Broj 69 Ustavnopravni polo`aj manjina Intervju – Senad Nani} Jaha~ apokalipse – najopasniji velikosrbin Islamsko u~enje o Isusu / Isau

a.s. I crn~eve noge idu na had`

SADR@AJ

SADR@AJ
ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjese~nik KDBH “Preporod” Izdava~: Kulturno dru{tvo Bo{njaka Hrvatske “Preporod” Glavni urednik: Ismet Isakovi} Urednici: Filip Mursel Begovi} (Kultura) Anes [uvali} (Iz svijeta) Redakcija: Faris Nani} Mirza Me{i} Amina Alijagi} Sena Kulenovi} Edis Feli} Adresa: Preporodov Journal Ilica 35, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporodºzg.t-com.hr kdbhpreporodºkdbhpreporod.hr ismet.isakovicºsk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr @iro-ra~un: ZABA 2360000-1101441490 Devizni ra~un: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 10 kuna Pretplata: RH 80 HRK godi{nje BiH 20 KM godi{nje Svijet 15 € godi{nje Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Tiskano uz financijsku potporu iz Dr`avnog prora~una Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Detalj s Ba{~ar{ije u Sarajevu
UVODNIK Broj 69 ..................................................................................................................... 3 BO[NJACI U HRVATSKOJ Potpora mirovnoj misiji ISAF .............................................................................. 4 Muslimani u Europi ................................................................................................ 6 Ustavnopravni polo`aj manjina ........................................................................... 8 Dodjela novih stipendija ..................................................................................... 12 Bajramska poruka ................................................................................................ 13 Bajram s predsjednikom ..................................................................................... 14 Izlo`ba plakata i promocije knjiga .................................................................... 15 HRVATSKA Potvrda pobjede HDZ-a .................................................................................... 16 INTERVJU – SENAD NANI] Vrijeme iskoraka .................................................................................................. 17 BOSANSKI BAROMETAR Nastavak reformi ................................................................................................. 20 Jaha~ apokalipse – najopasniji velikosrbin ....................................................... 22 IZ SVIJETA Ubijena Benazir Bhutto ...................................................................................... 25 Bez dogovora – status quo ................................................................................ 26 Ameri~ka pri~a ..................................................................................................... 28 KULTURA Stvaralac koji nije iznevjerio svoju prirodu .................................................... 29 Most okovan u `eljezo ........................................................................................ 31 (Sup)kultura u `ivotu radnika ............................................................................ 32 @IVJETI ISLAM Islamsko u~enje o Isusu/Isau a.s. ...................................................................... 33 POLEMIKE I STAJALI[TA Sukobi me|u braniteljima ................................................................................... 35 MURSELOV [EGISTAN I crn~eve noge idu na had` ................................................................................ 36 ZANIMLJIVOSTI Proro~anstva 2007. ............................................................................................. 38 Idioti 2007. ........................................................................................................... 38 Mr. President ......................................................................................................... 39 Kirgistan i Djed Mraz .......................................................................................... 39 Prazni~ni problemi ............................................................................................... 39

2

J O U R N A L

UVODNIK Rije~ glavnog urednika

Broj 69
[emso Tankovi} je u vremenskom periodu od dva mjeseca potpisao, u svoje i u ime stranke kojoj je na ~elu, dva sporazuma s vode}im strankama u Hrvatskoj: 29. listopada prijeizborni sa SDP-om, najja~om opozicijskom strankom i 24. prosinca poslijeizborni s HDZ-om, izbornim pobjednikom. Iz sada{nje perspektive pomalo naivno djeluje izjava Zorana Milanovi}a, predsjednika SDP-a, koji je prigodom potpisivanja sporazuma rekao da se radi o aktu povjerenja, koji svjedo~i o razumjevanju problema i zahtjeva bo{nja~ke zajednice u Hrvatskoj. Povjerenje je ~estita osobina onoga koji je iskazuje, ali... neki ka`u da je u politici sve dozvoljeno. Treba otvoreno re}i, Tankovi} je prijeizborni sporazum potpisao isklju~ivo iz straha od gubitka izbora, po{to mu je po~etkom godine drasti~no pao ugled i utjecaj u bo{nja~kom narodu. Nije bila u pitanju nekakva osmi{ljena politi~ka strategija, niti udovoljavanje volji prisutnih na prethodnoj Skup{tini SDAH koji su se tajnim glasanjem izjasnili da je SDP najpo`eljniji koalicijski partner, ve} isklju~ivo bojazan za gubitkom jo{ jednog saborskog mandata. I ni{ta vi{e. S druge strane, predsjednik HDZ-a nije mogao dobiti ljep{i bo`i}ni poklon od Tankovi}evog potpisa na svome dokumentu, nakon kojeg je svima bilo jasno da Milanovi} mo`e samo sanjati premijersku fotelju. Pri~a o potpisima je zanimljiva i zahtjeva samo elementarno poznavanje matematike i politi~kih odnosa. Nakon {to je predsjednik Mesi} dao mandat za sastavljanje Vlade RH Sanaderu, sedam predstavnika nacionalnih manjina (Tankovi}, Pupovac, Stanimirovi}, Gajica, ^uhnil, Radin i [oja) formiralo je zajedni~ke prijedloge mandataru. Osim zahtjeva za pozitivnom diskriminacijom, tj. dvostrukim pravom glasa za manjine, na popisu je bilo osiguranje proporcionalnog zapo{ljavanja manjina, dosljedno provo|enje dvojezi~nosti, rje{avanje pravnog statusa lokalnih manjinskih vije}a, poticanje razvoja u sredinama gdje `ive manjine, sudjelovanje manjinskih zastupnika u Vladi i rje{avanje posebnih zahtjeva pojedinih nacionalnih manjina. Osnovni politi~ki zahtjev je svakako dvostruko pravo glasa kojim bi se pripadnicima manjina omogu}ilo da na parlamentarnim izborima glasuju istovremeno i za svoje predstavnike i za kandidate na tzv. op}im listama (strana~ke i nezavisne liste). Sanader je nekoliko puta odga|ao najavljene sastanke sa zastupnicima nacionalnih manjina iz razloga {to je HDZ njihov zajedni~ki nastup smatrao politi~kom ucjenom, a prijedlog “Okvirnog sporazuma izme|u mandatara Vlade i zastupnika nacionalnih manjina” te{ko ostvarivim ultimativnim zahtjevom. Bilo je jasno da }e do sastanka s manjinskim zastupnicima do}i tek kada Sanader bude siguran da ima potrebnu ve}inu za sastavljanje Vlade. Time je `elio posti}i druga~iju, sna`niju HDZ-ovu pregovara~ku poziciju, te izbje}i nezadovoljstvo koalicije HSS-HSLS sa zajedni~kim zahtjevima manjina, a naro~ito dvostrukim pravom glasa. Nezadovoljstvo potje~e iz posve jasnih i znanih razloga, po{to velika ve}ina pripadnika nacionalnih manjina glasa za stranke lijeve opcije – SDP i HNS. Za razumjevanje situacije sredinom prosinca potrebno je objasniti osnovne brojke. HDZ je na izborima dobio 66 mandata, a za formiranje Vlade potrebna je podr{ka 77 zastupnika. Prethodno su potporu HDZ-u dali Nazif Memedi, zastupnik romske nacionalne manjine i Silvano Hrelja, saborski zastupnik iz Hrvatske stranke umirovljenika. U tom trenutku osam zastupnika iz koalicije HSS-HSLS nije dovoljno za sastavljanje nove hrvatske vlade jer nedostaje jo{ jedan zastupnik-manjinac do ~arobne brojke 77. U takvim okolnostima [emso Tankovi} i njegov “pregovara~ki tim” napu{taju zajedni~ku manjinsku politi~ku platformu, koja omogu}ava mnogo bolju pregovara~ku poziciju, te potpisuju postizborni sporazum ~ime bo{nja~ki sabornik postaje broj 69. Tada je postalo jasno da HDZ-u vi{e nisu potrebni glasovi ostalih manjinskih zastupnika, koji su u daljnjim pregovorima morali umanjiti svoje zahtjeve. I opet se, kao i prije ~etiri godine, Sanader pokazao kao genijalan politi~ar koji poznaje tajming ali i, iznad svega, psihologiju [emse Tankovi}a i potrebe njegovih najbli`ih suradnika. Svojim manevrom dobio je sve, prakti~no i su{tinski ne dav{i – ni{ta. Zadovoljio je “zeleno-`utu” koaliciju, izbjegao dvostruko pravo glasa i ja~anje lijeve opcije na izborima 2011. godine, znatno umanjio zahtjeve manjinskih zastupnika, naro~ito onih iz srpske nacionalne zajednice. Odustajanjem od dvostrukog prava glasa Tankovi} je zadao novi udarac svom doju~era{njem koalicijskom partneru, ~ija }e se snaga osjetiti na sljede}im parlamentarnim izborima. “Zar i ti, sine Brute”, mo`da je re~enica koja se Milanovi}u mota po mislima nakon izigranog “akta povjerenja”, ali i saznanja da je glavni [emsin pregovara~ s HDZ-om bio ~ovjek koji je imao deseto mjesto na listi SDP-a u VI izbornoj jedinici. S druge strane, Tankovi}evo obja{njenje da dvostruko pravo glasa nije bitno za Bo{njake predstavlja politi~ko neznanje, potpuno neshva}anje gra|anskih potreba Bo{njaka i uporno svo|enje bo{nja~kog politi~kog bi}a u manjinski geto. Ostaje velika zagonetka i predmet kuloarskih naga|anja zbog ~ega su Tankovi} i SDAH prije zajedni~kog dogovora s ostalim manjinskim zastupnicima poletjeli u zagrljaj novom mandataru. Zbog brige za vlastiti narod, preambule Ustava, 20.000 muslimana s velikim “M”, nekoliko sinekura za ~lanove stranke i/ili ...? U pro{lom Uvodniku nagla{eno je da bo{nja~ki saborski zastupnik treba prona}i dostojanstven i pragmati~an izlaz iz situacije u koju je sam sebe doveo potpisuju}i prijeizborni koalicijski sporazum sa SDP-om. Potpis na poslijeizborni dokument, koji nije do kraja niti definiran, mo`da }e biti koristan, ali dostojanstven svakako nije. Dostojanstvo se moglo sa~uvati samo zajedni~kim nastupom s predstavnicima ostalih nacionalnih manjina, a ne ulagiva~kim tr~anjem pod skute pobjednika. I to je ono {to mu Bo{njaci – bili oni “plavi” ili “crveni” – nikada ne}e zaboraviti i oprostiti, osim {a~ice onih koji ga slijepo slijede, o~ekuju}i mrvice sa stola (~itaj: sinekure ili politi~ka uhljebljenja). [emso i njegov “pregovara~ki tim” nisu dobili mandat da oduzmu dostojanstvo, ponos, samopo{tovanje i ugled bo{nja~kom narodu u Hrvatskoj. Bo{njacima nakon svega ostaje samo kiseli osmijeh na usnama i nemogu}a misija da racionalno opovrgnu teze o “suncokretima” i “konvertitima”. Tko ka`e da je povijest u~iteljica `ivota? Ismet Isakovi}

3

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Ameri~ko-afganistansko-hrvatska vojna delegacija u zagreba~kom Islamskom centru

Potpora mirovnoj misiji ISAF
U sklopu mirovne misije ISAF u Afganistanu pripadnici Hrvatske vojske nalaze se jo{ od velja~e 2003. godine, kada su prvi hrvatski vojni policajci do{li u Kabul, glavni afganistanski grad. Trenutno u jednoj od najneuralgi~nijh zemalja svijeta boravi 10. kontingent hrvatskih mirovnjaka koji su, osim Kabula, raspore|eni u jo{ dva grada na jugu Afganistana – Mazar-eSharifu i Changcharanu. Zbog svojih iznimnih vojnih sposobnosti, stru~nosti i pravilnog odnosa prema lokalnom stanovni{tvu stekli su golemo povjerenje Zapovjedni{tva ISAF-a i etablirali se me|u najbolje u mirovnim snagama Ujedinjenih naroda. U utorak, 4. prosinca osmero~lana mje{ovita, ameri~ko-afganistansko-hrvatska vojna delegacija posjetila je Islamski centar u Zagrebu. Uz ~asnike i do~asnike Hrvatske vojske, koji su uklju~eni u pripremu hrvatskih vojnika za mirovnu misiju ISAF, u delegaciji su bili ~asni~ki namjesnik Safi Roshan, prvi do~asnik Afganistanske narodne armije, brigadir Assadullah Moradi, personalni ~asnik u Glavnom sto`eru Afganistanske narodne armije zadu`en za razvoj do~asnika, ~asni~ki namjesnik Herbert Puckett, rend`er Ameri~ke vojske iz Odjela za razvoj Afganistanske narodne armije i Paul D. Harzbecker, mentor prvom do~asniku Afganistanske narodne armije. Visoku vojnu delegaciju primili su mr. Aziz ef. Hasanovi}, pomo}nik predsjednika Me{ihata za vjerske, prosvjetne, vjeronau~ne i kulturne poslove, te glavni koordinator za odnose s MORH-om, Aziz ef. Alili, glavni imam zagreba~ki i Mirza [abi}, ~lan Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. U pozdravnom obra}anju Aziz ef. Hasanovi} je informirao goste iz Afganistana i SAD-a o brojnosti muslimanke populacije u Hrvatskoj, pravnom polo`aju Islamske zajednice, aktivnostima u Islamskom centru i suradnji s Hrvatskom vojskom na pripremi vojnika za misiju ISAF. U Hrvatskoj `ivi oko 60.000 muslimana, {to je oko 1,8% ukupnog stanovni{tva. Iako se radi o relativno maloj muslimanskoj zajednici, slobodno se mo`e re}i da je dobro organizirana i prepoznatljiva u hrvatskim okvirima. Islam je u Hrvatskoj slu`beno priznat prije 90 godina, a kontinuitet gimnazija, a u osnivanju su Visoka {kola za arapski jezik i islamske znanosti i Dje~ji centar. Na jednoj od zadnjih sjednica Me{ihata utemeljena je zaklada, odnosno vakuf koji }e se brinuti o imovini Islamske zajednice. Hasanovi} je gostima rekao da je veoma zna~ajno {to se Islamska zajednica u Hrvatskoj jednim dijelom uklju~ila u pripremu kontingenata hrvatskih vojnika za mirovnu misiju ISAF u Afganistanu. “Po mojem sudu, tu ima vi{e dimenzija. Prvo, `elimo re}i na{im vojnicima i ~asnicima da i mi kao Islamska zajednica i muslimani u Republici Hrvatskoj stojimo iza takvog mirovnog procesa. Druga poruka ili dimenzija na{eg uklju~ivanja jeste pribli`avanje islamskog kulturno-civilizacijskog kruga na{im vojnicima, koji imaju specifi~nu zada}u. Osobno sam se uklju~io u takva predavanja i svi na{i kontingenti za Afganistan prakti~no kre}u ispred ove ðku}e’. Svjesni smo ~injenice da se mir posti`e samo me|usobnim povjerenjem, te stoga na{im ~asnicima dajemo preporuku da ga izgra|uju s lokalnim stanovni{tvom”, naglasio je Hasanovi} i dodao da je spreman oti}i u posjetu hrvatskim mirovnjacima u Afganistan. Islamska zajednica je tako|er preuzela obavezu da }e se staviti na raspolaganje Ministarstvu obrane RH, po{to }e se javljati potreba za sve ve}im brojem mirovnih misija jer je Hrvatska postala nestalna ~lanica Vije}a sigurnosti Ujedinjenih naroda, a i pred ulaskom je u NATO savez. “Drago mi je {to nismo do`ivjeli gubitke ljudskih `ivota i molim Boga da se tako ostane. Sretni smo da ste do{li u Hrvatsku, da vidite odakle dolaze ti ~estiti vojnici i da im uljep{ate boravak u svojoj zemlji”, rekao je Aziz ef. Hasanovi}.

Ispred Islamskog centra dobrih i uva`avaju}ih odnosa predstavlja potpisivanje Ugovora izme|u Vlade RH i Islamske zajednice u Hrvatskoj 20. prosinca 2002. godine. Hasanovi} je naglasio da su tim dokumentom ste~ena mnoga prava, te je time Islamska zajednica postala priznata i prisutna u svim segmentima hrvatskog dru{tva, pa tako i u Hrvatskoj vojsci. “Moram vam kazati da je taj Ugovor ocijenjen od strane svih na{ih prijatelja iz cijelog arapskog i islamskog svijeta, te na{ih prijatelja iz Europe, kao jedan od najboljih modela rje{enja muslimanskog pitanja u nemuslimanskim zemljama”, rekao je Hasanovi}. Govore}i o njegovoj provedbi istaknuo je da se islam po~eo javno tuma~iti u svim osnovnim i srednjim {kolama, u kojima oko 4.500 muslimanske djece poha|a islamski vjeronauk. Brakovi koji se zasnivaju po vjerskim, odnosno {erijatskim propisima priznaju se kao gra|anski, dr`avni brakovi, tj. imaju u~inak gra|anskog vjen~anja. Osim {to je dr`ava preuzela obavezu materijalnog pomaganja rada Islamske zajednice, vra}ena je i kompletna arhiva koja je prethodno bila oduzeta i neadekvatno zbrinuta. Ste~eno je i pravo na osnivanje vlastitih u~ili{ta, srednjih {kola, dje~jih centara i vrti}a, {to je iskori{teno te danas u sklopu Islamske zajednice egzistira Medresa (srednja teolo{ka {kola) i Islamska

4

J O U R N A L

Kvalitetna priprema hrvatskih vojnika
^asni~ki namjesnik Safi Roshan i brigadir Assadullah Moradi iz Aganistanske narodne armije rekli su da u Afganistanu `ivi 34 milijuna stanovnika, od ~ega su 99% muslimani. U vojsci imaju ure|en vjerski `ivot. U svakoj vojnoj jedinici imaju vjerou~itelja – imama, a u dnev-

BO[NJACI U HRVATSKOJ
nom rasporedu obuke i rada imaju, slu`beno potpisano od afganistanske vlade, pet puta dnevno slobodno vrijeme za molitvu. U Afganistanu postoji nekoliko vrlo velikih problema: zadnjih 30 godina zemlja je neprestano u ratu, vrlo je veliko siroma{tvo, ljudi ne dolaze u dodir s pripadnicima drugih religija, dok je sustav {kolovanja na vrlo niskom nivou. Veoma mali broj ljudi poha|a osnovnu {kolu gdje bi se, eventualno, moglo ne{to re}i i o drugim vjerama na razini informacije. Naglasili su veoma dobru suradnju s vojnicima koji dolaze iz Hrvatske, kod kojih je vidljivo da su pro{li odgovaraju}e pripreme i predavanja, {to ima dobar odjek kod afganistanskog stanovni{tva. Hrvatski vojnici u Afganistanu imaju daleko vi{e saznanja i po{tovanja prema stanovni{tvu i zemlji u koju su do{lu, za razliku od pripadnika drugih kontingenata mirovnih snaga koji nisu pro{li takvu obuku. “[to vi{e informacija vojnici imaju o zemlju u koju idu u misiju, o njihovim kulturolo{kim razlikama, ve}i su izgledi za uspjeh same mirovne misije”, zaklju~io je ~asni~ki namjesnik Safi Roshan. Paul D. Harzbecker, ameri~ki mentor prvom do~asniku Afganistanske narodne armije je rekao da se u Afganistanu uo~ava veliki napredak, naro~ito kada se sagleda situacija kakva je bila prije nekoliko godina. Za vrijeme talibanskog re`ima, do 2000. godine `ene nisu i{le u {kolu, u Afganistanu nije postojala demokratski izabrana vlada, nisu postojale policijske snage niti vojska, imali su izrazito nizak BDP. Uo~ava se veoma brz napredak na svim pokazateljima dru{tvenog razvitka. do}i u Afganistan. Posebno je pohvalio anga`man Islamske zajednice u Hrvatskoj na pripremi hrvatskih vojnika za mirovnu misiju. “Ono {to vi radite ovdje je predivno i mislim da je to jedan od rijetkih primjera u svijetu. To je dobra pri~a, to je dobra vijest. Naglasio bih da je jako dobro ono {to vi ovdje radite, da poma`ete va{oj bra}i i sestrama u Afganistanu, da ih educirate da isklju~ivost nije dobra, da je u redu biti razli~it”, rekao je ameri~ki mentor, dodav{i da bi takav na~in pripreme vojnika za mirovnu misiju u Afganistanu trebao postati svojevrsni standard za sve ~lanice NATO-a. Harzbecker je na kraju posebno potencirao pitanje obrazovanja. Koalicijske mirovne snage planiraju uvesti obavezno srednjo{kolsko obrazovanje u Afganistansku narodnu armiju, gdje bi se vojnici podu~avali pisanju i matematici. To bi im pomoglo ne samo u vojnoj karijeri, ve} i kada iza|u iz vojne slu`be. Edukacija, opismenjavanje i program vojnog treninga su klju~ uspjeha misije ISAF u Afganistanu, u kojemu je trenutno samo 24% stanovni{tva pismeno. Uklju~iv{i se ponovo u razgovor, ~asni~ki namjesnik Safi Roshan je naglasio da u njegovoj zemlji tri ~ovjeka trebaju raditi zajedno, te`e}i k istom cilju, a to su: vjerski lider (imam), u~itelj (muallim) i vojnik. Samo }e na taj na~in Afganistan krenuti putem mira i svekolikog napretka. Za vrijeme vladavine talibanskog re`ima postojao je samo vjerski `ivot, dok su ostali segmenti bili zapostavljeni. Istaknuo je da su trenutno i vojni i civilni sektor Ujedinjenih naroda fokusirani na podizanje razine pismenosti, koja je daleko ispod potrebnog nivoa. Osim toga, potrebno je podi}i i op}u razinu sigurnosti, jer jo{ ima dosta civilnih `rtava u napadima el-Qa’ide i talibana. Pona{anje hrvatskih vojnika u mirovnoj misiji ocjenio je najvi{om ocjenom. “[aljite {to vi{e svojih vojnika. Va{i vojnici rade odli~an posao u Afganistanu. Afganistanski narod nikad ne}e zaboraviti sve dobro {to radite za njih”, rekao je Safi Roshan, ~asni~ki namjesnik Afganistanske narodne armije. Nakon razgovora u biblioteci, Aziz ef. Hasanovi} sa suradnicima je ameri~ko-afganistansko-hrvatskoj vojnoj delegaciji pokazao i ostale prostore u sklopu zagreba~kog Islamskog centra: kongresnu dvoranu “Had`i Salim [abi}”, Muzej Islamske zajednice, molitveni prostor d`amije, te suvremeno opremljne u~ionice Medrese i Islamske gimnazije, u kojima su vojnici razgovarali s u~enicima i njihovim profesorima. I.I.

Hrvatski vojnici u misiji ISAF “Danas se stanje drasti~no promjenilo. Sada 4 milijuna `enske djece ide u {kolu, formirane su policijske postaje na razini okruga, trenutno vojska ima 42.000 pripadnika, a narasti }e na 70.000. U pro{loj godini gospodarski rast je iznosio 13,4%, ima dovoljno hrane za cjelokupno stanovni{tvo, zajedni~kim snagama izgra|eno je 14 novih bunara za vodu. Intenzivno se izgra|uje cestovna infrastruktura, koja trenutno povezuje pet afganistanskih pokrajina. Dovodi se elektri~na energija u sve vi{e domova”, rekao je Harzbecker. Iz prezentiranih podataka vidljiv je zna~ajan napredak, a najzna~ajnija promjena je vidljiva u komunikaciji me|u lokalnim stanovni{tvom, koji su iz razli~itih plemena i govore razli~itim jezicima. Pozitivan pomak je naro~ito vidljiv u me|usobnoj suradnji u Afganistanskoj narodnoj armiji. Paul D. Harzbecker je posebno pohvalio anga`man Hrvatske vojske u mirovnoj misiji ISAF: “Va{i vojnici rade fenomenalan posao. Hrvatski vojnici su prepoznati kao jedni od najboljih u koalicijskim snagama. Visoko su po{tovani.” Izrazio je uvjerenje da }e mir i stabilnost

5

Na ulicama Mazar-e-Sharifa

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Islamska tribina “Dr. Sulejman Ma{ovi}”

Muslimani u Europi
U sklopu Islamske tribine “Dr. Sulejman Ma{ovi}”, koja se tradicionalno odr`ava ~etvrtkom u kongresnoj dvorani “Had`i Salim [abi}” u zagreba~kom Islamskom centru, 6. prosinca je promivirana knjiga “Evropski muslimani na po~etku 21. stolje}a”, koju je napisao prof. dr. Izet Ibrelji}, profesor na Ekonomskom i Prirodno-matemati~kom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Knjigu su prisutnima, osim autora, predstavili prof. dr. Salih Kulenovi} s Prirodno-matemati~kog fakulteta u Tuzli i muftija [evko ef. Omerba{i}. Urednik i moderator tribine “Dr. Sulejman Ma{ovi}” je zagreba~ki imam Mirza ef. Me{i}, ~lan Glavnog odbora KDBH “Preporod”. tom se isti~e da se proces izgradnje identiteta na ovom geoprostoru u kona~nici svodi na dominantnu nacionalnu identifikaciju tradicionalnog, specifi~no balkanskog tipa {to ga danas znatno udaljava od suvremenog europskog poimanja identifikacije. Posebno se analizira i problematika identiteta u Turskoj sa svim svojim specifi~nostima, te utjecaj rasta muslimanske populacije u EU na produbljivanje krize europskog identiteta zbog muslimanskog odbijanja ponu|enih europskih integracijskih koncepata koji imaju svoje korijene u kr{}anskoj religiji. Tre}a tematska cjelina u knjizi naslovljena je “Suvremeni islamski svijet u procesu globalizacije” u okviru koje se analizira religija i suvremeni globalizacijski procesi, zatim ekonomska globalizacija i suvremeni islamski svijet, islamski svijet u vremenu neoliberalizma, te veoma zanimljiva tema o kamati i lihvarstvu u teoriji i praksi i problemima tranzicije suvremene muslimanske privrede u beskamatnu. “Muslimanski svijet se ovdje posmatra kao dru{tvo koje je dugo vremena li{eno stvaranja svoje historije i u kome je kontinuirano prisutno osje}anje slabosti, poni`enja, zaostalosti i poraza uslijed dominacije, politi~ke i kulturne agresije i geopoliti~ke kontrole zapadnih zemalja. Zbog toga je mogu}e da se danas od strane visokorazvijenih kapitalisti~kih zemalja muslimanskom svijetu name}e ekonomska doktrina neoliberalizma i politi~ki projekti ð{irenja demokracije’, te tu|e razvojne vizije bez racionalnog ekonomskog, politi~kog i religijskog pokri}a. Rje{enje ovog problema autor vidi kroz intenziviranje interislamske i panislamske politi~ke i ekonomske saradnje i {ireg povezivanja na principima islamske ekonomije”, rekao je Kulenovi}. Naglasio je autorov interdisciplinarni pristup pitanjima koja se analiziraju u knjizi, pri ~emu se koristio pouzdanim izvorima i najnovijom relevantnom stranom literaturom. “Knjiga studiozno obra|uje problematiku suvremenih politi~kih, sociolo{kih, ekonomskih i kulturnoantropolo{kih pojava koje su do sada u na{oj stru~noja i nau~noj javnosti nedovoljno elaborirane”, zaklju~io je prof. Kulenovi}. Muftija [evko ef. Omerba{i} je rekao da se sve vi{e pojavljuju knjige koje u svom sadr`aju tretiraju europske musli-

Izazovi 21. stolje}a
Prof. dr. Izet Ibrelji} je rekao da je borave}i u posljednja dva desetlje}a u velikom broju europskih zemalja imao priliku vidjeti na~in `ivota i uo~iti mnogobrojne probleme europskih muslimana. To je postalo temom odre|enog broja njegovih radova objavljenih u razli~itim publikacijama od 2002. do 2006. godine. Knjigu je odlu~io napisati nakon jednomjese~nog boravka u Centru za islamske studije na Sveu~ili{tu u Oxfordu 2004. godine. Ibrelji} je naglasio da se u strukturi izlaganja mogu razlikovati tri dijela. U prvom dijelu su izlo`ene neke specifi~nosti suvremenog europskog politi~kog i religijskog prostora, u drugom se tretira sve prisutnija potreba formiranja europskog identiteta i civilizacijskog profiliranja Europe, a tre}i je dio posve}en suvremenim globalizacijskim procesima. Po~etak 21. stolje}a obile`ili su druga~ije vi|enje islamske religije, kulture i civilizacije, ideologije preventivnih ratova, “izvoz demokracije”, te promocija vlastitih vrijednosti u globalnim razmjerama, pogotovo na prostoru Bliskog istoka. Sve je to rezultat neokonzervativnih pokreta koje predstavljaju ameri~ki intelektualci prete`no `idovskog porijekla. “Ono {to se name}e kao najbolji mogu}i odgovor ovim procesima je potpuno intelektualno, politi~ko i ekonomsko uklju~ivanje muslimanskog svijeta u jedan {iri razvojni projekt za zajedni~ku budu}nost {to je, Naslovnica knjige o europskim muslimanima me|utim, u dana{njim uslovima te{ko realizirati”, rekao je Ibrelji}. Prof. dr. Salih Kulenovi} se osvrnuo na sadr`aj knjige. U prvom dijelu pod naslovom “Neki aspekti suvremenog europskog politi~kog i religijskog prostora” autor pi{e o europskom religijskom prostoru po~etkom 21. stolje}a, europskim integracijskim procesima u religijskom kontekstu, te desni~arskim populisti~kim pokretima i njihovom mogu}em utjecaju na budu}a zbivanja. Dakle, autor analizira suvremene europske politi~ke i religijske probleme, ali postavlja i pitanje budu}nosti europskih integracijskih procesa u kontekstu religije, te isti~e sve prisutniju nu`nost europskog me|ureligijskog dijaloga u kome bi u~estvovali i europski muslimani. U drugoj tematskoj cjelini pod nazivom “Europski muslimani u kontekstu kreiranja vlastitog i europskog identiteta” Ibrelji} obra|uje temu europskog, balkanskog i bo{nja~kog identiteta u vremenu ubrzanih europskih integracijskih procesa i doseljavanja muslimana u zapadnoeuropske zemlje. Pored uobli~avanja europskog identiteta u ovom dijelu knjige razmatra se i prostorna identifikacija Balkana i balkanski identitet s njima karakteristi~nim ideologijskim sadr`ajem. Pri-

