njegove samovolje. Predstavnici muslimana, posebno politi~ki, du`ni su po{tovati princip konsultativnog vije}a ({ure), kako bi se

44

J O U R N A L

@IVJETI ISLAM
u {to manjoj mjeri grije{ilo u rukovo|enju i kako bi gre{ke muslimanskih ~elnika imale {to manje posljedice za narod. Iz toga se vidi koliku ulogu islam daje narodu i ummetu u uspostavljanju vlasti, njene izgradnje i izboru predstavnika. Ovdje se name}e pitanje {to je s re`imima u muslimanskom svijetu i da li su oni istinski islamski. Autor ovoga teksta subjektivno prosu|uje da se malo, na`alost, vlada u muslimanskom svijetu mo`e trenuta~no pohvaliti demokratskim na~elima upravljanja. Razlozi tome su vi{eslojni i zahtijevaju puno vi{e prostora za analizu. Nasljedna vlast, nekompetentnost i korumpiranost vladara, prevelika ovisnost i strah od “zapadnih gospodara”, neki su od njih, a svi su usko povezani s nedostatkom istinske vjere i znanja te o~ajni~kom `eljom da se sa~uva vlast. U svemu tome cijena nije upitna, a najve}u pla}aju obi~ni gra|ani. Izme|u islama i diktatorskih sistema jasno je da nema nikakve sli~nosti. Islamska vlast razlikuje se i od kraljevine, jer se vlast u islamu ne naslje|uje nego je pravo gra|ana da izaberu najsposobnijeg predstavnika. Iako republikanski sistem sli~i islamskom sistemu po na~inu izbora predsjednika, ipak ne postoji nijedan republikanski sistem koji dozvoljava da se do`ivotno izabere predsjednik dr`ave, kao {to dozvoljava islamski politi~ki sistem u odre|enim okolnostima. Iako je predosje}ao da napu{ta ovaj svijet, Muhammed a.s. ni~im nije indicirao na potencijalne nasljednike u vlasti, jer je, kao {to znamo, uz vjerovjesni~ke obna{ao i dr`avni~ke funkcije. Kada je preselio na vje~ni svijet, nitko iz njegove u`e obitelji nije naslijedio vlast, ve} ga je naslijedio Ebu Bekr, Allah bio zadovoljan njime, izabran od ve}ine ashaba demokratskim putem glasanja u mjestu Sekifa, predgra|u Medine, a kasnije i potvr|en tzv. Bej’om (prisegom) izre~enom od svih ashaba u Poslanikovoj d`amiji. Evo {to je tom prigodom Ebu Bekr rekao: “Sada vladam vama, ali to ne zna~i da sam bolji od vas. Ako budem ~inio ispravno, pomozite me, a ako pogrije{im, ispravite me. Vladaru re}i istinu to je du`nost svakog gra|anina, zatajiti mu istinu ravno je izdaji. Najslabiji me|u vama kod mene je najja~i, kada se radi o za{titi njegovih prava, a najsilniji me|u vama kod mene je najslabiji, kada se radi o za{titi tu|eg prava protiv njega. Pokoravajte mi se sve dok se ja budem pokoravao Bogu i odredbama Njegova Poslanika...” Kandidat se, po islamskim propisima, mora obvezati da }e vladati prema Kur’anu i sunnetu i da }e ~uvati interese islama i muslimana, a narod se ugovorom obvezuje da }e podr`avati kandidata u stvarima koje ne izlaze iz okvira vjerozakona. Na`alost, demokratski na~in biranja vladara nije dugo potrajao me|u muslimanima. Nakon ~etvorice pravednih halifa (hulefair-ra{idin) na vlast su do{le dinastije Umejjida, a zatim i Abbasida, ~iji su se vladari smjenjivali nasljednim putem, ~esto nedemokratskim na~inima. Te dinastije na najbolji na~in pokazuju {to su politi~ka spletkarenja i {to je vlast u rukama ljudi bez ~vrste vjere i znanja. ^esto se nije prezalo od ubojstva i najbli`ih kako bi se do~epalo vlasti. Danas neke muslimanske zemlje primjenjuju demokratski princip izbora svojih politi~kih predstavnika, ali se oni uz to ~esto moraju podudariti sa `eljama zapadnih “mo}nika”. Najbolji primjer su izbori u Palestini, odr`ani pro{le godine, kada je demokratskim putem pobijedio Hamas, no to se nije svidjelo slu`benom Tel Avivu i Washingtonu, tako da nisu ni priznati kao legitimni predstavnici palestinskog naroda. Ili slu~aj iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadined`ada kojem se ne mo`e osporiti demokratski put dolaska na vlast, a svi opet znamo kakav status “u`iva” u me|unarodnoj zajednici, dodu{e i zbog nepotrebnih i suvi{nih izjava. U islamskoj politi~koj praksi cilj ne opravdava sredstva. Politi~ka borba mora biti moralna i po{tena. Na`alost, mnogi pojedinci i stranke ne posjeduju tu ideolo{ku dimenziju koja ih {titi od iskrivljenosti i licemjerstva i svega onoga negativnoga na dana{njoj politi~koj sceni. Interesi naroda zamjenjuju se interesima same stranke, da bi se, na kraju, sve svelo na borbu za osobne interese politi~kih lidera i njima bliskih ljudi. Poslije izbora uglavnom se zaboravljaju problemi obi~nih ljudi. Vlast nije data ~ovjeku u posjed, on je koristi samo kao Allahov d`.{. zastupnik (halifa), koji uskla|uje svoje pona{anje u skladu s voljom svoga Gospodara. Oblik vladavine ovisi o okolnostima i volji naroda. Ono {to je primarno, sa stanovi{ta islama, je provo|enje pravde i istinska briga za dobrobit naroda. nika muslimanske zajednice, ali i same zajednice. Tako Uzvi{eni Allah ka`e: “Allah vam zapovijeda da odgovorne slu`be onima koji su ih dostojni povjerite i kada ljudima sudite, da pravedno sudite.” (EnNisa, 58) Kada su u pitanju du`nosti politi~kih predstavnika prema narodu, oni podpadaju pod iste zakone kao njihovi bira~i. Predstavnika biramo zbog njegove mudrosti i drugih kvaliteta koje koriste op}em dobru, a ne zbog njegove nadmo} i. Jasno da nema pokornosti vladaru ili predstavniku zajednice u njegovoj nepokornosti Bogu. U Kur’anu se muslimanima nare|uje pokorovanje njihovim predstavnicima: “Vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima va{im.” (En-Nisa, 59). Tako|er, Muhammeda a.s. veli: “Ko iza|e iz pokornosti (vladaru) i napusti d`emat (zajednicu), njegova smrt je d`ahilijetska.” (Muslim) Ako do|e do nesporazuma izme|u politi~kog predstavnika i gra|ana, Allah, d`.{. nare|uje sljede}e: “A ako se u ne~emu ne sla`ete, obratite se Allahu i Poslaniku ako vjerujete u Allaha i onaj svijet, to vam je bolje i za vas rje{enje ljep{e.” (En-Nisa, 59) I politi~ki predstavnik zajednice kao i sama zajednica u islamskom politi~kom sustavu ograni~eni su islamskim propisima. Nitko od njih nema pravo od sebe propisivati zakone suprotne vjeri islamu. To pravilo obavezuje predstavnika i on nema pravo povoditi se prema vlastitom mi{ljenju u onim slu~ajevima gdje ima jasno kur’ansko/sunnetsko rje{enje. On je tu samo da sve to implementira. Iz poslani~ke prakse Muhammeda a.s. uvi|amo da se on prije svih pokorovao istom zakonu kao i ostali muslimani, te su svi, pa i nemuslimani, mogli pokrenuti sudsku parnicu protiv Muhammed a.s. koji nije imao nikakvog imuniteta. Zakoni i sistemi koje propisuje ~ovjek podlo`ni su promjeni ako to interesi budu zahtjevali. Me|utim, kur’anske norme i propisi koji su od Allaha, stalni su i nepromjenjivi. Ne slijede prohtjeve strasti vladara niti podanika, nego se pravedno odnose i sude i vladarima i podanicima i svakom od njih daju njegovo pravo u granicama pravde, uzimaju}i u obzir op}i interes. U kontekstu gore napisanoga, prenesimo jo{ i izreku imama Gazalija koji je o odnosu vjere i politike rekao: “Ovaj svijet je njiva budu}eg svijeta i vjera nije potpuna bez ovog svijeta. Vlast i vjera su harmoni~ni. Vjera je temelj a vlast je ~uvar; ono {to nema temelja sru{i se, a ono {to nema ~uvara biva izgubljeno.”

45

Odnos predstavnik – narod
Svaka muslimanska zajednica, pa i najmanja, mora imati svoga vo|u, svoga zastupnika. To nam najbolje govore rije~i Muhammeda a.s.: “Kada trojica krenu na put neka uzmu jednog za vo|u.” (Ebu Davud) Kur’an sadr`ava i propise i upute koji reguliraju du`nosti vladara/predstav-

J O U R N A L

POLEMIKE I STAJALI[TA U protekla dva mjeseca u Sisku i Gunji su osnovane braniteljske udruge Bo{njaka ~iju legalnost ne priznaje Udruga Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske (UBBDRH.) Objavljujemo pismo Glavnog odbora UBBDRH upu}ene prof. dr. [emsi Tankovi}u, predsjedniku SDA Hrvatske.