6

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ
mane, {to je znak pove}anog interesa muslimana za svoj status u Europi, ali i `elje Europe da razmotri pitanje muslimana, koje je dugo gurala pod tepih. Prema pouzdanim istra`ivanjima, koje je 2000. godine naru~ila Islamska razvojna banka iz D`edde, broj muslimana u 13 zemalja Europske unije (bez Poljske, Slovenije, ^e{ke, Slova~ke, Rumunjske, Bugarske, Portugala, Norve{ke i Luksemburga) iznosio je 15,84 milijuna. Od ukupnog broja muslimana, 42% su Arapi, 47% Turci i 11% otpada na ostale nacionalnosti, a najvi{e na Pakistance. Omerba{i} je naglasio da je oko 5% europske populacije desetinama godina gurano na periferiju europskih zbivanja i smatrano gra|anima drugoga reda. Kao dokaz tomu je ~injenica da samo tri zemlje ujedinjene Europe zakonski priznaju islam (Austrija, Belgija i [panjolska) i da su njihova temeljna vjerska prava zanemarena. Rekao je da je knjiga vrlo vrijedan dokument, po{to se u njoj mogu na}i brojni, najnoviji podaci o stanju religije u Europi. “Autor posebnu pozornost pridaje razlikama u zemljama s protestantskom i katoli~kom ve}inom. Posebno je zna~ajno {to autor uo~ava da je na primjer Katoli~ka crkva u Hrvatskoj uspjela posredstvom ugovora nametnuti svoje programe u {kolama. Slika nije ni{ta druga~ija ni u ostalim zemljama s katoli~kom ve}inom. Ovome treba dodati i podatak da Crkva u Hrvatskoj uz pomo} politi~kih struktura, a putem Eti~kih odbora u ~ijem su ~lanstvu visokoobrazovani sve}enici, name}e znanstvene tokove. Ako se tim komitetima ne dopada neka znanstvena teza ili rad, on ne}e ugledati svjetlo dana zahvaljuju}i tim komitetima”, rekao je Omerba{i} i naglasio da autor govori i o {irokoj akciji evangelizacije naroda koju je 1975. proklamirao papa Pavao VI. Ona zna~i nagovije{tanje Krista onima koji ga ne poznaju. Do sada nije ustanovljeno koliko je muslimana u Europi kristijanizirano od kraja Drugog svjetskog rata do danas. Ibrelji} vrlo dobro uo~ava i katoli~ki globalizacijski sistem koji bi trebao zamijeniti svjetski globalizam kome Crkva nikako ne vjeruje i za koga smatra da je okrenut protiv nje. Zbog toga Vatikan toliko insistira da EU prizna svoje kr{}anske korijene u budu}em Ustavu, te s tim ciljem anga`ira politi~are sklone njenoj moralnoj doktrini reevangelizacije Europe. Ni Pravoslavne crkve u Europi ne sjede skr{tenih ruku, iako su dosta nevi~ne ovim pitanjima. Za razliku od katoli~ke i pravoslavne crkve, protestantska europska dru{tva su mnogo vi{e svjetovna i s mnogo vi{e religijskog pluralizma, a utjecaj katoli~ke manjine u tim dru{tvima manji. U tim zemljama Protestantska crkva je usko vezana s dr`avom i ovdje je proces sekularizacije desetlje}ima prisutan i varira u intenzitetu od zemlje do zemlje. U njima je potreba za religijom, a posebice za vjerskim obredima, stalno u opadanju. Omerba{i} je posebno istaknuo da skoro cijeli Zapad govori kako islam nije religija, nego politi~ki sistem. Unato~ tome, ve}ina od 1,3 milijarde muslimana smatraju da njihova vjera nije politi~ki sistem, nego na~in `ivota. Zapad se posebno pla{i muslimanske demografske nadmo}i, kojom bi u~e{}e muslimanske u ukupnoj svjetskoj populaciji u 21. stolje}u poraslo s 20% na 30%. Zapadnjaci se hrabre ~injenicom muslimanske nesloge, pa i ratova. Poznati islamski sociolog i istra`iva~ elHuvejdi smatra da su ~etiri problema glavne prepreke odr`ivosti islamskog jedinstva u svijetu: nedostatak volje kod politi~ke elite za jedinstvom, problem demokracije i ljudskih prava ({ura), sukob islamista i sekularista i terorizam. Iako je sekularizam zapadnja~ki izum, on je uzeo dubokog maha i u islamskom svijetu. “Autor s pravom govori da je vehabizam potakao pojavu liberalizma u islamskom svijetu. Na veliku `alost vehabizam raspola`e s velikim financijskim sredstvima i zbog toga se ~ini mo}nim”, rekao je Omerba{i}. U podnaslovu knjige o ekumenskoj karti Europe, autor iznosi cijeli niz dokaza kako judeokr{}anska tradicija zanemaruje utjecaje islama i drugih religija u Europi, {to predstavlja marginalizaciju europske muslimanske populacije. Pritom se autor pravilno pita da u slu~aju da islamska ba{tina mo`e do}i do utjecaja, koliko su muslimanske zajednice u Europi spremne preuzeti svoj dio odgovornosti. “Europski religijski prostor opsjednut je kr{}anskim ekumenizmom, a posebice onim izme|u Katoli~ke i Pravoslavne crkve. U tim krugovima tvrdi se da budu}nost kr{}anstva pripada ekumenizmu, ili kr{}anstva ne}e biti, jer neke prognoze govore da }e 21. stolje}e biti stolje}e sekularizma. Autor misli da dijalo{ko su~eljavanje religija ne treba o~ekivati u skoroj budu}nosti iz brojnih razloga. Ovdje bih dodao ~injenicu da su muslimani ove godine napravili dva vrlo velika iskoraka u svezi dijaloga s kr{}anima. Po prvi puta 38 islamskih uglednika uputilo je pismo papi Benediktu XVI izvje{}uju}i ga da, {to se muslimana ti~e, polemiku oko njegovog izlaganja u Regensburgu treba zaboraviti i okrenuti se budu}nosti. U drugom pismu, upu}enom kr{}anskim prvacima i intelektualcima, koga je potpisalo 138 uglednika islama, tra`i se da ~vrsto stanemo na stajali{tu nama i vama jednakom. Ubrzo je stigao odgovor u kome kr{}anski intelektualci i prvaci tra`e od muslimana oprost od povijesnih nepravdi prema muslimanima - kri`arski ratovi - i sada{nje pretjerane uporabe ratova protiv terorizma. U tom pismo tra`e da se dijalog spusti u bazu i da se razgovara o svim pitanjima me|usobnih odnosa”, naglaso je Omerba{i}. Istaknuo je dijelove knjige u kojima autor analizira desni populizam i ksenofobiju. Nositelji tih procesa uglavnom optu`uju lijeve stranke za vrijeme ~ije vlasti je do{ao veliki broj doseljenika, i to uglavnom muslimana. Oni tvrde da je nakon Drugog svjetskog rata u Europi bilo oko milijun muslimana, a danas ih je skoro 16 milijuna. U ksenofobiji prednja~i Francuska u kojoj je neprijateljstvo uglavnom usmjereno prema muslimanima. “U Francuskoj su se pojavili i takvi pisci kao {to je M. Uelbek koji svoju mr`nju prema islamu i muslimanima iskazao u djelu objavljenom 2001. godine. On tvrdi da je islam najslaboumnija i najopasnija religija na svijetu. Jedna srpska novinarka Zorica Banjac naziva ga ðjedina prava zvezda me|u literatima’. Niti Orijana Falachi nije bila ni{ta bla`a u ocjenama islama i muslimana. Ni politi~ari poput Berlusconija nisu bili ni{ta uvijeniji u kvalifikaciji islama i muslimana. Autor, me|utim, navodi i niz drugih zna~ajnih osoba koje su budu}nost Europe vidjeli druga~ije nego desni~ari i ksenofobi~ari, a me|u njima je i donedavni britanski premijer Tony Blair”, rekao je zagreba~ki muftija. U drugom dijelu knjige autor analizira sposobnost muslimana da kreiraju vlastiti europski identitet. Tu je osobito zna~ajan podnaslov koji se bavi bo{nja~kim identitetom i pote{ko}ama Bo{njaka na putu nacionalnog stasanja. “To~na je tvrdnja da narod nastaje u trenutka kada se rodi svijest o zajedni{tvu. Narod se ne stvara dekretom. To je tisu}godi{nji proces i rezultat djelovanja znanih i neznanih sila `ivota. Moj je skromni sud da mi Bo{njaci trebamo utvrditi nacionalne ciljeve i dati detaljne odgovore na nekoliko pitanja, od kojih je autor spomenuo tri vrlo va`na. Tek nakon toga mo`emo definirati svoj cilj u Europi. O definiranju europskog muslimana dosta se govori ovih godina. Ja sam mi{ljenja da mi Bo{njaci muslimani nemamo {to mijenjati u na{em identitetu. Oni koji su nas poznavali u pro{losti jednoglasni su da bo{nja~ki muslimani imaju sve preduvjete europskog naroda. Uostalom, to mi i jesmo i nemamo potrebe dokazivati se”, zaklju~io je [evko ef. Omerba{i}. I.I.

7

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Tribina povodom Me|unarodnog dana ljudskih prava

Ustavnopravni polo`aj manjina
U zagreba~kom Islamskom centru, u sklopu Islamske tribine ~etvrtkom “Dr. Sulejman Ma{ovi}”, 13. prosinca 2007. je povodom Me|unarodnog dana ljudskih prava (10. prosinac) odr`ana tribina pod nazivom “Ljudska prava i ustavnopravni polo`aj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj”. Tribinu su zajedni~ki organizirali Med`lis Islamske zajednice u Zagrebu i Vije}e bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba. U~estvovali su prof. dr. @arko Puhovski, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i biv{i predsjednik Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska prava, mr. sc. Mirjana Domini, pravni stru~njak za me|unarodne odnose i problematiku nacionalnih manjina i mr. sc. Mato Arlovi}, potpredsjednik SDP-a, biv{i potpredsjednik Hrvatskog sabora, ~lan brojnih saborskih odbora i stru~njak za ustavno pravo. Urednik i moderator Islamske tribine ~etvrtkom “Dr. Sulejman Ma{ovi}” je zagreba~ki imam Mirza ef. Me{i}, ~lan Glavnog odbora KDBH “Preporod”.

U~esnici tribine: @arko Puhovski, Mirjana Domini, Mato Arlovi} i Mirza ef. Me{i} na slobodno politi~ko predstavljanje, dok se nakon toga puno va`nijim smatra pravo na socijalnu jednakost. Veoma bitna razina je odnos izme|u pojedina~nih i kolektivnih prava. Do po~etka 20. stolje}a gotovo nitko nije govorio o kolektivnim pravima jer su sva prava shva}ana kao individualna. “Razgovor o kolektivnim pravima ima u sebi jednu dvojbenu to~ku. U kojoj mjeri govore}i o kolektivnim pravima doista priznajemo pravo svih pripadnika nekog kolektiva, nacije ili manjine, te koje ljude unutar neke manjinske grupe stavljamo pod pritisak ve}ine unutar manjine? Koliko je god neugodno na}i se u poziciji manjine, samo je jedna stvar jo{ neugodnija: biti manjina unutar manjine. To je ne{to {to ne smijemo zaboraviti kada branimo prava”, posebno je istaknuo. Moraju se definirati koja su to prava koja ne mogu postojati druga~ije nego kao kolektivna, npr. pravo da vlastiti jezik ili pravo na {kolovanje. Vjerska prava su u na~elu kolektivna prava jer ve}ina vjera koje znamo i poznajemo funkcionira na takav na~in. Postoje npr. protestantske sekte koncepta “nevidljive crkve” ili “crkve u meni”, ali to su posebni slu~ajevi koji, ipak, funkcioniraju kao sekte, odnosno kolektivi. Vjerska prava se zbog rituala, vjerskih obrazaca i bogomolja koje trebaju nu`no tretiraju kao kolektivna prava. “U tome nema spora do one to~ke kada se vra}amo na to~ku u kojoj to pravo predstavlja ne~iju obvezu. Pravo nekoga da se moli u nekom prostoru, odnosno zgradi predstavlja obvezu drugoga da se ta grada izgradi i obvezu ljudi koji `ive u njenoj okolini da, doslovce, podnose tu zgradu”, rekao je Puhovski. Naglasio je pitanje tolerancije u odnosu izme|u ve}ine i manjine, gdje mnogi hvale}i i slave}i toleranciju ne shva}aju da je ona prije svega politi~ka, a tek onda moralna vrijednost. Tolerancija ima smisla samo onda kada imamo mo} i svjesno odlu~imo da tu mo} ne iskoristimo, tj. mo`emo biti tolerantni samo spram onoga {to je unutar vlastite mo}i da sprije~imo ili zaustavimo. Da bismo prihvatili obvezu na toleranciju, moramo prihvatiti da imamo mo}. To je ne{to {to se nakon 1990. godine doga|alo u ~itavoj Europi, s uspostavom novih dr`ava nakon raspada SSSR-a, ^ehoslova~ke i Jugoslavije. “Trebalo je dugo vremena da hrvatska etni~ka ve}ina shvati da je ve}ina, da kao ve}ina ima mo}, te zato {to ima mo}, ima i obvezu tolerancije. I dalje se do`ivljavalo da smo mi Hrvati mali i slabi, da smo i dalje pod pritiskom i da zato ne mo`emo biti u obvezi tolerancije. To obi~no zovemo sindromom bicikliste”, naglasio je Puhovski. Tek kada netko shvati da je u datom kontekstu onaj koji je ja~i i mo}niji, tek tada postaje podoban biti ili ne biti tolerantan. U odnosu na devedesete godine pro{log stolje}a situacija se smirila i popravila. Donesen je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i ~itav niz drugih do-

8

Individualna i kolektivna prava
Prof. @arko Puhovski je govorio na temu “Individualna i kolektivna prava u izra`avanju nacionalnosti”. Naglasio je da je u konceptu prava naro~ito va`no razumjevanje sljede}e ~injenice: moje pravo je tu|a obveza i tu|e pravo je moja obveza. Pritom razli~ita prava nisu legokockice koje se harmoni~no sla`u, nego se u praksi me|usobno sukobljavaju, kao {to se npr. pravo na zdrav `ivot i okoli{ ~esto sukobljava s pravom na zaposlenje. “Sukobljava se gra|ansko pravo – pravo da svoje stavove izra`avamo i da se u javnosti za njih zala`emo, da za njih glasujemo – s pravom na privatnost. Da biste ostvarili pravo da glasujete kao propadnici manjine, vi odustajete pred ve}im brojem ljudi od svoga prava na privatnost i priznajete svoju etni~ku pripadnost. To katkad nije sasvim ugodno, jer se iznova nalazimo u situaciji da moramo birati izme|u razli~itih prava. Samo je u lo{im politi~kim govorima mogu}e da se sva prava skupe u nekakvu neprotuslovnu konstrukciju. U realnosti, ponavljam, to nije mogu}e”, rekao je Puhovski. Do 1990. godine ~inilo se najbitnijim pravo

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ
kumenata. “Volim pomalo cini~no re}i: imamo veliki napredak u ljudskim pravima jer ve} dugo ne ubijaju ljude na ulicama. I to je zna~ajan napredak. Kome se to ne ~ini, neka se sjeti vremena kada smo skupa s dr. Ma{ovi}em svakog dana raspravljali o popisima ljudi koji su nestali na ovoj ili onoj strani, iz ovih ili onih razloga. I poku{avali, kada nismo mogli pomo}i njima, pomo}i njihovim obiteljima”, rekao je Puhovski. Danas imamo paletu prava nacionalnih manjina, s nekim elementima koji su mo`da pretjerani jer imamo manjine sa samo 17 pripadnika. U kaleidoskopu manjina imamo sasvim jasnu listu – sasvim na dnu, u daleko najte`oj situaciji su Romi, a sasvim na vrhu, u daleko najboljoj situaciji su Talijani. Izme|u Roma i Talijana smje{taju se ostale nacionalne manjine s pozicijama koje se mijenjaju. Pritom manjine imaju dodatni element da su zato~enici politi~ke pozicije mati~ne dr`ave. Bo{njaci su, prema iskustvima @arka Puhovskog u Hel{inskom odboru, neprestano bili u jednoj vrsti srednje pozicije. Po~etkom 90-ih o njima se govorilo jako pozitivno, nagla{avaju}i pritom da su to zapravo Hrvati islamske vjeroispovijesti i cvijet hrvatstva. Usred rata u BiH umjesto stare nacionalne odrednice “Muslimani” uveden je termin Bo{njaci. Danas opet imamo problem odnosa pojedina~nih i kolektivnih prava. “Velika ve}ina Muslimana s velikim ðM’ se osje}aju kao Bo{njaci. Me|utim, to se ne mo`e jednostavno kolektivno rije{iti jer je to individualno pravo koje slijedi iz kolektivnih odluka. O tome }e se morati mirno razgovarati, naprosto da se svakom omogu}i da se opredjeli. Ali ne tako da se potezom pera prepisuju ljudi, jer sutra }e netko re}i da su Srbi i Hrvati isti narod i da se potezom pera Srbi mogu prepisati u Hrvate. To se doga|alo ju~er, a ne sutra, kao {to znate”, naglasio je Puhovski. Na slu~aju Bo{njak/ Musliman demonstrira se odnos pojedina~nog i kolektivnog prava, pri ~emu se radi o pojedina~nom pravu o kojem se svatko treba sam izja{njavati. Zajednica, tj. prije svega ve}ina u zajednici, mora svakome omogu}iti da nesmetano `ivi kao pripadnik manjinske zajednice, da u`iva prava kao drugi uz tzv. pozitivnu diskriminaciju. “Manjinama se na ovaj na~in ne mo`e pomo}i demokratskim na~elima, nego odustajanjem od demokratskih na~ela. Demokratsko na~elo je na~elo jednakosti, a na~elo pozitivne diskriminacije, dakle solidarnosti s manjinama, je protivno na~elu jednakosti. Ono pridaje po glavi stanovnika pripadnicima manjina malo vi{e, kako bi se nadoknadila ~injenica da kao manjina imaju ~itav niz negativnih karakteristika u zajednici. Naprosto, u demokratskim uvjetima manjina od 1% ne mo`e nikada pobjediti. Treba im dati neki posebni izlaz da bi se to demokratsko igranje velikih brojki amortiziralo. To se ~ini tako da se napu{ta tvrdo realiziranje jednakosti i prihva}a priveligirani status odre|enih manjina”, naglasio je prof. Puhovski. Rekao je da se o mjeri do koje se mo`e s time i}i mo`e pregovarati, prigovarati i s vremenom mijenjati. Neke stvari koje imamo danas prije 15 godina su bile nemogu}e, dok }e u narednih 15 godina biti ne{to mogu}e o ~emu danas ne bi bilo pristojno govoriti. Zaklju~io je da je najbitnije po~eti jer ina~e nikamo ne}emo do}i. me|unarodni interes i me|unarodno pitanje. Kada se govori o manjinskim pravima, u biti se radi o temeljnim ljudskim pravima. “Ona u nekim elementima tra`e druga~iji pristup, odnosno odgovornost ve}inskog naroda i struktura vlasti da omogu}e i osiguraju manjim zajednicama uvjete za ostvarivanje temeljnih ljudskih prava, koja se ~ine kao posebna prava. Postavlja se pitanje da li je rije~ o kolektivnim ili individualnim pravima? Interesantno je da je adresant za{tite manjina kolektivitet, ali je nositelj prava i sloboda pojedinac. Kada govorimo o bilo kom pravu, onda govorimo o pojedincu pripadniku pojedine manjine. To je moderni zaokret prema pojedincu i individualnim pravima u odnosu na pro{lost kada je to bilo prihva}eno kao kolektivno pravo. Ako gledamo u komparaciji s drugim me|unarodnim pravnim instrumentima, ta prava su u mnogim segmentima slabija, manje izra`ena, manje su artikulirana kao pravo manjine. Ona vi{e idu u kontekstu prostora i mjere za o~uvanje razli~itosti”, rekla je Domini. Ocjenjuju}i 10 godina primjene Okvirne konvencije naglasila je da je do{lo do zna~ajno pomaka u svijesti ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim europskim dr`avama. Tome u prilog govori i ~injenica da od 38 dr`ava, koje su ~lanice tog me|unarodnog instrumenta, niti jedna nije odustala, iako Okvirna konvencija dozvoljava takvu mogu}nost. To pokazuje da je ona postala instrument koji je na neki na~in postao odnos osje}aja unutar razli~itih dru{tvenih sustava da se manjine vi{e ne promatraju kao teret, nego vrijednost koja omogu}ava ve}inskom narodu da ubrza proces demokratizacije, da pluralizam ne ostaje samo fraza nego na~in `ivljenja. Svijest o raznolikosti postaje svojevrsna potvrda o realitetu u bilo kojoj europskoj dr`avi, gdje ne postoji uniformna, monolitna zajednica bez mje{anja razli~itih kultura, jezika, etni~kih i vjerskih opredjeljenja. Mehanizmi kroz koje funkcionira Okvirna konvencija pokazali su se izrazito funkcionalnim. Dr`ave su du`ne svake ~etiri godine predavati svoja izvje{}a o ispunjavanju obveza preuzetih iz Okvirne konvencije. Pritom Savjetodavno tijelo, koje poma`e Vije}u ministara EU da oblikuje svoj stav prema odre|enoj dr`avi, tra`i da u pripremi izvje{}a sudjeluju i pripadnici manjina. Osim dr`avnih izvje{}a, Savjetodavno tijelo je otvoreno i za input od strane manjine, bilo pojedinaca ili nevladinih udruga manjinskih zajednica, i to kroz tzv. shadow reporte. Domini je naglasila da je tre}i oblik komunikacije

Okvirna konvencija
Mr. sc. Mirjana Domini je govorila o vrijednosti i zna~aju “Okvirne konvencije o za{titi nacionalnih manjina” koju je donijelo Vije}e Europe. ^esto se misli da se radi o me|unarodnom standardu manjinskih prava ili procesu stvaranja standarda za{tite nacionalnih manjina. Me|utim, osnovna intencija Okvirne konvencije je sasvim druga~ija, ona ima namjenu univerzalizacije razli~itosti. Naime, Europa je svjesna da njeni temelji po~ivaju na kulturnom naslije|u, na razli~itosti, na jezi~noj i vjerskoj raznolikosti. Jedina {ansa za njeno o~uvanje je zapravo o~uvanje te razli~itosti ~iji su nositelji, osim naroda, nacionalne manjine koje `ive u razli~itom etni~kom i kulturnom okru`enju. Nacionalne manjine su nositelji raznolikosti u dr`avama u kojima `ive, te potje~u zajednicu u kojoj `ive da o tome vode brigu i ispunjavaju svoje obveze prema europskim interesima i standardima. Vije}e ministara EU usvojilo je Okvirnu konvenciju 1994. godine, a stupila je na snagu 1. velja~e 1998. godine. Do tada ju je potpisalo i ratificiralo 38 europskih dr`ava, a me|u prvima je bila i Hrvatska. Postoji nekoliko zemalja koje je nisu potpisale (Francuska, Gr~ka i Turska), pravdaju}i se da imaju druga~iji koncept odnosa prema manjinskim zajednicama i da bi odredbe Okvirne konvencije tra`ile bitne promjene u njihovim Ustavima. Belgija, Island, Luksemburg i Andora su potpisale, ali nisu i ratificirale. Odnos prema manjinama nije stavljen u kontekst legaliteta i legalnih instrumenata Europe, nego u kontekst me|unarodne suradnje, ~ime je to pitanje izvu~eno iz isklju~ive nadle`nosti dr`ave i postalo

9

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ
kada predstavnici Savjetodavnog tijela dolaze u odre|enu zemlji i razgovaraju s predstavnicima vlasti i institucija koje su zadu`ene za provo|enje odredbi Okvirne konvencije, kao i predstavnicima manjina. Saslu{aju sva mi{ljenja i tek na osnovu prikupljenih dokumenata prilaze prou~avanju dr`avnog izvje{}a kako bi dali svoje mi{ljenje kako se dr`ava odnosi prema preuzetim obvezama. Vrlo va`an element komunikacije su i seminari gdje zajedno u~estvuju predstavnici manjina, ve}ine i Savjetodavnog tijela Vije}a ministara EU na kojima se, izme|u ostalog, dobiva povratna informacija od predstavnika vlasti i manjina kakav je stupanj realizacije preporuka Vije}a ministara. Govore}i o perspektivi, smjeru kretanja odredbi i shva}anja Okvirne konvencije, Domini je naglasila da je prvo izvje{}e snimanje situacije, a drugo kriti~ki odnos kako vladine, odnosno dr`avne institucije shva}aju i primjenjuju odredbe Okvirne konvencije. Tre}e izvje{}e ide u suvremenom pravcu u smislu promicanja ideje da manjine nisu one koje trebaju za{titu, nego su subjekt, dakle nositelj prava i obveza zajedno s ostalima. “Jedino zajedno manjine mogu ostvariti ono {to `ele i posti}i da se sa~uva raznolikost i stvore uvjeti za ravnopravnost i jednake mogu}nosti. Ne i jednakost jer jednakosti nema, nego jednake mogu}nosti za sve bez diskriminacije”, istaknula je Domini. Pritom se inzistira na aktivnoj participaciji manjina u svim segmentima i na svim razinama `ivota i djelovanja, a posebno se te`i{te stavlja na obrazovanje, informiranje i odgovornost. “I jedni i drugi su odgovorni za osnovnu intenciju koju nudi Okvirna konvencija, a to je ~uvanje raznolikosti i stvaranje dru{tva u kojem ne}e biti statusno pitanje tko je ve}ina ili manjina. Upravo }e raznolikost u svjetlu o~uvanja kulture, jezika i vlastitih uvjerenja stvarati svijet boljega – kako za one koji su numeri~ki u ve}ini, {to uvijek ne zna~i da su u ve}ini i u snazi izri~aja ili kulturnih vrijednosti, i onih koji su broj~ano manji, ali ne i manje vrijedni”, zaklju~ila je mr. Mirjana Domini. na temeljima koji po~ivaju na aksiomima slobode, jednakosti, solidarnosti i zabrane diskriminacije ~ovjeka po ~ovjeku. To je najbolje definirano u ~lanku 1. Op}e deklaracije o ljudskim pravima, koji ka`e da se sva ljudska bi}a ra|aju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ljudska prava su se razvijala u razli~itim kategorijama, kao politi~ka, gra|anska, gospodarska, socijalna i kulturna, a u novije vrijeme imamo pravo na mir, ekolo{ka prava, pravo na spolnu ravnopravnost, itd. “Ustav Republike Hrvatske je ta pitanja potpuno razradio u glavi 3, Za{tita ljudskih prava i temeljnih sloboda, i to u poglavlju Op}a na~ela, u kojem se, prije svega, utvr|uje zabrana diskriminacije po bilo kom osnovu i jednakost pred zakonom”, naglasio je Arlovi}. U Op}im odredbama, koje se odnose kao zajedni~ke odredbe, postoji poseban ~lanak u kojem su za{ti}ena prava nacionalnih manjina. Prava pripadnika nacionalnih manjina polaze od ljudskih prava, ali isto tako postoji i diferentia specifica izme|u na~elnih op}ih ljudskih prava i posebnih prava koja pripadaju pripadnicima nacionalnih manjina i zajednica. Ona su, prije svega, rezultat posebne situacije u kojoj se pripadnici nacionalne manjine i zajednice mogu na}i ili se nalaze. Arlovi} je rekao da se nitko ne mo`e odre}i ljudskih prava i sloboda jer su ona neotu|iva, nedjeljiva i pripadaju pojedincu, a mogu se prenositi samo kada se radi o ostvarivanju kolektivnih prava i sloboda. Pod nacionalnom manjinom podrazumjeva se grupa stanovnika koja ne pripada narodu s kojim `ivi u zajedni~koj dr`avi, ve} etni~ki ~ini sastavni dio drugog naroda u drugoj dr`avi, a koncentrirana je u pojedinom naselju ili podru~jima u dovoljnom broju tako da se mo`e koristiti priznatim posebnim pravima na upotrebu materinjeg jezika u javnom prometovanju i saobra}anju izme|u sebe te na izra`avanje svojih nacionalnih specifi~nosti. Manjine na taj na~in ostvaruju uvjete za kulturnu i vjersku autonomiju i slobodu. Uzroci nastajanja nacionalnih manjina su razli~iti, a mogu biti geografske, povijesne, politi~ke, ekonomske i socijalne prirode. Najpoznatiji uzroci vezani su uz seobe naroda, migracije, prisilna preseljavanja, mije{anje stanovni{tva, nemogu}nost ure|enja pojedinih nacionalnih podru~ja i raspade zajedni~kih saveznih ili konfederalnih dr`ava. U Hrvatskoj trenutno `ive 22 nacionalne manjine, a u preambuli Ustava RH su pobrojane autohtone nacionalne manjine, tzv. starosjedioci na pojedinim podru~jima. “Ali nikada nisu bile isklju~ene i druge nacionalne manjine. One nisu bile nabrojane, ali su sva prava koja su pripadala nabrojanim nacionalnim manjinama pripadala i drugima, jer uvijek je pisalo – i drugima. Dogodilo se 1997. godine, kod prve promjene Ustava, zbog okolnosti koje su uslijedile raspadom biv{e savezne dr`ave i nastankom novih dr`ava, da su se stvorili uvjeti na osnovu kojih su tada{nji politi~ki subjekti odlu~ili da se neke od manjina bri{u. I onda i sada mislim da je to bilo pogre{no. Ne{to {to je zapisano u preambuli trebalo je ostati. Ako se stvorila nova situacija, trebalo ju je priznati. Ovdje se stvorila situacija brisanja Muslimana s velikim ðM’, s jedne strane, i neuvr{tavanja niti Bo{njaka niti Muslimana, s druge strane. Oni su oti{li pod one druge. Isto tako je do{ao problem vezan za Slovence, koji su tako|er brisani. I oni su u{li pod one druge. I naravno da su se mnogi pripadnici tih manjina osjetili povre|enima u odnosu na takvu situaciju”, naglasio je Arlovi}. Rekao je da kod promjene Ustava 2001. godine tada{nja koalicijska Vlada RH, kao nositelj politi~kog programa, nije imala potrebnu dvotre}insku ve}inu za ustavne promjene koje tra`e toliki broj glasova. Osvrnuo se i na konverziju Bo{njak/Musliman, “stalni politi~ki stav da bi se zakonom trebalo urediti pitanje da se bo{nja~ka i muslimanska manjina prevedu u jednu”, pri ~emu smatra da se radi o pogre{nom pristupu. “Povijesna je ~injenica da je na osnovu ne~ega {to je karakteristika vjerskog obilje`ja – muslimanstvo, na ovim prostorima pod muslimanstvom s velikim ðM’ nastala nacionalna pripadnost. I da se u tom segmentu u ono vrijeme oformio konstitutivni narod u susjednoj dr`avi. Raspadom savezne dr`ave dogodilo se da se ta ista ~injenca rasformirala u dvije stvari. Jedno, {to je formalno priznato kao bo{nja{tvo i, s druge strane, ne{to {to gra|ani osje}aju kao svoju tradicionalnu pripadnost vezano uz muslimanstvo, i kao vjeroispovijest i kao nacionalnu pripadnost. I ovdje je jedno pitanje koje je sasvim ozbiljno. S jedne strane ima Muslimana koji nisu po nacionalnoj odrednici Bo{njaci, a ima i Bo{njaka koji su Muslimani po nacionalnoj pripadnosti”, rekao je Arlovi} i naglasio da se postavlja pitanje kako stvoriti zajedni~ke interese i programe. Naime, ljudi koji imaju ista etni~ka, jezi~ka, kulturna i vjerska obilje`ja trebaju prepoznati zajedni~ke interese kako bi se na{li u zajedni~kom polo`aju. “To je pitanje ozbiljnog politi~kog i kulturnog rada unutar obje zajednice. Bilo

10

J O U R N A L

Ustav RH i manjine
Mr. sc. Mato Arlovi} je govorio op}enito o ljudskim pravima s naglaskom na prava nacionalnih manjina. Naglasio je da se u svim kulturama i vjeroispovijestima, ovisno o prostoru i vremenu, razvijala ideja o ljudskim pravima s ciljem za{tite ljudskog dostojanstva. Ona su se osobito razvila nakon Drugog svjetskog rata, a

BO[NJACI U HRVATSKOJ
tko }e propisati da se jedna ili druga manjina zakonom prevede u onu drugu, taj se dio jednostavno ne mo`e donijeti jer bi to bilo suprotno i Ustavu Hrvatske i me|unarodnim konvencijama koje je Hrvatska prihvatila, pristupila i ratificirala. Prema tome, u tom segmentu se treba raditi. Ono {to je sada mogu}e je razmotriti kod izbornog zakonodavstava pitanje predstavljanja manjina, kako bi se u grupu gdje se biraju predstavnici Bo{njaci doda i nacionalna manjina Muslimani. Time bi zajedni~ki mogli objediniti svoja politi~ka stajali{ta i iskazati svoju volju da biraju svoje predstavnike”, istaknuo je Mato Arlovi}.

Bo{nja~ko pitanje
Mirsad Srebrenikovi}, ~lan Me{ihata i predsjednik Izvr{nog odbora Med`lisa Islamske zajednice u Zagrebu dva se puta nakon izlaganja predava~a javio za rije~. Naglasio je da se prakti~no bez rije~i i rasprave pre{lo preko izbacivanja Bo{njaka kao autohtone nacionalne manjine iz preambule Ustava RH. Pritom je negirano pravo jednog naroda na ime koje ho}e imati. “Izbacivanjem iz preambule Ustava priprema se odre|ena klima i dezorijentacija kod pripadnika bo{nja~ke manjine u Republici Hrvatskoj. Nakon toga dolazi do popisa stanovni{tva gdje se ide jo{ dalje te se ne ostavlja samo kategorija Bo{njak, nego i ðMusliman’ s velikim M. Popis stanovni{tva je osnovna odrednica i polazi{te za odre|ivanje brojnosti jedne manjine. Prema tome, govoriti sada da oni tra`e da se prepi{u i da je to pojedina~no pravo, ne dolazi u obzir jer se popis stanovni{tva ne mo`e zakonski mijenjati. Me|utim, mo`e se tuma~iti”, rekao je Srebrenikovi}. Definicija nacionalne manjine omogu}ava da se “Muslimani” i Bo{njaci smatraju jednim narodom zbog zajedni~kog etni~kog, kulturnog i drugog odre|enja. Zbog trenutne situacije Bo{njacima i “Muslimanima” uskra}eno je ostvarivanje prava na oko 200 lokalnih i drugih razina odlu~ivanja. “Kada govorimo o pravima ðMuslimana’ s velikim M, onda se treba re}i da su oni obespravljeni jer su izostavljeni iz svih popisa manjina, oni ne postoje kao manjina. Oni nisu manjina, oni su sada ne{to ðostali’. Zna~i, oni se trebaju pridodati nekoj manjini da bi ostvarili svoja prava”, zaklju~io je Srebrenikovi}. Sulejman Tabakovi}, pravni stru~njak, dugododi{nji zaposlenik pravnih slu`bi u Hrvatskom saboru i saborski kandidat na prethodnim parlemantarim izborima je rekao da ~lanak 2. Ustava BiH ka`e da u Bosni i Hercegovini postoje tri naroda: Polemika o bo{nja~kom pitanju Bo{njaci, Hrvati i Srbi. “Ako su to temeljni narodi bosanske dr`ave, onda smatamo da smo na jedan umjetan na~in u preambuli izostavljeni. To je do{lo zbog nesretnog rata u BiH, kada se mislilo da }e dr`ava nestati i da ne treba biti takvog odre|enja. Ako nema ðMuslimana’ u Bosni i Hercegovini, onda nema toga naroda i nacionalne manjina niti u Hrvatskoj. Prema definiciji nacionalne manjine, to moraju biti ljudi koji `ive u drugoj dr`avi, koji pripadaju odre|enom etnicitetu, a toga kontinuiteta ovdje nema. S obzirom na to, smatram da se u Hrvatskoj pogrije{ilo kod Zakona o popisu stanovni{tva i Zakona o bira~kim spiskovima, koji ba{tine evidenciju iz policije. Tako se nigdje ne radi osim kod nas. Na{e pravo je da tra`imo ono {to nam pripada. Ako u Bosni i Hercegovini postoji narod Bo{njaci, onda bi Republika Hrvatska morala priznati taj narod i dati nam to pravo”, naglasio je Tabakovi}. Podsjetio je da su na osnovu ~lanka 5. Zakona o dr`avljanstvu s po~etka 90-ih godina veliki broj Bo{njaka isklju~en iz prava na dr`avljanstvo, ~ime im je izbrisano pravo na Domovnice, a samim time i na vlasni{tvo. Prof. @arko Puhovski je replicirao daju}i povijesno-zakonodavu genezu razvoja nacionalne odrednice bosanskih muslimana, pri ~emu je istaknuo 1963. i 1993. godinu. “U naciji nema demokracije. Jednako je nametnuto ono ð63. kao i ð93. godine jer niste imali referendum gdje bi se pitalo sve ljude. To su bile politi~ke odluke. Nema demokratskog opravdanja, ve} postoje dva izraza politi~ke volje – jedan je jugoslavenski, a drugi bosansko-hercegova~ki. Nakon toga ostaje svakom gra|aninu i gra|anki da odlu~i za sebe. Svatko mora imati mogu}nost odre|ivanja. Ovo {to se sada tra`i zna~i da se smanjuje mogu}nost gra|anima da se opredjeljuju u popisu stanovni{tva ili u bira~kom popisu”, rekao je Puhovski i dodao da nema nikakve dvojbe da }e velika ve}ina prihvatiti odredbu Bo{njaci. “Osobno poznajem nekoliko desetaka ljudi koji se izja{njavaju kao Muslimani i odbijaju biti Bo{njaci. Ja ne vidim nikakav ljudski, politi~ki, moralni i pravni argument da do|em nekom i ka`em: ðNema{ pravo biti Musliman, mora{ biti Bo{njak.’ Ja to naprosto ne shva}am, ne shva}am kako bi nekomu odredio identitet”, naglasio je Puhovski i dodao da bi takvo ne{to bila povreda temeljnih ljudskih prava. Me|utim, postoji i drugi aspekt problema. “Ako se to koristi iz politi~kih razloga zato da bi se miniralo postojanje i funkcioniranje jedne manjine, onda razgovaramo o ne~emu drugome. Ali, za to treba pru`iti dokaze”, rekao je Puhovski. Muftija [evko ef. Omerba{i} je naglasio da je tokom rata postojao veliki pritisak na muslimane. Na zadnjem popisu stanovni{tva 2001. godine registrirano je preko 100 slu~ajeva gdje su popisiva~i jednostavno zanemarili nacionalnu odrednicu Bo{njak. “1993. godine za vrijeme rata na Svebo{nja~kom kongresu u Sarajevu donesena je odluka da se pre|e na bo{nja{tvo. To je bila plebiscitarna odluka, dakle volja svih. I predstavnici Bo{njaka iz Hrvatske su bili na tom Kongresu. Mi ne tra`imo da se prepisuju Muslimani u Bo{njake, neka oni idu u Hrvate, ali tra`imo da se ukine ðkategorija veliko M’. Ona ne postoji u mati~noj dr`avi, pa ne mo`e postojati niti ovdje”, zaklju~io je Omerba{i}. I.I.