Osnivanje novih bo{nja~kih braniteljskih udruga
UDRUGA BO[NJAKA BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA HRVATSKE Nova cesta 4, Zagreb Zagreb, 15.10.2007 Po{tovani g. Tankovi}! U privitku Vam dostavljamo izvod iz zapisnika sa 3. redovne sjednice GO UBBDRH odr`ane 07.10.2007. g. u kojem je u okviru to~ke Ad. 6 GO UBBDRH odlu~io onako kako je to navedeno u odluci - zaklju~ku koji Vam se kao izvod dostavlja, pa Vas umoljavamo da odluke - zaklju~ke GO UBBDRH glede pitanja koja se odnose na Vas pro~itate i prou~ite, te da se sukladno tome ubudu}e i pona{ate. Vjerujemo da }ete Va{u razinu pona{anja zadr`ati u onoj fazi kakva je bila prije poku{aja da uz podr{ku, pa i nekih tzv. branitelja, poku{ate unijeti razdor u UBBDRH iz samo Vama znanih razloga i pobuda, {to ne}emo dopustiti. Napominjemo da se takvim metodama mi kao UBBDRH i branitelji uop}e nismo nikada slu`ili niti }emo se slu`iti, a ne}emo dozvoliti da bilo tko, pa makar to bili i Vi to ~ini prema nama, upozoravaju}i Vas ovom prilikom na posljedice koje }e neminovno nastupiti ukoliko nastavite sa takvim ispod standardiziranim pona{anjima koja ne prili~e osobi koja ima znanstvenu titulu kao i Vi. Nadamo se da }e ovo biti posljednji put {to ste na takav neuobi~ajen i neprihvatljiv na~in ~inili postupke koji nisu sukladni odredbama Statuta UBBDRH, a vjerujemo ni SDAH. Tako|er Vas zamoljavamo da sve Va{e `elje za radom i djelovanjem zadovoljite u okviru institucija ili organizacija u kojima radite i djelujete i ~iji ste ~lan ili predstavnik, a ujedno Vam skre}emo pa`nju da se klonite neprimjerenih aktivnosti uperenih prema UBBDRH kao jednoj od najbolje organiziranih asocijacija unutar na{e bo{nja~ke nacionalne manjine, koja nosi taj primat i u usporedbi sa drugim asocijacijama i udrugama u RH koje rade i djeluju izvan bo{nja~ke nacionalne manjine, za {to imamo niz priznanja. Ovaj pismeni akt dostavljamo i na znanje Islamske zajednice u RH i na pa`nju g. muftije [evke ef. Omerba{i}a, jer smo mi uva`avaju}i i stajali{ta IZ sve snage uprli u zajedni{tvo Bo{njaka i u postizanje {to boljih i zna~ajnijih rezultata na afirmaciji Bo{njaka uop}e, a me|u inim i branitelja. Na{e zajedni{tvo smo potvrdili i onoga trenutka kada smo Vas poduprli u kandidaturi za Va{ izbor za zastupnika u Sabor RH i kada ste kao zastupnik u Saboru RH od strane nadle`nih organa UBBDRH imenovani u Odbor za gradnju spomen parka i spomen obilje`ja Bo{njacima braniteljima, pa Vas zamoljavamo da se i zbog toga pona{ate sukladno sa `eljama ove udruge da razvijamo i njegujemo zajedni{tvo me|u Bo{njacima u prvom redu, a i s drugim organizacijama i asocijacijama (Vladinim ili nevladinim udrugama ili udru`enjima) izvan bo{nja~ke nacionalne manjine uop}e, nezavisno od Va{ih osobnih interesa ili razloga za bilo koji druk~iji put, kojeg mi ne podr`avamo. S po{tovanjem! Predsjednik Glavnog odbora UBBDRH: Mujo Hara~i}

46

Predmet: Izvod iz zapisnika sa 3. redovne sjednice GO UBBDRH odr`ane dana 07.10.2007. To~ka Ad. 6 - Pitanja i prijedlozi: Na sjednici GO UBBDRH odr`anoj dana 07.10.2007. g. u Zagrebu, Nova cesta 4, GO UBBDRH je na temelju rezultata rasprave i na temelju prezentiranih akata (poziva za skup{tinu u Gunji i odluke IO ogranka Gunja), jednoglasno: odlu~io - zaklju~io a) izvanredna skup{tina UBBDRH ogranak Vukovarsko-srijemske `upanije, sazvana za dan 07.10.2007. g., o ~emu je

J O U R N A L

poziv dostavljen putem faxa 05.10.2007. g., nije sazvana sukladno odredbama Statuta UBBDRH i ne predstavlja zakonit na~in rada i odlu~ivanja, b) odluka izvr{nog odbora UBBDRH Vukovarsko-srijemske `upanije od 03. 10. 2007. g. nije zakonita, ne samo zbog toga {to od dana navodnog dono{enja takve odluke (a bez zapisnika sa podacima o sudionicima sjednice tog Izvr{nog odbora) nije protekao rok odre|en Statutom UBBDRH do dana odr`avanja, ve} nije zakonita niti u jednom dijelu, a niti je potpisana po ovla{tenom ~lanu IO, ve} po tajniku koji za to nema ovla{tenja, a dostavljena je iz prostorija SDAH u Gunji,

c) GO UBBDRH }e u okviru svojih prava i ovla{tenja iz Statuta UBBBDRH u suradnji sa braniteljskim ~lanstvom Vukovarsko-srijemske `upanije organizirati izbornu skup{tinu na kojoj }e se sukladno Statutu izabrati organi ogranka UBBDRH u Gunji za podru~je Vukovarsko-srijemske `upanije, o ~emu }e pravovremeno ~lanstvo biti informirano i to o danu i mjestu odr`avanja te skup{tine, {to }e se u~initi nakon isteka ramazanskih i bajramskih blagdana, d) predsjedniku SDAH g. Tankovi}u }e se uputiti pismo upozorenja da se kloni bilo kakvih postupaka i poslova koji izvan institucija UBBDRH zadiru u UBBDRH i njene sastavne dijelove

POLEMIKE I STAJALI[TA
odnosno odbore i organe i predla`e mu se da svoje `elje i zahtjeve za organiziranjem rada i djelovanja pojedinih asocijacija konzumira i zadovolji isklju~ivo unutar SDAH i da tu stranku organizira sukladno standardima organiziranja politi~kih stranka u RH i da na taj na~in da primjer kako treba da funkcionira politi~ka stranka ili asocijacija, a ne da ~ini bilo kakve radnje koje bi imale za posljedicu stvaranje nelegalnih i nelegitimnih tijela bilo koje asocijacije, pa i UBBDRH, samim tim {to UBBDRH takvo {to ne ~ini kada je u pitanju SDAH, a pogotovo da se takvi postupci ~ine sa dijelom ljudi koji uop}e nisu branitelji niti predstavljaju braniteljsku populaciju, e) GO UBBDRH nema ni{ta protiv da SDAH osniva udrugu i organizaciju SDA-ovaca u ~iji sadr`aj rada i djelovanja se UBBDRH ne}e mije{ati, a najmanje bi UBBDRH se uplitala u rad i djelovanje SDAH bez da je na to pozvana ili bez da je na takvim skupovima ili sastancima prisutan legalno izabrani rukovode}i kadar SDAH, samim tim {to UBBDRH sve ~ini da se zajedni{tvo svih asocijacija bo{nja~kih nacionalnih manjina posebno apostrofira, izgra|uje, isti~e, njeguje i razvija, a ne da se destruktivnim metodama i pona{anjima bilo koga razbija jedinstvo Bo{njaka, ma tko to ~inio, f) ne prihva}a se inicijativa da se g. Tankovi} razrije{i du`nosti ~lana Odbora za gradnju spomen parka i spomen obilje`ja hrvatskim braniteljima Bo{njacima sudionicima Domovinskog rata RH, jer UBBDRH nije cilj revan{izam, ali se upozorava g. Tankovi} na posljedice svog pona{anja, samim tim {to je g. Tankovi} svog izaslanika g. Mufti} Abdulaha slao i na Osniva~ku skup{tinu branitelja u Sisak, a bez bilo kakve informacije legalnim i zvani~nim organima UBBDRH, iz ~ega se zaklju~uje namjera da se u UBBDRH stvori nejedinstvo ili nered ili organizacija rada i djelovanja kakva je u SDHA na ~ijem ~elu je g. Tankovi}, s kojim metodama i na~inima rada i djelovanja se UBBDRH ne sla`e i ne smatra ih prihvatljivim, ali to je stvar SDAH u koju se UBBDRH ne `eli mije{ati, g) nedvojbeno je utvr|eno da je g. Tankovi} zajedno s g. Ora{~aninom bio u Islamskom centru u Sisku, iako je g. Ora{~anin zajedno sa jo{ nekim drugim ljudima osnovao udrugu u Sisku na ~ijem osniva~kom skupu je bio i predstavnik i izaslanik SDAH i g. Tankovi}a, a utoliko to ~udi vi{e {to su u “Ve~ernjem listu” osniva~i te udruge iskazali svoje neslaganje sa odre|enim institucijama kojim se g. Tankovi} posebno di~i, {to dodatno potvr|uje ispod civilizacijske standarde i mije{anja u rad UBBDRH, i) prihva}a se informacija g. Hod`i}a o izradi zastava UBBDRH i ogranaka UBBDRH putem tvrtke u Vara`dinu i zadu`uje g. Hod`i} da sve poduzme da se zastave izrade u {to je mogu}e kra}em roku i da se iste dostave svakom ogranku, a da se o u~injenom informira GO UBBDRH, j) prihva}a se prijedlog predsjednika UBBDRH ogranka Sisa~ko-moslava~ke `upanije g. Emini}a da se organizira tribina u Sisku pod organizacijom ogranka SM@ sa informacijama i temama koje se odnose na fond branitelja i na dionice i prava branitelja i na ostvarivanje prava iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja, k) organu uprave Vukovarsko-srijemske `upanije uputit }e se pismo glede skup{tine UBBDRH ogranka Vukovarskosrijemske `upanije sazvane za dan 07. 10. 2007. g. i odluke IO od 03. 10. 2007. g. da se ta skup{tina sazove i odr`i tog dana, kojim pismom }e se upozoriti organ uprave da je ta skup{tina sazvana i odr`ana na na~in suprotan Statutu UBBDRH i da ne predstavlja instituciju UBBDRH ure|enu Statutom UBBDRH, a da }e se ujedno u organizaciji GO UBBDRH sazvati zakonita skup{tina branitelja na tom podru~ju i izabrati na legalan i zakonit na~in organi i tijela UBBDRH za to podru~je kako bi se rad tog dijela UBBDRH uskladio sa zakonskim propisima, l) UBBDRH se ne}e uplitati u rad bilo koje asocijacije ili politi~ke stranke i ne}e sudjelovati u radu bilo kojeg organa ili organizacije, zajednice i sl. na koju nije pozvana od strane slu`benih i zakonito izabranih predstavnika i organa takve organizacije, zajednice ili asocijacije ili politi~ke stranke, te }e sve ~initi da se izgradi zajedni{tvo svih bo{nja~kih asocijacija. Napomena: ostalo kao nepotrebno izostavljeno. Izvod sa~inio tajnik UBBDRH: Ishak Hod`i}

47

Osnivanje braniteljske udruge u Dubrovniku

J O U R N A L

POLEMIKE I STAJALI[TA Inicijativa Sulejmana Tabakovi}a

Objedinjeno glasanje
NEOVISNI KANDIDAT XII izborne jedinice Sulejman Tabakovi} Tu{kanova 21 Zagreb, 05.11.2007. godine Ustavni sud Ured predsjednika Republike Hrvatske Sredi{nji dr`avni ured za upravu Savjet za nacionalne manjine RH Ured za nacionalne manjine Vlade RH HHO OESS Dr`avna izborna komisija EU-komisija u Zagrebu GONG Temeljem ustavnog prava iz ~lanaka 14., 15. i 45. Ustava RH pokre}em: godine, protivno Ustavnom zakonu, prihva}ena je nacionalna manjina Muslimani, premda takva nacionalna manjina ne postoji kao ustavna kategorija, ni u mati~noj dr`avi Republici Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska je me|u prvim dr`avama priznala Republiku Bosnu i Hercegovinu, pa prema tome i njen Ustav i ustavna odre|enja. Budu}i, ponavljam, u Ustavu BiH, te u Ustavu Federacije i Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine, pi{e isto da u Bosni i Hercegovini `ive tri konstitutivna naroda Bo{njaci, Hrvati i Srbi, nije mi jasno kojom se namjerom rukovodio zakonodavac u Hrvatskoj? Neznanjem ili namjerno? Muslimani bi bili gra|ani mogu}e Republike ili Kraljevine Muslimanije. Takve dr`ave nema ni u Europi, ni u svijetu. Tako nigdje u svijetu ne postoji ni narod, ni nacionalna manjina, koji bi se zvali Muslimani. Svojedobno su Muslimani, za va{u informaciju, u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji bili samo ustavna kategorija, uvedena amandmanom IX. na Ustav SFRJ. Taj je amandman kasnije ugra|en u Ustav SFRJ 1974. godine. Muslimanski narod nije ujedno bio i bo{nja~ki narod. Ta se ustavna kategorija odnosila na sve gra|ane islamske vjeroispovijesti u SFRJ, a ne na narod koji samo `ivi u Republici Bosni i Hercegovini, ili je podrijetlom iz te biv{e Republike u sastavu SFRJ. Nestankom SFRJ i priznanjem dr`ave Bosne i Hercegovine, novostvorena dr`ava je svojim pravnim propisima ispravila tu nepravdu glede Bo{njaka, te ukinula odredbu o Muslimanima kao narodu. To su u~inile i sve dr`ave negda{nje Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, pa su tako muslimani podrijetlom iz Bosne i Hercegovine dobili svoj pravi naziv – Bo{njaci. Ipak, u Republici Hrvatskoj egzistiraju dvije nacionalne manjine istoga naroda – Bo{njaci i Muslimani. Mi{ljenja sam da bi se ova “zabuna”, koja ima karakter protuustavnosti, mogla ispraviti bez Ustavne tu`be jer je grje{ka evidentna. Pozivam Vas da prihvatite ovu Inicijativu, te da donesete Odluku kojom }e se na ovim parlamentarnim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru omogu}iti i Muslimanima podrijetlom iz Bosne i Hercegovi, ravnopravno glasovanje za zastupnika svoje izborne jedinice. Podsje}am da je Vlada Republike Hrvatske uvela u praksu, za potrebe dokaza svojih demokratskih opredjeljenja pred EU-om, za izbore Vije}a nacionalnih manjina na lokalnim izborima Odlukom Sredi{njeg dr`avnog ureda za upravu da Muslimani i Bo{njaci zajedno kao jedan korpus mogu birati predstavnika u Vije}a nacionalnih manjina (Odluka NN 49/07) prema bira~kom popisu. Odluka o ovoj inicijativi mora biti brza i u~inkovita. Mogu}nost za prihva}anje ove Inicijative postoji do 10. 11. 2007. godine. Izbori za Hrvatski sabor su pred nama, a ovako rascijepljen bo{nja~ki korpus bi bio hendikepiran kao ni jedna druga nacionalna manjina, pa bi tako bila povrije|ena i odredba o jednakosti gra|ana pred Ustavom RH, kao i pravima nacionalnih manjina. Muslimani navedeni kao ostale nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj su jo{ vi{e diskriminirani. Molim vas, kako je mogu}e da pripadnici naroda iz iste dr`ave, iste konfesije, imaju dvije nacionalne manjine? Odredbe o popisima stanovni{tva su neodr`ive, ali mogu biti osnova za poni{tenje izbora u XII. izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, pa i izazvati tu`bu pripadnika Bo{njaka i Muslimana pred sudom u Strasbourgu. Ovaj zahtjev bi morala akceptirati i Izborna komisija za provo|enje izbora u Republici Hrvatskoj koja bi, tako|er, morala dati takvo dopu{tenje, odnosno dati inicijativu Sredi{njem dr`avnom uredu za upravu da donese Odluku o mogu}nosti glasovanja i Muslimana za kandidate nacionalne manjine Bo{njaka prema popisu stanovni{tva, a ne kao {to sam naveo prema bira~kom popisu. Rje{enje ovog problema je jednostavno. Muslimani bi po ovom zahtjevu automatizmom bili prevedeni u Bo{njake. Muslimani koji nisu pripadnici naroda iz Bosne i Hercegovine, ako takvih ima, imali bi pravo da se opredijele onome narodu kojemu pripadaju. Mi{ljenja sam da su Muslimani do sada bili diskriminirani sa zahtjevom da se moraju u popisu bira~a izjasniti kao Bo{njaci da bi mogli glasovati za svoje predstavnike. Popis stanovni{tva iz 2001. godine, pokazao je da Bo{njaka ima cca. 21.000, a zbog uvedene neustavne kategorije u popis za ostale nacionalne manjine, za nacionalnu manjinu Musliman izjasnilo se po automatizmu i iz straha cca. 19.600 gra|ana Hrvatske. Popis bira~a je nastao prema policijskim podacima {to je nedopustivo i nezakonito, jer ne odgovara ni nezakonitom popisu bira~a 2001. godine.

INICIJATIVU
kojom `elim pokrenuti postupak za objedinjeno glasovanje nacionalnih manjina Bo{njaka i Muslimana, u XII izbornoj jedinici Republike Hrvatske. Inicijativu pokre}em sukladno Ustavu RH, Zakonu o potvr|ivanju Okvirne konvencije za za{titu nacionalnih manjina iz 1997. godine, a u skladu je i s aktom o priznanju me|unarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. O~ekujem hitno rje{enje ove Inicijative, tim vi{e {to ni u jednom pravnom aktu Republike Hrvatske ne postoji nacionalna manjina Muslimani. Naime, USTAVNI ZAKON O LJUDSKIM PRAVIMA I SLOBODAMA I O PRAVIMA ETNI^KIH I NACIONALNIH ZAJEDNICA ILI MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ (Narodne novine 105/00), kao i USTAVNIM ZAKONOM O PRAVIMA NACIONALNIH MANJINA (Narodne novine 155/02), uz niz me|unarodnih Zakona i Povelja kojim su ovi USTAVNI ZAKONI odre|eni i kao takvi doneseni u Saboru, reguliran je status i polo`aj nacionalnih manjina u RH. Budu}i da je status nacionalne manjine odre|en nazivom, tj. statusom naroda u svojoj mati~noj dr`avi, tako su i Bo{njaci jedan od tri konstitutivna naroda u svojoj mati~noj Republici Bosni i Hercegovini. Kao Bo{njaci oni egzistiraju kao nacionalna manjina u svim drugim dr`avama, pa bi tako trebalo biti i u Republici Hrvatskoj. Navedenim USTAVNIM ZAKONOM RH iz 2000. godine to je i rije{eno ~lankom 3. Ali u popisu stanovni{tva 2001.