11

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Fond za stipendiranje “Salim [abi}”

Dodjela novih stipendija
Na prigodnoj sve~anosti 15. prosinca 2007., u prostorijama Bo{nja~ke nacionalne zajednice Hrvatske u Zagrebu, dodijeljeno je osam stipendija za akademsku godinu 2007./2008. Pored prve stipendistice Amine Alijagi} (Derventa, 1987. – Pravni fakultet u Rijeci), novi stipendisti Fonda za stipendiranje “Salim [abi}” su Aldijana Be{i} (Slavonski Brod, 1988. – Tekstilno-tehnolo{ki fakultet u Zagrebu), Emina Musi} (Tuzla, 1988. – U~iteljski-pred{kolski fakultet u Zagrebu), Merima Kara|uz (Br~ko, 1987. – Farmaceutski fakultet u Sarajevu), Zinka Mujki} (Zagreb, 1982. – Teolo{ki fakultet “M.V. Ilirik” u Zagrebu), Elma Rami} (Jajce, 1986. – Ekonomski fakultet u Zagrebu), Anela Memi{evi} (Fo~a, 1987. – Ekonomski fakultet u Zagrebu) i Fuad Hafizovi} (Bosanska Krupa, 1984. – Tehni~ko veleu~ili{te u Zagrebu). U pozdravnom govoru Mithat Muzurovi}, predsjednik Fonda je podsjetio da je cilj Fonda za stipendiranje “Salim [abi}” prikupljanje financijskih sredstava i njihovo usmjeravanje na stipendiranje nadarenih studenata bo{nja~ke nacionalnosti slabijeg imovnog stanja. Prvi Ugovor o stipendiranju potpisan je za akademsku godinu 2006./2007. s Aminom Alijagi} iz Lovrana, studenticom prve godine Pravnog fakulteta u Rijeci. “Lani smo imali jednu stipendisticu koja je polo`ila sve ono {to je dogovoreno – svojim ocjenama, svojim pona{anjem i svojim anga`manom u udrugama i institucijama bo{nja~kog korpusa u Hrvatskoj”, rekao je Muzurovi}. Naglasio je da se ove godine prijavio znatno ve}i broj kandidata za stipendiranje, ali se, zahvaljuju}i dobrim donatorima, uspjelo svima iza}i u susret. Uz pojedina~ne donacije, donacije tvrtki (“Art rasvjeta d.o.o.”, “Netiks d.o.o.”, “Forum d.o.o.” i “Grafeks”) i donacije bo{nja~kih udruga i institucija – Bo{nja~ke nacionalne zajednice Hrvatske, Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Med`lisa Islamske zajednice u Zagrebu, najzna~ajniji donatori Fonda “Salim [abi}” su Ned`ad Hod`i} iz Rijeke i Faruk Muzurovi} iz Zagreba. Tokom 2007. godine na ra~un Fonda ukupno je upla}eno 39.000 kuna, te je Komisija za dodjelu stipendija odlu~ila da se svim ovogodi{njim kandidatima dodijele stipendije, ali u ne{to reduciranom iznosu u odnosu na proteklu godinu. “U ovoj akademskoj godini o~ekujemo pove}anje osobnih i institucionalnih donatora, kako bo{nja~kih udruga i firmi u Republici Hrvatskoj, tako i u~e{}e doma}ih i me|unarodnih institucija koje poma`u obrazovanje uop}e”, naglasio je Mithat Muzurovi}. Na kraju obra}anja pro~itao je pismo Amine Alijagi}, prve stipendistice, ~lanice redakcije “Preporodovog Journala”, koja zbog fakultetskih obaveza nije prisustvovala sve~anosti. Amina Alijagi} se u pismu zahvalila ljudima zaslu`nima za osnivanje Fonda za stipendiranje i donatorima, naglasiv{i da su jedni imali dugoro~nu viziju budu}nosti bo{nja~kog naroda u RH, dok su drugi imali i velikodu{no dali sredstva da bi se ta vizija mogla uspje{no realizirati. Obratila se i novim stipendistima kojima je, uz ~estitke, poru~ila i sljede}e: “Savjetujem vam da dobivena financijska sredstva kvalitetno iskoristite za svoju i op}u dobrobit, jer primitkom ove stipendije na sebe preuzimate i jednu odre|enu dru{tvenu ulogu – svojevrsnog ðreprezentativnog uzorka’ nacionalne manjine kojoj pripadate. U svoje slobodno vrijeme ~itajte, promi{ljajte, pi{ite i diskutirajte o manjinskoj problematici. Uklju~ite se u ogranak Bo{nja~ke nacionalne zajednice u va{em gradu i u jo{ poneku bo{nja~ku kulturnu udrugu, ako ona postoji u va{em mjestu prebivali{ta.” Nakon potpisivanja Ugovora o stipendiranju prigodnu dovu prou~io je mr. Aziz ef. Hasanovi}, pomo}nik predsjednika Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj za vjerske, prosvjetne, vjeronau~ne i kulturne poslove. U obra}anju prisutnima izrazio je zadovoljstvo {to prisustvuje velikom i plemenitom ~inu koji organizira Bo{nja~ka nacionalna zajednica Hrvatske, svojevrsnoj investiciji u budu}nost. “Me{ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj je prepoznao zna~aj ove investicije i uklju~io se kao odre|ena podr{ka kroz svoja materijalna davanja. Treba re}i da Me{ihat

Novi stipendisti BNZH ima i svoj fond za stipendiranje kroz koji se trenutno {koluje 17 studenata. Njih pratimo sa Islamskom bankom iz D`ede. Osim toga, imamo ukupno 22 studenta koji su izvan Hrvatske i studiraju po cijelom svijetu”, naglasio je Hasanovi}. Fond za stipendiranje “Salim [abi}” smatra vrlo zna~ajnim projektom, du`no{}u i obavezom, preko kojeg poma`emo mladim ljudima. U njima trebamo vidjeti mlade intelektualce, ljude koji }e biti od op}e koristi za muslimanski i bo{nja~ki korpus u budu}nosti. “Oni su na{a svijetla budu}nost i perspektiva. Kao osoba na ~elu resora koji prati vjerski, prosvjetni, vjeronau~ni i kulturni rad {irom Islamske zajednice, sretan sam i ponosan na ovu instituciju. Ako mogu kazati, mo`da neskromno, da sam ambasador ove fondacije za koju smatram da je najbolja institucija i zaklada koja forsira mladost kroz znanje i obrazovanje. Muslimani su kroz povijest uvijek bili na ~elu svih znanosti. Mi to moramo i dalje biti”, rekao je Hasanovi}. ^estitaju}i novim stipendistima Fonda “Salim [abi}” Hasanovi} je naglasio da svi, u sredinama u kojima `ivimo i radimo, trebamo biti promicatelji ove plemenite ideje. “Sigurno da imamo jo{ dosta potencijala na ovome planu jer su ljudi, koji osje}aje vjere u srcu imaju, spremni investirati u obrazovanje. Mi imamo jo{ puno adresa na koja jo{ nismo niti pokucali. To govorim iz iskustva. Mnogo je jo{ onih koji `ele pomo}i mladima s afinitetom za {kolovanje”, zaklju~io je mr. Aziz ef. Hasanovi}. I.I.

12

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Bajramska hutba muftije [evke ef. Omerba{i}a

Bajramska poruka
Ranojutarnjim bajram-namazom 20. prosinca po~ela je u Hrvatskoj, kao i u cijelom svijetu nastanjenom muslimanima, ~etverodnevna proslava Kurban bajrama. Centralna bajramska sve~anost i molitva odr`ana je u Zagreba~koj d`amiji, uz tradicionalno veliki broj vjernika i direktan TV-prijenos Hrvatske televizije. Na po~etku bajramske hutbe predsjednik Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, zagreba~ki muftija [evko ef. Omerba{i} je podsjetio da je Kurban bajram praznik `rtve posve}en uspomeni na Bo`jeg poslanika Ibrahima i njegovog sina Ismaila. Odazivaju}i se pozivu na izvr{enje pete islamske du`nosti ove godine se u Mekki i na Arefatu okupilo oko 3 milijuna had`ija, a me|u njima i 20 iz Hrvatske, ~ime su postali potpuni i cjeloviti pripadnici islama. “Treba me|utim konstatirati da unato~ do sada najve}eg broja had`ija iz na{e zemlje, jo{ uvijek se osje}a nedostatak pune svijesti kod na{ih muslimana prema ovoj du`nosti. Trebat }e ulo`iti vi{e napora kako bi kod na{ih vjernika sazrela svijet o obvezi had`a. To je odgovorna uloga i zada}a, prije svega nas imama i muallima, tuma~a vjere, kako bi svijest o ovoj obvezi do{la do svih koji su je du`ni izvr{iti”, rekao je muftija. Omerba{i} je podsjetio da je Allah d`.{. prije vi{e od 5.000 godina nalo`io Ibrahimu a.s. da ode na mjesto dana{nje Mekke i sa sinom Ismailom a.s. sagradi hram nazvav{i ga Bejtullahom (Bo`jom ku}om). Te{ko da je tada itko mogao pretpostaviti da }e Mekka i Kaba biti mjesto najmasovnijeg okupljanja hodo~asnika, posebno stoga jer je to mjesto be`ivotno, u pustinji i daleko od komunikacija. Otada vjernici, da bi svjedo~ili vje~nost Bo`je istine, neprekidno dolaze hodo~astiti Bo`ju ku}u. Muftija je naglasio da muslimani i muslimanke, koji na dan najve}eg islamskog blagdana imaju slobodnih sredstava u visini cijene kurbana, du`ni izvr{iti svoju obavezu u skladu s kur’anskom odredbom u kojoj Svevi{nji ka`e: “Dali smo ti puno blagodati. Zato klanjaj i kolji (kurban). A onaj koji ti se ruga, gori je od tebe.” Kurban je ~in na{e bogobojaznosti i predanosti Svevi{njemu, jer Allah d`.{. ka`e: “Allah ne potrebuje meso i krv `rtava va{ih. Do Allaha dopire Islamskoj zajednici, a posebno nas imama i vjerskih slu`benika. Moramo sve u~initi da nauk islama, njegova povijest, kultura i civilizacijska dostignu}a budu dostupna svima koji se `ele upoznati s njima. Vjeronauk je najzna~ajnija obveza Islamske zajednice”, naglasio je muftija Omerba{i}. U {kolama i mektebima vjeronauk poha|a preko 4.000 muslimanske djece. Pritom roditelji i vjerou~itelji moraju tijesno sura|ivati i djeci pru`iti vjeronauk koji }e im omogu}iti shva}anje vjere u vremenu i prilikama u kojima `ive, te im pomo}i da uspiju u `ivotu. Islamska zajednica mora posvetiti mnogo ve}u brigu mladima i njihovim pitanjima i problemima jer su u ve}ini hrvatskih gradova polovica d`emata u namazima mladi, {to name}e obavezu ve}e pa`nje prema njima. “S obzirom da ovogodi{nji Kurbanbajram dolazi na kraju godine, potrebno je, makar ukratko, osvrnuti se na postignute rezultate. Unato~ objektivnim i subjektivnim te{ko}ama mo`emo biti donekle zadovoljni postignutim rezultatima u ovoj godine. Zabilje`ili smo najve}i broj vjerou~enika u {kolama i mektebima otkako se vodi evidencija vjeronauka. Na poslovima vjeronauka anga`iran je do sada najve}i broj muallima i vjerou~itelja, a izgradili smo i uredili tri nova vjeronau~na prostora. Polu~en je vrlo dobar uspjeh u organizaciji mlade`i. U prolje}e je na otoku Krku organizirana Druga Konferencija muslimanske mlade`i u Hrvatskoj sa preko 200 u~esnika iz svih med`lisa. Bilo je veliko zadovoljstvo slu{ati i pratiti njihova razmi{ljanja i rasprave po brojnim pitanjima na{e vjere. Pro{le godine smo otvorili tri nova mesd`ida: u Karlovcu, na otoku Krku i Bogovolji, i time uve}ali prostor za preko 500 m². Najve}im uspjehom smatramo {to smo ove godine zapo~eli i zavr{ili gradnju Dje~jeg centra u Zagrebu, prvog takve vrste u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Vjerujemo da }e Centar prvu djecu primiti na cjelodnevni boravak ve} po~etkom sljede}e godine, ~ime roditeljima poma`emo u zbrinjavanju i odgoju njihove djece”, rekao je na kraju bajramske hutbe muftija [evko ef. Omerba{i}. I.I.

Muftija [evko ef. Omerba{i} va{a bogobojaznost. Veli~ajte Ga zbog darova i obraduj dobro~initelje.” Muftija Omerba{i} se zahvalio vjernicima koji su dio kurbana darovali u fond ishrane u~enika Zagreba~ke medrese, polaznika vjeronauka i pomo} siroma{nima, ~ime su u~inili veliki i plemeniti ~in. Islam insistira na socijalnoj i humanitarnoj brizi prema svima kojima je pomo} potrebna. “Bez sna`ne i dobro organizirane Islamske zajednice mnoge pojedina~ne i kolektivne islamske obveze ne bismo bili u stanju izvr{iti, uklju~iv i spomenute. Iako je Islamska zajednica posljednjih godina dosta napredovala u organizaciji poslova i aktivnosti, ne mo`emo biti u cijelosti zadovoljni s postignutim. Pred nama je mnogo posla i zadataka na tom putu. Treba konstatirati da je poznavanje i shva}anje islama, njegove povijesti, kulture i teologije, kod na{ih muslimana nedovoljno. Dijelom je to rezultat objektivnih okolnosti kada je veliki postotak muslimana u pro{lom re`imu bio sekulariziran, pa je vjera kod njih bila prisutna samo u neznatnim, uglavnom negativnim tragovima, a dijelom i na{im propustima. Nakon vi{egodi{njih napora Islamske zajednice mo`emo konstatirati da je tendencija sekularizacije u nekoliko smanjena, ali je jo{ uvijek nepoznavanje na{e vjere veliko. Zbog toga i brojne nedore~enosti i te{ko}e u shva}anju islama i njegovog u~enja. Otuda i ~injenica da je samo ne{to vi{e od polovice muslimana u zemlji na neki na~in vezano za Islamsku zajednicu. Tu je velika odgovornost i zada}a svih u

13

J O U R N A L

BO[NJACI U HRVATSKOJ Proslava Kurban bajrama u Zagrebu

Bajram s predsjednikom
Centralna proslava Kurban bajrama odr`ana je 21. prosinca u organizaciji Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba u zagreba~kom hotelu “Sheraton”, a posebno je zanimljiva jer se po prvi puta odvijala izvan prostora zagreba~kog Islamskog kulturnog centra. Za bo{nja~ku zajednicu ovaj je Kurban bajram bio poseban i zbog prisutnosti predsjednika RH Stjepana Mesi}a, koji je s Bo{njacima i njihovim gostima do{ao proslaviti najve}i islamski praznik. Sve~anom prijemu tako|er su prisustvovali visoki uzvanici i gosti, predstavnici dr`avnih i gradskih tijela vlasti, predstavnici diplomatskog kora, veleposlanici Egipta, Irana, Rusije i BiH, predstavnici Vije}a nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine, predstavnici bo{nja~kih asocijacija, savjetnici predsjednika RH prof. dr. Sini{a Tatalovi} i prof. dr. Izet Aganovi}, Sre}ko [estan, Mato Arlovi} i drugi. U ime Bo{njaka Zagreba i Hrvatske, predsjednika Mesi}a pozdravili su muftija [evko ef. Omerba{i}, prof. dr. [emso Tankovi}, saborski zastupnik i predsjednik SDAH, Mujaga Mehi}, zamjenik predsjednika Vije}a bp{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba, prof. dr. Sead Berberovi}, predsjednik BNZH i mr. Senad Nani}, predsjednik KDBH “Preporod”. Sve~ani prijem zapo~eo je kratkim prigodnim programom u kojem je nastupio `enski pjeva~ki zbor Zagreba~ke d`amije “Arabeske” pod vodstvom dirigenta Ismeta Kurtovi}a s ilahijom, te solistica Emira Jakupovi} uz pratnju orkestra “Bosana” sa sevdalinkom “Moj dilbere”.

Sa sve~anosti u Sheratonu U ime doma}ina Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba prisutnim gostima i uzvanicima se obratio zamjenik predsjednika Vije}a Mujaga Mehi}, koji je istaknuo da nas upravo vrijeme Kurban bajrama vra}a osnovnim ljudskim vrijednostima, poti~e nas da se okrenemo sebi i preispitamo svoj odnos prema obitelji, u`oj i {iroj zajednici. “Odlazak na had` ~ini dane Had`ijskog bajrama danima susreta naj{ire muslimanske zajednice u Mekki, gdje se bri{u razlike me|u ljudima i gdje postoji jedino ~vrsta povezanost ljudskih du{a u posve}enosti Bogu”, rekao je Mehi}. Posebnu zahvalnost Mehi} je izrazio predsjedniku RH Stjepanu Mesi}u u ime svih Bo{njaka u Hrvatskoj, istaknuv{i da je on od po~etka svog mandata u dru{tvu stvorio atmosferu u kojoj su mnogi Bo{njaci bili ohrabreni da jasno izraze svoj identitet. “Predsjednik Mesi} do dana dana{njeg bez uzmaka potvr|uje iskreno prijateljstvo i kada je u pitanju nepodjeljivost Bosne i Hercegovine. Upravo je ta nepokolebljiva podr{ka ono {to je u korijenu odnosa hrvatskog i bo{nja~kog naroda i mi takvo prijateljstvo primamo otvorena srca”, rekao je Mehi}. Predsjednik Mesi} izrazio je svoje iskreno zadovoljstvo {to je me|u Bo{njacima upravo kada slave Kurban bajram. Pri tome je istaknuo da su Bo{njaci uvijek bili Bo{njaci, samo su se mijenjali re`imi. “Jedan je re`im dozvolio da se Bo{njaci predstavljaju kao neopredjeljeni. Od ~ega neopredijeljeni? Ili si Srbin ili si Hrvat, ali oni nisu bili ni Srbi ni Hrvati, pa su se izja{njavali kao neopredijeljeni jer je to bilo najbli`e onome {to su bili. Pa kada je re`im predlo`io musliman s velikim M, i to je bilo bli`e nego neopredijeljeni i polako su i{li prema onome {to Bo{njaci jesu. Bo{njaci i Bosna i Hercegovina danas su realnost. A ako je u Bosni i Hercegovini bo{nja~ki narod realnost, onda su i Bo{njaci u Hrvatskoj realnost”, zaklju~io je Mesi}. Predsjednik Mesi} je tako|er naglasio da su neka pitanja jo{ uvijek otvorena. “Moramo pomo}i da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao svaka druga europski pravno ure|ena dr`ava sa svojim institucijma jer samo tako mo`emo graditi demokratsko dru{tvo.” Mesi} je tako|er istaknuo da se mora utvrditi i status Kosova ~ime }e biti zavr{ena arhitektura na{ih prostora. Me|utim, povezivanje Kosova i Bosne i Hercegovine jednostavno nije prihvatljivo. “To su razli~ite stvari i trebaju se rje{avati na razli~ite na~ine”, zaklju~io je predsjednik Mesi} za`eljev{i svim Bo{njacima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti Bajram [erif Mubarek Olsun. S.K.

14

J O U R N A L

Predsjednik Stjepan Mesi} i Arabeske

BO[NJACI U HRVATSKOJ Aktivnosti Kulturno-informativnog centra BiH u Zagrebu

Izlo`ba plakata i promocije knjiga
Kulturno-informativni centar BiH pod vodstvom Minke Ljubijanki} nastavio je tokom prosinca s predstavljanjem zanimljivih kulturnih doga|aja. U prisustvu mnogobrojnih uzvanika, javnih li~nosti grada Zagreba i predstavnika diplomatskog kora 6. prosinca je otvorena izlo`ba “Pozori{ni plakat” Narodnog pozori{ta iz Sarajeva, autora Branka Dursuma i promovirana knjiga baletnog libreta “Katarina, jedna bosanska fantazmagorija”, autora Gradimira Gojera. Autor Branko Dursum (Sarajevo, 1969.) od 1991. godine kreira vizualni identitet plakata Narodnog pozori{ta u Sarajevu. “Hanka”, “[i{mi{“, “Vesela udovica”, “Nikola [ubi} Zrinjski”, “Ljubavni napitak”, “Ero s onog svijeta”, “Seviljski brija~”, “Labu|e jezero”, “Katarina bosanska kraljica” samo su neke od predstava ~iji su `ivot obilje`ili njegovi plakati. Bavio se i plakatom za film i televiziju (Einblicke, Sedmica njema~kog filma, Sedmica rusko-njema~kog filma, Suzan) sura|uju}i du`e vrijeme s Goethe institutom Bosne i Hercegovine. Uradio je i plakate za animaciju izlo`bi umjetni~ke fotografije Ericha Mendelsona, zatim plakate za izlo`be arhitektonskih radova. Uradio je kreaciju po{tanske marke povodom 60 godina Opere Narodnog pozori{ta Sarajevo. Za Dane hrvatske kulture u Bosni i Hercegovini, koje je produciralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u BiH tri godine za redom radio je vizualni identitet manifestacije. Likovno oprema ~asopise i knjige, a njegovim radovima bili su eksponirani i scenski uradci Kamernog teatra 55. Video projekcije, unutar pojedinih predstava uradio je za Narodno pozori{te Sarajevo, Kamerni teatar 55, Pozori{te mladih, itd. U predgovoru kataloga izlo`be “Pozori{ni plakat” Gradimir Gojer, direktor Narodnog pozori{ta u Sarajevu je ustvrdio: “Od kada postoji teatarski plakat oni koji su se bavili i bave njegovom kreacijom bili su redoviti u dilemi: da li je za plakat bitno da tek i samo informira ili gotovo bih kazao koncilijantne, usagla{enosti onoga {to je tek i samo informacija i onoga {to je teatarska izvedenica, svojevrstan estetski akt sam po sebi u odnosu na artefakt, odnosno reklamni produkt. Dursum se trudi da ne ugrozi informativnim slogom ono {to je ~ista likovna vrijednost plakata, usagla{avaju}i sve komponente likovnosti po matrici jednakih i logi~nih ðotkucaja’ autorskog srca. Njegovi plakati ne odra`avaju samo su{tinu teatarskog de{avanja. Oni su likovni doga|aj za sebe. Oni odgovaraju jasnim izazovima vremena, u kome konzument vrijednosti predstave, ali i vrijednosti plakata koji je animiran nema niti vremena niti strpljenja da se ðu~itava’ u sve slojeve umjetni~kog doga|aja kojem treba prisustvovati. Ti plakati jednostavno odra`avaju i podr`avaju ono {to je temeljni interes za umjetninu i sve izvedenice vezane za nju.” Na promociji knjige “Katarina, jedna bosanska fantazmagorija” o njenom zna~aju govorio je Ozren Prohi}, redatelj, profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i direktor Opere u Rijeci. Ovo djelo, u izdanju HKD “Napredak”, libreto je za istoimeni balet koji je na~injen od prologa, dvanaest prizora i epiloga. U njemu su prikazane bitne `ivotne epizode kraljice Katarine koja je vladala Bosnom, u vrijeme kada se prostirala od Zadra do Boke Kotorske. Knjiga poezije “Potraga za suncem”, autorice mla|e generacije Anite Toma{evi} u izdanju zadu`bine “Petar Ko~i}” iz Banja Luke, predstavljena je 14. prosinca. Knjigu je predstavio direktor zadu`bine Nikola Vukoli}, a stihove su ~itale autorica Anita Toma{evi} i pjesnjikinja Selma Bori}. Ve~er je oboga}ena muzi~kim gostovanjem Kemala Montena i Seida Memi}a Vajte, koji su mnogobrojnu publiku podsjetili na neke od svojih velikih, starih hitova, kao {to su “@ivot je maskenbal”, “Lejla”, “Sarajevo ljubavi moja” i “Selma”. S.K.

15

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu, format: 100x70, 2007. godine pak, da na svoj na~in uljep{a estetskom tonalno{}u oplemeni ono {to se zove ðreklamirani’ doga|aj. U slu~aju pozori{nog plakata Branka Dursuma do{lo je do fine,

Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak, format: 100x70, 2007. godine

J O U R N A L

HRVATSKA Izbori 2007. – Sanader novi mandatar

Potvrda pobjede HDZ-a
Ivo Sanader na korak je od svog drugog premijerskog mandata, jo{ treba sa~ekati samo da se to na prvoj sjednici novoizabranoga Sabora i formalno potvrdi. Nakon {to je 15. prosinca dobio mandata za sastavljanje Vlade od predsjednika Stjepana Mesi}a, Sanader se u potpunosti okrenuo sastavljanju postizbornog sporazuma sa “`uto-zelenom” koalicijom. Mada je nemogu}e na papir staviti sve mogu}e situacije, partneri su ih probali predvidjeti na 120 stranica sporazuma koji ima i svoga skrbnika, dosada{njeg potpredsjednika vlade i HDZ-ovog pregovara~a Damira Polan~eca. Potpisnici su naglasili da je rije~ o presedanu u praksi koalicijskog pregovaranja u Hrvatskoj, na koji }e se pozivati pregovara~i kod sastavljanja Vlada RH u budu}nosti. Ono {to gra|ani Hrvatske mogu o~ekivati od nove Vlade Ive Sanadera je smanjivanje nezaposlenosti, uz o~uvanje socijalnih prava i makroekonomske stabilnosti, dru{tvo znanja, ravnomjeran razvoj svih hrvatskih krajeva i brigu za obitelj i branitelje. Sanader je najavio tri glavna cilja nove Vlade RH: svo|enje prora~unskog deficita na nulu 2010. godine, smanjivanje anketne nezaposlenosti na 7,5% i rast BDP-a od 7%. Osim sporazuma koje je potpisao sa HSS-om i HSLS-om, HSU-om i Nazifom Memedijem, Sanader je potpisao ugovor i sa ostalim manjincima. Sporazum s HDZom potpisali su SDSS-ovci Vojislav Stanimirovi}, Milorad Pupovac i Ratko Gajica, te Furio Radin, zastupnik talijanske manjine i Zdenka ^uhnil, zastupnica ~e{ke i slova~ke nacionalne manjine. Potpisani sporazum predvi|a da }e se u idu}e dvije godine razmotriti mogu}nost izmjena izbornog zakonodavstva, kojima bi se manjinama do 1,5% udjela u stanovni{tvu dalo dodatno pravo glasa, dok bi se za pripadnike srpske manjine osmislio poseban model glasanja. Nova Vlada trebala bi donijeti akcijski plan proporcionalnog zapo{ljavanja manjina, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina. Dogovoreno je }e se definirati uloga dr`ave u izgradnji manjinskih institucija, {to podrazumijeva rje{avanje statusa i sufinanciranje nacionalnih koordinacija te stvaranje zakonskih pretpostavki za rad manjinskih vije}a. Saborski zastupnik bo{nja~ke nacionalne manjine, koji je prije izbora bio u koaliciji sa SDP-om, na kraju se ipak odlu~io za svog starog partnera. Prije izbora, Tankovi} je optu`ivao Sanadera da nije u~inio puno od dogovorenoga, ali mu je opet ukazao povjerenje. U Sporazumu o me|usobnom razumjevanju i suradnji SDAH se obvezuje na stalnu parlamentarnu potporu HDZ-u u dono{enju svih saborskih odluka, te provedbi politike na dr`avnoj razini. HDZ se obvezao da }e prigodom prve izmjene Ustava u njegovu preambulu vratiti Bo{njake i Slovence iz koje su izostavljeni 1997. godine, te utvrditi na~in po kojemu bi se u bira~kim popisima naziv Musliman preveo u Bo{njak. Osim toga, HDZ se obvezao i odre|en broj kadrova koje predlo`i SDAH imenovati na du`nosti i poslove u izvr{noj vlasti, te imenovati radnu skupinu koja bi u roku od pola godine pripremila potrebne zakonske izmjene kojima bi se trajno regulirao polo`aj Bo{njaka u Hrvatskoj. standard hrvatskih gra|ana. Svi su se slo`ili kako je najva`nije da se ujedine i okupe sve snage za odlu~an pritisak na Vladu i na poslodavce. Od Vlade tra`e dono{enje mjera protiv uru{avanja standarda stanovni{tva pogo|enog valom poskupljenja, a od poslodavaca pove}anje pla}a zbog svakodnevnog rasta `ivotnih tro{kova. Sindikati tra`e od Vlade da reagira i zbog znatnog porasta cijena goriva, koje predstavlja novi udar na d`ep gra|ana. Predla`u Vladi da smanjenjem tro{arina i naknada za autoceste barem malo ubla`i udar na gra|ane. S druge strane, Hrvatsku ~eka ulazak u euroatlantske integracije. Trenutna napetost vezno za provo|enje ZERP-a mogla bi utjecati na na{e {anse za ulazak u Europsku uniju. Povjerenik Europske unije za pro{irenje Olli Rehn izjavio je kako }e nova hrvatska vlada morati hitno rije{iti problem koji je nastao oko primjene ZERP-a ili }e u suprotnom posljedice za Hrvatsku u pogledu pribli`avanju Europskoj uniji biti negativne. Po njemu je na potezu slu`beni Zagreb, koji spor mora rije{iti u “europskom duhu”. Prema njemu, Zagreb }e rje{enje problema morati potra`iti u suradnji s Rimom i Ljubljanom, pri ~emu je Europska komisija spremna pomo}i. Interesantno je vidjeti kako }e se s tim zahtjevima nositi Sanader, s obzirom na to da je njegov koalicijski partner Josip Fri{~i}, predsjednik HSS, izme|u ostaloga, upravo na toj temi dobio veliki broj glasova na proteklim izborima. Na pitanje je li budu}a koalicijska Vlada dogovorila kako }e se postaviti prema ZERP-u (Za{ti}enom ekonomsko-ribolovnom pojasu), {ef HDZ-a Ivo Sanader je naglasio da Hrvatska treba misliti na svoje interese. Fri{~i} ne odustaje od primjene ZERP-a i smatra da, sukladno dogovorima iz 2004. godine, treba sjesti za stol i pregovarati. Iako {ef HSS-a ne vjeruje da }e budu}a Vlada Hrvatskom saboru uputiti prijedlog o odgodi ZERP-a, najavio je da }e se HSS, ako se to ipak dogodi, tomu najo{trije usprotiviti. I dok Fri{~i} od ZERP-a ne odustaje, Sanader je, ~ini se, ipak spreman za razgovore s europskim susjedima. Osim toga, Sanader je od Fri{~i}a dobio pre{utnu potporu za ulazak Hrvatske u NATO, bez referenduma o tom pitanju. Iako to ve}ina Fri{~i}evih bira~a ne `eli. A.[.