48

J O U R N A L

POLEMIKE I STAJALI[TA
Nemojte molim vas i dalje diskriminirati Muslimane i Bo{njake samo zato {to su to {to jesu, dopustite im pravo na izborima koje imaju sve ostale nacionalne manjine. Muslimani i Bo{njaci su u osamostaljenju Hrvatske dali svoj obol, ~ak ve}i doprinos i od mati~nog naroda Hrvata, ako bismo ra~unali njihov postotak u ukupnom broju stanovnika. Ne tjerajte nas prije svakih izbora da se samo mi, od svih gra|ana u Hrvatskoj, moramo ponovno izja{njavati prema “zakonima s gre{kom” koja smo nacionalna manjina - Musliman ili Bo{njak - ako `elimo glasovati za svoje predstavnike u Saboru Republike Hrvatske. Ova “zabuna” mora se ispraviti, jer to nije grje{ka Bo{njaka i Muslimana nego zakonodavca. Jer je ta gre{ka u suprotnost i sa odredbama citiranih zakona i sa ostalim pozitivnim propisima. Pojedina~no izja{njavanje i prevo|enje Muslimana u Bo{njake bilo bi isto tako suprotno ovim “zakonima sa gre{kom”, jer u zakonima nisu predvi|ena naknadna prevo|enja oko dvadesetak tisu}a listi}a koliko po statisti~kim podacima ima Muslimana s pravom glasa. Ustav Republike Hrvatske kao osnovni zakon svake dr`ave, pa i na{e, nije predvidio u svojim odredbama tuma~enje svojih odredbi od strane Saborskih tijela nego je odredio svoju za{titu putem Ustavnog suda koji se Rje{enjima, Odlukama etc. izja{njava o kr{enju odredbi Ustava Republike Hrvatske. Bira~ko pravo svakog gra|anina Republike Hrvatske regulirano je osnovnim Zakonom, tj. Ustavom RH, ustavnim zakonima i drugim zakonima koji reguliraju ta pravo u skladu sa Ustavom. Tako ~lankom 45. stavak 1. regulirano je op}e pravo glasa svakog gra|anina u RH koji svoje pravo da bude biran i da bira ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Ustavna norma koju sam citirao je imperativna i ni~im nije uvjetovana pa tako ni tuma~enjem Saborskog odbora. Ustavna odredba ~lanka 15. stavka 3., koja nikad nije dovedena u pitanje, dapa~e potvr|ena je kao ustavna. U odredbama Ustavnih zakona uvodno citiranih zakona je isto tako imperativna i nije uvjetovana tuma~enjima od strane Izbornog povjerenstva i odbora na terenu. Navedeni ~lanak 15. stavak 3. odre|uje da se, pored op}eg prava glasa, pripadnicima nacionalnih manjina zakonom osigurava posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor, {to je i ure|eno naprijed navedenim Ustavnim zakonima. Kako su norme Ustava i Ustavnih zakona imperativne i bezuvjetno primjenjive, pitam se koji su motivi pojedinih tijela Hrvatskog sabora, institucija sustava, a i pojedinaca da sebi daju nadustavnu kategoriju i “tuma~e” imperativne norme i na~in njihove primjene. Svi se kunemo u pravo i pravnu dr`avu, u Ustav, tra`imo od drugih da po{tuju pravnu volju koju izra`avamo kroz donesene zakone Hrvatskog sabora, a u isto vrijeme institucije Hrvatske Dr`ave, i pojedinci u njima, kr{e norme koje je Hrvatski sabor usvojio. Ve}ina tih usvojenih normi su direktno pod monitoringom Europe i u skladu su sa me|unarodnim standardima koje smo usvojili i za koje se zala`emo. Zato predla`em da hitno donesete tra`ene Odluke o rje{enju navedenih propusta, objedinjavanje korpusa nacionalne manjine Bo{njaka jer je to eklatantan primjer namjernog kr{enja njihovih prava. Isto tako, predla`em da se provedu Ustavne odredbe ~lanaka 45. stavka 1. te ~lanka 15. stavak 3., kao i odredbe Okvirne konvencije za za{titu nacionalnih manjina iz 1997. godine, kako bi se otklonila opasnost od poni{tenja izbornih rezultata predstoje}ih izbora u XII izbornoj jedinici kao {to sam naveo. Neovisni kandidat XII izborne jedinice Sulejman Tabakovi}

49

Ugovor izme|u HNS-a i Ibrahima Ru`ni}a

Prava i obaveze
Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati (u daljnjem tekstu HNS) zastupan po predsjednici Vesni Pusi} i Ibrahim Ru`ni} kao kandidat za zastupnika u Hrvatskom saboru koju biraju predstavnici albanske, bo{nja~ke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine (u daljnjem tekstu Kandidat) sklapaju svoje strukture za cijelo vrijeme trajanja predizborne kampanje. ^lanak 3. Kandidat se obvezuje sudjelovati u dogovorenim predizbornim aktivnostima tijekom predizborne kampanje, a u svojim nastupima slijediti }e na~ela HNS-a propisana Statutom i programom stranke, te ~uvati ugled stranke i njenih ~elnika. ^lanak 4. Tro{kove predizborne kampanje snosi HNS u cijelosti. Po zavr{etku izbora sredstva utro{ena u kampanji HNS }e refundirati od sredstava koja }e se za predizbornu kampanju, odnosno za rad zastupnika dobiti iz dr`avnog prora~una. ^lanak 5. Danom konstituiranja Hrvatskog sabora Kandidat kao zastupnik, osim u Kluba zastupnika nacionalnih manjina, po~inje djelovati i okviru rada Kluba zastupnika HNS-a kao njegov punopravni ~lan. ^lanak 6. U radu Hrvatskog sabora na temama koje se bave polo`ajem manjina Kandidat }e u dono{enju odluka imati potpunu autonomiju. ^lanak 7. Kandidat }e u ostalim politi~kim pitanjima o kojima se raspravlja u Hrvatskom saboru slijediti smjernice utvr|ene zaklju~cima Kluba zastupnika HNS-a. ^lanak 8. Sredstva dobivena iz dr`avnog prora~una za rad zastupnika HNS }e, osim djela opisanog u ~lanku 4. utro{iti isklju~ivo na aktivnosti vezane za promicanje prava manjina, rad manjinskih udruga i projekata nacionalnih manjina. U Zagrebu, 10.10.2007. Potpisnici: Vesna Pusi} i Ibrahim Ru`ni}

UGOVOR
o me|usobnim pravima i obvezama za vrijeme predizborne kampanje te nakon eventualnog ulaska Kandidata kao zastupnika u Hrvatski sabor. ^lanak 1. Kandidat izlazi na parlamentarne izbor za Hrvatski sabor 2007. kao kandidat HNS-a. ^lanak 2. HNS }e podr`avati Kandidata pru`aju}i mu financijsku i logisti~ku podr{ku kroz

J O U R N A L

MURSELOV [EGISTAN

[egistan o [egistanu
Pi{e: Filip Mursel Begovi} Dragi ~itatelji! Jadan, ~emeran i pun }umura je onaj pisac ili kolumnist koji mora prilo`iti klju~ za ~itanje svoga djela. Autor tad, u svome pristupu tekstu, mora ne{to mijenjati jer nije na pravi na~in shva}en i prihva}en ili je jednostavno dosadan. Je li zaista tako u mojem slu~aju? Ne bih rekao. Zadnji Murselov [egistan naslovljen “Hvaljen Ismet i Fatima” izazvao je zbunjuju}e reakcije u odre|enom dijelu ~itateljstva na{eg “Journala”. ^ini se da sam svojim tekstom o neprimjerenom odnosu nekih pripadnika na{e manjine, o ulozi Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine, pogodio u javni `ivac. Ja sam branio Vije}e i vije}nike, ali neki su to druga~ije shvatili kao napad na svoju ta{tu osobu, a time i na na{ narod. Prije svega ostao sam du`an napomenuti da lik branitelja Domovinskog rata iz pro{log [egistana, kojemu sam nadjenuo ime ZIJAD M., ni u kojem slu~aju NIJE simpati~ni i dobronamjerni gospodin ZIJAD KAZI] iz Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba. Zijade, halali mi {to te tu|i nefs prepoznao jer to nisi ti, i na kraju krajeva ni tvoje ime nisi ti. Mi koji smo pokorni Njemu uvijek smo iznad imena. Mi imamo skupno ime, a to je ljubav i zajedni{tvo. Nakon neugodnih reakcija koje su pristizale na moj ra~un ostao sam nezadovoljnim pojedincima du`an jedno specijalno izdanje “[egistana o [egistanu”. U biti radi se o klju~u i putokazu za sva daljnja ~itanja ove kolumne koju }e autor, bez obzira na zlobnike i zavidnike, i dalje pisati uveseljavaju}i tako na{e bo{nja~ke “patriote” kojima bi vi{e mogli pro~itati iz dlana nego iz glave.

50

J O U R N A L

Mi, Filip i Mursel, dva brata iz mije{anog braka od oca mu{karca i majke `ene, usu|ujemo se primje}ivati dru{tvene, kulturne i tjelesne anomalije na{e muslimanske i bo{nja~ke zajednice. Mi si ne mo`emo pomo}i jer smo urbani kauboji u borbi za pravdu, purgerbalije na tajnom zadatku, nova gradska rasa, nakoti postmoderne, zelene pantere, Bosan~erosi s multisklerozom identiteta, jaha~i |ogata uha klempavoga i, {to je najva`nije, barjaktari smo humora i tuge manjinske. Ja sam najve}e `ivotno razo~aranje manjinskih malogra|ana i mediokriteta koji misle da je vjera i nacija ekskluzivitet odabranih, ne znaju}i da je njihova glupost sigurnija od svakog sefa u kojemu se krije tajna Bo`jeg stvaranja. Nakon svih rezultata i dosega koje su postigli, na radost civilizacije, vrijeme je da mediokriteti iza|u na ulice, zauzmu svoja mjesta po manjinskim udrugama. Za{to da se vi{e kriju. Ma, sram vas bilo! Grozim se onih koji se prepoznaju u mojem [egistanu. A kako je mogu}e da se vi{e njih prepozna u jednom liku? [to sada? Koji je pravi? Na koga je mislio? U pro{lom [egistanu izmislio sam lik osobe koju sam nazvao Gospodin Sivi i koji se kao siva eminencija nadvio nad na{u me|usobnu komunikaciju, jasno aludiraju}i time na [ejtana. Ali kad Prokletnika proziva{ drugi te prokunu. Neki su u tom liku prepoznali onog

F.M.B. Hilmiju ili onog Abdulaha i onog Envera i to sve zato jer insani imaju sijedu kosu. Za{to moramo sve doslovno shva}ati? Postoji li pravo na ma{tu? Nisam ja na njih ciljao ve} oni koji su ih prepoznali. ^ini se da sam uspio univerzalizirati lik u kojega po nekima stanu ~ak trojica Bo{njaka. Na kraju krajeva gdje je onaj poznati osje}aj za humor kojim se Bosanci i Bo{njaci tako rado hvale? Zar smo toliko bolesni i otu|eni da vi{e ni na humor ne pristajemo? Neki su mi prilazili i optu`ivali me da mi je za tekst pla}eno ili da

sam na njega nagovoren. E, pa nisam dragi moji. Mene nitko ne obavezuje osim Uzvi{enog, a to je sasvim dovoljno. Samo me je pred njim stid, a s obzirom da je On posvuda i to je sasvim dovoljno. Meni se ~ini da neki ni ne znaju druk~ije nego biti budalama koje treba ismijati. I njima je poznato da nije lahko biti budalom i zato se time ponose. ^im reagira{ postaje{ budala{ i time se potvr|uje{. Nas uvijek netko mora napadati, pripremati nam neku urotu, protiv nas se udru`ivati, le|nu nam mo`dinu vaditi. Uvijek popustimo Sivom [ejtanu da nam kolo vodi, da nas upoznaje, a mi se rukujemo s figom u {aci. Taj neki renegat, zastavnik mraka, razma`en, pozer i snob, iz mije{anog je braka, `idov, Srbin, crni cigo, smrdljivi balija, muslimanski terorist, unutra{nji emigrant ili neprijatelj, ni~iji, a opet Bo`ji. Da, sve su to imena, dragi moji, kojima nam [ejtan tepa u kolijevci dunjaluka, a mi ih javno izgovaramo i pritom nesmiljeno u`ivamo prepoznavaju}i se u [egistanu. Ako se sami ne prepoznamo prepoznat }e nas drugi i navesti na “pravi” put. To je put nefsa, put na{e ni`e prirode. Zamislite da sam umjesto Gospodina Sivog naveo Gospodina Zlatnog. A tko je taj, ne vidimo ga? Da li bi bilo reakcija? Isti je slu~aj s likom gospo|e Jalne iz pro{log [egistana u kojemu se tako|er prepoznalo vi{e likova. Zamislite

MURSELOV [EGISTAN
da sam napisao, recimo, Gospo|a Krasna? Bi li se tko prepoznao? Ne bi. A to je zato {to Gospo|a Krasna i Gospodin Zlatni uop}e ne ~itaju [egistan. Iz razloga principijelne naravi. Oni smatraju da su Filip i Mursel balavci koji prazne vi{ak svoje mladena~ke energije. Pa ~emu to ~itati. ^emu gledati velebne jahte u kojima ne jedrite, obo`avati `ene koje mo`ete dosegnuti samo onanionana tehnikom, sjediti pred televizorom u kojemu se o vama ne govori, biti gladan ljubavi, a gledati manjinsku humoristi~nu dramu u kojoj drugi ve~eraju svoj jal, neuspjeh, netalent, u~malost, dosadu i nevjerstvo. ^emu riskirati prepoznavanje u [egistanu. Trenutak za vje~nost. Krasna i Zlatni ve~eraju svoj ruh, svoju vi{u prirodu i jednostavno s nama ne dijele na{e manjinske probleme. Oni su manjina izme|u nas gdje vlada nefs. Zaista `alim ljude koji su se prepoznali ili koje su drugi prepoznali. O~igledno o njima mislim bolje nego oni sami o sebi jer moji su likovi ve}inom potpuno izmi{ljeni ili su djeli}i raznih likova koji nisu nu`no muslimani i Bo{njaci. Od svih budala koje poznajem napravim jednu da im ne bi svima pojedina~no pisao. Naravno, osim lika saborskog zastupnika [emse Tankovi}a koji se do sada nije mogao neprepoznati, ali je svojim nereagiranjem pokazao smisao za razbor, humor i sabur. Zamislite {to bi autor ovih redaka napisao i odgovorio politi~aru koji poku{ava polemizirati u prostoru satire. Satrao bi ga satarom na pozornici [egistana, dok bi publika pljeskala. Jedna dobronamjerna gospo|a koja se nije prepoznala pri{la mi je i upozorila da sam pretjerao i da se ona na{la uvrije|enom jer smatra da mi(?) ne bismo trebali tako otvoreno pisati o slabostima svojega naroda. Zar ima netko me|u nama koji je toliko ta{t i ohol pa smatra da “oni drugi”, “oni tu|i” nisu svjesni na{ih slabosti kojima se zdu{no izruguju. Primjerice, da nai|em na sli~nu kolumnu u srpskoj manjinskoj {tampi gdje se netko {ega~i s Kosovskom bitkom taj ga postupak u mojim o~ima ne bi umanjio kao Srbina. Naprotiv, uve}ao bi ga. Priznavanje i uo~avanje slabosti ne govori o nedostatku patriotizma ili lo{im namjerama ve} upu}uje na ozdravljenje i to je dobar put. Prije smrti umrijeti, {aliti se sa samim sobom, ne dati priliku nefsu da nas upu}uje na prepoznavanje ve} ga unaprijed ozna~iti i poslati na uni{tenje u prostor satire i samoironije. Dakle, prvi javno objavljujem: NAJLO[IJI SAM ME\U VAMA JER SAM NAJZAIGRANIJI, NEOPTERE]EN VLASTITIM NEDOSTACIMA, NAPROSTO SAM GROZAN I POKVAREN, A ALLAH NAJBOLJE ZNA. Forma [egistana kao satire i moje inzistiranje na osobnom tonu, ne dozvoljava mi da diram i prenosim neka svima op}e poznata mjesta jer bi postao pateti~an i na kraju dosadan ~ita~u i samome sebi. Ironi~no opisujem na{e dru{tvene slabosti jer zaista boluju od licemjerstva, a pritom se vodim zakonitostima humorne citatnosti i autoironije. Time posredno, a opet izravno i bez zadr{ke, zagovaram na{ narod i na{e pravo na opstanak. Sebi, pak, olak{avam igranje u zajedni~kom kolu bivanja jer ne znam {utjeti kada me u grlu ste`e. Nisam siguran u kolikoj je to mjeri egocentri~no – razgolititi se u tekstu i biti spreman na burne reakcije. Egocentrici u tu|im o~ima vide ogledalo i u njemu svoj lijepi lik. Od prevelike ljubavi prema sebi mijenjaju razne maske, ba{ kao Gospodin Sivi i Gospo|a Jalna s kojima nikada nisi siguran gdje se krije njihovo pravo ljudsko lice, a prepoznaju tek sami sebe. Oni nose masku nefsa samo iz jednog razloga - ne `ele priznati svoje slabosti. Problemi nastaju kada se [egistan shvati doslovno, a to one koji ne priznaju istinu u ruhu autenti~ne ma{te neizdr`ivo smeta. Ali, zbog njih se takvi tekstovi i pi{u kao ljekovit primjer samoizlje~enja. Siguran sam, s obzirom na reakcije, da sam pogodio u pravo mjesto, u pravi manjinski `ivac. Znajte da najduhovitije i najprovokativnije u narednom razdoblju tek slijedi, a za sve nas najsla|e su one slabosti koje treba tek razotkriti, koje jo{ nisu vidljive i izre~ene, a naziru se. Za sada ~itajte i u`ivajte, ukoliko to uop}e mo`ete. Pred Vama je jedan umjereni ramazanski [egistan o dogodov{tinama Filipa i Mursela u Sarajevu u vrijeme ramazana.

51

DRUGUJU MURSEL I FILIP
(sevdah o krizi identiteta) Druguju Mursel i Filip u Agramu pod jelom zelenom. Oni misle niko ih ne ~uje, al' ih ~uje zelena travica. Zelen trava prokaza pticama, cvrkut ptice svome Bo{njaninu, Bo{njanin kaza u putu putniku, putnik kaza na brodu brodaru, brodar kaza hod`i na munari, hod`a kaza u selu d`ematu, d`emat kaza Murselovoj majci. Stade kleti lipi Filip: zelen travo, ne zelenila se! Cvrkut ptice pojeli vas sokoli, Bo{njaninu hajir dovu u~io Tur~in, promukao hod`a na munari, a brodara voda odnijela, d`emat selu u{i se za~epile, kad me s mojim Murselom in{allah Had`ibegom rastaviste!

KAZUJ, FILIPE, JEL' TE KO KRSTIO?
(sevdah o pokornosti) Mursel-beg se s Filipom zavadio svezao mu ruke aspurlijom od lakata do bijelih nokata; iz nokata crna krvca kapa. Kazuj, Filipe, jel' te ko krstio? Pusti, be`e, pravo }u ti kazat: dva }afira, tri manjinca. Manjinci za redak dukata, a }afiri za zlatnu }almu. Mursel-beg zamahnu, odsje~e mu glavu, od zla roda, nek nije poroda! Poskakuju} glava govorila: bolje biti mrtav Filip, nego `ivi }afir!