16

[emso Tankovi} Kako su usugla{avanja programa zavr{ena na red su do{le i fotelje, HSS-u se nudi mjesto potpredsjednika Vlade i jedno ministarstvo a HSLS-u jedno ministarsko mjesto ili mjesto potpredsjednika Vlade. Potpredsjedni~ka mjesta u Vladi koja se nude prili~no su bezna~ajna, mada zvu~e pompezno. Ministarska mjesta koja se nude, naro~ito obrane, a mo`da i prosvjete, jo{ manje su unosna i atraktivna. O~ito Sanader `eli svoje partnere udaljiti {to je dalje mogu}e od dr`avnog novca. Da situacija u Hrvatskoj nije bajna, govori i to {to je {est sindikalnih sredi{njica postiglo na~elni dogovor o zajedni~kom prosvjedu protiv poskupljenja i naru{avanja standarda hrvatskih gra|ana. Takvu odluku treba potvrditi jo{ samo vodstvo najve}eg sindikata, koje ve} najavilo prosvjede u o`ujku. Predsjednici sindikata su zaklju~ili da je zajedni~ki prosvjed nu`an zbog svakodnevnih poskupljenja koji sve vi{e uru{avaju `ivotni

J O U R N A L

INTERVJU Senad Nani}, predsjednik KDBH “Preporod” za “Preporodov Journal” govori o aktivnostima u prethodnoj godini, programima u 2008. godini, parlamentarnim izborima, bo{nja~koj informativnoj djelatnosti, demokratizaciji unutarbo{nja~kih odnosa...

Vrijeme iskoraka
Moramo biti svjesni da je sasvim prirodna negativna reakcija gra|ana Hrvatske na ~injenicu da o politi~kom smjeru cijele nacije odlu~uje neproporcionalno malen segment posebnih prava manjina i dijaspore. Razgovarao: Ismet Isakovi}
Senad Nani} je ro|en u Zagrebu 1966. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, te magistrirao Povijest i filozofiju islamskih znanosti u Kuala Lumpuru, glavnom gradu Malezije. Predaje predmete Islamska umjetnost i Islamska kultura i civilizaciju na Zagreba~koj medresi “Dr. Ahmed Smajlovi}” i Islamskoj gimnaziji u Zagrebu. Predsjednik je KDBH “Preporod” od 2001. godine. Zaposlen je kao ovla{teni arhitekt u Zagrebu. zana uz “Preporod”. Knji`evnik Nusret Idrizovi}, preselio je na bolji svijet tek po{to je dovr{en njegov posljednji intervju objavljen u “Beharu”. Dr. Muhamed @dralovi} preselio je na ahiret iznenada, odmah nakon odluke o njegovom povratku u Glavni odbor u kojem je toliko godina djelovao. Kao vi{egodi{nji glavni i odgovorni urednik “Behara” i dugogodi{nji voditelj Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti nizom je stru~nih tekstova otvarao nama te stru~noj i {iroj hrvatskoj javnosti uvide u zanemarivane dijelove vlastite povijesti i kulturnog naslje|a izgubljenog u ideologiziranim simplifikacijama. Hvala vam Nusrete i Muhamede, neka vam je sveobuhvatna Milost Bo`ja sada vje~ni dom. [to o~ekuje “Preporod” u novoj godini? Kakav je program predlo`en za 2008. godinu? Uskoro }e se napuniti dvije godine od kako je sada{nji Glavni odbor izabran na izbornoj skup{tini. Du`ni smo, stoga, odr`ati skup{tinu u mjesecu velja~i kojom }emo potvrditi ili promijeniti mandat. Neke promjene u sastavu Glavnog odbora moramo predlo`iti. Mjesto u Glavnom odboru napustili su prof. dr. Esad Prohi} i Faris Nani} zbog novih du`nosti u inozemstvu. Esad Prohi} je novi hrvatski veleposlanik u Teheranu, a Faris Nani} je direktor novoosnovane Viaduktove tvrtke u Abu Dhabiju. Prema Statutu, kooptirat }emo najbolje plasirane kandidate s pro{le izborne skup{tine, a to su tada bili Ajka Tiro Srebrenikovi} i Muhamed @dralovi}. Na`alost, Muhamed @dralovi} nas je iznenada zauvijek napustio. Sljede}i kandidat je Azra Garanki}, odvjetnica iz Zagreba. Naravno, Skup{tina ima pravo predlo`iti i smjenu Glavnog odbora i izbor novog. [to se ti~e programa za 2008. kojeg je Glavni odbor predlo`io Savjetu za nacionalne manjine RH, nastavljamo u istom

Aktivnosti KDBH “Preporod”
Po~etak je godine, vrijeme sagledavanja ostvarenog u proteklom razdoblju. Kako ocjenjujete djelovanje “Preporoda” u protekloj godini? [to je posebno ozna~ilo “Preporod 2007.”? Pro{lu godinu pamtit }emo po nekoliko iskoraka. Najprije s rado{}u izdvojiti valja ~asopis “Behar”, koji je pod vodstvom glavnog i odgovornog urednika Seada Begovi}a dosegao razinu i prepoznatost u {iroj, prekomanjinskoj javnosti, kakvu do sada svakako nismo imali. ^asopis je ostvario jasnu ure|iva~ku profiliranost u kulturolo{koj relevantnosti rubrika, tema i suradnika. Ostvarena je ravnote`a aktualnih kulturnih, dru{tvenih i tema naslje|a. ^itati “Behar” danas zna~i `ivo propitivati i izgra|ivati svoj identitet. Ne ~ude, stoga, brojne pozitivne reakcije u javnosti. Protekle godine procvat je do`ivio i dramski studio “Orient espresso”. Ve} prvom izvedbom monodrame “Kameni spava~” u re`iji Lane Bitenc te dramaturgiji i izvedbi voditelja studija Filipa Mursela Begovi}a prezentiran je teatar sna`nog duha koji se ne boji multimedijalnim pristupom klasi~nim tekstovima simultano ocrtati brojna zna~enja. Multimedijalnom simultano{}u ostvareno dinami~no otvaranje simbola klasi~nog teksta koji obiluje metaforama, odlika je i nedavno praizve-

17

Senad Nani} denog scenskog uprizorenja Rumijeve “Mesnevije”, koje je, u uspje{noj suradnji s Iranskim kulturnim centrom, pridru`uju}i se UNESCO-vom proglasu obilje`avanja 800. obljetnice ro|enja sufijskog pjesnika, prema brojnim reakcijama, neposredno prenijelo sna`ne poruke univerzalnog pjesnika. “Orient espresso” uprizorio je i tragikomediju “Ramo i \ulka”, dramu autora i re`isera Emsuda Sinanovi}a, iz “Preporodovog” ovogodi{njeg istoimenog izdanja. Proteklu godinu ozna~ila je i promjena na ~elu “Preporodovog Journala”. Odlaskom Farisa Nani}a u inozemstvo, nekoliko je ve} brojeva kao vr{itelj du`nosti glavnog i odgovornog urednika iznio Ismet Isakovi}. Uz posve o~uvan sadr`ajni i kvalitativni kontinuitet ~asopisa, Isakovi}, svojom privr`eno{}u temama iz rubrike Bo{njaci u Hrvatskoj koju je do tada ure|ivao, daje sve ve}i naglasak upravo ovom podru~ju. Porast broja suradnika koji prate sve ve}i broj doga|anja argument je vi{e ovom novom ure|iva~kom naglasku i zahtjevanom pove}anju obima lista. Pro{le su nas godine, na`alost, napustila i dva velikana kulture Bo{njaka u Hrvatskoj, svojim djelom neizbrisivo ve-

J O U R N A L

INTERVJU
obimu s informativnom djelatno{}u, ali poku{at }emo iza}i u susret potrebi za ve}im brojem stranica po broju, {to je situacija koja se sve ~e{}e pojavljuje kao nu`na u cilju kvalitetnog informiranja ~itateljstva o svim relevantnim doga|ajima. Kvaliteta koju trenutno imamo u ~asopisima “Behar” i “Preporodov Journal” jam~e da su zahtjevi za pove}anjem bud`eta opravdani. U izdava{tvu ove godine predla`emo ~etiri naslova afirmiranih autora Bo{njaka iz Hrvatske. Rije~ je o zbirci poezije autora Naska Frndi}a, zbirci pri~a autora Amira Bukvi}a, zbirci eseja autora Seada Begovi}a kao i onoj autora Emsuda Sinanovi}a. Nastavljamo s na{im aktivnostima u amaterizmu zborom “Bulbuli” i dramskim studijom “Orient espresso”, kao i manifestacijom “Bo{nja~ke rije~i”. Zbog intenzivnog rada i zna~ajnih rezultata, za “Orient espresso” zahtjevamo pove}anje bud`eta u idu}oj godini kako bismo mogli ostvariti sve projekte. Upravi za zajedni~ke programe Ministarstva znanosti, obrazovanja i {porta te Vije}u bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba predlo`ili smo i program pod nazivom “Njegovanje jezika i kulture Bo{njaka”. Nastava bi se odr`avala u prostorima najpovoljnije locirane {kole po dva do tri sata tjedno, {to u~enicima ne}e predstavljati preveliko optere}enje, i to za u~enike uzrasta predmetne nastave osnovnih {kola i srednjo{kolce u grupama od po dvije generacije, {to ukupno iznosi 8 do 12 sati tjedno. Koristili bismo ud`benike iz Bosne dok ne izradimo “razlikovne” ud`benike za potrebe nastave Njegovanja jezika i kulture. U razgovoru s gospodinom Martinom Or{oli}em, pomo}nikom ministra, Ministarstvo se obvezalo da }e, nakon {to ispunimo sve uvjete, financirati program, {to uklju~uje i jedno radno mjesto. Profesori jezika, knji`evnosti i povijesti iz Zagreba ve} su izrazili spremnost za provedbu programa. Ovaj smo program osmislili jer vjerujemo da je na{a du`nost vrijednostima kulture Bo{njaka na kontinuiranoj osnovi upoznavati mlade u {to ranijoj dobi, u dobi emotivnog i intelektualnog sazrijevanja. Samo takvi mladi ljudi mo}i }e u budu}nosti iskazati entuzijazam i ostvariti kvalitetan razvoj kulturne svijesti Bo{njaka u Hrvatskoj, mo}i }e, dakle, stvarati i `ivjeti sadr`aj politi~kog identiteta Bo{njaka. njake? Kakva je uloga “Preporodovih” informativnih aktivnosti na tom polju? Nedavno smo na tribini “Dr. Sulejman Ma{ovi}” u organizaciji Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine grada Zagreba vidjeli kako se po tom pitanju nismo makli s mjesta. I dalje imamo dva suprotstavljena, a oba pogre{na stava. S jedne strane, ne mo`e se “prekrstiti” ljude koji su se izjasnili kako su se izjasnili, jer, u suprotnom, {to je prije~ilo jugoslavenske vlasti da “prekrste” neopredijeljene muslimane {ezdesetih godina pro{log stolje}a u Srbe, Hrvate ili Jugoslavene? S druge strane, nevjerojatan je i posve nebranjiv otpor ~injenici da tzv. Muslimani, jer jesu istog jezika, kulture, porijekla i vjere kao i Bo{njaci, imaju pravo na ostvarenje manjinskih prava, jer nisu ve}ina, u okviru instituta bo{nja~ke nacionalne manjine, uklju~ivo i brojem pripadnika. Na`alost, o~ito je da se ta pozicija ne}e u dogledno vrijeme promijeniti. Nedavno potpisanim sporazumom HDZ-SDAH o potpori novoj Vladi stvari se tako|er ne mogu bitno promijeniti jer jedino {to vlada mo`e u~initi je odre}i se upotrebe termina Musliman, a nikako pretvarati ih u Bo{njake. Mo`da mo`e i omogu}iti tzv. Muslimanima da na sljede}im parlamentarnim izborima glasaju za bo{nja~ke manjinske predstavnike, a {to vidim kao eventualni maksimalni doseg ovog sporazuma. No izbori }e biti nakon popisa. Stoga ostaje pitanje {to hitno mogu poduzeti bo{nja~ke udruge i vije}a? Treba se, naime, kona~no zaustaviti s proizvodnjom udruga i organizacija koje dobrim dijelom rade istu vrstu programa. Treba se koncentrirati na programe koji su jedinstveni i koji istodobno stvaraju opipljiv i mjeriv rezultat. Vije}a, sada ih je vi{e, kao i BNZH sa svojim ograncima moraju se prvenstveno baviti ovim pitanjem. Potrebno je bukvalno obilaziti obitelji na{eg porijekla od vrata do vrata i predstavljati im razloge i politi~ko-organizacijsko-financijsko-uposleni~ke prednosti “konverzije”. Na{a glasila bave se tim pitanjem, kao i izdava{tvo, prate sva javna zbivanja na tu temu, pratit }e i sva nova. Svojom tradicijom otvorenosti za polemike i razli~ita mi{ljenja “Preporodov Journal” odli~an je i prirodan medij za produbljenje ove tematike. No, potrebno je dostaviti na{a izdanja svugdje, na adrese svih na{ih udruga, vije}a, ogranaka, a koja bi, da bi se to ostvarilo, morala uplatiti pretplate na na{a izdanja. Kako u tom smislu komentirate rezultate parlamentarnih izbora i predizbornih aktivnosti? [to mo`emo o~ekivati od [emse Tankovi}a, novog/starog saborskog zastupnika i ~lana Savjeta za nacionalne manjine RH? Parlamentarni izbori u Hrvatskoj op}enito su stvorili izuzetno zanimljivu i dugoro~no korisnu situaciju za razvoj politi~ke kulture u Hrvatskoj. Beskrajno je, naime, zanimljivo {iroj javnosti promatrati i procjenjivati pojedine politi~are, ~ak i inozemne, u situacijama gdje pozicije postaju sasvim transparentne i otrgnute od mogu}nosti lakog predizbornog manipuliranja. Strast za vla{}u u nekih koliko stra{i, toliko i prokazuje. Svo|enje izvr{ne vlasti na ~istu partitokraciju zaista ne dosi`e standarde politi~ke kulture na koje je ovaj narod spreman. Kao i drugi evropski narodi. Ozbiljna reforma, u vrijeme zapo~etih udarnih inflatornih procesa, zaista je nu`na. Sli~no je i s pozicijom manjinskih i predstavnika dijaspore. Ponovno se lomi na njima, i mi moramo biti svjesni da je sasvim prirodna negativna reakcija gra|ana Hrvatske na ~injenicu da o politi~kom smjeru cijele nacije odlu~uje neproporcionalno malen segment posebnih prava manjina i dijaspore. Naprosto se ne mo`e izbje}i vaganje legitimnosti manjinskih zastupnika kada o njihovoj podr{ci toliko ovisi. Istodobno, manjinci su frustrirani ~injenicom da se pri parlamentarnim izborima manjinskim izja{njavanjem odri~u statusa gra|ana. Stoga mnogi odustaju od manjinske predstavljenosti. [to dodatno naru{ava legitimitet manjinskih zastupnika. Ne samo zbog pitanja parlamentarne zastupljenosti manjina i dijaspore, ve} i niza drugih proturje~nosti izbornog zakona kao {to je pseudoregionalna zastupljenost, krajnje je vrijeme za ozbiljnu reformu kojom }e se omogu}iti pozitivna diskriminacija po manjinskoj, regionalnoj i drugim segmentno-politi~kim osnovama radikalnim zahvatima kao {to je dvodomni parlamentarizam i sli~nim rje{enjima. Kada govorimo o Bo{njacima i proteklim izborima prvo upada u o~i inflacija kandidata. O~ito je nekome bilo jako stalo da se zastupljenost Bo{njaka ili barem njihovih relevantnih predstavnika sprije~i disperzijom glasova na anonimne kandidate. “Preporodov Journal” je u takvoj situaciji bio jedini na{ medij koji se postavio maksimalno objektivno i informativno, dav{i prostor u predizbornom broju svim zainteresiranim kandidatima u obliku ozbiljnog intervjua. Sada imamo novog/starog zastupnika [emsu Tankovi}a, kojemu i ovom prigodom ~estitam na izbornoj pobjedi. ^injenica da je izborna pobjeda znatno manje uvjerljiva nego u pro{lom mandatu i negativno iskustvo s prakti~ki bjanko podr{kom HDZ-u u

18

J O U R N A L

Politi~ke teme
[to Bo{njaci mogu sami u~initi do narednog popisa stanovni{tva 2011. godine? Kako ostvariti tranziciju Muslimana u Bo{-

INTERVJU
pro{lom mandatu, mogla ga je, smatrao sam, usmjeriti na kvalitetnija rje{enja prema Vladi i Saboru. No dogodio se salto od predizbornog sporazuma sa SDP-om do postizbornog s HDZ-om, sve nezgrapno uvijeno u pla{t dogme o nu`di podr{ke manjina svakoj vladi. Na stranu ~injenica da nema ni~eg nu`nog u podr{ci svakoj Vladi, na stranu tko je u hrvatskoj politi~koj eliti takvim postupkom razo~aran ili nije, na stranu ~ak i neposredno programsko izigravanje bo{nja~kog bira~kog tijela, problem je pravi {to smo takvim ~inom na{eg zastupnika izgubili nenadoknadivo mnogo od na{eg ugleda u hrvatskoj ukupnoj javnosti, ne samo onoj koja prati strana~ku politiku. Obi~ni ljudi, prijatelji i susjedi, {okirani su da su Bo{njaci – koji ovdje imaju ugled nepopustljivih ljudi kad su najva`nije stvari u pitanju, ljudi koji su ba{ zbog svog otpora novovjekom politi~kom pragmatizmu kao narod opstali – sada spremni degradirati se na ogoljele pragmati~ne i pseudopragmati~ne argumente. Kada smo u pro{lom intervjuu razgovarali o ovom pitanju, moj je tada izre~eni stav da kandidati trebaju biti ili istinski neovisni ili podr`avati odre|enu politi~ku opciju na nacionalnom nivou zna~io da, u potonjem slu~aju, podr{kom odre|enom programu kandidat poma`e bira~kom tijelu da u~estvuje i u dr`avnoj politici, a ne samo manjinskoj, kad mu zakon to ve} ne dopu{ta. Tim je u`asnija spremnost zastupnika srpske, talijanske te ~e{ke i slova~ke manjine na svo|enje pozitivne diskriminacije s uvjeta za podr{ku vladi na ne{to {to je Vlada samo obvezna razmatrati. Prema preostalim manjinskim zastupnicima Vlada se nije obvezala ~ak niti toliko. No {to sve proizlazi iz sporazuma, vidjet }emo nakon njegovog preno{enja u javnost. Tad }emo mo}i dati i trajnije ocjene. [to se ti~e pozicije Tankovi}a kao novog/starog ~lana Savjeta za nacionalne manjine, uvjeren sam da njegova uloga u ovom mandatu mo`e biti mnogo plodonosnija od prethodne. Vi{e je razloga tome. Sada je jedini Bo{njak u tom tijelu i nu`no mora preuzeti ukupnu odgovornost djelovanja Savjeta prema Bo{njacima. Njegovo osobno negativno iskustvo sa SABAH-om oslobodit }e ga nastojanja za osnivanjem novih nad-udruga i u~initi ga slobodnim koncentrirati se na stvarne argumente o dru{tvenoj relevantnosti i financijskoj opravdanosti predlo`enih programa. za odre|ene razine specijaliziranosti manjinskih glasila dru{tvene tematike. Kako ocjenjujete odluku Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj o zabrani politi~kih aktivnosti u d`amijama i mesd`idima? U posljednjim izjavama muftije Omerba{i}a primje}uje se kvalitativan pomak Islamske zajednice u stavu prema nacionalnoj komponenti bo{nja~kog identiteta. Odluka su i slijede}i joj javni istupi svakako bili zdravi za u~vr{}enje autoriteta Islamske zajednice, autoriteta institucije koja razlikuje politi~ko od politi~kog djelovanja. Ba{ tako, jer u na~elnim politi~kim stvarima, kao {to je pitanje imena i prava naroda te institucionalizacije istih, politi~ko djelovanje Islamske zajednice zahtijevano je i moralno neizbje`no, dok je politi~ka promid`ba crvenog, plavog, zelenog ili `utog programa provedbe na~elnog politi~kog stava izvan djelokruga vjerske zajednice i pripada sferi strana~kog djelovanja. Tako se i bo{nja{tvo muftije Omerba{i}a u nekim razdobljima kome moglo ~initi u javnosti nedovoljno potvr|ivanim, no i tada se njegova pozicija objektivno mogla promatrati kroz ~injenicu da je on muftija svim muslimanima u Hrvatskoj, od Bo{njaka do Hrvata. No kada su u pitanju na~elna politi~ka pitanja, kao {to je priznatost imena Bo{njak, prirodno je javno identificiranje Omerba{i}a i kao muftije s bo{nja~kim politi~kim nastojanjima. Kakva je Va{a ocjena odnosa me|u bo{nja~kim asocijacijama u RH? Mnogi smatraju da smo postali preorganizirani, {to stvara dodatne nepotrebne sukobe. Veliki broj bo{nja~kih intelektualaca i stru~njaka razli~itih profila nije politi~ki anga`iran. Kako do}i do njih? Kao {to smo ve} naglasili, potrebno je kona~no zaustaviti proizvodnju novih udruga i organizacija koje dobrim dijelom rade istu vrst programa. Naro~ito na nacionalnom nivou. Treba se koncentrirati na programe koji su jedinstveni, koji odgovaraju posebnostima organizacije, razlozima njena osnivanja koji moraju biti dru{tveno relevantni. Trebamo otvoriti prostor programima koji stvaraju opipljiv i mjeriv rezultat i zasnivaju se na kreativnom radu. Ono {to kreativne ljude, bili oni intelektualci, stru~njaci, umjetnici, studenti ili amateri, najvi{e odbija, bez obzira imali oni ili ne politi~kih ili identitetskih inhibicija, jesu organizacije koje najvi{e energije i sredstava ula`u u procedure vlastitog formalnog pre`ivljavanja.

Predsjednik KDBH Preporod du`e vrijeme nema potrebnu kvalitetu, kao niti ðBo{nja~ki glas’ koji se pretvorio u glasilo jedne male skupine ljudi o~ito zaljubljenih u sebe. ðPreporodov Journal’, uz neke korekcije, osigurava potrebnu kvalitetu i ja bih nastojao da to bude jedinstveno glasilo na{e zajednice u Hrvatskoj. Naravno, ukoliko se na~ini nu`an dogovor.” Po Va{em mi{ljenju, kakav bi dogovor trebao uslijediti, naro~ito u svjetlu ~injenice da Tankovi}, a i neki drugi Bo{njaci “na vrhu”, nisu zadovoljni koncepcijom i politi~kim stavovima iznesenim u “Journalu”? S obzirom na zahtjeve vremena u kojem `ivimo, kakav na~in informiranja je potreban bo{nja~koj populaciji u Hrvatskoj? Raduje me {to uvjerenje o kvaliteti “Preporodovog Journala” kao i o potrebi za listom takvog profila dijeli sve vi{e ljudi, a posebno me veseli kada to potvr|uje saborski zastupnik. “Preporodov Journal” biva{e od po~etka jedinstvenim glasilom na{e zajednice otvoreno{}u svog prostora. U njemu ni~im ograni~en niti revidiran prostor za rije~ imado{e svi u na{oj zajednici i {ire, oni relevantni, a spremni za iskorak u prostor javne argumentacije, “od kulture do dru{tvenih pitanja”. Dokad god redakcija istinski po{tuje vrijednosti slobodnog medija te odr`ava i unapre|uje sadr`aj i kvalitetu, KDBH “Preporod” }e podr`avati ~asopis. To je dogovor stariji i od “Preporoda” i od “Preporodovog Journala” i od njega “Preporod” odstupiti ne mo`e, ali se u njegovu okviru dogovoriti mo`e mnogolika suradnja. Kada govorimo o drugim glasilima dru{tvene tematike Bo{njaka, ne bih dijelio tako o{tre ocjene. Svakako prostora ima za razli~ite aspekte manjinske dru{tvenosti, od regionalnih do obrazovnih, braniteljskih, gospodarskih i inih, {to }e re}i, prostora je i

19

Nacionalno ime i informiranje
U prethodnom “Journalu” [emso Tankovi} je u intervju, analiziraju}i bo{nja~ka glasila, izjavio sljede}e: “List ðSabah’ ve}

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR O Laj~aku, Dodiku i Jajcu–kraljevskom gradu

Nastavak reformi
Sena Kulenovi}
Usvajanje izmjena Poslovnika o radu Parlamenta BiH, imenovanje novog/starog mandatara Vije}a ministara BiH i kona~no parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju BiH i EU krajem 2007. kona~no je unijelo pozitivne tonove u uzavrelu bosansku politi~ku scenu. Da je institucionalna kriza u BiH donekle prevladana potvr|ivale su i izjave Miroslava Laj~aka koji je optimisti~no ustvrdio da odluka povjerenika za pro{irenje EU Ollija Rehna o parafiranju Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju “vra}a BiH na put ka europskoj integraciji nakon mjeseci politi~ke nesigurnosti”. “Ovom odlukom Europska unija je pozdravila novu politi~ku dinamiku u BiH”, rekao je Laj~ak. Sti~e se dojam da je me|unarodna zajednica u prili~no sumornoj bosanskoj politi~koj slici parafiranjem Sporazuma ipak `eljela pokrenuti situaciju s mrtve to~ke ne zahtijevaju}i u ovom trenutku dublje zahvate pa je ve} i na~elno opredjeljenje utvr|eno Mostarskom deklaracijom i sarajevskim dogovorom o Akcijskom planu provedbe reforme policije dovelo do parafiranja Sporazuma. Ipak, da bi do{lo do potpisivanja Sporazuma pred BiH su postavljeni vrlo konkretni uvjeti koji }e zahtijevati potpunu suradnju sa Ha{kim sudom, ustavnu reformu, napredak na podru~ju javnog radio televizijskog servisa, reformu policije i javne uprave. Do 15. velja~e o~ekuje se da radna grupa za reformu policije ponudi prijedlog za izradu zakona na osnovu kojih }e na nivou BiH biti uspostavljena direkcija za koordinaciju policije, institut za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja, ustanova za {kolovanje i stru~no usavr{avanje kadrova, agencija za policijsku podr{ku, odbor za `albe gra|ana i odbor za `albe policijskih slu`benika. zirom na to ona mora pokazati da i dalje veoma ozbiljno pristupa ovoj obvezi. Zbog toga je i Vije}e za implementaciju mira potvrdilo da OHR treba nastaviti sa radom i ispuniti svoj mandat u skladu sa Daytonskim sporazumom. Istovremeno, Laj~ak smatra da je upravo produ`enje mandata EUFOR-a klju~na garancija da se politi~ka pitanja koja moraju biti rije{ena u okviru poslijeratnog oporavka BiH mogu rije{iti u sigurnom okru`enju. “Zadr`imo vojni kapacitet (trenutna snaga EUFORA u BiH je 2.500 pripadnika) koji trenutno postoji kako bi eliminirali mogu}nost da bilo koja stranka poni{ti napredak koji je do sada ostvaren”, zatra`io je Laj~ak. Poseban naglasak Laj~ak je u svom izvje{}u stavio na ekonomski napredak koji je politi~kim zastojima osuje}en u naporima na unaprje|enju poslovne klime, privla~enju investicija i stvaranju radnih mjesta. Upravo je ekonomski napredak BiH, oporavak Srebrenice i podsticanje procesa ja~anja povjerenja i suradnje sa Ha{kim tribunalom Laj~ak istaknuo kao pitanja koja }e za vrijeme njegovog mandata biti visoko na listi njegovih prioriteta. Laj~ak je ujedno ponovio zahtjev svoga prethodnika Schwarz-Schillinga koji je temeljem presude Me|unarodnog suda pravde da je u Srebrenici po~injen genocid i tra`io da Vije}e sigurnosti uvede UN-ov Dan Srebrenice u znak sje}anja na tragi~ne doga|aje koji su se tamo odigrali 1995. i u znak odavanja po~asti `rtvama genocida i njihovim obiteljima. Na kraju svoga obra}anja Laj~ak je ustvrdio da vjeruje da sve ~lanice Vije}a za implementaciju, gra|ani BiH `ele istu stvar: potpunu implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma i stabilnu i odr`ivu BiH koja ide svojim putem ka ~lanstvu u EU. “Nije pitanje da li doma}e vlasti trebaju preuzeti odgovornost nego kada. Ali s preuzimanjem odgovornosti doma}e vlasti moraju preuzeti odgovornost i da se u~ine potrebni politi~ki kompromisi koje tra`i moderna demokratska dr`ava. Pozivam lidere BiH da poka`u takvo liderstvo, da se povuku od konfrontacija i nacionalizma, da ispune uvjete za

20

Miroslav Laj~ak smirenje krize. Pojasniv{i da je koriste}i svoj mandat uveo niz mjera kojima je cilj bio da oja~a funkcionalnost izvr{nih i zakonodavnih institucija Laj~ak je zaklju~io da su mjere prije svega u prvi plan izvukle neka su{tinska pitanja koja su trovala politi~ku atmosferu pune dvije godine. Posebno je naglasio da se ne mo`e o~ekivati od gra|ana BiH da beskona~no toleriraju korupciju, siroma{tvo i podnose konstantnu nefunkcionalnost izvr{nih i zakonodavnih institucija zemlje. “Polovina stanovni{tva `ivi na granici ili ispod granice siroma{tva i hitno su joj potrebni ekonomski zakoni kako bi se stimuliralo otvaranje radnih mjesta i podigao `ivotni standard. Pored toga, upravo zemlja koja se priprema za ~lanstvo u EU mora usvojiti hiljade zakona i propisa u skladu sa EU, a prema sada{njem tempu za taj proces trebat }e mnogo decenija”, konstatirao je Laj~ak. U svom obra}anju Vije}u visoki predstavnik je tako|er vrlo jasno definirao poziciju me|unarodne zajednice ustvrdiv{i da ona nije dobronamjeran promatra~ u politi~kom `ivotu BiH, ve} garant sporazuma kojim je o~uvan mir u Bosni i Hercegovini vi{e od deset godina te da s ob-

J O U R N A L

Laj~ak pred Vije}em sigurnosti
Svega petnaestak dana prije parafiranja Sporazuma u svom obra}anju Vije}u sigurnosti UN visoki predstavnik Miroslav Laj~ak vrlo je realno prikazao situaciju u BiH konstatiraju}i da je BiH u krizi i da su pred njom dva puta: eskalacija ili

BOSANSKI BAROMETAR
Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU i pokrenu konstruktivan dijalog u reformiranju Ustava”, zaklju~io je Laj~ak. BiH bude ustrojena prema prirodnim regijama, tim vi{e {to je to trend u svim europskim i demokratski ure|enim dr`avama”, pojasnio je Silajd`i}. Svi }e ovi prijedlozi i zamisli biti na u igri krajem sije~nja za kada se priprema razgovor predsjednika {est politi~kih stranaka BiH (SDA, Stranka za BiH, HDZ BiH, HDZ 1990, Stranka nezavisnih socijaldemokrata i Partija demokratskog progresa) koji ~ine vladaju}u koaliciju s du`nosnicima Europske komisije mogu}im ustavnim promjena u BiH

Ustavna reforma
Upravo su Laj~akove ocjene izre~ene u Bruxellesu pred komisijom Vanjskopoliti~kog odbora Europskog parlamenta na odre|eni na~in bile uvod u “pu{tanje balona” bosanskih politi~ara vezano za ustavne reforme. “BiH je nefunkcionalna dr`ava zbog tri razli~ita koncepta ure|enja. Nitko ne tra`i najmanji zajedni~ki nazivnik u tim konceptima nego svi poku{avaju nametnuti svoje vi|enje drugima u BiH. Bo{njaci tra`e unitarnu dr`avu s jakim sredi{njim institucijama, Srbi `ele jake entitete koji bi prenijeli neke ovlasti na sredi{nju dr`avu, a Hrvati se zauzimaju za federalno ure|enje s tri razine vlasti. Ve}ina gra|ana u BiH zna {to `eli. Stabilnu i sigurnu parlamentarnu demokraciju uklju~enu u europske integracije. Politi~ki vo|e znaju samo ono {to ne}e, ne i ono {to ho}e”, ustvrdio je tom prilikom Laj~ak. Prvi su na ustavni teren istr~ali HDZ 1990. i HDZ BiH koji su kao svoj model preustroja BiH ponudili uspostavu ~etiri federalne jedinice od kojih bi jedna bila Sarajevo ure|eno kao distrikt. Svaka federalna jedinica imala bi izvr{nu, zakonodavnu i sudsku vlast, a jedan od va`nijih elemenata za njihovo definiranje bio bi etni~ki. Iako se SDA i Stranka za BiH jo{ uvijek nisu slu`beno izjasnile, predsjednik SDA Sulejman Tihi} izjavio je kako dominantno etni~ki kriterij nije prihvatljiv za Bo{njake kod definiranja federalnih jedinica. Sli~an stav je ranije ve} izrazio i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajd`i} koji smatra da bi upravo dogovor o ustavnim promjena moglo osigurati BiH da prestane biti obilje`ena etni~kim podjelama. “Jedino razumno rje{enje je da

Vije}e ministara BiH ska posti`e svoje ciljeve. To se ~ak ne libi vi{e ni javno priznati: “Cilj nam je da rije{imo dobru poziciju RS kroz pitanje policije. Kada sam do{ao u Vladu naslijedili smo stav da se izvr{i reforma koja je zna~ila da nema policije RS. Sada smo u situaciji da vidimo da je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju EU, a da policija RS nesmetano radi svoj posao neumanjenih nadle`nosti i organizacije”. I dok sije neodgovorne izjave, unutar RS Dodik i dalje ostaje neprikosnoveni lokalni {erif koji je u novu zgradu Vlade RS, staklenu 17-katnicu usred Banja Luke, utro{io 110 milijuna eura. Ma koliko se zalagao za opstanak RS ~ini se da je socijalna osjetljivost na vrlo niskim granama u tom entitetu pa je tako ovih dana premijerska mjese~na pla}a dostigla 5.000 KM dok je najni`a mirovina pove}ana na 150 KM. Ako ni{ta drugo, bar su umirovljenici u Federaciji donekle u boljem polo`aju jer tamo najni`a mirovina iznosi 281 KM.