J O U R N A L

MURSELOV [EGISTAN

Gizdavi Bo{njaci od ~etrdeset metara
Priznajem: prvo sam musliman, a tek onda Bo{njak. No, imam jo{ identiteta koji su neskriveno podre|eni upravo ovima, ve} re~enima, i koji su istaknuti kao kapitalci. Da imam samo njih dvoje - Filipa Bo{njaka i Mursela muslimana - bilo bi dovoljno bez ostalih identiteta: rockera, etno freaka, pisca, dervi{a, poljoprivrednika i tako dalje. Mo`e li Filip biti Bo{njak? ^udno, zar ne. Neki bi rekli da ne mo`e. Kada se moj dobar prijatelj Sead o`enio za nebo{njakinju i nemuslimanku nije mislio da mora biti pokoran naciji (a u vjeri znamo {to je dopu{teno) ve} pokoran ljubavi. Ka`e mi taj gizdavi Sead da je njegovo dijete postalo muslimanom ne zbog njegovog imena i podrijetla ve} zbog ljubavi i dobrote njegove `ene. Njezine `ivotne vrijednosti bile su islamske. ^udna li ~uda! Nemuslimanka odgojila muslimana. Mo`e li Mursel biti musliman? Ma, mo`e, ma{allah! A mo`e li biti Bo{njak? Ma, mo`e, ali i ne mora. Islam je nadnacionalan. Izlazi li islam iz bo{nja{tva ili bo{nja{tvo iz islama? - po~esto se pitamo. Mjera je ova: na kraju puta biti }emo pitani za pokornost Onome koji je sve stvorio, ne kao Bo{njaci ve} kao muslimani. Na {to }emo se pritom pozvati? Ide li u d`ennet Bo{njak musliman po nekom automatizmu? Nemere, treba to zaslu`it’. A to mo`e zaslu`it’ i onaj koji nije Bo{njak. Zadnji tjedan Ramazana proveo sam kod rodbine u Sarajevu. Upoznao sam jednog insana, Srbina po naciji, koji je prije par godina pre{ao na islam. On je svjetlo na{eg dina, a ka`e da ima problema upravo s Bo{njacima. Nikako da ga napokon prihvate kao muslimana i nikako da se s njim kao bra}a u vjeri solidariziraju. Misle valjda da je uba~en, da nije dovoljno iskren. Ka`e on da nekim Bo{njacima smeta i kao Srbin i kao musliman. “Kako sad to?”, priupitam ga. “Ma zato, brate, jer oni misle da su ro|enjem dobili posebni dar i da su po automatizmu muslimani, a ne znaju da sam se i ja kao Srbin rodio kao musliman. Smeta im moje svjedo~enje islama, moja iskrenost. Svi se ra|amo u islamu.” I tako sam krenuo po {eher Sarajevu tra`e}i muslimane i Bo{njake. Ima li razlike, vidi li se to? Auh, bogati, puno Sarajevo musafira za vrijeme Ramazana. Vidi{ onog s Dobrinje, pu{i, musafir je, onog s Vratnika, jede sendvi~ (ke~ap mu se cijedi niz bradu), a vidi{ li onog s Ko{eva koji pije pivo kao da mu je posljednje. Moja mi mala rodica re~e da posti samo pred roditeljima i dedom. Kada je ne vide uzme pitu i ne{to slatko pa trk u ormar. “Tamo u mraku Bog te ne vidi pa jede{ do mile volje”, povjerava mi se zaigrano dijete. Mo`da se na{ dragi Allah d`.{. s djecom voli igrati skriva~a za vrijeme Ramazana, ali s nama odraslima nipo{to. I sad, tko se skrio magarac je bio. Ne{to tu ne valja, pomislio sam obilaze}i mnogobrojne poznanike po Sarajevu. Primjerice, kakvi su to iftari gdje se raja veseli kad se na Hayatu oglasi ezan i kada je vrijeme prekida posta, a nitko ne posti? “Iftar, iftar!”, vi~u pa se svi grle punih `eludaca. Onda pojedu hurmu pa gu{taju vino i lo~u pivo. Nisam ja to znao, Boga mi, da ovakih muslimana na dunjulaku ima. “Ali, mi smo svi muslimani u srcu, zna{ Mursele. Ti si iz Zagreba, ti to ne razumije{.” Neki Bo{njaci kao da vi{e ne znaju {to je islam. Dodu{e, imaju neko mutno sje}anje na to {to bi taj islamski `ivot trebao biti nalik “ba{ kako je to nekad rahmetli nena ~inila”. Uvijek ljubav na{ih nena spa{ava stvar. Dakle, u srcu je musliman, a ostalo su samo vanjske manifestacije. Zamislite islam u kojemu nitko ne klanja, ne posti, ne daje zekat. Ho}e li tako izgledati ibadet kada oni koji poste punih `eludaca postanu dede i nene. Bojim se tih generacija gdje }e Kur’an ^asni skupljati pra{inu na po~asnom mjestu u dnevnoj sobi. Prijeti nam opasnost, kao i nekim kr{}anima, da pretvorimo bogoslu`ne vrijednosti u folklor. Kititi bor za Bo`i}, napuniti sofru kulinarskim specijalitetima, a Biblije u ku}i nemati i ne svjedo~iti je – tu`no je. Pou~ne pri~e o `ivotu Ise Pejgambera nikako ne ~itati, ali iz takozvanog srca kr{}anskog svoje bli`nje darivati dunjalu~kim darovima – besmislica je. Tako su i na{i Bo{njaci po~eli masovno kupovati poklone za Bajram i veseliti se iftaru, a ne postiti. Jedna djevojka donijela mi je neku otka~enu {alicu za kahvu kao poklon za Bajram. Lijepo je primati poklone, ali rekoh joj da bi bilo bolje da mi je poklonila misao dok u~i dovu. Dirnuv{i je u slabu to~ku, to ju je stra{no naljutilo. “Ja sam mislila da si ti zagreba~ki gospodin, gentlemen, a ti isti kao svi ovi ovdje patrijarhalni Bo{njaci. Takav mi bona ne treba{.” Bo{nja{tvo je postalo istovjetno islamu, a to nije dobro, priznajte. Razlike itekako postoje. To mi je rekao jedan stari sarajevski dervi{aner pun pri~a o kerametima sarajevskih duhovnih u~itelja. Re~e mi, ne trepnuv{i, da su u Bosni jednom `ivjeli prabo{njaci koji su i prije Turaka bili muslimani. “Oni su ti bolan bili ~etrdeset metara visoki, a dobri k’o kruh. Kad su oni nesretni Slaveni si{li s Karpata sve su pokvarili. Odmah su krenuli obra~unavati s divovima Bo{njacima i sve ih pobili, a zamisli da nisu? Koliko bi sad jedan Bo{njak bio visok.” Mitologiji je sklon svaki narod, a stari dervi{aner razbija si njome dosadnu svakodnevicu. Ipak, svjestan je {to u tome nije istina. Ali, ima onih opasnih mitomana koji kada u sebi zataje izdajicu, lopova i ubojicu zapo~nu sumnji~iti nevinu i ~estitu raju. Pla{e se da u gomili po{tenih i prepo{tenih, nevinih i nevinijih, ne ostanu neprimije}eni i bezna~ajni. Za njih je izdajica svatko tko jo{ nije izdao. Osijedili su i ostarjeli od uzaludnog ~ekanja, porazbolijevali se od jala, oglu{ili od prislu{kivanja. Ali `ivot je i dalje teku}ica, a Bajrami koji nisu {to su nekad bili i dalje dolaze i odlaze. Na njihov u`as izdaju ih ba{ oni u koje su jedino vjerovali, jer nevjernik vjeruje nevjerniku, la`ac la{cu, kao {to ljubav privla~i samo ljubav. Ima Bo{njaka lopova, ubojica i izdajnika, ali muslimana… ~ini se da nema, ili ako ne daj Bo`e ima, Vi mi ih dragi ~itaoci proka`ite pa da ih ja u slijede}em [egistanu stru~no obradim. Nije nimalo utje{no {to se isto de{ava i kod drugih naroda i vjera. Ka`e mi moj dobar ahbab Mustafa da mi Bo{njaci bolujemo od kompleksa manje vrijednosti i da zato tako puno i sva{ta pri~amo. Jedan Zakir, tajkun po zanimanju (Bo`e, da mi je bar ro|ak, pomislit }e mnogi!) uvjerio je sebe da je kao poduzetnik uspio zato {to mu je pomogao jedan hafiz. “Ma jarane, on ti je meni dovu prou~io i zvijezdu otvorio i meni ti je sve u `ivotu krenulo, pa sad ti meni reci - ima