Dodikove vizije
Iako je predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivani} ve} najavio kako srpska strana ne}e biti za drasti~ne promjene jer “ima najmanje interesa za promjenu postoje}eg stanja” pa se od njih ne mogu o~ekivati brzi prijedlozi, ovih se dana oglasio predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik sa svojom vizijom ustavnih reformi. Dodik Bosnu i Hercegovinu vidi kao “asimetri~nu federaciju koja bi imala vi{e ~lanica od kojih bi svaka imala karakter dr`ave unutar savezne dr`ave BiH”. Ovaj bombasti~ni prijedlog odmah je izazvao reakcije sa svih strana, ali zapravo Dodik nudi samo varijaciju onoga {to ve} postoji: BiH je prema Daytonskom sporazumu ure|ena kao decentralizirana asimetri~na federacija sastavljena od dva entiteta, FBiH i RS. Posljednje Dodikove izjave vrlo jasno pokazuju da on po~inje zauzimati polo`aje prije po~etka ustavnih reformi. Njegove najave da }e tra`iti da se u novi Ustav unese odredba o “pravu na opredjeljenje do odcjepljenja” i konstatacije “sada{nja vojska BiH je karikatura” te je treba ukinuti, a dr`avu u cjelini demilitarizirati” samo su nastavak dosada{njeg djelovanja na rasturanju BiH. “BiH za nas nije sporna dok se u njoj vidi Republika Srpska, a ako netko ne vidi Republiku Srpsku onda ni mi ne vidimo Bosnu”, prijeti se Dodik pozivaju}i se na Dayton kao garanciju opstanka RS. Dodik samo i dalje primjenjuje svoj dosada{nji proku{ani recept da sa {to vi{e buke, nebuloznih izjava i priti-

21

Li~nost godine i Jajce-kraljevski grad
Koje se zapravo vrijednosti po{tuju u BiH mo`da je ipak najbolje i{~itati iz izbora za Li~nosti godine “Dnevnog avaza” u kojem je za stranu li~nost izabran Miroslav Laj~ak, a za doma}u Fata Orlovi}, povratnica u Konjevi} Polje koja je tra`ila da se s njenog posjeda ukloni pravoslavna crkva izgra|ena u njenom odsustvu i ni za kakve novce nije `eljela “prodati dio svoje avlije”. Ako ne u politici, Bosna i Hercegovina ipak pravi iskorake na nekim drugim poljima i u drugim sredinama gdje se s odre|ene distance ipak prepoznaju njene stvarne vrijednosti. Tako je u sjedi{tu UNESCO-a u Parizu otvorena izlo`ba “Jajce-kraljevski grad”, {to je ujedno i dio aktivnosti za nominaciju ovog srednjovjekovnog grada za UNESCO-ovu Listu svjetske kulturne i prirodne ba{tine gdje se ve} nalaze povijesna jezgra Mostara sa Starim mostom i most Mehmed-pa{e Sokolovi}a u Vi{egradu.

Nikola [piri}

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR Pri~a o Miloradu Dodiku, premijeru Republike Srpske

Jaha~ apokalipse – najopasniji velikosrbin
Edis Feli}
Umjetno izazvana kriza Vije}a ministara BiH polako se privodi kraju i Nikola [piri} }e ponovo biti izabran za predsjedavaju}eg. Tako je bh-sapunica napravila puni krug u re`iji entitetskog premijera Milorada Dodika, re`iji na na~in kako on jedino i umije – siled`ijski, galame}i i prijete}i. Dodik je, kao premijer tog dijela BiH, va`an faktor u dr`avi koja je Daytonskim ustavom toliko podijeljena da mu omogu}uje da se tako pona{a. Osvojiv{i natpolovi~nu ve}inu u srpskom entitetu, pru`ena mu je mogu}nost da nastavi s uni{tavanjem Bosne i Hercegovine jo{ efikasnije nego su to ~inili njegovi prethodnici iz SDS-a. Dodiku je ru{ila~ka aktivnost olak{ana ne samo zbog izbornog rezultata, koji je u cijeloj pri~i mnogo manje bitan, ve} stoga {to je 90-ih godina pro{log stolje}a, za razliku od SDS-ovaca, bio percepiran od javnosti i me|unarodne zajednice kao ~ovjek s kojim se mo`e dogovoriti. (SNSD). Bila je to skupina ljudi koji su va`ili kao neki umjerenjaci i za koje se nije mogla prona}i zlo~ina~ka pro{lost. Iako je hrabro prozivao tada{nji vladaju}i SDS zbog kriminala i korupcije, za Dodika se znalo da mu poslovi tako|e nisu bili naj~istiji. Kontrolirao je {verc cigareta “Ronhill” u tom entitetu i na njemu se zna~ajno obogatio. SDS-ove vlasti su mu to i tolerirale sve dok ih nije po~eo opasno ugro`avati. No, bilo je kasno za akciju jer je ve} uspostavio svoju infrastrukturu, tako da mu je samo ostalo da poentira. Poznato je da su ga SDS-ovci posprdno nazivali Mile ronhill, ali svi koji su tada bili protiv SDS-a, uklju~uju}i i Srbe u tom entitetu, svjesno su gurnuli glavu u pijesak na tu ~injenicu samo da se makne dotada{nja vladaju}a stranka. Neuspio eksperiment deradikalizacije manjeg entiteta odvajanjem Biljane Plav{i} od SDS-a naveo je i me|unarodnu zajednicu da karte za izbore 1998. godine baci na Dodika i njegov SNSD. Iako opoziciono nastrojeni prema SDS-u, svi su oni ipak, na ~elu sa Dodikom, bili rezolutno za srpski entitet. No, tada se mislilo druk~ije zaboravljaju}i njegov anga`man u paljanskom cirkusu, a jo{ i tada{nji povremeni nacionalisti~ki izleti nisu nikoga brinuli. To potvr|uje i opis Dodika od strane urednika sarajevskih dana Senada Pe}anina u intervjuu krajem 90-ih godina, a kojeg se Pe}anin sjetio kada je nedavno s Dodikovim suradnikom konstatirao da je Dodik navukao tek pred izbore nacionalisti~ki pla{t. “…te sam (Pe}anin, op.a.) mu (Dodiku, op.a.) iznio moju zbunjenost njegovim povremenim retori~kim nacionalisti~kim izletima (pred izbore 1998., op.a.). Rekao mi je da razumije o ~emu govorim i ponudio mi sljede}e obja{njenje: ðOdem ja na predizborni miting, recimo u Tesli}, i do|e ~itav grad. Ja pri~am o vladavini prava, zakona, o evroatlanskim integracijama, o ljudskim pravima, ekonomiji - oni u mene gledaju kao telad. Nikakve reakcije. A onda ja bacim

Milorad Dodik Markovi}evog Saveza reformskih snaga Jugoslavije. Bilo bi nepo{teno re}i da je kao ~lan Markovi}eve stranke Dodik bio velikosrpski nacionalista, ali je razvojem i eskaliranjem krize u BiH odmah prihvatio velikosrpsku opciju. Samim ~inom ulaska u paljanski parlament to je potvrdio. Jo{ tokom rata po~eo se baviti {vercom ~ime je postao ratni profiter, a {to nikad nije ni demantirao. SDS mu je, kao ~lanu parlamenta koji nije bio nikakva smetnja za paljansku vlast, prepustio mali dio {vercerskog kola~a. To {to je on tu i tamo bio opoziciono nastrojen prema Karad`i}u ne igra ulogu u tome da je on ve} tada bio velikosrbin. Kao aktivni ~lan paljanskog parlamentarnog rituala, u kom je svjesno oti{ao u opoziciju, Dodik je zapravo samo stao u stranu ne petljaju}i se u zlo~ine koje su radili Karad`i}evi zlo~inci. Iz rata je iza{ao neokrvavljenih ruku. Pustio je SDS da odradi posao i za velikosrbe njegovog kalibra ~ekaju}i svojih pet minuta, jer ga niza{to me|unarodna zajednica nije mogla pritisnuti. Upravo }e mu takvo pona{anje 14 godina kasnije donijeti veliki politi~ki kapital.

22

Od Markovi}a do Gara{anina
Drugu polovicu 90-tih godina pro{log stolje}a obilje`ila je zategnuta situacija u Bosni i Hercegovini, kao posljedica nerije{enih ratnih ciljeva. U sumornoj svakodnevnici raznoraznih politi~kih aktera na pozornicu se polako, ali sigurno probijao jedan Srbin – Milorad Dodik. Ne samo da je zbog svoje `estoke retorike o kriminalcima i stavljanja te`i{ta na rje{avanju ekonomskih problema izazvao simpatije kod bosanskih Srba, nego je iste te simpatije izazvao i kod me|unarodne zajednice, ali i onih kojima je BiH uvijek bila u srcu. Danas taj isti Dodik, nakon brojnih primitivnih ispada i eskapada, izaziva ga|enje kod svakog objektivnog i pristojnog ~ovjeka. Pri~e o njegovoj ranijoj neoptere}enosti nacionalizmom padaju u vodu ve} onoga trenutka kada se sjetimo da je bio ~lan paljanskog parlamenta, paradr`avne institucije koja se i u vrijeme agresije zvala “Narodna skup{tina Republike Srpske”. U taj je parlament u{ao kao ~lan nekada{njeg

J O U R N A L

BiH i svijet popu{ili Milu
Poslije rata sa svojim velikosrpskim istomi{ljenicima, kao i onima koji su iz raznoraznih razloga napustili SDS, osnovao je Savez nezavisnih socijaldemokrata

BOSANSKI BAROMETAR
parolu: ðNe damo Republiku Srpsku’ - i zavr{io sam posao. Ovacije! Niti ja, niti oni ne znamo {ta to zna~i, ko nam je to otima, ali dotada{nja pozori{na publika provri i odatle se regrutuje dobar dio mojih glasa~a.’ Odgovorio sam mu da razumijem, ali da ne mogu opravdati takvo skupljanje glasova”, pi{e Pe}anin. Dodik je uspio nakon tih izbora formirati Vladu {to je bitno doprinijelo da se strasti sti{aju i da ona glasna ekstremna srpska manjina malo popusti. To je bilo i vrijeme kada se rje{avalo pitanje Br~kog koje je bilo dosta osjetljivo. Tada je bilo i onih me|u Bosancima koji su bili spremni da se to pitanje odgodi za izvjesno vrijeme, dok se Dodik ne ustabili na vlasti. Bila je to razmljiva i logi~na odluka, jer bi velikosrpski {ovinisti iskoristili svaki povoljan trenutak da destabiliziraju Dodikovu vladu. Mora se priznati da je u to vrijeme i radio na smirivanju strasti. ^esto se sastajao s tada{njim premijerom ve}eg entiteta Edhemom Bi~ak~i}em i ti su susreti bili mnogo prijazniji nego sa SDS-ovcima, {to je ipak utjecalo na povoljniju klimu. Jedan od va`nijih rezultata tog doba je da je s entitetskih granica sklonjena policija ~ije je dotada{nje prisustvo djelovalo vi{e psiholo{ki na ljude iz jednog i drugog entiteta koji su se rijetko usu|ivali prije}i na drugu stranu. Ujedno je polako po~eo proces povrata oduzete imovine nesrbima na tom podru~ju, a suradnja poslovnih ljudi iz oba entiteta bila je s vremenom sve intenzivnija. To je bilo vrijeme kada je omogu}en slobodan protok ljudi, robe i kapitala kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, {to je, bez obzira na sve, i njegova zasluga. dom Vlade Dodik se spustio me|u njih i sva|ao s njima poput pija~nih kabadahija. Kriminal i korupcija koji su cvjetali i u njegovo doba, te njegovo bahato i sirovo pona{anje dovelo ga je do toga da mu ni oni pristojniji Srbi vi{e nisu mogli dati podr{ku. S druge strane, SDS se po~eo oporavljati, a ja~ala je i bosanska ekspozitura [e{eljevih radikala, {to je utjecalo da na izborima 2000. godine bude smijenjen radikalsko-SDS-ovskom koalicijom. To je bilo upravo u vrijeme kada je u Hrvatskoj smijenjen omra`eni HDZ i na vlast je do{la tre}esje~anjska koalicija, a na krilima takve promjene bosanski SDP je uspio sastaviti jo{ kompliciraniju koaliciju od 11 stranaka. I dok su Hrvatska i dio BiH skrenuli ka umjerenosti, manji bosansko-hercegova~ki entitet ponovo se radikalizirao razo~arenjem u Dodika. Za{to je Dodik u jednom momentu bio popularan na obje strane u BiH? Velikosrbi su agresijom na BiH ostvarili zna~ajan postotak svojih ciljeva. Nisu se dodu{e uspjeli izdvojiti iz BiH, izgubili su pred kraj rata 20% teritorije koju su kontrolirali (dodu{e, taj je omjer bio utana~en jo{ mjesecima prije “Oluje”), ali su zadr`ali kompaktnu teritoriju s gotovo svim prerogativima dr`ave. Ako se uzme u obzir da se ciljevi nikad ne ispune u potpunosti, velikosrbi su zapravo bili zadovoljni, ~ekaju}i trenutak kada }e svi di}i ruke od BiH da bi se kona~no mogli i izdvojiti. U takvoj situaciji prostora za strana~ki pluralizam bilo je sve vi{e. Najbitnije je bilo da se ne povrijedi svetinja – ratom i genocidom ste~eni entitet. (Veliko)srbima je bilo va`no da ih prestanu lagati i krasti SDS-ovi ratni profiteri i vidjeli su u hrabrim Dodikovim istupima nadu da }e se nepravde, koje ti{te svakodnevni `ivot obi~nih Srba, ispraviti. U njemu su vidjeli ~ovjeka koji nije izdao Srbe, jer je cijelo vrijeme agresije bio ~lan fantomskog paljanskog parlamenta i koji se jo{ tada predstavio kao opozicija Karad`i}evim jatacima. Dakle, imao je dvije va`ne osobine. Nije bio ~lan tada ve} dosta omra`enog SDS-a, a bio je Srbin od kojeg se ni{ta nije ~ulo protiv velikosrpske agresije. Probosanski orijentirani gra|ani u njemu su vidjeli prije svega Srbina, ali ne i velikosrbina, s kojim }e se mo}i na}i odgovaraju}e rje{enje bosanske krize. I probosanci su vidjeli {ansu da se makne kvislin{ki SDS i nikom tada nije palo napamet da od Dodika tra`i osudu postojanja entiteta ili da i njega optu`e za kriminal. U njemu je vi|ena nada da }e vremenom smiriti strasti te da }e se za nekih desetak godina taj okupirani dio reintegrirati u ustavnopravni poredak Republike Bosne i Hercegovine. To }e se, me|utim, nekoliko godina kasnije pokazati kao ~ista zabluda.

Maska je pala nakon 2000.
Dodik je, iako ~ovjek sirove kulture, ipak imao instikt za pre`ivljavanje. Od 2000. godine, kada je izgubio izbore, uporno pokazuje svoje pravo lice. Shvativ{i da }e svoju velikosrpsku orijentaciju morati dokazati `e{}om retorikom, po~eo je graditi imid` srpskog patriote. U to je vrijeme me|unarodna zajednica po~ela polako pritiskati vladaju}i SDS i radikale. Smijenjen je predsjednik tog entiteta radikal Nikola Popla{en, nametnute su i neke druge kazne i op}enito u tih {est godina dosta je velikosrpskih politi~ara na svim nivoima vlasti smjenjeno. Iako uz velike napore, odre|ene entitetske nadle`nosti oduzete Daytonskim mirovnim sporazumom vra}ene su Bosni i Hercegovini, a posljednja velika pobjeda bila je pristanak banjalu~kog parlamenta, pod kontrolom SDS-a, da se policija prebaci na nivo dr`ave BiH. Me|unarodna zajednica mogla je lak{e manipulirati sa SDS-om jer je ta stranka imala veliku ratnu hipoteku, kao i mnogi njezini ~lanovi. Metodom mrkve i batine malo pomalo neke stvari su se koliko-toliko uredile. Uporedo s ponovnim slabljenjem SDS-a, koji je bio pored kriminala izazvan i svje{}u (veliko)srba da se SDS zbog hipoteke ratne pro{losti sve te`e suprostavlja me|unarodnoj zajednici, svojim retori~kim nacionalizmom i velikosrpstvom nametnuo se ponovo Milorad Dodik. Svaki put su zapravo Dodikovi ljudi u parlamentu bili protiv odluka u korist BiH ili su nalazili neki razlog da poku{aju zako~iti taj proces. To su mogli jer su kao manjina znali da }e prijedlozi SDS-a pro}i, ili }e ih nametnuti Visoki predstavnik, tako da su mirne du{e mogli predstavljati gra|anima tog entiteta svoj (veliko)srpski patriotizam. Ako ne od 2000. godine, onda ve} 2004. godine bilo je jasno na koju kartu igra. Jo{ tada je Dodik, dizao tenzije isti~u}i veliki broj Srba poginulih u ratu, dodu{e priznaju}i da je ubijeno gotovo duplo vi{e Bo{njaka, ali je svjesno krio ~injenicu da je kod Srba poginulo vi{e vojnika, a kod Bo{njaka civila. Poredio je srpske `rtve iz isto~ne Bosne s onima u Srebrenici i razvijao tezu o gra|anskom ratu. Njegovi istupi tipa – “srpska je ve~na” ili “dosta je Srbima nametanja kolektivne krivnje, svi su ~inili zlo~ine”, preko izja-

23

Od srpske nade do bahatog primitivca
No, osvajanjem vlasti mogla se primijetiti ona druga, tamnija Dodikova strana, koja je sve vi{e dolazila do izra`aja. Kriminal i korupcija su nastavljeni jednakim intenzitetom, a do izra`aja je do{la i njegova druga osobina – bahatost pomije{ana sa sirovo{}u koja je davala ubita~ni spoj, {to }e ga ko{tati izbora 2000. godine. Dodik je i tada sebi dopu{tao da opsuje mater kome ho}e ili da se poput zadnjeg ~obana sva|a s obi~nim pukom. Tako je zabilje`eno da je u jednom restoranu opsovao mater SDS-ovcu Draganu Kalini}u, a o~evici su govorili da su ve} bili zamahnuli i pepeljarama, ali su ih u zadnji ~as zaustavili. Predizborno obe}anje umirovljenicima da }e izmiriti dug nije odr`ao, a za vrijeme njihovog protesta pred zgra-

J O U R N A L

BOSANSKI BAROMETAR
ve da bi on za nogometnu reprezentaciju BiH navijao samo protiv Turske, te do usporedbe da je Sarajevo zapravo Teheran, s time da je iranski glavni grad ljep{i i prihvatljiviji jer ima manje d`amija – jasno su ukazivali da s tim ~ovjekom ne{to nije u redu. Njegova mimikrija, gestikulacija i intonacija u prevladavaju}oj velikosrpskoj retorici jasno je pokazivala da to nikako ne mo`e biti gluma. ^udno je da je to veoma mali broj ljudi primijetio. Zapravo, i tada su bila obja{njenja da Dodik igra svoju igru, ali ta igra, kad se malo bolje udubilo u nju, nije bila nimalo dje~ija ili kazali{na. To je pokazao dosta puta u zadnjih nekoliko godina istupaju}i bahato u cilju obrane ratom i genocidom ste~enog entiteta. Cijelo vrijeme, pogotovo jo{ od 2004. godine, on je u `estokoj ofanzivi koja je rezultat, koliko god izgledao samouvjeren, permanentnog straha {to }e biti s tom velikosrpskom i genocidnom tvorevinom. Dodikovi sljedbenici ni danas, iako to nikad ne}e priznati, nisu sigurni da li }e ta tvorevina opstati. Taj strah u njima je stalan i zato izaziva `estoke nagonske reakcije na svaki spomen ja~anja institucija dr`ave Bosne i Hercegovine. Ve} za pregovaranja o propalom travanjskom sporazumu o ustavnim promjenama 2006. godine, bilo je jasno da je definitivno postao vode}i velikosrpski politi~ar i da je krenuo u nezadr`ivu pobjedu na izborima listopada 2006. godine. Mnogi su smatrali da je najva`nije da se makne SDS, ~ime bi se otvorio put reformama. Zaboravilo se na ~injenicu da se SDS mogao ucjeniti zbog ratne pro{losti, ali Dodik nije. I tu je bila njegova snaga. To su shvatili i Srbi koji su glasali za njega. Poput probosanski orijentiranih gra|ana osam godina ranije, kada su `mirili na njegovo boga}enje {vercom samo da skine jaki SDS, sada su velikosrbi za`mirili na njegov raniji kriminal samo da smijeni slabi SDS.

Dodik se dodikom izbija
Zato }e Dodika biti puno te`e pobjediti, koliko god jeste neodgojena provincijska sirovina, {to je vrlo zorno prikazao prigodom gostovanja na Hrvatskoj televiziji, u emisiji Aleksandra Stankovi}a »Nedjeljom u 2”. Jedina mogu}nost je, kako sada stvari stoje, da ga se rije{i zbog sumnji u veliki kriminal u koji se ponovo upleo dolaskom na vlast. Banjalu~ki novinar Slobodan Vaskovi} prikupio je dokumente koji su objavljeni u emisiji “60 minuta” FTV-a i listovima “Patriot” i “Dani” o plja~ki 750.000 KM u vremenu Dodikovog premijerskog mandata krajem 90-ih. Pored ovoga, postoje ozbiljne indicije da je Dodik u{ao u mutne poslove s prijateljem Slobodanom Stankovi}em, ~iji je “Integral” gradio novu rasko{nu zgradu entitetske vlade u Banja Luci, ~ija }e cijena s kamatama prema{iti ~ak 200 milijuna KM. Tu je i sumnja zbog ubojstva Milana Vukeli}a podmetnutom bombom u njegov automobil, a Vukeli} je javno ukazivao na kriminal Dodikovih SNSD-ovaca u banjalu~koj gradskoj upravi. Me|utim, Dodik izgleda ne dr`i previ{e do toga i ~ini se, ako bude maknut sa ove pozicije, to }e biti ponajprije stoga jer je njegova bahatost uzela toliko maha da misli kako mu nitko ni{ta ne mo`e. No, treba uzeti u obzir da je to vrlo prepreden ~ovjek koji vjeruje da je vrijeme na strani srpskog entiteta i da je spreman ~ekati. “Ja nisam avanturist, kako god to vama izgledalo, ja nemam namjeru da se bavim avanturama i da se bavim projektima koji ne}e uspjeti. Iza mene stoji niz uspje{nih projekata i ako se budem odlu~ivao za bilo koji od tih projekata, baza te odluke bi}e upravo moje uvjerenje da }e to biti uspje{na stvar. A uspje{na stvar mo`e da bude ako je legitimna, a ne ako je avanturisti~ki postavljena”, rekao je Dodik u intervjuu “Danima”. To je i ina~e bila, pored ~istih ratnih ruku, njegova prednost. Sa ~vrstim gardom prema svim protivnicima, {to ga tako|e krasi, znao je da ga ne mogu ucijeniti zbog rata i da }e do}i vrijeme kada }e se njegovi ciljevi ostvariti. To je pokazao ulogom u paljanskom parlamentu kada je ~ekao svojih pet minuta. Nadamo se da mu to sa entitetom ne}e dozvoliti oni kojima je stalo do BiH, ali mu zato netko kona~no treba pokazati zube, jer se samo tako mo`e razgovarati s tako neodgojenim primitivcem. Kako je ba{ rekao Dodik u Pe}aninovom intervjuu – Bosni }e krenuti onog trenutka kada se u njoj kapacitira dovoljan broj ljudi jakog karaktera, jake `elje da odlu~e ono {to misle da je najbolje.

Mile Ronhill - Ja to mogu zaklinju u BiH, uspio polako nametnuti tezu da je BiH Daytonska tvorevina i da su se Srbi za svoj entitet izborili u gra|anskom ratu. Stoga je Dodik po Bosnu i Hercegovinu vrlo opasan, najopasniji! Opasniji ~ak i od Karad`i}a i Mladi}a i bilo bi dobro kona~no ga gledati u tom svjetlu, ili bolje re}i mraku, jer }e se lak{e shvatiti kako se rije{iti Dodika. Razlog tomu je {to su mnogi skloni ~ak i danas re}i da Dodik nije nacionalista. Prema njima, on igra takvu ulogu jer je va`no imati vlast u dr`avi kakva je Bosna i Hercegovina odakle se mogu vje{to kontrolirati kriminalni tokovi i biznis. Dakle, prema njima Dodikova retorika je samo prilago|ena kolektivnoj svijesti koja stanuje u tom dijelu BiH. Krajem studenog 2007. sarajevski »Dani” objavili su intervju s Miloradom Dodikom kojeg je radio Senad Pe}anin, dobar poznavatelj bosanske zbilje. Brane}i svoj stav da se Dodik danas preobrazio u nacionalistu, opisao je dojmove iz razgovora sa bliskim Dodikovim ljudima koji su mu govorili o njemu. »U ponedjeljak nave~er u Banjoj Luci sjedim sa Dodikovim prijateljima. Jedan od njih, vrlo prijatan gospodin, koji je bio veoma anga`iran u njegovoj posljednjoj predizbornoj kampanji, nije nimalo sretan zbog Dodikovog radikalizma promoviranog upravo u kampanji, koji uz manje prekide traje i danas. @alostan je zbog toga, uvjerava me da Dodik nije radikalni nacionalista i obja{njava kako je skrenuo udesno: ðPrvih desetak dana predizborne kampanje sve je bilo uredu. A onda su mu do{la dvojica eksperata iz ameri~kog republikanskog instituta IRI i podastrli rezultate njihovih istra`ivanja prema kojima Dodik stoji veoma slabo u isto~nom dijelu Republike Srpske. Ja ni danas ne vjerujem u rezultate koje su mu prezentovali. Ali, on je povjerovao i mislim da se prepao da }e izgubiti izbore. Od tog trenutka je potpuno promijenio retoriku i radikalno skrenuo udesno.’ Ovo obja{njenje mi se ~ini vrlo uvjerljivim”, napisao je krajem studenog Pe}anin.

24

Dodikov povratak
Dodik nesumnjivo drma tim dijelom BiH, a ni dr`ava nije imuna na njegove egzibicije dovode}i u pitanje, poput jaha~a apokalipse, ~ak i njen opstanak. Sigurnost mu daje ~injenica da na zlo~inu stvorena velikosrpska tvorevina ima takve ovlasti da je politi~ki siguran od izvanentitetskog ugro`avanja, a ni me|unarodna zajednica se ne usu|uje zaprijeti mu na isti na~in kao SDS-ovcima. Ilustracije radi, od srpskog entiteta iz SDS-ovog perioda potvr|enu reformu policije uspio je razbiti i vratiti na po~etak. On je vremenom, krivnjom i onih politi~ara koji se

J O U R N A L

IZ SVIJETA Kulminacija krize u Pakistanu

Ubijena Benazir Bhutto
Pakistan se nalazi u najve}oj krizi od svog nastanka. Teroristi~ki napadi i nemiri na ulicama obilje`ili su prosinac u Pakistanu. Devet je osoba je ubijeno u napadu bomba{a samoubojice, koji se automobilom punim eksploziva zaletio u policijsku postaju u pakistanskoj dolini Swat, gdje je vojska provodila operaciju protiv radikala odanih odbjeglom duhovnom vo|i Maulanu Fazlullahu. U drugom napadu pet osoba je izgubilo `ivot, a nekoliko ih je ranjeno u samoubila~kom napadu u blizini vojnih objekata na sjeverozapadu Pakistana. Mu{karac na biciklu aktivirao je bombu koju je nosio na kontrolnoj to~ki na ulazu u vojarnu u vojnoj bazi Nowshera. Napad se pripisuje snagama bliskim elQa’idi i talibanima koji su veoma aktivni u zaba~enim podru~jima na sjeverozapadu, uz granicu s Afganistanom. Oko 700 osoba ubijeno je tokom 2007. diljem zemlje u valu samoubila~kih napada, a meta su im uglavnom vojnici i policajci. Tre}i napad odnio je najmanje 50 `ivota, a cilj napada je bila d`amija u Charsaddu u kojoj se nalazio Aftaba Sherpaa, donedavni ministar unutarnjih poslova i jedan od glavnih inicijatora borbe protiv islamskih terorista. Me|utim, on je izbjegao atentat, kao i 28. travnja kada je ubijeno 28 osoba. I dok se iznutra trese od previranja, Pakistan svojim susjedima i svijetu pokazuje mo} testiranjem krstare}e rakete srednjeg dometa vlastite proizvodnje koja mo`e nositi nuklearne bojeve glave. No malo zatim u zemlji koja raspola`e nuklearnim arsenalom, oporbena ~elnica i najvjerojatnije nova premijerka biva ubijena. Pakistanska oporbena ~elnica i biv{a premijerka Benazir Bhutto ubijena je 27. prosinca u samoubila~kom bomba{kom napadu nakon izbornog skupa u gradu Rawalpindiju. Bomba{ samoubojica prvo je pucao na Bhutto, a nakon toga se raznio eksplozivom. U eksploziji je poginulo 16 ljudi, dok su desetine ozlije|ene. Ovo je drugi atentat na biv{u pakistansku premijerku nakon {to se nakon osmogodi{njeg egzila vratila u Pakistan. Vi{e od 130 osoba je ubijeno, a stotine su ranjene u pakistanskom gardu Karachiju kada je meta tako|er bila Benazir Bhutto. Odgovornost za ubojstvo prodemokratske politi~arke preuzela je u me|unarodna teroristi~ka mre`a el-Qa’ida, ~iji je vrhovni zapovjednik za Afganistan objavio da je biv{a preNarodne stranke Pakistana naslijediti njezin sin Bilawal Zardari. Tako je odlu~io Izvr{ni odbor stranke, koji je pozvao UN da provede istragu o ubojstvu, sli~nu onoj o ubojstvu libanonskog premijera Rafica Haririja. Benazir Bhutto je ro|ena 1953. u Larkani na jugu Pakistana u bogatoj obitelji tada{njeg odvjetnika Zulfikara Ali Bhutta, visokoobrazovanog pravnika, koji je studirao u SAD-u, a prije nego {to se vratio u Pakistan predavao je pravo u Engleskoj. Studirala je na presti`nim svjetskim sveu~ili{tima Harvardu i Oxfordu. Otac joj osniva~ Pakistanske narodne stranke, koji je zatim postao predsjednikom, a zatim i premijerom Pakistana. Sa vlasti ga dr`avnim udarom skida general Mohamad Zia-ul-Haq. Nakon kontroverznog sudskog procesa Ali Bhutto je osu|en na smrt i obje{en. Vodstvo strankom preuzima Benazir Bhutto, koja 1988. godine biva izabrana na mjesto premijerke, i time postaje poznata kao prva premijerka muslimanskog svijeta. Nakon {to ju je tada{nji predsjednik optu`io za korupciju 1990. svrgnuta je s vlasti. Na premijersku du`nost vratila se 1993. godine. Ponovno je uklonjena s premijerskog mjesta 1996. godine, kada je na vlast do{ao Nawaz Shariff. Sa suprugom Asifom Ali Zardarijem 1999. optu`ena je za korupciju i osu|ena na pet godina zatvora i nov~anu kaznu od 8,6 milijuna dolara zbog navodnog primanja mita. Zbog toga je provela osam godina u egzilu u Velikoj Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a njen mu` u zatvoru. Pu{ten je na slobodu 2005. godine. Prije njenog povratka u Pakistan sve optu`be su odba~ene. U Pakistan se vratila 19. listopada ove godine, unato~ upozorenjima da joj smr}u prijeti el-Qa’ida, afganistanski talibani i pakistanske skupine D`ihada. Na aerodromu su je do~ekali odu{evljeni prista{e, na ulicama Karachija pozdravile su je stotine tisu}a ljudi. Iako je u Pakistanu nije bilo devet godina, ostala je vrlo popularna zbog svojih stavova i stavova njezinog oca Zulfikara Ali Bhutta. Njen konvoj u Karachiju napao je bomba{ samoubojica pritom ubiv{i 130 ljudi. Ona je sre}om ostala neozlije|ena. Predsjednik Musharraf nakon tog napada proglasio je izvanredno stanje i stavio ju u ku}ni pritvor zajedno s drugim oporbenim ~elnicima. Bhutto je

Benazir Bhutto mijerka ka`njena jer se udru`ila s nevjernicima. Svjetski lideri o{tro su osudili ubojstvo i pozvali Pakistan neka ne skre}e s puta prema demokraciji. Sjedinjene Dr`ave osudile su napad u kojem je ubijena pakistanska oporbena ~elnica Benazir Bhutto, rekao je jedan du`nosnik State Departmenta. “Taj napad pokazuje da u Pakistanu jo{ ima onih koji `ele otkopati pomirbu i demokratski razvoj Pakistana”, rekao je zamjenik glasnogovornika Tom Casey. Predsjednik Afganistana, Hamid Karzai okarakterizirao je ubojstvo, kao ~in velike brutalnosti koji su po~inili neprijatelji Pakistana. Indijski premijer Manmohan Singht je rekao da je Potkontinent izgubio istaknutu politi~arku koja je radila na postizanju demokracije i pomirbe. Vatikan je atentat nazvao tragi~nim i stra{nim, a francuski predsjednik Nicolas Sarkozy osudio je “odvratan ~in” samoubila~kog napada. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso osudio je napad “protiv demokracije i Pakistana”. Burzovni strateg Max King iz Londona smatra da je ubojstvo Benazir Bhutto “totalna katastrofa za Pakistan”, koji se po njemu pretvara u jo{ jednu od “proma{enih zemalja Azije”. “Mislim da bi to moglo utjecati i na Indiju. Ona je kao politi~arka imala najbolji odnos prema Indiji”, zaklju~uje londonski analiti~ar. Ubijenu Bhutto ispratilo je vi{e desetaka tisu}a prista{a, iskazuju}i tako svoju tugu i gnjev. U neredima koji su izbili nakon njezinog ubojstva `ivot su izgubile 32 osobe. Benazir Bhutto }e na mjestu predsjednika

25

J O U R N A L

IZ SVIJETA
bila poznata kao zagovornica pribli`avanja Zapadu i obrane od radikalne islamizacije, {to su podr`avali mnogi Pakistanci, posebno oni na razvijenijem jugu zemlje. @eljela je urediti Pakistan kao demokratsku zemlju prozapadnog tipa, zbog ~ega je do{la u sukob s autoritarnim strujama unutar pakistanske vojske i s radikalnim proislamskim tendencijama. Afganistanski predsjednik Hamid Karzai i pakistanski predsjednik Pervez Musharraf u Islamabadu su dogovorili novi na~in borbe protiv talibana. Dvoje klju~nih saveznika u borbi SAD-a protiv terorizma odlu~ili su udru`iti snage protiv zajedni~kog neprijatelja. Musharraf je dvije zemlje usporedio s “blizancima koji }e se zajedno razviti ili }e zajedno patiti i na kraju izgubiti”. “Na{a je zajedni~ka potreba suradnja, posebno na podru~ju razmjene informacija, kako bismo se zajedni~ki suo~ili s ekstremizmom i terorizmom koji uni{tavaju na{e dvije zemlje”, rekao je Musharraf na konferenciji za novinare odr`anoj zajedno s Karzaijem. Na tom tragu je i ofenziva afganistanskih snaga na jugu zemlje, u kojoj je zauzeto talibanskog upori{te Muse Qale. Musa Qala je ve}i grad u provinciji Helmandu i njegovo zauzimanje predstavlja veliki vojni uspjeh za afganistansku vladu. On je svojedobno bio baza za uvje`bavanje talibana, koji su ondje primali i brojne strane borce. Ina~e, podru~je provincije Helmandu je poznato kao regija s najve}om proizvodnjom opijuma u Afganistanu, najve}em svjetskom proizvo|a~u tog narkotika, ~ijom se prodajom financiraju talibani. Novu strategiju afganistanskog predsjednika Hamida Karzaia, kojom u politi~ki proces `eli uklju~iti pobunjenike koji su voljni odre}i se nasilja, podr`ao je i britanski premijer Gordon Brown, tokom svoga posjeta britanskim vojnicima u Helmandu. Nagovje{tavaju}i novu strategiju usmjerenu na odvajanje umjerenih prista{a od radikalnih talibanskih vo|a, Brown je naglasio kako je 5.000 talibanskih boraca ve} polo`ilo oru`je u okviru procesa koji britanska vlada podupire. Brown je rekao da }e Britanija izdvojiti 450 milijuna funta za razvoj i pomo} stabilizaciji Afganistana od 2009. do 2012. godine. Velika Britanija je u posljednjih {est godina u Afganistanu izgubila 86 vojnika, od ~ega polovicu u 2007. godini. Specijalni predstavnik UN-a u Afganistanu Tom Koenigs izrazio je bojazan da bi se destabilizacija u Pakistanu, gdje su izbili neredi nakon ubojstva Benazir Bhutto, mogli odraziti na stanje u Afganistanu. Stabilnost bi trebala osigurati i prisutnost snaga NATO-a, koje se prema izjavi glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoopa Scheffera ne}e uskoro povu}i odande. Scheffer je naglasio da je stanje u Afganistanu i dalje slo`eno, ali da ima napretka. “Afganistan nije obveza koju prihvatite na dvije ili tri godine”, dodao je glavni tajnik. “Razvoj te dr`ave trajat }e cijelu generaciju ili vi{e generacija”, smatra on. A.[.

Pregovori oko statusa Kosova

26

Bez dogovora – status quo
Lideri zemalja ~lanica Europske unije sastali su se u Bruxellesu na jednodnevnom summitu posve}enom uglavnom Kosovu. Klju~no pitanje summita bilo je mo`e li na temelju sada{nje rezolucije 1244 Vije}a sigurnosti UN-a, EU uputiti svoju sigurnosnu i civilnu misiju na Kosovo. Rije~ je o 1.800 policajaca, sudaca i istra`itelja koji bi trebali pomo}i kosovskim vlastima da postupno preuzmu ovlasti misije UN-a. EU je ranije namjeravala tu misiju poslati na temelju nove rezolucije Vije}a sigurnosti UN-a, koja bi otvorila put za me|unarodno nadziranu neovisnost Kosova, ali je to sprije~ila Rusija, koja u Vije}u sigurnosti ima pravo veta. Na kraju su sudionici summita postigli na~elni dogovor o slanju civilne misije na Kosovo. Austrijski kancelar Alfred Gusenbauer je rekao da je pravni temelj za slanje misije postoje}a rezolucija Vije}a sigurnosti 1244 na temelju koje je tamo raspore|ena misija UN-a. Takvim tuma~enjem te rezolucije zaobilazi se Rusija, koja sna`no podr`ava Srbiju u protivljenju neovisnosti Kosova. O pojedinostima i datumu slanja misije trebali bi odlu~iti ministri vanjskih poslova. Prvi sljede}i sastanak europskih ministara vanjskih poslova predvi|en je za 28. sije~nja 2008. godine. [to se ti~e priznanja Kosova od strane EU stvar je napokon jasna: ne}e se donositi zajedni~ka odluka o priznanju neovisnosti Kosova, ve} }e se svakoj zemlji pojedina~no prepustiti da odlu~i ho}e li i kada to u~initi. Oni o~ekuju od kosovskih predstavnika da ne `ure s progla{enjem neovisnosti, ve} da to u~ine u zajedni~koj koordinaciji sa EU i SAD. Vi{e europskih ~elnika je posljednjih dana izjavilo da bi Kosovo s progla{enjem neovisnosti trebalo ~ekati dok se u Srbiji ne zavr{e predsjedni~ki izbori u velja~i sljede}e godine. To je najavio i povjerenik Europske komisije za pro{irenje Olli Rehn, dan nakon {to je Srbija odredila da }e se predsjedni~ki izbori u zemlji odr`ati 20. sije~nja. ^elnici EU-a u zaklju~cima isti~u “uvjerenost da rje{avanje otvorenog pitanja Kosova predstavlja jedinstven slu~aj koji ne uspostavlja nikakav presedan”. Na summitu je zaklju~eno da su iskori{tene sve mogu}nosti za dogovorno rje{enje statusa Kosova, da sada{nje stanje nije odr`ivo te da je spremna igrati vode}u ulogu u rje{avanju tog goru}eg problema. U zaklju~cima se nigdje ne spominje rije~ neovisnost, ali se mo`e i{~itati kako se Europsko vije}e “slo`ilo s glavnim tajnikom UN-a da je status quo na Kosovu neodr`iv te stoga isti~e potrebu da se krene prema rje{enju pitanja Kosova, koje je va`no za regionalnu stabilnost”. “Takvo rje{enje treba osigurati demokratsko, multietni~ko Kosovo, privr`eno vladavini zakona, za{titi manjina te kulturne i vjerske ba{tine”, stoji u zaklju~cima summita. Sa summita je poslan jasan signal Srbiji da bi mogla ubrzano do}i do statusa kandidata ako ispuni tra`ene uvjete, tj. osigura punu suradnju s Ha{kim sudom. “Europsko vije}e dr`i da je stabilna i prosperitetna Srbija, u potpunosti uklju~ena u obitelj europskih naroda, va`na za stabilnost regije. S tim u vezi, Europsko vije}e ohrabruje Srbiju da ispuni potrebne uvjete za brzo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju, i s obzirom na znatne institucionalne kapacitete Srbije, ponavlja da njezin napredak na putu prema EU, uklju~uju}i i kandidatski status, mo`e biti ubrzan”, stoji u zaklju~cima. I SAD smatraju da je neovisnost Kosova neizbje`na, ali `ele u~initi sve kako bi se izbjeglo nasilje pri sve izvjesnijem stjecanju neovisnosti, izjavila je ameri~ka dr`avna tajnica Condoleezza Rice. Ona je potvrdila podr{ku Sjedinjenih Dr`ava neovisnosti pod nadzorom srpske pokrajine s 90% albanskih stanovnika, kao {to je predvi|eno planom

J O U R N A L

IZ SVIJETA
posrednika Ujedinjenih naroda za Kosovo Marttija Ahtisaarija, a kojeg odbijaju Srbija i Rusija. Premijer Kosova Hashim Thaci podr`ava o~ekivanja EU i SAD, koji je rekao da }e datum progla{enja nezavisnosti uskladiti s EU-om i SAD-om. “Na{ kalendar je sinkroniziran s Washingtonom i s EU. Uskladit }emo progla{enje nezavisnosti sa Zapadom. Kao premijer, zala`em se za uskla|eno progla{enje nezavisnosti, prije nego jednostrano”, rekao je Thaci u intervjuu koji je objavio njema~ki dnevnik “Der Tagesspiegel”. Srbijanski premijer Vojislav Ko{tunica je zaklju~ke sa summita EU u Bruxellesu nazvao neprihvatljivim i uvredljivim za Srbiju. Po njegovim rije~ima, neprihvatljivo je da se o “srpskoj pokrajini Kosovo i Metohija govori kao o budu}oj pravnoj i demokratskoj dr`avi”. “Neprihvatljivo je da se govori o protupravnom dolasku misije EU-a u pokrajinu kako bi se proveo Ahtisaarijev plan za stvaranje jedne marionetske dr`ave”, naveo je Ko{tunica u svojem priop}enju. Neprihvatljivo je i to da nema nastavka pregovora i da se priznavanjem jednostrano progla{ene neovisnosti podr`ava kr{enje Povelje UN-a i Rezolucije 1244 Vije}a sigurnosti. “Neprihvatljivo je i da se o neovisnom Kosovu govori kao o jedinstvenom slu~aju, jer jednostrana neovisnost ne bi predstavljala jedinstven slu~aj ve} bi ozna~ila najopasniji presedan u~injen poslije Drugoga svjetskog rata”, smatra srbijanski premijer. I u UN-u situacija dolazi do usijanja. SAD i EU su na zatvorenoj sjednici Vije}a sigurnosti o Kosovu zauzeli stav da je iscrpljena mogu}nost da se pregovorima do|e do rje{enja za status Kosova. Uz ocjenu kako je status quo neodr`iv i da je potrebno krenuti prema rje{enju, u zajedni~koj izjavi se isti~e spremnost EU-a da preuzme vode}u ulogu u provedbi rje{enja koje }e odrediti budu}i status Kosova, uz stalnu potrebu me|unarodne civilne i vojne prisutnosti, radi stabilnosti, ljudskih prava i razvoja. Nagla{eno je da je kosovsko rje{enje jedinstveno, odnosno sui generis, te da ne predstavlja nikakav presedan. Kao okvir za rje{avanje pitanja kosovske neovisnosti, trebao bi poslu`iti Ahtisaarijev plan, {to su najavili ameri~ki veleposlanik Zalmay Khalilzad i britanski predstavnik pri UN John Sawers. Takti~ki gledaju}i, postoje}a rezolucija 1244 omogu}uje provedbu Ahtisaarijeva plana o nadziranoj neovisnosti Kosova, {to bi u~inilo nepotrebnim dono{enje nove rezolucije Vije}a sigurnosti UN-a, a Rusiji izbilo iz ruke prijetnju vetom. Rusi na to ne gledaju ba{ blagonaklono, {to se mo`e i{~itati

Kosovo nakon vojne intervencije NATO-a iz izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u intervjuu za dnevnik “Vremja novostej”. On je rekao da su planovi SAD-a i Europske unije da zaobi|u UN prilikom dono{enja odluke o statusu Kosova “u biti prvi poku{aj da se ka`e da Ujedinjeni narodi vi{e ne zanimaju Zapad”. Ako NATO i EU izjavljuju da }e sami odlu~ivati kako podijeliti Srbiju, kako joj otkinuti Kosovo, kako sprije~iti kosovske Srbe da izraze svoje mi{ljenje o tome, tada se stavljaju izvan okvira me|unarodnog prava”, izjavio je Lavrov. On je najavio da }e Rusija ulo`iti veto u Vije}u sigurnosti UN-a u slu~aju da se predlo`i rje{enje statusa Kosova kojim bi se dopustilo da ta pokrajina jednostrano proglasi neovisnost. Kako je pojasnio, Rusija to ne}e u~initi iz pakosti nego zato {to je veto va`an element me|unarodnog prava koje nakon Drugog svjetskog rata omogu}ava izbjegavanje velikih globalnih sukoba. Kako napetost raste i Srbija je morala reagirati, te je Skup{tina Srbije usvojila Rezoluciju o za{titi suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Srbije. Po njoj svi sporazumi, uklju~uju}i i Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU-om, moraju biti u funkciji o~uvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Me|u ostalim se u Rezoluciji navodi kako je obrana Kosova i Metohije prioritet dr`avnih institucija i svih javnih ~imbenika u dr`avi. Vlada Srbije }e temeljem usvojene Rezolucije, pred EU staviti zahtjev da misija EU ne mo`e do}i na teritorij Srbije i Kosova bez adekvatne odluke Vije}a sigurnosti UN-a, a parlament }e donijeti odluku kojom }e svi akti kojim se priznaje neovisnost Kosova biti progla{eni ni{tavim i protivnim ustavnom poretku Republike Srbije. Posebno }e se preispitati diplomatski i svi drugi odnosi s dr`avama koje }e eventualno priznati neovisnost Kosova. Za Rezoluciju je glasalo 220 poslanika vladaju}e koalicije demokratskog bloka, oporbene Srpske radikalne stranke i Socijalisti~ke partije Srbije. Suzdr`ana su ostala tri poslanika Saveza vojvo|anskih Ma|ara, ~iji se ~elnik Balint Pastor u raspravi izjasnio protiv Rezolucije. Protiv su bili zastupnici koalicije na ~elu Liberalno-demokratskom partijom (LDP) ^edomira Jovanovi}a. Nenad ^anak iz Lige socijaldemokrata Vojvodine (LSV) je predlo`io da Srbija prizna nezavisnost Kosova, ali da zahtjeva da manastiri Srpske pravoslavne crkve u budu}oj dr`avi dobiju eksteritorijalni status, odnosno postanu mini-dr`ave nalik na Vatikan. A.[.

27

J O U R N A L

IZ SVIJETA Ameri~ka politika: iranski nuklearni program, “rat protiv terorizma”, izbori...

Ameri~ka pri~a
“Iran je prijetnja za Sjedinjene Dr`ave i Bliski istok unato~ ameri~koj obavje{tajnoj ocjeni da je Teheran 2003. prekinuo svoj program razvoja nuklearnog naoru`anja”, izjavio je ameri~ki ministar obrane Robert Gates. U svom obra}anju na sigurnosnoj konferenciji u Bahreinu, Gates je upozorio da Iran, iako je 2003. prekinuo svoj program razvoja nuklearnog naoru`anja, ima kapacitet da obnovi program razvoja naoru`anja te da i dalje oboga}uje uran, {to je klju~no za razvoj nuklearnog oru`ja. On nadalje zamjera Iranu da podr`ava pobunjenike u Iraku i Afganistanu kao i islamisti~ki Hezbollah i Hamas, te smatra da je njegov raketni program prijetnja cijeloj regiji. Kada su ga upitali ne predstavljali li izraelski nuklearni program tako|er prijetnju regiji, on je to negirao, te odbacio navode da SAD primjenjuju dvostruka mjerila oko nuklearnog pitanja kad podupiru Izrael. Takav njegov stav je izazvao smijeh me|u prisutnim vladinim du`nosnicima zemalja Bliskog istoka. Ameri~ko obavje{tajno izvje{}e nije izazvalo brigu samo u redovima ameri~kih “jastrebova”, ve} i u Izraelu. Izraelski premijer Ehud Olmert kritizirao je izvje{}e i rekao je da, prema izraelskim obavje{tajnim procjenama, Iran nastavlja s oboga}ivanjem urana i razvojem balisti~kih raketa. Izraelski premijer je dodao da }e njegova zemlja nastaviti tra`iti uvo|enje novih sankcija protiv Irana, za koji smatra da }e do 2010. imati dovoljno oboga}enog urana za nuklearnu bombu. Ubrzo je i na~elnik Zdru`enog sto`era ameri~kih oru`anih snaga, admiral Mike Mullen posjetio svoje bliskoisto~ne saveznike ne bili ih umirio. Ve} pet godine traje ameri~ko-iransko prepucavanje oko iranskog nuklearnog programa. Sve je po~elo 2002. godine kada su ~lanovi iranske oporbe upozorili da Iran tajno razvija centar za oboga}ivanje urana u Natanzu. SAD je ustrajao na optu`bama na ra~un Irana, koji je svrstao u “zemlje osovine zla” koje treba uni{titi. Ba{ zahvaljuju}i ameri~kom inzistiranju, Iran je dobio me|unarodne sankcije u 2006. i 2007. godine. Osim sankcija, zveckalo se i oru`jem, te se vi{e puta Iranu prijetilo vojnim udarom. No Iran je tvrdoglavo branio svoje pravo na razvijanje svog civilnog nuklearnog programa. upu}ena zamjena. Prema aktualnim planovima Pentagon bi sada{njih 20 borbenih brigada u Iraku, trebao smanjiti na 15 do idu}eg ljeta, a Gates je rekao kako bi njihov broj do kraja 2008. mogao pasti na 10 ako se nasilje nastavi opadati. Naglasio je kako }e mogu}nosti ira~kih snaga da preuzmu ve}i teret sigurnosti i sposobnosti ira~ke vlade da djelotvornije upravlja zemljom, biti klju~ne za tempo ameri~kog povla~enja. Gates je istodobno nazna~io mogu}nost manjeg pove}anja ameri~kog kontingenta u Afganistanu, gdje je u protekloj godini zabilje`en porast nasilja. U SAD su po~eli strana~ki predizbori za predsjedni~ke kandidate demokrata i republikanaca, koji se uvelike se razlikuje od hrvatskog sustava. Za razliku od nas gdje kandidate nominira predsjednik ili Izvr{ni odbor stranke, u SAD to rade ~lanovi stranke na predizborima. Naime, pojedinci u stranci najave svoju kandidaturu, a ~lanovi stranke po dr`avama glasaju o tome na predizborima. Delegati iz pojedinih dr`ava du`ni su glasati na nacionalnoj strana~koj konvenciji za onoga kandidata koji je dobio najvi{e glasova na predizborima u njegovoj dr`avi. Predsjedni~ki predizbori se odr`avaju u izbornoj godini, a ove godine 4. studenog demokratski i republikanski kandidat trebali bi odmjeriti svoje snage na izborima. Predizbori po~inju u sije~nju u saveznoj dr`avi Iowa ili New Hampshire, a traju do lipnja. Ove se godine predizbori prvo odr`avaju u dr`avi Iowa 3. sije~nja, pa onda u jo{ pet dr`ava tokom sije~nja, nakon ~ega u velja~i slijedi super-utorak. Super-utorak ozna~ava utorak u velja~i kada }e ve}ina dr`ava organizirati svoje predizbore. Iako Iowa i New Hampshire imaju zanemarivo malo delegata na nacionalnim strana~kim konvencijama, ~injenica da predizbori po~inju s njima im daje iznimno velik utjecaj na kona~ni rezultat. U pravilu, kandidati koji u tim dr`avama ne osvoje prvo ili drugo mjesto gube popularnost u ostalim dr`avama (tj. neodlu~ni bira~i se obi~no odlu~e za pobjednika iz Iowe i New Hampshirea) i vrlo rijetko na kraju osvajaju nominaciju svoje stranke. Zbog toga kandidati najvi{e vremena i novca tro{e upravo u tim saveznim dr`avama. A.[.

Ministar obrane Robert Gates u Iraku Osim spomenutog izvje{}a, sigurno da na odnose SAD i Irana velik utjecaj ima i stanje u Iraku. SAD }e te{ko te{ko pacificirati Irak bez suradnje s Teheranom. Prema izvje{tajima ameri~kog zapovjedni{tvo u Bagdadu, u protekloj je godini poginulo 899 ameri~kih vojnika, {to je najve}i broj poginulih u godini dana od po~etka invazije. Broj mrtvih u 2007. nadma{io je dosada najve}e ameri~ke gubitke iz 2004. godine, kada je ubijeno 850 vojnika. Od po~etka rata u o`ujku 2003. poginulo je najmanje 3.902 pripadnika oru`anih snaga SAD, od toga 3.175 kao rezultat neprijateljske akcije. Najte`e je bilo u svibnju kad je ubijeno 126 ameri~kih vojnika. To je bilo vrijeme ofenzive protiv upori{ta pobunjenika, {to je pove}alo broj okr{aja u Bagdadu, i drugim klju~nim podru~jima u sredi{njem Iraku. Sedam mjeseci kasnije, zapovjednici i vojni analiti~ari ka`u kako se ameri~ka agresivna strategija protiv upori{ta el-Qa’ide u Iraku isplatila, a u prilog takvoj ocjeni govori podatak o samo 21 poginulom ameri~kom vojniku u prosincu. U izvje{taju iransko pona{anje ostaje nepoznanica, no mo`e se i{~itati da je susjedna zemlja pomogla pri smirivanju nasilja u Iraku smanjuju}i dotok navodne pomo}i {ijitskim borcima, uklju~uju}i i materijal za bombe {to se podme}u pored ceste, koje su usmrtile najvi{e ameri~kih vojnika. Ako se nastavi pozitivan trend na terenu, u 2008. godini SAD-e namjerava povu}i 100.000 vojnika do kraja godine, najavio je ameri~ki ministar obrane Robert Gates. Odgovaraju}i na pitanja novinara u Pentagonu, najavio je smanjene ameri~ke vojne prisutnosti u Iraku, u kojem bi trebalo ostati oko 10 ameri~kih brigada. U Iraku je trenutno oko 158.000 ameri~kih vojnika, a upravo je u toku povla~enje prve brigade kojoj ne}e biti

28

J O U R N A L

KULTURA 100 godina od ro|enja slikara Ismeta Mujezinovi}a

Stvaralac koji nije iznevjerio svoju prirodu
Nakon devedesetih u BiH postoji mala rezerva prema liku i djelu ovog velikana, zbog njegove ideolo{ke orijentacije, mada se ~ini kako je ~itavog `ivota Ismet Mujezinovi} slijedio isklju~ivo napredne ideje. Uostalom, antifa{izam nije ni~ija ideologija, ve} naprosto dostignu}e.
Ismet Mujezinovi} jedan je od najve}ih bosanskohercegova~kih slikara. Ro|en je 2. prosinca 1907. godine u Tuzli. Iza sebe je ostavio izuzetne crte`e, akvarele, grafike i platna, nastala u periodu od 1925. do kraja osmog desetlje}a 20. stolje}a. Mujezinovi} je izlagao davno prije po~etka II svjetskog rata, a bio je potpuno na tragu tada{njih europskih tokova, zajedno s umjetnicima poput Voje Dimitrijevi}a, Mice Todorovi}a, Behaudina Selmanovi}a, Ive [eremeta… Svjedo~io je da je Bosna istinski pripadala europskom duhu, da nije kaskala za njim kao {to to radi sada. Za navedene umjetnike slobodno se mo`e re}i da su bili Europejci prije nego {to je Bosna bila Europa. Ismet Mujezinovi}, kao i sve ostale njegovo kolege, bio je inficiran neodoljivim duhom i magnetizmom tada{njih umjetni~kih trendova u Europi. Ismet je iz bosanske kasabe oti{ao u Zagreb, iz Zagreba u Pariz, iz Pariza u Be~. On je ustvari `ivio jedan europski `ivot. Bio je boem i imao je onaj, kako ka`e Krle`a, vitalni elan. Nije se zadr`avao samo na estetici svog slikarstva, nego je pisao i dramske komade. Za Mujezinovi}a se pri~alo da je skroman, ali veliki ~ovjek – velik po svom duhovnom potencijalu. u okviru takvog shva}anja Mujezinovi} je postigao na portretima porodice ^aldarovi}, slikanim 1927. godine za vrijeme ljetnih praznika u Bijeljini. Dvije godine boravka u Parizu, od 1931. do 1933. godine, ne mogu se pratiti na uobi~ajen na~in iako je Mujezinovi} tada, kao i prije i kasnije, bio veoma produktivan. Nije mnogo slikao. Pro{irio je svoj interes na druge oblasti i to posebice na knji`evnost, kazali{te i film, studirao je povijest umjetnosti. Prije povratka u Sarajevo, gdje }e se kona~no nastaniti od 1936. godine, Mujezinovi} se zadr`ava u Zagrebu, na Akademiji 1933. i u Splitu 1935. Tokom desetak godina djelovanja, kretanja i traganja od Pariza, Zagreba, Bijeljine, Splita, Gradca, Tuzle, Beograda do Sarajeva i odlaska u Narodno-oslobodila~ki rat, Mujezinovi} je stvorio dvije jasne cjeline: jednu ~ine brojni crte`i izrazitog kvaliteta i aktualnosti, a drugu slike nastale iz potrebe da se zadovolje mecene, klijentela, sredina i namire vlastite materijalne potrebe. U predratnom opusu, javlja se tre}a linija u njegovom slikarstvu. To je bio poetski realizam, pa intimizam i kolorizam koji prosto rastapaju socijalnu i idejnu sadr`inu dovode}i do ~istog koloristi~kog slikarstva, ne promjenom stava, koliko nekim dualisti~kim procesom do smjene anga`irane umjetnosti, umjetno{}u boje do l’art pour l’arta. Prve slike iz rane 1945. godine naj~e{}e s temom zbjega slikane su nekom svje`om zelenom gamom u neoromanti~nom duhu koji podsje}a na predratne slike. Na prvim izlo`bama ULUBiH-a, njegovi crte`i, studije i slike privla~e najve}u pa`nju. Ali, bilo je i kritika. Mujezinovi}u su zamjerili, nasuprot ostalim, da slika “jakim bojama”, u `ivom koloritu. Od 1947. godine usredoto~io se na jednu veliku temu: Prelaz preko Neretve, kojoj }e sve ostalo biti podre|eno. Zavr{avaju}i veliki ciklus

Akademik Ismet Mujezinovi} (1907.-1984.) ni, period velikih poduhvata, ciklusa, {iroke dru{tvene afirmacije, period plodnih godina rada. Nerijetko se kao prva i zna~ajna djela Ismeta Mujezinovi}a spominju portreti seljaka, staraca, slikani pastelom, sada rasuti po privatnim zbirkama pa i muzejima i galerijama. U listopadu 1926. prire|uje prvu samostalnu izlo`bu u Sarajevu. Prvu zna~ajnu cjelinu slika, s povijesno-kriti~kog aspekta, sa~injavaju platna naslikana u tada aktualnoj konstruktivnoj formi, a me|u ovim ono najbolje

29

Tri razdoblja stvaranja
Od trenutka kada je u{ao u umjetni~ki `ivot pa do kraja njegovog `ivota smijenila su se tri razli~ita razdoblja novije povijesti kojima odgovaraju tri jasna perioda i opusa Ismeta Mujezinovi}a: prvi, koji traje od prve samostalne izlo`be 1926. godine do 1941. godine, pun je promjena, sazrijevanja, djelovanja na vi{e podru~ja. To je period humanisti~kog i ideolo{kog opredjeljenja i najzad, sjajnog koloristi~kog procvata koji se zavr{ava 1941. godine, izbijanjem rata. Zatim slijedi ratni, koji traje ~etiri godine. I tre}i, poslijerat-

Iz slikarskog opusa Ismeta Mujezinovi}a

J O U R N A L

KULTURA
i djelu ovog velikana, zbog njegove ideolo{ke orijentacije, mada se ~ini kako je ~itavog `ivota Ismet Mujezinovi} slijedio isklju~ivo napredne ideje. Uostalom, antifa{izam nije ni~ija ideologija, ve} naprosto dostignu}e. Svaki umjetnik ima svoje svijetle i manje svijetle trenutke. Me|utim, ta ideolo{ka premisa vezana za Ismeta Mujezinovi}a se mo`e uzeti uvjetno. Jer, ipak, imao je on i svoju stvarala~ku sumnju, svoju stvarala~ku i ljudsku tugu. Me|utim, i Velázquez i Renoir i Rembrant su isto tako slikali kraljeve i prin~eve. Dakle, treba se osloboditi te ideolo{ke skrame i promatrati stvaraoca u totalitetu. On je bio svjestan svoga stvarala{tva, bio je svjestan svoje stvarala~ke etike, ali je ipak bio stvaralac koji nikad nije iznevjerio vlastitu prirodu.

Sve~ana manifestacija u Tuzli
Djeca nose ranjenika Prelaz preko Neretve sa jo{ jednom isto tako velikom slikom Ustanak, Mujezinovi} je zavr{avao i svoj boravak u Sarajevu koje napu{ta 1953. i preseljava se u rodnu Tuzlu. U susretu sa ljudima, rudarima, prate}i `ivot grada, na ulici, u Husinu, na pijaci, {aroliki, a opet obi~ni svijet, umjetnik se vra}a zaboravljenom, razabiranju i prepoznavanju onih slika i zvukova koji su ga podsje}ali na djetinjstvo. Mujezinovi} ne samo da je bio osniva~ Udru`enja likovnih umjetnika, ve} je bio osniva~ i dr`avne {kole za likovnu umjetnost u rangu akademije. Tada{nji polaznici te {kole su imali indekse. Na primjer, kod Mustafe Peze ili Mevludina Ekme~i}a ili Marija Mikuli}a pi{e: Umjetni~ka {kola profesora Ismeta Mujezinovi}a. Nije se zadr`avao samo na tome. On je jedan od osniva~a Bosna filma. Zatim je jedan od osniva~a Akademije nauka i umjetnosti, ~iji je bio redovni ~lan, i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja se onda zvala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Jedan je od osniva~a ~asopisa Pozori{te, koji je izlazio prije nekih pedesetak godina. A bio je i inicijator Festivala kratkometra`nih dokumentarnih filmova u Tuzli, koji se odr`avao preko dvadeset godina. me|u kojima se isti~e ciklus Prelaz preko Neretve, upadaju}i ponekad u zamku socijalisti~kog realizma, ali i u tom `anru pulsirao je njegov autenti~ni dar, tako da te slike nisu puka apologija ideologiji, ve} i autenti~na umjetni~ka pri~a. Slikao je ono {to je vidio, vjeruju}i da se ta pri~a vi{e ne}e ponoviti. Umjetnost je osvajanje slobode, ali on je vjerovao da je to i partizanska borba, tako da su se u njegovim slikama susreli i ozna~itelj i ozna~eno, re~eno jednim desosirovskim izrazom. Vjerovao je da njegov kist mo`e biti i ma~ u borbi za socijalnu pravdu. Njegove freske u sarajevskom Domu Vojske Federacije (nekad se to zvalo Dom Jugoslavenske narodne armije) upe~atljivo govori o tom vremenu zanosa jednom borbom za dr`avu koja je propala nakon Mujezinovi}eve smrti. Danas ih do`ivljavamo kao svjedo~enja o `ivotu koji je bio i trajao prije izbijanja pompejske lave. Nakon devedesetih u BiH postoji mala rezerva prema liku Mo`e se nepretenciozno re}i da je Mujezinovi} bio jedna od duhovnih vertikala tuzlanskog kulturnog kruga. I ne samo tuzlanskog, nego i bosanskohercegova~kog, pa i ex-jugoslavenskog. Povodom Stotinu godina od ro|enja akademika Ismeta Mujezinovi}a, kao spomen na ovog velikog slikara koji je ro|en u Tuzli, gdje je stvarao svoja najve}a djela, u njegovom rodnom gradu od 1. do 3. prosinca uprili~ena je Sve~ana akademija u velikoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla. Na akademiji su govorili Jasmin Imamovi}, gradona~elnik Tuzle, i Oskar Danon, jedan od posljednjih iz kruga Collegiuma artisticuma, istaknuti kompozitor i dirigent koji je veliki dio svoje karijere vezao za Bosnu i Hercegovinu. Nastupila je i Sarajevska filharmonija. Drugog i tre}eg prosinca posjetitelji su mogli pogledati izlo`bu Ismet i njegovi |aci, kao i Lik Ismeta Mujezinovi}a u djelima likovnih umjetnika u Me|unarodnoj galeriji portreta Tuzla i Me|unarodnom ateljeu Ismet Mujezinovi}. Tako|er, 2. prosinca bila je otvorena druga stalna postavka djela Ismeta Mujezinovi}a. U obilje`avanju stogodi{njice ro|enja velikog bosanskohercegova~kog slikara sudjelovale su osnovne i srednje {kole iz Tuzle. Pokrovitelj manifestacije je Kabinet gradona~elnika Tuzle Jasmina Imamovi}a. Stogodi{njice su svakako zna~ajan doga|aj u kulturi svakog naroda. Ovom prilikom mogli bi citirati BiH pjesnika Izeta Sarajli}a koji poru~uje: “Doba velike umjetnosti je pro{la, ali ja sam u njemu `ivio i nije mi `ao”. F.M.B.

30

J O U R N A L

Umjetnost kao osvajanje slobode
Mujezinovi} }e se ostvariti kao slikar narodnooslobodila~ke borbe i partizanske revolucije u kojoj je i sam sudjelovao. Nakon Drugog svjetskog rata velikim potezima risao je prizore partizanske epopeje,

Ustanak

KULTURA “Umjetni~ka” instalacija na Starom mostu u Mostaru

Most okovan u `eljezo
Bosanskohercegova~ku {tampu i javnost preplavljuju vijesti o vizionarskoj misiji austrijskog umjetnika Michael Pühringera da okuje Stari Most u Mostaru i na njega instalira svoj umjetni~ki rad sveukupne te`ine od 14 tona. Ionako raznim problemima bremenitome Mostaru samo je jo{ falila ta instalacijska grba, mnogi su s razlogom primijetili. U pismu namjere, arhitekta i kipara Michaela Pühringera (arhitektonski birokrat koji se sporadi~no bavi umjetno{}u skupio je od raznih sponzora 970.000 eura), koji je ujedno i pokreta~ cijelog projekta, obja{njava se da je cilj cijele, kako je zove, konstrukcije, ukazati na politi~ku situaciju u Mostaru te poste}i njema~ka i austrijska poduze}a da ula`u u BiH. “Meni je bilo jasno da se poslije nasilnog razaranja mosta i u pogledu na ponovnu obnovu ne mo`e jednostavno ostati na rekonstrukciji i da se ratna doga|anja na prikladan na~in trebaju obilje`iti u obnovi. Sama rekonstrukcija meni daje pogre{nu sliku, naime nepriznavanje ratnih rana, a time i njihovo potiskivanje. Moj projekt kre}e se u polju neizvjesnosti izme|u harmonije i disharmonije, dinamike i statike, agresivnosti i mira, smiruju}eg i razdra`uju}eg, od ponovnog priznanje do totalnog nerazumijevanja i odbijanja.” Kao simboli~an korak provedbe ovog projekta u djelo Centar za mir i multietni~ku suradnju iz Mostara zapo~eo je 2004. s dodjelom Nagrade za mir u vidu male skulpture mosta s instaliranom umjetni~kom konstrukcijom. Dosada{nji dobitnici nagrade su biv{i ~e{ki predsjednik Vaclav Havel, biv{i austrijski ministar vanjskih poslova Alois Mock i biv{i predsjednik Ju`noafri~ke Republike Nelson Mandela. Pühringerov Projekt podr`avaju i sponzoriraju austrijske tvrtke. Izlo`be u povodu ovog projekta odr`ane su u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu, Ateni, Istanbulu, Mostaru, Stöckholmu i Be~u. Iz dr`avnog Povjerenstva za za{titu spomenika navode da ovaj projekt, koji }e potrajati mjesec dana, ne}e ni na koji na~in ugroziti sam most kao spomenik. “Dio je to suvremene umjetnosti koja }e se izvanredno uklopiti u arhitektonski kompleks mostarskog Starog grada”, istaknula je dr. Amra Had`imuhamedovi}, predsjednica Povjerenstva za za{titu spomenika BiH i dodala, “ako Povjerenstvo ocijeni da ova umjetni~ka instalastruktura u Mostaru, najavljuje da bi se konstrukcija postavila do 2010. godine, a o ozbiljnosti cijele inicijative govori i ~injenica da se maketa Starog mosta sa `eljeznim okovom ve} nalazi u Centru za mir i multietni~ku suradnju u Mostaru. Mnogi }e biti zgro`eni kada surfaju}i Internetom nai|u na site organizacije “Peace connection Mostar 3000” gdje se Stari most opisuje na ovaj na~in: »Most je bio izgra|en jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog zna~aja. Glavni uticaj na dizajn mosta je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od povijesnih doga|aja i potrebe za za{titu prijelaza preko rijeke.” Kao arhitekta i umjetnik (iako skromne reputacije), gosp. Pühringer bi morao znati da je ve} sama simbolika ponovne izgradnje Starog Mosta koji je tu stajao i spajao 450 godina sama po sebi umjetni~ki ~in i umjetni~ki rad koji najrje~itije i najjasnije {alje poruku o neophodnosti i neminovnosti spajanja i zajedni~kog `ivljenja mostarskih gra|ana. Pühringer `eli na jedan umjetni~ki i simboli~ki fantasti~an rad dodati jo{ ne{to. Zar je stvarni cilj umjetnika njegova potreba da pomogne harmonizaciji me|uljudskih odnosa u Mostaru? Zar time {to }e ula`u}i 970.000 eura u suvi{nu i nepotrebnu intervenciju i svojim radom naru{iti savr{enu harmoniju Starog Mosta? Krajnje je vrijeme da se prekine praksa samovoljnog me|unarodnog (u kooperaciji sa doma}im art diletantima) postavljanja “umjetni~kih radova” upitne ili u najmanju ruku, umjetni~ki nevalorizirane kvalitete. Nakon {to je BiH postala lager svakovrsnog kemijsko-biolo{kog, medicinskog, tehnolo{kog, elektronskog i drugog svjetskog ili bolje re}i bjelosvjetskog otpada treba sprije~iti da to postane u kulturnom smislu. Ako stvarno organizacija “Peace connection Mostar 3000” ima vi{ak novca i `eli ih ulo`iti u razvoj Mostara i regije onda ima mnogo boljih na~ina za to. Neka ula`u u projekte, koje grad Mostar sigurno ima u svojim planovima razvoja, neka stimuliraju turisti~ke organizacije u Austriji i Njema~koj da dovode turiste – ne da se ~ude instalaciji – ve} da uzivaju u ~istoci i jednostavnosti te gra|evine, jedinstvenoj u svijetu. F.M.B.

Planirana instalacija cija ne}e o{tetiti most i ne}e utjecati na sigurnost UNESCO-va spomenika, Pühringeru }e se odobriti postavljanje.Vrlo je bitno i koliko umjetnik planira konstrukciju dr`ati na mostu. Ako to bude vi{e od tri mjeseca, isto mu se ne}e dopustiti.” ^lanovi “Peace Connectiona Mostar 3000” (organizacije koja stoji iza ~itavog projekta) prije dva mjeseca boravili su u Mostaru no nisu nai{li na odu{evljenje Mostaraca njihovom idejom, a u Gradskom vije}u Mostara bili su iznena|eni i samim pitanjem o mogu}em projektu na Starom mostu. “Protiv smo svakog optere}enja Starog mosta, a za bilo kakve instalacije nu`no je nabaviti niz dozvola nadle`nih tijela”, komentirao je Mustafa Alendar, glasnogovornik Gradskog Vije}a Mostara. Inicijativu Austrijanaca, Tihomir Rozi}, zamjenik direktora PCU-a, Agencije za implementaciju izgradnje projekta Starog mosta, ocijenio je vi{e nego neprimjerenom i neumjesnom. “Upoznat sam sa tom inicijativom, a imao sam priliku upoznati i gospodina Pühringera. Pitao sam ga jesu li imali sli~nu inicijativu za instalaciju, na primjer, na katedrali ili znamenitostima u Kölnu, Be~u ili Pragu. Nije mogu}e da se tako ne{to dopusti na Starom mostu“, kazao je Rozi}, podsje}aju}i da bi realizacijom zami{ljene `eljezne instalacije Stari most pretrpio mnoga bu{enja, {to se, kako je naglasio, ne mo`e dopustiti. “Dok sam ja ministar, Pühringer ne}e postaviti ~eli~nu konstrukciju na Stari most. Ne}u dopustiti da se ta ljepota zarobi u `eljezo”, kazao je federalni ministar kulture i sporta Gavrilo Grahovac. Ministar Grahovac obja{njava kako mu je Michael Pühringer prije nekoliko mjeseci prezentirao svoju umjetni~ku instalaciju, koju podr`ava i austrijska vlada, ali da mu je odmah tada dao do znanja da svoje namjeru, iako je ona u svom cilju dobronamjerna, ne}e ostvariti. Me|utim, Pühringer, koji ima podr{ku nekih politi~kih

31

J O U R N A L

KULTURA Ogled – kapitalizam i radni~ka klasa

(Sup)kultura u `ivotu radnika
Ajka Tiro Srebrenikovi}
Jedan profesor na predavanju iz kulturalnih studija je rekao: “Muka provincijskog `ivota je neke od vas dovela na ovaj studij.” Nakon odre|enog vremena, koje me dijeli od tih predavanja iz 2005. godine, shvatila sam kako je mnoge od nas neka vrsta muke doista bila dovela na taj studij. Stalna potreba za tra`enjem odgovora na pitanja koja se odnose na ogromne socijalne razlike, o ulozi `ene u dru{tvu, umjetnosti, demokrati~nosti, dru{tveno-politi~kim promjenama, itd. dovela su me u situaciju da poku{am potra`iti odgovore, naravno samo za sebe, u nekoj drugoj avliji koja je sasvim druga~ija od moje. Mo`da bi se moja namjera mogla nazvati i egoisti~nom jer je i ovo stjecanje znanja, na `alost, samo moja vlastita potreba. U dana{njem vremenu, o~ito, da postoji znanje koje ima dva ili vi{e lica, pa ga se ~esto poistovje}uje s onom osobom koja ga je usvojila. Te, helem nejse, ako nam se osoba dopada, onda nam se dopada i “njeno znanje”, a niti ne razmi{ljamo o tome da znanje nije privatna stvar niti je moglo samo nastati nego u kolopletu razli~itih tekstova (intertekstualnost), iskustava, itd. nadogra|ujemo predod`be, oboga}uju}i vlastiti duhovni svijet. U dana{njoj (sup)kulturi u kojoj i sami svjesno ili nesvjesno participiramo, postalo je “sramotno” razgovarati o socijalnim razlikama. Svoja dru`enja naj~e{} e okrunimo kakvom dobrom {alom, razbibrigom ili razgovor povedemo o poznatim kozmeti~kim imenima, garderobi, modi – ama ko }e mozak optere}ivati tamo nekim {ugama, samo se insan bezbeli nasekira i ni{ta od toga na kraju nema. “Njima njihova, nama na{a nafaka i {ta se vi{e ima o tome raspredati.” Ili se pravimo bedaci ili je ova misao postmodernog ~ovjeka doista postala pljesniva te se zbog toga ne mo`e vidjeti kako u kapitalizmu postoje dva osnovna tabora: oni koji proizvode i oni koji tro{e. U sferi proizvodnje netko mora raditi i donijeti na tr`i{te gotove proizvode. Onda dolazi do paradoksalne situacije u kojoj su glavni akteri radnici, a o njihovim vlastitim `ivotima se ni{ta ne govori. Diskurs koji je govorio o radni{tvu, davno je prevazi|en i ustupio je mjesto onim temama koje propagiraju nacionalnu osvije{tenost, ugro`enost od strane drugih nacija, jednakost ne na razini pojedina~nog nego na razini kolektivnog (op}eg). Oni koji su bili u situaciji da raspravljaju s onima koji imaju druga~ije mi{ljenje od na{eg vlastitog, dobro se sje}aju kako su na{e mi{ljenje znali etiketirati kao zastarjelo i povijesno neprihvatljivo, {to zna~i da nije moderno i da nije trenutno u trendu. Takvo etiketiranje zna~i samo jedno: ako nas se `eli izbaciti iz diskursa onda se na{e mi{ljenje `eli odmah na po~etku okarakterizirati nazadnim. A to samo vodi u novi paradoks jer demokrati~nost name}e misao kako svi imamo pravo govoriti (komunicirati), a onda nam ja~i sugovornik ka`e kako je ne{to prevazi|eno. Oni koji imaju mo} nastoje kulturu iz an|eoskih visina spustiti u na{u svakodnevicu. A {to je s kulturom u radni~kim pogonima, radni~kim naseljima ili na periferijama velikih “kulturnih centara”? Na{i javni mediji, ~asopisi i veliki mozgovi namjerno zaobilaze sferu proizvodnje. Za{to? Je li sramotno biti u radni~kom pogonu ili je ta vrsta ljudi u manjini pa o njima profinjena elita i ne treba misliti? U prostoru u kojem postoji buka, gableci i radnik kojemu je nespretno ispao ~eki} pa mu se dru{tvo okolo smije, slike su koje dana{nja djeca ne mogu nigdje vidjeti. Postoji ignoriranje od strane mo}nih, onog dijela dru{tva koji svojim fizi~kim radom zara|uje svoj kruh svagda{nji. Kapitalizam je izvrsno razradio taktiku kako }e prikazati svoju crvenu djecu. U ime demokracije, na TV-ekranima prisutni su radni~ki glasnogovornici koji se kroz sindikat zala`u za radni~ka prava. Kapitalizam strogo vodi ra~una i o slobodnom vremenu svojih radnika pa su reklame na TV-u prepune preporuka za bavljenje tjelovje`bom (a svaka tjelovje`ba predstavlja nadzor nad narodnom energijom), planinarenjem ili reklamama o vrlo povoljnom godi{njem odmoru na obalama na{eg prelijepog Jadrana, naravno s odgodom pla}anja ili pla}anje na {est, dvanaest ili ~ak dvadeset ~etiri obroka. Nekad se i moglo ~uti: “Ra-ra-radni~ka odmara se klasa, plapla-plavi se Jadran talasa.” Danas ni toga nema. Nema radni~ke klase, svi su postali gospoda. Dana{nja (sup)kultura je, mo`da, najbolji oblik kriti~kog promi{ljanja i najbolji odgovor na trenutnu dru{tvenu situaciju. Tu dolazi do razli~itih oblika kreativnosti koji naj~e{}e vuku u dolinu ki~a, ali su i kreativnost i ki~ ro|eni iz bijesa. Prostor za izlaske radni~kih obitelji naj~e{}e su zatvoreni prostori, veliki {oping centri. U njima se mo`e kupovati (peglaju}i kartice), jesti i piti. Dijete u kolicima mo`e uz tetrapak soka i neko pecivo dobro i ve~erati. (Sup)kultura je slika u zrcalu koja oslikava sveukupnost dru{tvenih procesa.

32

J O U R N A L

@IVJETI ISLAM Islamske teme

Islamsko u~enje o Isusu/Isau a. s. (I)
Mirza ef. Me{i}
“A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere u~inio. Me|utim, oni }e se uvijek u vjerovanju razilaziti, osim onih kojima se Gospodar tvoj smiluje. A zato ih je i stvorio...” (Hud, 118, 119) U navedenom kur’anskom ajetu Uzvi{eni Allah nas informira da je `elio, On bi sve ljude stvorio kao sljedbenike jedne vjere. Me|utim, svojim htijenjem i mudro{}u, omogu}io je da ljudi zauzimaju razli~ite stavove i uvjerenja, kako u drugim vidovima `ivota tako i u razumijevanju i `ivljenju vjere. I doista, i{~itavaju}i povijest ljudskog `ivljenja na Zemlji, nailazimo na brojne i razli~ite oblike ljudske religioznosti: od obo`avanja Jednoga Boga do razli~itih politeisti~kih oblika religioznosti, kao {to su obo`avanje nebeskih tijela, prirodnih pojava, `ivotinja, samog ~ovjeka ili onoga {to je ~ovjek napravio poput kipa ili totema. Stvoriv{i ~ovjeka, Bog je u njegovo bi}e utkao sposobnost rasu|ivanja, promi{ljanja i zaklju~ivanja o pojavama oko njega, daju}i mu u isto vrijeme povjerenje (emanet) namjesni{tva (halife) na zemlji, za {to }e ga na Sudnjem danu pozvati na odgovornost. Tim kvalitetama ~ovjek je postao krunsko Bo`je stvorenje koje se razlikuje od svih drugih stvorenja. ^ovjek se svojim plemenitim djelima, koja prozilaze iz ~vrste vjere u Jednoga Boga, u duhovnoj vertikali mo`e uzdi}i i pribli`iti svome Stvoritelju vi{e nego i sami meleki (an|eli), ali se isto tako svojim lo{im djelima mo`e spustiti na ni`e duhovne stupnjeve od same `ivotinje. Bog je dopustio, ili bolje re~eno, omogu}io da ljudi ne samo iskrivljeno vjeruju, nego ~ak i negiraju Boga kao izvora cjelokupnog `ivota u Univerzumu, jer im je podario slobodnu volju i mogu}nost izbora. Ipak, iz svoje milosti, Allah Uzvi{eni je olak{ao ~ovjeku u njegovom traganju za uzrocima postojanja i smislu njegova `ivota. Vremenom je objavljivao odabranim ljudima – Poslanicima – Istine o Sebi, Jednom i Jedinom Gospodaru i Stvoritelju svjetova, te Istine o ~ovjekovom postojanju i njegovom ovozemnom i budu}em `ivotu. U jin, neka je Allahov mir i blagoslov na njega i njegovu majku. Iako je po pripadnosti narodu bio @idov, oni ga nikada nisu priznali svojim Poslanikom. [tovi{e, osporavali su mu poslanstvo te onemogu}avali na razne na~ine u njegovoj poslani~koj misiji. Mnogi kr{ani vjeruju da su tada{nji @idovi krivi za njegovu smrt. Poslije njegove smrti, o kojoj kr{}ani i muslimani zauzimaju razli~ite stavove, javlja se nova vjera nazvana po njemu - kr{}anstvo. Kona~na forma te vjere, nastala nekoliko stolje}a poslije smrti Isaa a.s. (325. godine na Drugom koncilu u Nikeji, kasnije dogra|ivana odnosno mijenjana kroz povijest), zasniva se na vjerovanju u trojstvo. Osim Bogu, kr{}ani bo`anske osobine pridaju Isusu i Svetom duhu, ~emu se Kur’an o{tro suprostavlja. Za muslimane Isa a.s. je samo ~ovjek, predposljednji Bo`ji poslanik u nizu Poslanika. Njemu je Allah Uzvi{eni objavio Ind`il (Radosna vijest). Bio je musliman, {to zna~i pokoran Allahu i Njegov odabranik. Muslimani ne prave nikakve razlike izme|u njega, Muhammeda a.s. i drugih Poslanika: “Poslanik vjeruje u ono {to mu se objavljuje od Gospodara njegova, i vjernici - svaki vjeruje u Allaha, i meleke Njegove, i knjige Njegove, i poslanike Njegove: ðMi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih.’ I oni govore: ð^ujemo i pokoravamo se; oprosti nam, Gospodaru na{; tebi }emo se vratiti.’” (ElBekara, 258)

Levha Allah svakoj Objavi tra`eno je od ~ovjeka da prizna i posvjedo~i postojanje samo Jednoga Boga, na arapskom Allaha d`elle{anuhu, i da samo Njemu izra`ava svoju pokornost (islam), pri tome ne pripisuju}i nikome i ni~emu bo`anske osobine. Svi Poslanici su dobivali Objavu sa istoga izvora. Muslimani ne prave nikakve razlike izme|u njih, s tim da samo slijede Muhammedov vjerozakon. Prija{nje su Objave naru{ene ljudskom rukom za razliku od Kur’ana koji je u potpunosti sa~uvan i predstavlja kona~nu formu i sadr`aj jedne te iste vjere – islama. Zato muslimani vole kazati kako je islam i najstarija i najmla|a vjera te da su svi poslanici zapravo bili muslimani.

33

Isa, Mesih, sin Merjemin - Poslanik islama
Kada pi{emo ili govorimo o vjerama u Jednoga Boga mislimo na tri monoteisti~e religije: `idovstvo, kr{}anstvo i islam. Svaka za sebe tvrdi da }e upravo njeni sljedbenici posti}i vje~no bla`enstvo na budu}em, vje~nom svijetu. Gdje se, zapravo, razilaze tri monoteisti~ke vjere? Ne ulaze}i u {ire rasprave, mo`emo kazati da se `idovstvo, kr{}anstvo i islam u svojim nau~avanjima razilaze prije svega u me|usobnom osporavanju, odnosno priznanju. @idovstvo ne priznaje kr{}anstvo, dok kr{}anstvo priznaje `idovstvo, ni `idovstvo ni kr{}anstvo ne priznaju islam, a islam priznaje i `idovstvo i kr{}anstvo (Ehlu-l-Kitab) i sve starozavjetne poslanike. Klju~na to~ka razila`enja triju religija je Isa, Mesih, sin Merjemin/Mari-

Isus/Isa a.s. u Kur’anu
Kronolo{ki gledaju}i, Kur’an svoje izlaganje o Isaa a.s. po~inje kazivanjem o njegovoj majci, ~asnoj Merjemi (Mariji) i njenim ra|anjem u obitelji Ali Imran. Ta je obitelj bila zadu`ena za odr`avanje Hrama u Jeruzalemu kojeg je sagradio Sulejman a.s., sin Davudov a.s. (Solomun, sin Davidov). Allah potvr|uje da je to jedna od najodabranijih obitelji koja je uop}e `ivjela na zemlji: “Allah je odabrao i odlikovao Adema i Nuha i Ibrahimovu porodicu, i Imranovu porodicu nad ostalim svijetom.” (Ali Imran, 33). Tre}a kur’anska sura (poglavlje) nazvana je po

J O U R N A L

@IVJETI ISLAM
ovoj obitelji. Za Merjemu Allah d`.{. ka`e da je naj~asnija `ena koja je ikada hodala zemljom. Ona je jedina `ena imenom spomenuta u Kur’anu, a devetnaesto kur’ansko poglavlje imenovano je po njoj. Merjema/Marija vi{e se puta spominje u Kur’anu nego u cijelom Novom zavjetu (Bibliji). Sve do njenog ro|enja propisi su nalagali da samo mu{ka djeca mogu slu`iti u Hramu. Njena majka, dugo ~ekaju}i trudno}u, zavjetovala se da }e, ako zatrudni sa svojim mu`em, svoje dijete podariti za slu`bu u Hramu. Nakon {to je uvidjela da je rodila `ensko, pravdala se Allahu: “Gospodaru moj, rodila sam `ensko, a mu{ko nije {to i `ensko. Dala sam joj ime Merjem. Ja nju i njen porod stavljam pod Tvoju za{titu od prokletog {ejtana.” Allah d`.{. dozvoljava Merjemi da boravi u Hramu u kojem je cijelo vrijeme samo Njemu ~inila ibadet. Izrasla je u `enu velikog znanja i mudrosti te iskrene vjere u Allaha d`.{. I meleki su joj dolazili razveseljavaju}i je i savjetuju}i je: “Merjema, Allah je tebe, zaista, odabrao i ~istom u~inio! On je tebe odabrao nad `enama svjetova! Merjema, budi skru{ena i Gospodaru svome sed`du ~ini, i Njemu se klanjaj zajedno sa onima koji Mu se klanjaju.” (Ali Imran, 42,43.) O njoj je cijelo vrijeme brinuo mu` njene sestre Allahov Poslanik Zekerijja a.s. (Zaharije), uvjeriv{i se u poseban Merjemin status kod Boga. I o tome nas Allah d`.{. informira: “I Gospodar njezin primi je lijepo i u~ini da uzraste lijepo. Kad god bi joj Zekerijja u hram u{ao, kod nje bi hrane na{ao. ðOdakle ti ovo, o Mejrem?’, on bi upitao. A ona bi odgovorila: ðOd Allaha! Allah opskrbljuje koga ho}e, bez muke.’” (Ali Imran, 37) U Hramu, tijekom njena ibadeta, Merjemi se u liku savr{ena mu{karca javlja melek D`ibril (an|eo Gabrijel) koji joj saop}ava vijest da }e roditi sina {to je kod nje izazavalo {ok i strah. Merjema je logi~no i u nevjerici postavljala pitanje kako mo`e roditi dijete kada je nije nijedan mu{karac u `ivotu dotakao. O tome Uzvi{eni Allah ka`e: “I spomeni u Knjizi Merjemu kada se od uku}ana svojih na isto~nu stranu (Hrama) povukla. Ona je postavila paravan da se zakrije od ostalih; te smo joj Mi poslali Na{eg Meleka D`ibrila, i on joj se pojavi u liku savr{ena ~ovjeka. ðJa se utje~em Milostivom od tebe, ako se Njega boji{!’, uzviknu ona. ðA ja sam upravo glasnik od tvoga Gospodara’, re~e on, ðda ti poklonim dje~aka ~ista!’ ðKako }u imati dje~aka’, re~e ona, ðkada me nijedan mu{karac dodirnuo nije, a ja nisam nevaljalica!’ ðTo je tako!’, re~e on, ðGospodar tvoj je rekao: “To je meni lako”, i zato da ga u~inimo znamenjem ljudima i znakom milosti Na{e. Tako je unaprijed odre|eno!” (Merjem: 16-21) Dok ju je smirivio rije~ima upu}enim od Uzvi{enog Allaha, D`ibril je puhnuo prema njoj od ~ega je Merjema zanijela Isaa a.s.: “Merjemu, k}er Imranovu, koja je nevinost svoju sa~uvala, a mi smo udahnuli u nju od Na{eg duha; i ona je posvjedo~ila istinitost rije~i svoga Gospodara i Njegove objave, i bila je od istinski predanih (robova).” (Tahrim: 12) I na drugom mjestu u Kur’anu Allah d`.{. spominje ovaj doga|aj: “I spomeni onu koja je sa~uvala svoju nevinost: Mi smo udahnuli u nju od Na{eg duha, i u~inili nju i njena sina znamenjem svjetovima.” (El-Enbija, 91) vidi{ ~ovjeka kakva, ti reci: Ja sam se zavjetovala Milostivom da }u {utjeti, i danas ni s kim ne}u govoriti.” Znaju}i da }e je ljudi optu`ivati za blud, Allah je naredio Merjemi da {uti jer opravdavati se u njenoj situaciji, koju obi~ni ljudi nisu mogli razumjeti, nije imalo smisla. Svemilosni Allah je znao kako }e reagirati njen narod nakon {to vide njeno dijete, zato je na Sebe preuzeo sav tijek doga|anja oslobodiv{i i za{titiv{i Merjemu od napada i optu`bi. Merjema je tako i postupila. Kada je nastupilo odre|eno vrijeme Merjem je rodila dijete. O ro|enju, tj. dolasku Isaa a.s na ovaj svijet, Allah d`.{. ka`e: “Isaov slu~aj je u Allaha isti kao i slu~aj Ademov: od zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: ðBudi!’, i on bi (nastade).” (Ali Imran, 59) Troje je ljudi na zemlji ro|eno bez oca: Adem/Adam, Hava/Eva i Isa a.s./Isus. Ni s kim nije govorila, a svoje novoro|en~e je odnijela svojoj obitelji, vjeruju}i da }e je oni razumjeti i bez prigovora za{tititi. Me|utim, i oni pod utjecajem sredine u kojoj su `ivjeli, osudili su Merjemu: “Hej ti, koja u ~ednosti li~i{ Harunu (Aronu), tvoj otac nije bio nevaljalac, a mati tvoja nije bila nevaljalica.” (Merjem, 28.) Ona je samo {utjela i pokazala na dijete, time im daju}i signal da pitaju njega ono {to im nije jasno. Isa a.s. }e Allahovom voljom progovorit u be{ici i opravdati majku. To }e biti i prvi dokaz njegova poslanstva i nevinosti njegove majke. Kur’an o ovome kazuje: “Ja sam Allahov rob, dijete re~e, meni }e On Knjigu dati i vjerovjesnikom me u~initi. I u~ini}e me, gdje god budem, blagoslovljenim, i naredi}e mi da dok sam `iv molitvu obavljam i milostinju udjeljujem, I da majci svojoj dobar budem, a ne}e mi dopustiti da budem drzak i nepristojan. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustao!” (Merjem: 27-33) Izrael}ani su htjeli kamenovati Merjemu vjeruju}i da je po~inila blud. No, kada su ~uli da Isaa a.s. govori u be{ici, postalo im je jasno da je on od Allaha odabrano dijete, te su odustali od svog nauma i oslobodili Merjemu svake optu`be. Allah je u~inio Isaa a.s. i njegovu majku Svojim znamenjem ~ovje~anstvu, jasan i siguran dokaz Njegove potpore onome kome On ho}e: “I sina Merjemina i majku njegovu smo znakom u~inili. Mi smo njih na jednoj visoravni sa teku}om vodom nastanili.” (Mu’minun, 50)

34

Kur’an ^asni

Optu`be za blud
Merjema je pretpostavljala da }e biti uznemiravana i provocirana zbog trudno}e. Bila je uvjerena da svijet ne}e povjerovati da je njen slu~aj izravna Allahova odredba, iako su je poznavali kao pobo`nu, bogobojaznu i ~estitu `enu. Zato je krila svoju tajnu dok njena trudno}a nije postala o~ita. Povjerila se jedino svojoj sestri, `eni Zekerijjaovoj a.s., koja je u isto vrijeme zanijela Jahjaa a.s. (Ivan Krstitelja). Osjetiv{i veliki strah i tegobu, po`alila je {to je uop}e `iva, a njene misli nam Allah d`.{. prenosi u suri Merjem: “Kamo sre}e da sam ranije umrla i da sam potpuno u zaborav pala!” (Merjem, 23.) Na takvo njeno razmi{ljanje Allah Uzvi{eni joj ponovno {alje meleka D`ibrila koji je hrabri i saop}ava joj da nema razloga za `alost i tugu, jer koga Allah ~uva ne mo`e mu nitko nauditi: “I melek je, koji je bio ni`e nje, zovnu: Ne `alosti se, Gospodar tvoj je dao da ni`e tebe potok pote~e. Zatresi palmino stablo, posu}e se po tebi datule svje`e, pa jedi i pij i budi vesela! A ako

J O U R N A L

(Nastavlja se...)

POLEMIKE I STAJALI[TA Objavljujemo reagiranje bo{nja~ke braniteljske udruge iz Siska

Sukobi me|u braniteljima
Sisak, 12.12.2007. Udruga Bo{njaka branitelja grada Siska (UBBGS) na svojoj 2. redovnoj sjednici odr`anoj 12.12.2007. godine s po~etkom u 18 sati donijela je sljede}e zaklju~ke i reagiranje na neto~nosti koje je donio Glavni odbor Udruge Bo{njaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske (UBBDRH), a koji su objavljeni u “Preporodovom Journalu” za listopad 2007, broj 94 na stranicama 46 i 47. Poradi istinitog informiranja ~itatelja “Preporodovog Journala” tra`imo od Vas da objavite na{e donijete zaklju~ke pod naslovom: “Zablude i la`i iz UBBDRH”. Zaklju~ke Glavnog odbora UBBDRH smatramo krajnje neprihvatljivima, te ih kao takve u potpunosti odbacujemo. Tome je razlog {to si Glavni odbor UBBDRH uzima za pravo da odre|uje tko }e biti priznat kao braniteljska udruga, a dobro se zna da za to postoje zakonom odre|ene institucije. To svakako nije UBBDRH, nego je to Ured dr`avne uprave, te smo sukladno va`e}em zakonu 28.08. 2007. godine upisani u Registar udruga Republike Hrvatske (Klasa:UP/1-23002/01/272, Ubroj: 2176-06-01-07-2), pod imenom UDRUGA BO[NJAKA BRANITELJA GRADA SISKA. Ina~e, kako druga~ije shvatiti zaklju~ke Glavnog odbora UBBDRH koji ne priznaje pravomo}na rje{enja donesena u skladu s va`e}im zakonima koje je izglasao i donio Sabor Republike Hrvatske. Naime, tko mo`e ne priznati legalno registriranu udrugu, zajednicu, stranku i sli~no koji su upisani u zakonom predvi|eni registar ili osporavati njihovo postojanje, ako su iste registrirane i rade u skladu s postoje}im zakonom. Da li je za to ovla{ten Glavni odbor UBBDRH? Za napomenuti je da su u spomenutom tekstu u objavljenom “Preporodovom Journalu” pod navodnicima spomenuti branitelji. “Tzv. branitelji” su pripadnici te iste udruge, tj. UBBDRH. Tko si mo`e uzeti za pravo i nepozvan zadirati u rad legalno i pravno registrirane braniteljske udruge. Da li to mo`da smije Glavni odbor UBBDRH? Tko sebi mo`e dati pravo da nekoga neosnovano i neargumentirano upozorava Takvo ne{to si mogu priu{titi osobe sklone {irenju dezinformacija, osobe koje sa zadovoljstvom i uz veliku dozu sre}e obmanjuju i dovode u zabludu ciljanu skupinu ~itatelja i drugih, na`alost, njima sklonih osoba. Takvo ne{to si mogu dopustiti nemoralne, ne~asne, dvoli~ne, licemjerne, tra~evima podlo`ne osobe, osobe sumnjivog i protuzakonitog pona{anja i djelovanja. Takve osobe su svjesne da samo takvim svojim sumnjivim radom mogu za sebe i u`i krug osoba oko sebe ostvariti odre|enu materijalnu i svaku drugu zakonom zabranjenu korist. S obzirom na sve naprijed napisano ne mo`emo a da ne zaklju~imo da Bo{njakinje i Bo{njaci, koje ovakva skupina predstavlja, nisu do{li do spoznaje i zaklju~aka koju im {tetu ~ine isti, te da sve njihove pozitivne atribute isti blate svojim sumnjivim radnjama kojih ima napretek. Ako se osvrnemo unazad i na odre|eno djelovanje tih osoba moglo bi se zaklju~iti da bi vam ~lanovi udruge i drugih bo{nja~kih asocijacija bili zahvalni da vratite sumnjive vam mandate {to bi u krajnjoj liniji i Vama samima koristilo. Obzirom da ste duboko zagazili u politi~ke vode (a primjetili smo da Vas je dobro krenulo) bilo bi dobro, a i po{teno od Vas, da ponovno pokrenete utemeljenje Udruge Alijansa za tre}u Hrvatsku ~iju ste inicijativno pokrenuli 20.07.2002. godine u Europskom domu u Zagrebu. Kroz tu udrugu/stranku mo`ete ostvariti transparentnost tro{enja dobivenih financijskih sredstava, te Vas za sve sumnjivo i nestalo ne}e nitko ni{ta pitati. Ukoliko budete imali imalo sluha i razumijevanja u~init }ete odre|ene poteze koje bi u~inio svaki moralan, po{ten i ~astan ~ovjek, ~ime }ete pomo}i da se prestane s podjelama, razbijanjem i nejedinstvom me|u nama, pripadnicima bo{nja~ke manjine u Republici Hrvatskoj. Reagiranje u ovakvom pisanom obliku i uz odobrenje da bude lektoriran od strane uredni{tva lista “Preporodov Journal” jednoglasno je donio Glavni odbor Udruge Bo{njaka branitelja grada Siska. Predsjednik UBBGS: Senad Dedi}

^lanovi UBBGS i daje mu savjete o njegovu radu i na~inu djelovanju. Da li je to mo`da Glavni odbor UBBDRH? Tko sebi mo`e dati pravo da prati odre|ene osobe ili pojedince, te da o tome izvje{}uje sebi sklone odre|ene grupe ljudi ili odre|enog pojedinca. Da li je to zada}a Glavnog odbora UBBDRH? Bilo bi pohvalno i po`eljno od Vas da prestanete prozivati i omalova`avati vrh politi~ke strukture bo{nja~kog naroda koji postoji i predstavlja bo{nja~ki narod od samog utemeljenja samostalne i suverene Republike Hrvatske, a koji je svojim radom i djelovanjem omogu}io Bo{njacima u Republici Hrvatskoj da utemelje mnoge zajednice, vije}a, te druge druge bo{nja~ke asocijacije koje trenutno djeluju na podru~ju cijele Republike Hrvatske, pa izme|u ostalog i UBBDRH (koju vi, na`alost, zastupate i predstavljate). Ovakva navedena stajali{ta mogu u~initi pojedinci ili grupa osoba koji su, blago re~eno, pravno, politi~ki pa ~ak i obrazovno nepismeni, a sve }e to u~initi iz samo njima poznati razloga da bi ostvarili svoje ne~asne namjere, a koje sigurno ne pridonose zajedni{tvu me|u Bo{njacima na koje se Vi gospodo zdu{no pozivate.