52

J O U R N A L

MURSELOV [EGISTAN
li ne{to ja~e?” “Ima Zakire”, rekoh, “ne{to jo{ ja~e.” Zakiru se umah smantalo od budalasta pitanja te se zbuni, ali istodobno i zainteresira. “[to je to - reci mi brzo?” Odgovorih mu da je to obaveza pla}anja zekata jer tada Allah imetak utrostru~i. U tom trenutku bo{nja~ki tajkun je nao~igled pozelenio od bijesa: “[to, zar da ja tim lopovima dijelim, d`epove da im punim, ne}u, a oni kobajagi vjernici pa sve oplja~kali. I to }e{ mi ti iz Zagreba sugerirati, k’o da ja ne znam fukari davati, a da zna{ da mi je poznato i to da su va{i u mihrabu stare Paveli}eve d`amije nedavno na{li pune kov~ege zlata i dragulja. Gdje je ta para? Ajd, reci ti sad meni, he, he, nije Zakir glup, vidi on pare k’o rengenom i u mihrabu.” Otkud sad to Zakire? - pomislih. Kako to da Islamska zajednica u Zagrebu ne zna za to silno blago, i da ja nisam ni{ta ~uo, a Zakir, to jest ti - jest. @ivi li me|u nama neki d`in koji nas je sve pretekao i }opnuo nam blago pred nosom. @ivi, a ime mu je nacionalizam, mitomanija, vjerska isklju~ivost, la`no svjedo~enje, licemjerstvo i neskromnost. Onaj stari dervi{aner mi ka`e da d`ini `ive me|u nama i da treba biti oprezan kada po gradu hoda{ i baca{ opu{ke i sme}e. Nikad ne zna{ koga }e{ pogoditi. Dobrog ili lo{eg d`ina. Lo{ te, a pogo|eni d`in onda prati ku}i, ne}e ti halaliti, ni ne pomi{ljaj na to, ve} ti gasi i pali svjetlo u ku}i, radi smetnje na televizoru, natjera te da popije{ vodu u kojoj je bio dedino umjetno zubalo i pri~a ti o bo{nja~kom blagu koje je pokrala muslimanska zajednica u Zagrebu. Ima i meleka u gradu, ali oni su rijetki, oni ne znaju za takva blaga jer vole planine, zeleno nebo, ti{inu i mir. D`ini vole smrad grada. Stari dervi{aner mi obja{njava da i d`ini mogu pomo}i muminu na mjestima gdje melek ne zalazi. “U }enifi se posklizne{ i udari{ glavom u pod, pomokri{ se i uneredi{ u ga}e i ne}e ti tad nijedan melek do} - ve} d`in. Meleci ti nisu ba{ aktivni po danu. Oni do|u no}u da odagnaju nevolje. Ima ih, ali oni su ti takozvani meleci slobodnjaci, individualci i vole se igrati s pticama. Sve sam ja to izra~unao i provjerio. Ptice su na istoj frekvenciji kao i meleci, a to ti je, jarane moj, 50 MHz.” Kada bi Bo{njaci radili na 50 MHz, pomislih, gdje bi nam bio kraj. Mi se moramo konzultirati s pticama koje su melekovi glasnici, slu{ati njihov pjev jer to je na{a zajedni~ka du{a, ona golubinja. Ali, ponekad se neka ptica zaleti u prozor. I {to onda? Stari dervi{aner ima i na to odgovor: “Ti misli{ da je to glupa ptica. Vidi glupe ptice, ka`e{, zaletjela se u prozor. Ma nije tako, moj jarane! To je melek slobodnjak u ku}i ve} vidio neki nur pa pro{ao kroz prozor, a ptica za njim. Jadna ona, zaigrala se, a ne zna da nije melek pa tres u staklo.” Eto, Bo{njak mo`e biti melek, ali kroz prozor vjere ne}e pro}i dok ne razbije tvrdu glavu. U jednoj d`amiji slu{am vaiza koji propovijeda da narod ne treba slu{ati intelektualce jer me|u Bo{njacima ih je u zadnje vrijeme previ{e, a jo{ vi{e akademika. Intelektualce pogotovo ne treba slu{ati kada je vjera u pitanju jer od previ{e bespotrebnog znanja ne ra|a se ljubav ve} mozgovni isprdak. “Jesam li ja intelektualac?”, priupitam se. Nisam, hvala Bogu, mozak mi ne ispu{ta ne~iste plinove, ne prdi, jer ja sam preporodni [egi – Selam alejkum. Izvadim iz torbe nekoliko Journala, Behara i knjiga u izdanju Preporoda te se zaputim vaizu da kao dva narodska ~ovjeka prijateljski porazgovaramo. Razgovor je protekao ovim dramskim tijekom - VAIZ: “Hvala ti {to si mi donio ovoliko knjiga, to je za na{u mladost, da se obrazuje. Svi|a mi se {to su Va{e knjige lagane (baca u zrak knjigu Zapisano ostaje Farisa Nani}a, pa je do~eka s olak{anjem), evo, gledaj, ova je debela, nema ni pola kile, nju lak{e ~ita{. Ne volim ~itati te{ke knjige.” MURSEL: “Efendija, ~itaj knjigu u krevetu pa }e{ utonut u jastuke.” VAIZ: “Dragi moj, ja krevet koristim za druge stvari, a knjige ~itam za stolom.” MURSEL (uzima Kur’an ^asni): “A je li ovu knjigu s mukom ~ita{, nekako mi je te{ka moj efendija.” VAIZ: “Mladi}u, ne tjeraj {egu sa mnom!”

53

ZANIMLJIVOSTI

Sukobi zbog {kole
Osnovna {kola Khalil Gibran International Academy u njujor{kom Brooklynu nalazi se u `i`i medijske pozornosti otkad ju je Odbor za obrazovanje grada New Yorka utemeljio, i to zato jer je to prva dr`avna {kolska ustanova u kojoj se, osim na engleskom, nastava odvija i na arapskom jeziku te se u~i o kulturi islamskog svijeta. Ina~e, u New Yorku postoji gotovo 70 dvojezi~nih {kola – gdje se nastava odr`ava na kineskome, francuskom ili {panjolskom jeziku. Nijedna {kola ove vrste nije izazvala takva sporenja, a prvog dana nastave u~enike su pratili za{titari i horde novinara. Direktorica Debbie Almontaser pro{log mjeseca je dala intervju konzervativnom dnevnom listu “New York Post” u kojem je stala u obranu majica s natpisom “Intifada NYC”, koje su u {kolu donijele radnice arapskog porijekla. Prema nekim

izvje{tajima, Debbie Almontaser, koja te~no govori arapski, u prisutnosti novinara “New York Timesa” potra`ila je u rje~niku zna~enje rije~i “intifada” kako bi mu pokazala da to, po njezinom mi{ljenju, nije sinonim za palestinski ustanak. Debbie Almontaser se javno izvinila zbog ovoga, ali je kasnije, nakon pritisaka, dala ostavku. Pristalice {kole, poput ~elnika lokalne vlasti u Brooklynu Martyja Markowitza, ka`u da su {kola i njezina direktorica `rtve diskriminacijske kampanje kojoj je cilj zatvaranje {kole. “Njezine izjave nisu opravdanje za ovakav tretman od strane nekih medija koji su iskoristili priliku i tvrde da je {kola na neki na~in povezana s propagiranjem nasilja”, rekao Markowitz na konferenciji za novinare na kojoj su branitelji {kole tra`ili povratak direktorice koja je muslimanka. Otvaranju {kole na arapskom jeziku opire se udruga pod znakovitim imenom “Stop the Madrassa”, koja o~ito smatra

Ameri~ka muslimanka

J O U R N A L

ZANIMLJIVOSTI
da je rije~ o medresi, islamskoj vjerskoj {koli. Naime, vjerske se {kole u Americi ne financiraju novcem poreznih obveznika. Na internet stranicama organizacije “Stop the Madrassa” navodi se da Debbie Almontaser, s obzirom na svoje navodne radikalne stavove, ne bi trebala obavljati bilo kakvu du`nost u javnom {kolstvu. Jeff Wiesenfeld, savjetnik te organizacije ka`e da otvaranje {kole predstavlja ustupak muslimanskoj zajednici u New Yorku. “Zbog ~ega muslimanska zajednica treba biti druga~ije tretirana? Mo`da zato {to ako budemo dobri prema njima, ne}emo biti `rtve kao {to su bili [panjolci ili Izraelci? Radi se o prikrivenom strahu”, rekao je Wiesenfeld. On tvrdi da }e {kola, ako se nastava odr`ava na arapskom jeziku, neizbje`no biti povezana s islamom. Neki tvrde da se radi o vjerskoj {koli koja bi primala dr`avni novac, no Marty Markowitz tvrdi da su takve kritike smije{ne: “Neki mediji, a i neke skupine, tvrde da se radi o javnoj vjerskoj {koli. To nije slu~aj, niti }e takvih slu~ajeva ikada biti.” Odbor za obrazovanje New Yorka je na upit “Glasa Amerike” odgovorio da ne namjerava vratiti prija{nju direktoricu na du`nost, ali u potpunosti podr`ava postojanje {kole. Ina~e, {kola je nazvana po Khalilu Gibranu, arapskom pjesniku kr{}anske vjere. Du`nosnici {kole ka`u da ve}ina u~enika nije arapskog porijekla niti su prete`ito muslimani. Prema njihovim rije~ima, ova {kola `eli biti multikulturalna ustanova koja funkcionira poput drugih javnih {kola u New Yorku. I.I. dr`avnih institucija radi ru{enja re`ima Slobodana Milo{evi}a, prodaje se na internet aukciji, a po~etna mu je cijena 90.000 eura. Vlasnik bagera Ljubisav \oki}, u javnosti poznatiji kao D`o-bagerist, odlu~io je prodati bager jer se na{ao u te{kom materijalnom stanju ali i zbog toga, kako je rekao, {to su sada{nji politi~ari “zaboravili kako su do{li na vlast”. Bager je u{ao u srbijansku povijest tako {to je demonstrantima, u sukobu s jakim snagama policije, otvarao put do zgrada Skup{tine SR Jugoslavije i Televizije Beograd koje je mno{tvo sudionika prosvjeda osvojilo i prisililo Slobodana Milo{evi} a da opozicionim strankama prizna izbornu pobjedu i da on sam si|e s vlasti nakon deset godina vladanja. Poslije 5. listopada \oki} je bio spreman pokloniti bager Historijskom muzeju grada Beograda na `elju njegovih kustosa, ali Ministarstvo kulture Srbije to nije dopustilo. Bager se sada prodaje u suradnji najposje}enije beogradske internet stranice Radio-televizije B92 i jedine doma}e aukcijske web-stranice Limundo, a reklamira se kao “historijski bager koji je sru{io komunizam u Srbiji”. Aukcija }e trajati cijeli listopad i najve}a je internet aukcija u Srbiji do sada. I.I.