35

Polaganje vijenaca braniteljima na sisa~kom groblju

J O U R N A L

MURSELOV [EGISTAN Pri~a s had`a

I crn~eve noge idu na had`
Slika crnog muslimana koji grli svog brata Bo{njaka je prizor jedinstven, usamljen u svojoj ljepoti i ne tra`i slavu, premijere, pozornice, vizitkarte, titule, tribine, ve} samo ponavljanje na skrovitim srcolikim mjestima koje je on svojom milo{}u stvorio da bi mi njima bosi gazili. Pi{e: Filip Mursel Begovi}
Kada sam se vratio s ~asnog had`a moj mi je po{tovani drug ef. Halil rekao: “Sine oti{ao si na had` s dva imena, a s dva si se i vratio. Nekad je `ivio Filip Mursel, a sada se rodio had`i Mursel.” Zaista, dobri ef. Halil je u pravu, ali ne}e mi moji Bo{njaci zaboraviti Filipa. Kada god }e nastati neka konfliktna situacija, Filip }e se vra}ati, u njega }e upirati prste, optu`ivati ga kao da je on ne{to nekome sagrije{io. “Kriv si, ako zbog ni~ega onda samo zato {to si Filip.” Na d`enazu }e Filipu svakako do}i, ali mu onu metafizi~ku ne}e nikada priznati. Ali i Filip se rodio u islamu kao i svi mi drugi, bio ba~en iz ezela u vje~nost. Budi Filipe, a ono bude Mursel. Prije had`a pitao sam u~enije muslimane, onako iz {ale, gdje }u staviti titulu had`ija kada se vratim; ispred Filipa ili ispred Mursela. “Ne mo`e{ ispred Filipa, gdje to ima!” Titula ni{ta ne zna~i kao ni ime, ali ja sam se na{ao u nedoumicama. Ho}u li i na had`u morati obja{njavati da sam musliman, a ne Filip, da sam Mursel prije nego Bo{njak? Moram li ja Allahu teubu ~initi zato {to mi je jedno od imena Filip? Tko sam ja i {to je tajna pokajanja? Ho}u li ikada znati je li mi dragi Allah d`.{. primio had`? I tako sam krenuo, no{en mno{tvom pitanja, na had`u se sastaviti, postati gospodin duha, biti anoniman, isti me|u jednakima. Nestao je onaj [egistanac koji vas je uveseljavao, a bio je ionako obi~no piskaralo pun la`nih i dovitljivih dosjetki, ideja, nepotrebnih informacija, retorike i na kraju demagogije. Za ovakve kao {to sam ja redovito se misli da su {ibe dru{tva koje “pristojni” smatraju neprijateljem radosti. Na had`u sam shvatio da do sada ja jednostavno nisam imao dovoljno talenta da steknem ljubav nekih svojih ~itatelja. Kako da idem na had`, a znam da ima ljudi koji mi ne bi dali halala ni u svojim posljednjim rije~ima? Recimo: “Bo`e oprosti mi {to sam kreten s lijepom i njegovanom glavom, blijedo lice s ogromnim crvenim stomakom, {to sam u spava}oj sobi svakih pet godina mijenjao slike politi~ara, ali onom Filipu nikako nemoj oprostiti, njega na promatranje u d`ehennem, ponizno molim. I, da, Ja Rabbi, do}i }u ti sigurno, ali ako ne do|em… javi mi ako ti {to zatreba. Ima u mene. Ipak sam ja anonimac koji svakoga poznaje.” Ti revnosni “promatra~i” koji stalno nekoga {pijuniraju, dosa|uju Bogu svojim jalovim molbama i misle da je sve opravdano kada je u Njegovo ime, vide sve prije iskrenosti, u~inili su da se bra}a muslimani gnu{aju jedni drugih i s u`itkom se me|usobno mu~e. Svaki insan na had`u je s Allahovom pozivnicom, u to nema sumnje, ali tamo je i podosta munafika koji su do{li s pozivnicom samoga [ejtana. Oni vole i}i na had` jer znaju da sve mo`e biti opravdano ako je u ime Boga. Na`alost, revnost za religiju po~esto opravdava klevetu, izdaju, jednom rije~ju nered. Ljudi najlju}i, naj`u~ljiviji, najpokvareniji, znaju biti i najrevnosniji; oni vjeruju da }e im s obzirom na njihovu revnost, On oprostiti iskvarenost njihovog morala i sve njihove hr|ave postupke. U kakvoj su samo zabludi. Na had`u je ~ovjek osu|en da se suo~i s vlastitim ogledalom, ako se uop}e mo`e ogledati bez prethodnog ~i{}enja. Ogledalo su nam na{a bra}a muslimani. Oni dolaze sa svih krajeva svijeta u posjetu Allahu i jedan bosanski musliman odjednom se nalazi u situaciji kada se mora suo~iti s predstavnicima ~itavog ummeta. Ponekom Bosancu i Bo{njaku to je previ{e, kako pojmiti takvo ~udo u gu`vi raznolikosti, a u~ili su nas i kroz poslovice nara{tajima prenosili da je bosanski musliman najbolji i naj~i{}i musliman na dunjaluku. I to izvana i iznutra. Ve} drugi dan had`a, na putu u Poslanikovu d`amiju, prije sabah namaza, upoznao sam jednog revnosnog bosanskog muslimana. “Jesi li vidio noge onim crn~ugama, kako su samo prljave, pune gljivica. I onda ti mora{ pasti na sed`du tamo gdje je on hodo. Ja nosim maramicu da se na sed`di sa~uvam od tih hajvana. Sada znam da smo mi Bo{njaci najbolji muslimani na svijetu.” Velika odgovornost je biti najboljim jer to nesumnjivo zna~i biti uzorom ili ~ak nepogre{ivim, a za sebe sigurno znam da od te vrste nisam. Uostalom do{ao sam ovdje da bi bio jednak me|u jednakima, a ne druga~iji i jo{ uz to najbolji. Ali na namazu je bilo druga~ije jer dok sam klanjao na ruku’ do sebe sam ugledao par crnih nogu. Ne lice, samo noge koje su mi se tada ~inile nepodno{ljivo prljavim, ispucanim, crnim s crvenim mrljama, s popucanim noktima ili bez njih, s nekim ~udnim dla~icama nepravilno raspore|enim, sve u svemu, jedan prizor koji me je posjetio na glave nekih starijih mu{karaca koji farbaju svoju kosu u crno, a odlaze d`amiju gdje na hutbi imam poru~uje da je sijeda kosa znak mudrosti. Samo sam o tome na namazu u Poslanikovoj d`amiji razmi{ljao, o crn~evim nogama. Je li onaj had`ija imao pravo, ho}u li se razboljeti od gljivica i streptokoka iz Malezije ili Pakistana, joj, mo`da i Afganistana, Banglade{a, Sudana, ma, tko zna otkuda sve nisu do{li da napadnu i razbole najboljeg i naj~i{}eg bosanskog muslimana. A o ~emu sam razmi{ljao da se obranim od tih stra{nih nogu bez lica, pa, ~ujte: o mladim modnim modelima s bijelom trakom u kosi i nje`nim dugim prstima kojima najfinijim kremama ma`u svoja stopala, zatim, bedra… Ma{tao sam o svijetlim Nordijkama koje osvajam dok im pri~am o poznatim li~nostima svjetske knji`evnosti i dugim plavim pletenicama na golim `enskim le|ima. Pravi had`ija na namazu, zar ne. Mogao sam i ne{to drugo, ali ba{ nisam htio. Nefsom sam se branio od crnih nogu. Kada sam predao selam na desnu i lijevu stranu odlu~ih pogledati crnog muslimana u lice. Samo zato da u~inim znanstvenu komparaciju s

36

J O U R N A L

MURSELOV [EGISTAN
nogama. Nisam se trebao puno truditi jer crnac me je preduhitrio osmijehom od uha od uha tako da sam se mogao ogledati o njegove ~iste bijele zube djelane kao od najfinije slonova~e. Da ste tek vidjele njegovo lijepo pravilno lice koje bi moglo biti i sjena Pejgamberove sjene na pustinjskoj dini. “Selam alejkum, moj brate”, re~e mi na engleskom i iznenada me zagrli. Kako me je samo postidio svojom gestom iskrenog muslimana u ekstazi dijeljenja ljubavi. Do{lo mi je da i{tem halala od crnog brata i da mu objasnim da ne}u vi{e nikada ru`no pomisliti o njegovim nogama jer sada znam da on i ja ovako zagrljeni ~inimo najboljeg muslimana na dunjaluku. Pa, on je pustinjski ~ovjek i hoda bos po u`arenom pijesku. On ne zna za Nike i Reebok trendove, on ne stru`e zadebljanje na petama jer mu ono treba da ne osjeti kamenje pod nogama. On `ivi `ivotom koji je rijedak u svijetu snobova, barova i farova, nadalje, ekskluzivan i egzoti~an me|u ljudima punih motiva i diploma i nagrada i analiza i va`nih elaborata i spiskova na kojima je njihovo ime na prvom mjestu. Slika crnog muslimana koji grli svog brata Bo{njaka je prizor jedinstven, usamljen u svojoj ljepoti i ne tra`i slavu, premijere, pozornice, vizitkarte, titule, tribine, ve} samo ponavljanje na skrovitim srcolikim mjestima koje je on svojom milo{}u stvorio da bi mi njima bosi gazili. Pou~en ovim pro~i{}avaju}im iskustvom ubrzo sam shvatio da je na had`u najva`nije na}i suputnika koji vam ne}e odvra}ati pa`nju s ibadeta na neva`ne i tri~ave stvari poput {opinga i razgovora o amid`i koji se na silu smijao i glasno ka{ljao da bi iskoristio pometnju i prdnuo. Bje`ite od takvih jer Allah je milostiv i za svakog svog roba uvijek priprema bolje nego {to to on mo`e pretpostaviti. I tako sam na{ao brata Ahmeda Ikanovi}a, starijeg i prekaljenog had`iju kojemu je ovo bio jedan u nizu had`eva koje je obavio kao bedel, za druge. Gotovo smo stalno bili zajedno. Nismo puno pri~ali, a nikada me nitko nije nau~io vi{e {ute}i. S njime i ne mo`ete pri~ati jer on se stalno moli. Njega sam opona{ao i bio sretan jer on je za mene paloga bio priru~nik islama, hodaju}i Ilmihal. Stari had`ija je u potpunosti bio svjestan gdje se nalazi. Ve}ina Bosanaca uop}e ne shva}a na kakvome su mjestu. Do{li su obaviti svoju petu islamsku du`nost i na tome zavr{ili kao da se primljeni had` sam od sebe podrazumijeva. Allah voli ponizne, usredoto~ene i postojane, a ne brbljavce, on voli kada srce govori, a ne jezik. Neki pri~aju dok tavafe

oko Kabe. “Koliko jo{ krugova, ~etiri”, ka`e jedan, ma ne tri, dva ka`em vam, uklju~i se tre}i. “[ta se ovaj gura? Otkuda mu pravo. Nismo zajedno ovce pasli.” Odmah sam shvatio da uz fizi~ku Kabu postoji i ona nevidljiva golom oku, ona duhovna. Ako Kabu gledate fizi~kim o~ima, onda ste u opasnosti da ~inite razne uvrede guraju}i se i psuju}i u tavafu. Onaj koji Kabu osje}a srcem, on se predaje ljubavi. On je uzdi{u}i a{ik. Namaz u Mekki vrijedi sto tisu}a namaza, ali nemajte sumnji da i uvreda vrijedi isto toliko. Neki jednostavno misle da se moraju gurati jer, eto, gu`va je i mora{ izboriti svoje mjesto pred Bogom. Neki od muslimana koji uspiju pri}i Kabi, ne bi li ju dotakli i time stekli milost, udaraju svojim glavama, trljaju obraze, postekije i molitvene kapice o kamen. Kada sam pri{ao i pogledao bolje vidio sam da Kaba pla~e jer je bi~uju svojom pretjeranom pa`njom. Pla~e tu|im suzama. Cijedi se s nje ljudski znoj i pljuva~ka jer neki se nadaju da }e biti spa{eni ako je samo dotaknu. Drobe se kosti, trgaju ko{ulje, ~uju se `ivotinjski krici, svi ho}e milost na mjestu gdje je bereket najve}i, dotaknuti Kabu, kao da je samo tamo Bog, a ne posvuda. Me|utim, Allah svuda dijeli svoju milost. ^ak i u kancelariji G.W. Busha, ~ak i u skrovi{tu Radovana Karad`i}a. Za onoga koji se ne umije srcem pokajati, bilo kada, bilo gdje, Kaba mu ne}e pomo}i. Kaba je tada samo crni hladni kamen. I Radovan Karad`i} se mo`e pokajati, moliti za milost i ako je iskren, ako postane musliman, biti }e mu opro{teno. Mo`ete davati sadake koliko ho}ete, ~initi dobra djela i Allah to voli i

nagra|uje, ali spas le`i u iskrenom pokajanju i ljubavnoj predaji na{em jedinom Gospodaru. Musliman je du`an biti u stalnom pokajanju. Bio sam prepun sumnji koje su me izjedale poput nekog crva ili stjenice. Mogu li ja ovo s ovim ljudima. Svi ponavljaju isto. Svi se nadaju d`ennetu. Svi smo isti ka`u, a ja ho}u biti autenti~an jer samo tako }e me Bog prepoznati na Kijametu u masi me|u brbljavcima. O, Bo`e, kada }u ti se predati i ni{ta od tebe ne tra`iti, samo te voljeti kao {to pomorac voli zvijezdu Danicu i la|a mirno more. Jesmo li zaista svi isti, Bo`e, ho}emo li se i u d`ennetu ovako gurati, govoriti iste stvari, ponavljati se. Bojim se svojih grijeha koje }u tek u~initi. Bojim se ovih muslimana koji su mi bra}a. Gledam muslimane u hotelu, njihova lica, molimo li se mi istom Bogu, pitam se. Nigdje ozarenosti. Svijetli li Bo`ja ljubav iz o~iju mumina kada mu se preda{. Ne mogu plakati, a svi ka`u da mora{ jer se tako ~iste nakupine duhovne prljav{tine i grijeha. Gledam insane oko Kabe, a neki zaista pla~u. Ja ne mogu, iz inata. Ja moram posebno plakati i to kad nitko drugi ne pla~e. Da me vidi Bog suznoga i jedinoga za njega. Ali, odjednom sjetio sam se djevojaka koje su me napustile, Irene s prve godine faksa, Sanje s druge, Marte, Ivane, joj, Korane, prijatelja koji to nisu bili, maj~ine juhe od povr}a koju ne mo`e{ kupiti na Mekkanskoj d`adi i pu{tam suze. Po~injem plakati kada se sjetim da u sobi spavam uz Hasu koji jede sud`uku po cijeli dan, a po no}i je `edan. Isplazi svoj crveni jezik ba{ kada ja otvorim o~i nakon lijepoga sna. Pla~em jer se

37

J O U R N A L

MURSELOV [EGISTAN
zovem Filip i Bosancima moram obja{njavati da nisam konvertit. Pla~em jer imam toliko grijeha da ih ne mogu ni nabrojati. Stalno izviru novi, neke nove Ane, Maje, Olge, Andreje… Pla~em jer ne mogu plakati. Shva}am tada da zamjerke koje sam upu}ivao svojoj bra}i na putu u stvari su zamjerke meni samome. Ono {to sam vidio u ostalih had`ija kao mane bile su moje mane. Sve je izlazilo iz mene, a ustvari Mekkanske hodo~asni~ke povorke tekle su mirno i u molitvi i bez mene. Sve se kre}e kao kakva savr{ena halka rukovo|ena Vrhovnim [ejhom i bez mene. Ja sam nitko i ni{ta. Ni{ta mi ne pripada dok je Bog Jedan, a on je vje~no Jedan. Nisam gospodar svoje sudbine, Ti si Bo`e i Tebi se predajem i samo u Tvoj se oprost i milost uzdam. Eto, to bi bila bit had`a, priznati Boga kao Jednoga i Svemogu}ega i pokajati se ne bi li bili napokon spa{eni. U Hrvatsku sam se vratio bolestan. Nisam proveo ni dan u obiteljskoj ku}i kada me je babo pod visokom temperaturom odvezao u zaraznu bolnicu. Rekli su, nije dobro, neka gadna viroza ili ~ak neka egzoti~na bolest. U sobi odjela za tropske bolesti nije bilo nikoga. Sam sam, nema had`ija. Nema televizije. ^uje se infuzija koja polahko kaplje. U bunilu sam od temperature, ali shva}am da me je dragi Bog nagradio s jo{ malo ~i{}enja. Shva}am da {est dana nisam spavao od uzbu|enja zbog povratka. Domovina je ondje gdje su du{e koje volite. Toj domovini treba te`iti, a Kaba vas putem prati. Medicinska sestra me budi, a ja sanjam da sam u Mekki. “Selam alejkum”, obratim se mladoj sestri. Ona me zbunjeno gleda. Mlada je i ka`e da se raduje tulumu za Novu godinu. Dodajem joj da obavijesti Ahmeda da me probudi na jaciju. Ni{ta joj nije jasno. “Nema ovdje nikakvog Ahmeda, ni selama. Jel vama dobro?” Shvatih da sam sanjao. Ovdje zaista vi{e nema Ahmeda da me budi, ne ~uje se ezan upozorenja. Ne mogu slu{ati svoga vr{njaka i brata hafiza Jahju koji i u pranju ve{a vidi filozofiju ljubavi. Prepu{ten sam samome sebi. Nema vi{e ni Filipa. I tada u srcu osjetih koliko volim muslimane. Sve {to se tamo desilo u sebi nosi zna~enje, a nema ve}eg zadovoljstva za insana nego kada dijeli ljubav prema Hakku Uzvi{enim s ostalom bra}om. To je najja~e srodstvo na ovom dunjaluku. [to je s nama Bo{njacima? Eto, ja sam se vratio uz njegovu pomo}, usuglasio svoje duhovno i fizi~ko tijelo. Nadam se da sam se barem mal~ice promijenio na bolje, a u bo{nja~kim odnosima u Hrvatskoj nisam zatekao ni{ta novo. Iste sva|e od istih ljudi koji stoje na raskr{}ima identiteta i pitaju se: kuda? Onih koji nemaju brata jer po njima nema brata dok ga majka ne rodi. Na jednom putu, kojeg smo zaboravili, stoji Bog, a mi smo ga smjestili u svoje psovke misle}i da je on na{a igra~ka. Bog ne tra`i mnogo, ~ak prihva}a i da tuguje s nama jer mi smo se zaista razboljeli od suza, me|usobne nepravde i neuzvra}ene ljubavi. Dosadni ste Allahu, shvatite. Niste muslimani ako se barem malko ne volite. Postanite napokon muslimani. Volite se, idite na had`, nemojte i}i na tre{njeva~ki plac. Kupite u Mekki svoj grincajg, svoju malu mrkvicu i pola kile janjetine. Nakratko zaboravite svoje manjinske udruge, vije}a i njihova beskrajna vije}anja jer, postoji netko gore iznad nas koji ne radi ni{ta drugo osim {to nas voli.

38

ZANIMLJIVOSTI

Proro~anstva 2007.
Njema~ko “Dru{tvo za znanstveno istra`ivanje paraznanosti” (GWUP), sa sjedi{tem u Rossdorfu kod Darmstadta, svake godine pomno analizira najspektakularnija svjetska proro~anstva. Razni gatari i vidovnjaci najavili su da }e tokom 2007. godine Kremlj nestati u plamenu, da }e u SAD-u milijuni ljudi poginuti u teroristi~kom napadu, te da }e jedna poznata holivudska zvijezda umrijeti od posljedica zmijskog ugriza. Me|u proro~anstvima nalazilo se i ono kanadskog vidovnjaka Nikkija Pezara da }e pred Bijelu ku}u u Washingtonu sletjeti NLO. Astrologinja Patricia Bahrani predvidjela je da }e 2007. biti ukinut euro te da }e se legalizirati marihuana, a nekoliko vidovnjaka najavljivalo je ameri~ku invaziju na Iran i atentat na ameri~kog predsjednika. Me|utim, ni{ta se od toga nije dogodilo. Matemati~ar Michael Kunkel iz Mainza, koji je sudjelovao u istra`ivanju GWUP-a, za sve to ima jednostavno obja{njenje: “Budu}nost nije unaprijed odre|ena pa se i ne da i{~itati iz staklene kugle, niti je vidljiva u zvijezdama”. Kunkel je istra`io 185 proro~anstava astrologa, vidovnjaka i gatara, nakon ~ega je zaklju-

J O U R N A L

~io da “svojim proro~anstvima ne mogu ponuditi dokaze svojih sposobnosti”. Tradicionalno omiljene teme vidovnjaka i za 2007. bile su prirodne katastrofe, terorizam i ratovi, pri ~emu iz vidovnja~kih krugova ~esto dolaze nejasna i dvosmislena proro~anstva. Primjerice, astrolog Martin Banger pro~itao je u zvijezdama da se u 2007. mogu o~ekivati “pobune i nemiri u Nizozemskoj, Japanu, Kanadi, Libanonu, Sri Lanki, Finskoj, Filipinima, Rumunjskoj, Ma|arskoj, Poljskoj i Saudijskoj Arabiji”. Vidovnjakinja Elisabeth Teissier upozorila je da se svijet “izme|u sredine sije~nja i sredine listopada treba pripremiti na promjene poput prirodnih katastrofa, gospodarskih turbulencija i napada”. Neprecizne formulacije imaju svojevrsnu prednost, izjavio je Kunkel. “Budu}i mogu podrazumijevati gotovo sve {to se mo`e zamisliti, naknadno se uvijek mo`e prona}i neka vijest koja na neki na~in odgovara proro~anstvu.” Neki od vidovnjaka, koji su za 2004. op}enito prognozirali potrese ili prirodne katastrofe, danas se hvale da su predvidjeli tsunami koji se dogodio u prosincu te godine. Najlak{e se mogu provjeriti prognoze Karstena Kroenckea iz Freiburga. On svake godine prognozira kretanje indeksa fran-

kfurtske burze. U prvih jedanaest mjeseci 2007. godine stopa to~nosti njegovih predvi|anja iznosila je 47%. Kunkel smatra da bi Kroencke bio toliko uspje{an u predvi|anju i da je bacao kocke. Unato~ tome, “burzovni vidovnjak” Kroencke pokazao se uspje{nim, jer njegova “velika procjena” na 35 stranice ko{ta 1.700 eura. I.I.

Idioti 2007.
Tisu}e ljudi u~estvovalo je u anketi “The Washington Posta” i glasalo za najve}eg idiota 2007. godine. Uredni{tvo je nominiralo desetoricu genijalaca, a najvi{e glasova je skupio biv{i sudac Roy Pearson, koji se zbog izgubljenih hla~a godinama povla~io po sudu i na kraju - izgubio. Naime, Pearson je tu`io kemijsku ~istionicu u kvartu tra`e}i pritom 54 milijuna dolara od{tete za jedne izgubljene hla~e. Osim {to se uop}e upustio u suludu pravnu bitku, Pearson je prvo odbio nagoditi se za 12.000 dolara za hla~e koje je platio 395 dolara. U dvije godine, koliko se slu~aj povla~io po sudu, potro{io je sav novac grade}i slu~aj protiv marljivih Korejaca. Uporno je prkosio pa je slu~aj doveo do Vrhovnog suda

ZANIMLJIVOSTI
SAD-a, gdje se slomio i u suzama obja{njavao koliko su mu te hla~e zna~ile. Uprkos upozorenjima i medijskim ismijavanjima, Pearson se borio za ne{to {to se samo njemu ~inilo razumno, da bi na kraju izgubio sve {to ima. Srebrenu medalju zaslu`io je hrabri Matt Wilkinson iz Portlanda koji je nakon {est piva poku{ao impresionirati svoju djevojku gurnuv{i pola metra dugu zmiju zve~arku niz grlo. Premda ni djevojka ni doktori, koji su ga morali lije~iti, nisu bili pretjerano impresionirani, drugu nagradu za hrabrost i idiotizam dodijelili su mu ~itatelji “The Washington Posta”. Bron~ana medalja je oti{la u Poljsku, a zaslu`ila je stoi~kom uporno{}u i fascinantnom glupo{}u Ewa Sowinska. Ova heroina poku{ala je jo{ jedanput o`ivjeti duh Jerrya Falwella pokrenuv{i istragu koja je trebala otkriti je li Tinky Winky, popularni Teletabis, zapravo homoseksualac. Nakon {to je pretrpjela nekoliko dana ismijavanja u svjetskim medijima, Sowinska je odustala od svog plana. I.I. zirati kongres Djeda Mraza. Ta zemlja tako|er namjerava organizirati godi{nje igre na kojima bi se Djedovi iz cijeloga svijeta oprobavali u penjanju uz dimnjak, utrkama saonica i ki}enju bo`i}nog drvca. “@elimo razviti turizam, a Djed Mraz je idealan brend da bi se to postiglo”, rekao je Nurhon Tad`ibajev, du`nosnik u kirgistanskoj turisti~koj zajednici. U ve}ini zapadnih zemalja dr`i se da Djed Mraz ili Djed Bo`i}njak `ivi na Sjevernom polu. U tvrtki “SWECO”, me|utim, smatraju - a kirgistanski du`nosnici to objeru~ke prihva}aju - da kada bi se smjestio u sredi{njem dijelu Azije i zapo~eo svoj tradicionalni put na Badnjak prema zapadu Djed Mraz imao u~inkovitiju rutu za isporuku poklona. Nemamo informacija kakve se reakcije Finske na ovakvu azijsku inicijativu. I.I.

Hitlerov apartman te `idovske organizacije. Ka`e da je to prvi slu`beni protest koji su dobili, ali otklanja da bi itko imao veze s nacizmom – bilo uprava hotela, bilo njihovi gosti. Ina~e, Adolfu Hitleru po popularnosti konkurira biv{i jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, kojem je posve}en najluksuzniji apartman, a po dvostrukoj cijeni, od 1.000 eura, ve} je rezerviran za vrijeme Eurosonga. Osim apartmana koje krase portreti Churchilla, Staljina, Margaret Thatcher, Berlusconija, Mesi}a i Mitterranda, u upravi hotela “Mr. President” razmi{ljaju o mogu}nosti da urede Daytonski apartman, u kojem bi bile slike Franje Tu|mana, Slobodana Milo{evi}a i Alije Izetbegovi}a. Me|utim, tu pri~i nije kraj. Direktor Zabunovi} tvrdi da je ve} dogovorena gradnja hotela sli~nog koncepta u blizini Dubrovnika, a tra`e i lokaciju za hotel u Zagrebu. Tako|er, isti~e da }e morati naru~iti novog Hitlera, jer jedan biznismen iz Zadra `eli kupiti postoje}u sliku. “Dao nam je ponudu kakvu je te{ko odbiti”, tvrdi Zabunovi}, koji nije htio otkriti ime i visinu “nemoralne ponude” hrvatskog poduzetnika o~igledno zaljubljenog u lik i djelo vo|e Tre}eg Reicha. I.I.

Prazni~ni problemi
Suprotno od onoga u {to se vjeruje, vrijeme Bo`i}a i Nove godine toliko je puno zamki za bra~ne parove da su prvi radni dan u novoj godini britanski odvjetnici nazvali “Dan R”, odnosno “Dan razvoda”. “Bo`i} sam po sebi ne uzrokuje razvod, ali donosi napetosti koje na povr{inu izbacuju ono {to je dugo tinjalo”, isti~e Derek Bedlow, glavni urednik specijalisti~ke internet stranice InsideDivorce.com koja se bavi pitanjem razvoda brakova. U tom periodu prilike za “eksploziju” su vi{e nego brojne, od sva|e oko toga tko od rodbine dolazi na ve~eru, do otkri} a nedoli~nog pona{anja bra~nog druga na prigodnoj proslavi na poslu. “To je pravo minsko polje”, navodi Bedlow. Ova internet stranica je provela anketu kojom je bilo obuhva}eno 100 odvjetni~kih ureda i 2.000 bra~nih parova koji su kao prvi razlog rastave naveli nevjernost, po{to su prilike za to u vrijeme bo`i}nih i novogodi{njih praznika znatno uve}ane. Internet stranica objavljuje i studiju Centra za bra~no savjetovanje, koji financira Vlada Velike Britanije, u kojoj se isti~e da 1,8 milijuna parova za vrijeme bo`i}nih i novogodi{njih praznika razmatra pitanje razvoda braka. “S dana{njim tempom `ivota parovi ne provode dovoljno vremena zajedno, ali za vrijeme du`ih praznika imaju dobru priliku da sagledaju realnost situacije u kojoj se nalaze”, obja{njava Christine Northam iz Centra za bra~no savjetovanje. I.I.

Mr. President
Nedavno je na NovojTV prikazan prilog o “egzoti~nom” hotelu u Beogradu znakovitog imena “Mr. President”, u kojem svaki apartman nosi naziv nekog od poznatih predsjednika tokom povijesti. Svaki predsjedni~ki apartman je posebno luksuzno ure|en, razli~ite povr{ine i cijene no}enja (do 1.000 eura), a glavna posebnost je {to se u svakom nalazi portret “doma}ina”. Prilog bi vjerojatno i u hrvatskoj javnosti pro{ao nezapa`eno da se u sklopu novootvo renog beogradskog hotela ne nalazi i apartman Adolfa Hitlera, koji je vrlo popularan i najve}im dijelom popunjen. U TV-prilogu direktor marketinga hotela je izjavio da je svaka reklama, pa bila ona i negativna – dobra i po`eljna za biznis. Prema njegovom mi{ljenju, vjerojatno ispravnom, da nije bilo negativnih reakcija, onda se niti hrvatski novinari nebi pojavili u Beogradu. Pri~a o beogradskom hotelu “Mr. President” s Hitlerovim apartmanom nakon toga je munjevito obi{la svijet i izazvala o{tre osude. Tako je ameri~ka Antidifamacijska liga organizirala proteste, zahtjevaju}i od uprave hotela da ukloni Hitlerov portret do 27. sije~nja, Dana sje}anja na holokaust. U prvim reakcijama Du{an Zubanovi}, direktor hotela je rekao kako jo{ nisu odlu~ili kako }e odgovoriti na zahtjev

39

Kirgistan i Djed Mraz
Nastoje}i na sve na~ine oja~ati svoje slaba{nu privredu, biv{a sovjetska republika Kirgistan proglasila se novim domom Djeda Mraza. Navode}i kako je nedavno tvrtka “SWECO” utvrdila da bi djed Mraz trebao `ivjeti u Kirgistanu jer bi tako naju~inkovitije mogao dostaviti bo`i}ne darove, du`nosnici ove uglavnom muslimanske zemlje vrlo su brzo odlu~ili iskoristiti to otkri}e. Kirgistanski su ~elnici planinskom vrhu dali ime Mount Santa Claus, pridru`uju}i tako Djeda Mraza utemeljitelju SSSR-a Vladimiru Ilji~u Lenjinu i biv{em ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu, koji tako|er imaju svoje planinske vrhove. Kirgistan je 2008. proglasio godinom Djeda Mraza, a na ljeto namjerava organi-

J O U R N A L

AMERI^KO-AFGANISTANSKO-HRVATSKA VOJNA DELEGACIJA ISLAMSKI KULTURNI CENTAR ZAGREB, 4. PROSINCA 2007.