Naslovnica Karad`i}eve knjige da od 5 milijuna dolara. Taj zlo~inac sjedi negdje u {umi i pi{e nova djela, koja se prodaju i u Zagrebu”, navodi se, me|u ostalim, u priop}enju Udruge. Ugledni hrvatski pisci i kulturni radnici bili su {okirani informacijom. Rekli su da o~ekuju od vlasnika knji`are “Prosvjeta” da se djela ratnog zlo~inca, osumnji~enog za najte`a kaznena djela, uklju~uju}i genocid, odmah povuku s polica. Prodavanje Karad`i}eve knjige do`ivljavaju kao jo{ jedno izrugivanje hrvatskim `rtvama u Domovinskom ratu. Mile Radovi}, direktor izdava~kog poduze}a “Prosvjeta” ka`e da je knji`ara od 2005. godine, kada je prvi put naru~ena sporna knjiga, do sada ukupno naru~ila desetak primjeraka. U protekle dvije godine prodano je nekoliko primjeraka knjige, a tra`enom je postala nakon {to je vijest o prodaji u zagreba~koj knji`ari objavljena u “Jutarnjem listu”. Nakon novinskih tekstova javilo se desetak ljudi koji su `eljeli kupiti knjigu, a preostala dva primjerka prodana su po~etkom listopada, odmah nakon {to je izbio skandal. Radovi} nagla{ava kako se u potpunosti ogra|uje od politi~kih konotacija. “Formalno knjiga nije zabranjena u Hrvatskoj, a mi smo trgovci knjigama. Preciznije, prilikom narud`bi nismo izra`avali na{ politi~ki stav ni o autoru ni o tekstu knjige, nego smo jednostavno `eljeli zadovoljiti `elje na{ih kupaca koji su htjeli imati tu knjigu.” Direktor izdava~kog poduze}a “Prosvjete” ka`e kako knjigu u svojoj knji`ari ne misle vi{e naru~ivati. Vjerojatno vi{e ne}e “^udesnu hroniku no}i”, ali tko

54

Knji`evnik Radovan
Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) priop}ila je da je zgro`ena time {to se u Zagrebu prodaje roman “^udesna hronika no}i”, ~iji je autor ratni zlo~inac Radovan Karad`i}. Zatra`ili su od vlasnika knji`are “Prosvjeta” na Cvjetnom trgu da knjigu odmah povu~e iz prodaje. “Karad`i}ev se roman, naravno, ne prodaje od danas, nego ve} - mjesecima. To je prvi roman biv{eg predsjednika Republike Srpske i jednog od najtra`enijih svjetskih ratnih zlo~inaca, Radovana Karad`i}a ð^udesna hronika no}i’, u nakladi beogradskog IGAM-a”, navodi se u priop}enju. Vijest o prodaji knjige jednog od najtra`enijih ratnih zlo~inaca do{la je usporedo s prosvjedima {irom Hrvatske zbog haa{ke presude kojom je amnestirano najve}e uni{tenje nekog grada nakon Drugog svjetskog rata u Europi – Vukovara. “Prodaja knjige usred Zagreba prije svega je sramota i skandal za Hrvatsku, a to bi isto tako bilo da je netko nakon Drugog svjetskog rata u biv{oj Jugoslaviji legalno prodavao ðMein Kampf’ ili knjige tada{njih ratnih zlo~inaca. Za Karad`i}em je raspisana nagra-

Prodaje se bager
Jedan od simbola demokratskih promjena u Srbiji, `uti bager koji je 5. listopada 2000. godine kr~io put tisu}ama demonstranata u osvajanju zgrada glavnih

J O U R N A L

Bager koji je sru{io komunizam u Srbiji

ZANIMLJIVOSTI
garantira da se na policama ne}e na}i neki drugi Karad`i}ev knji`evni poduhvat. I.I. Ujedinjenim Arapskim Emiratima prvi put }e na birali{ta iza}i 2010. godine. I.I. kao da je za pokrivene `ene bolje da idu na univerzitete nego da ostanu u ku}i i budu izolirane od dru{tvenog `ivota. “Pravo na ve}e obrazovanje ne mo`e biti ograni~emo odje}om koju `ena nosi. Pravo na visoko obrazovanje ne smije se ograni~avati zbog no{enja marame. Takav problem ne postoji u zapadnom dru{tvu, ali postoji u Turskoj, i mislim da je prva du`nost nas u politici da rije{imo tak problem“, rekao je Erdogan za “The Financial Times“. Poznato je da supruga turskog premijera Erdogana nosi maramu, te da njegova k}erka studira u SAD, gdje joj je dozvoljeno no{enje hid`aba. U kr{}anskoj i “antiislamskoj“ Americi `enama je u visoko{kolskim ustanovama dozvoljeno obla~iti se prema muslimanskim propisima, a u Turskoj, najve}oj europskoj muslimanskoj zemlji i nekada{njem sjedi{tu hilafeta, nije. Nisu li sljedbenici Mustafe Kemala Atatürka u mladoturskom zanosu malo pretjerali? I.I.

...i nositi marame
Turski mediji su izvijestili da }e odluku o dozvoli no{enja marama na Univerzitetima u Turskoj donijeti premijer Reçep Tayyip Erdogan, jer ustavna komisija nije mogla posti}i dogovor. U Turskoj je no{enje marama zabranjeno u javnim zgradama, univerzitetima i {kolama, iako preko 60% `ena nosi maramu. ^lanovi komisije koja je radila na sastavljanju novog Ustava, koji treba zamjeniti onaj iz vremena vojnog re`ima, nisu se uspjeli dogovoriti oko pitanja hid`aba, pa }e o tome premijer morati odlu~iti. Stranka AK je jo{ 2002. godine, kada je do{la na vlast, poku{ala ubla`iti odredbu o zabrani marama, ali je odustala od te namjere poslije pritiska sekularista. Sekularisti u Turskoj, uklju~uju} i armiju, vide no{enje marama na univerzitetima kao prijetnju sekularnom poretku. Vode}i turski list “Hurriyet“ i CNN Turk su prenijeli da su se i predsjednik Abdullah Gul i premijer Reçep Tayyip Erdogan izjasnili za ukidanje zabrane no{enja marama na univerzitetima. Dok pravnici i ~lanovi Stranke pravde i razvoja (AKP) na vlasti razmatraju utemeljenost takve odluke za prijedlog novog Ustava, koji se upravo radi, dvojica du`nosnika su izjavili da zabrana marama kr{i osobne slobode. Gul je za dnevnik “Milliyet“ re-

Nas dva brata - ratni zlo~inci Ratko Mladi} i Radovan Karad`i}

@elimo voziti automobile...
Nekoliko tisu}a uglednih osoba iz politi~kog, privrednog i javnog `ivota Saudijske Arabije potpisalo je peticiju u kojoj tra`i da se `enama u toj zemlji dopusti upravljanje automobilima. Novinske agencije napominju da }e, ako kraljevska obitelj pristane dati pravo `enama da upravljaju automobilima, sljede}i korak biti zahtjev da se `enama prizna i pravo glasa. Posljednja akcija kojom se `eljelo dati aktivno i pasivno bira~ko pravo `enama bila je 2004. godine, neposredno prije prvih op}ih izbora. Tada `ene nisu dobile pravo glasa, a Nadia Bukhuria, prva `ena koja se `eljela kandidirati na izborima u Saudijskoj Arabiji, odbijena je zbog klauzula va`e}eg zakona. Ina~e, u nekoliko posljednjih godina uo~ene su odre|ene promjene u polo`aju `ene u ovoj zemlji. One, na primjer, mogu u~estvovati u radu nekoliko foruma koji raspravljaju o stanju u saudijskom dru{tvu i razvoju dr`ave. @ene su dobile pravo na rad, ali mogu raditi samo u tvornicama u kojima nisu zaposleni i mu{karci. Ne{to vi{e prava `ene u Saudijskoj Arabiji ostvarile su u novinarstvu i zdravstvu. Prva arapska zemlja s podru~ja Srednjeg istoka koja je priznala pravo `enama bio je Irak. Dogodilo se to 1948. godine. Susjedna Sirija priznala je `enama pravo glasa 1949. godine, a Libanon 1952. godine, uz uvjet da `ena mora imati navr{enu 21 godinu `ivota i zavr{enu barem osnovnu {kolu. Najmnogoljudnija arapska zemlja, Egipat, priznala je pravo glasa `enama 1956. godine, a u Al`iru su `ene prvi put iza{le na birali{ta 1962. godine. Jemen je `enama pravo glasa priznao 1970., a Jordan 1974. godine. @ene imaju pravo glasa i u Kataru, Bahreinu i Omanu, a u

Nov~i}i
Dr`ave ~lanice Europske unije preina~ile su prvobitnu verziju novog metalnog apoena valute euro, tako {to su isklju~ile Tursku s mape koja bi trebala predstavljati pro{irenu Europu. Europska komisija je najprije predlagala da se promjeni mapa Europe predstavljena na apoenima od deset centi do onih od dva centa, u mapu koja bi na istoku prikazivala i Kaspijsko more i Tursku. Iako je ona pro{irena i obuhva}a dio Rusije, na novim nov~i}ima nema Turske. Premda su nadle`ni iz Europske komisije ocijenili da je nepotrebno obja{njavati za{to je to u~injeno, Amelia Tores, glasnogovornica Europske komisije je istaknula da “izgled novih metalnih apoena nije u potpunosti onakav kako je bilo u po~etku planirano“. Ona je rekla da novi nov~i}i ne daju vjeran prikaz Europe, budu}i da bi bilo nemogu}e predstaviti cjelokupan geografski prostor na maloj povr{ini. Ali, pojedini politi~ari smatraju da je to politi~ki motivirana odluka. “Europski savjet je namjerno i u potaji izbrisao Tursku s novih apoena“, isti~e se u saop}enju Marka Kapata i Marka Panele, zvani~nika talijanske Liberalne stranke. U tom dokumentu se tako|er isti~e da su “dr`ave u kojima su na vlasti diktatori, kao {to je to slu~aj u Bjelorusiji, stavljene na mapu“. I.I.

55

Studentice

J O U R N A L

HRVATSKI VOJNICI, PRIPADNICI MIROVNE MISIJE ISAF U AFGANISTANU ISLAMSKI CENTAR U ZAGREBU, 23. LISTOPADA 2007.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful