You are on page 1of 54

SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I


BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

PRIMJENA MODELIRANJA POSLOVNIH


PROCESA U IZRADI POSLOVNOG
SOFTVERA

Martina Bai

Split, rujan 2010.

SVEUILITE U SPLITU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I
BRODOGRADNJE

Preddiplomski studij: Raunarstvo


Oznaka programa:

120

Akademska godina: 2009/2010.


Ime i prezime:

MARTINA BAI

Broj indeksa:

178-2006

ZADATAK ZAVRNOG RADA


Naslov:

PRIMJENA

MODELIRANJA

POSLOVNIH

PROCESA

IZRADI

POSLOVNOG SOFTVERA
Zadatak:

Opisati metode za modeliranje poslovnih procesa. Opisati BPMN standard za


modeliranje poslovnih procesa. Opisati ARIS platformu. Primjenom ARIS-a
modelirati proces za obraun plaa. Definirati funkcionalne zahtjeva na aplikaciju
za obraun plaa.

Prijava rada:

25.03.2010.

Rok za predaju rada:

11.10.2010.

Rad predan:

Predsjednik Odbora za zavrni rad:

Mentor:

Dr. sc. Nikola Roi, red. prof.

Dr. sc. Stipo elar, doc.

SADRAJ
1

SAETAK I KLJUNE RIJEI......................................................................................... 4

UVOD ................................................................................................................................. 5

POSLOVNI PROCESI........................................................................................................ 7
3.1
Openito o poslovnim procesima................................................................................. 7
3.2
to je dizajniranje poslovnih procesa? ......................................................................... 8
3.3
Zato tvrtke trebaju dizajniranje poslovnih procesa?................................................... 9

MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA .................................................................... 10


4.1
Model poslovnog procesa i modeliranje .................................................................... 10
4.2
Principi modeliranja ................................................................................................... 11
4.3
Alati za modeliranje ................................................................................................... 12
4.4
Metode modeliranja ................................................................................................... 12
4.4.1
Grafika metoda ................................................................................................. 13
4.4.2
Simulacijska metoda ........................................................................................... 15
4.5
Kako rade eksperti za modeliranje? ........................................................................... 16

BPMN................................................................................................................................ 17
5.1
Osnove BPMN-a ........................................................................................................ 18
5.2
Poslovni proces Prijava korisnika u sustav modeliran BPMN standardom ........... 19

ARIS .................................................................................................................................. 20
6.1
ARIS platforma .......................................................................................................... 21
6.2
ARIS house ................................................................................................................ 24
6.3
Razine ARIS arhitekture ............................................................................................ 25
6.4
ARIS metoda .............................................................................................................. 27
6.5
ARIS suelje .............................................................................................................. 28
6.5.1
Struktura ARIS Designer suelja ........................................................................ 28
6.6
Kreiranje modela u ARIS-u ....................................................................................... 29
6.7
EPC dijagram ............................................................................................................. 30
6.7.1
Pravila pri modeliranju EPC dijagrama .............................................................. 31
6.7.2
Primjer EPC dijagrama Prijava korisnika u sustav ......................................... 32
6.8
VAC dijagram ............................................................................................................ 33
6.8.1
VAC dijagram upravljanje projektom Obraun plaa ................................. 34

POSLOVNI SOFTVER OBRAUN PLAA .............................................................. 36


7.1
Projekt Obraun plaa ............................................................................................ 36
7.2
Primjer obrauna plae .............................................................................................. 38
7.3
Openito o zahtjevima ............................................................................................... 39
7.4
Popis korisnikih i sistemskih zahtjeva za aplikaciju Obraun plaa .................... 39
7.4.1
Korisniki zahtjevi .............................................................................................. 39
7.4.2
Sistemski zahtjevi ............................................................................................... 40
7.5
Use case scenarij i dijagrami slijeda modelirani u ARIS-u ....................................... 40
7.5.1
Prijava korisnika u sustav ................................................................................... 41
7.5.2
Obraun plae za pojedinog zaposlenika............................................................ 44
7.5.3
Odjava korisnika iz sustava ................................................................................ 47

ZAKLJUAK ................................................................................................................... 49
2

LITERATURA .................................................................................................................. 50

10 PRILOZI............................................................................................................................ 52
10.1 Popis oznaka i kratica ................................................................................................ 52
10.2 Popis slika .................................................................................................................. 52
10.3 Popis tablica ............................................................................................................... 53
10.4 Ostali prilozi i dokumentacija .................................................................................... 53

SAETAK I KLJUNE RIJEI

Saetak
Zavrni rad Primjena modeliranja poslovnih procesa u izradi poslovnog softvera je sloeni
poslovni proces iji su temeljni procesi projekt Obraun plaa, specifikacija projekta i
radnja. Procese potpore ine konzultacije s mentorom i itanje literature, dok planiranje i
voenje projekta te evidentiranje obavljenih radnji i konzultacije s mentorom predstavljaju
upravljake procese. U radnji je objanjen pojam poslovnog procesa, a kako bi se lake
razumjeli poslovni procesi te kako bi rezulatati procesa bili to kvalitetniji, napravljen je
funkcionalan model procesa koritenjem ARIS platforme (alat i metoda za modeliranje). Za
modeliranje procesa koriteni su VAC i EPC dijagrami. Kroz cijeli dokument provlai se veza
s projektom Obraun plaa, a najvidljivija je u poglavlju Poslovni softver gdje je
definiran dio funkcionalnih zahtjeva (use case scenarij i EPC dijagrami) za projekt Obraun
plaa.

Kljune rijei
poslovni proces, model poslovnog procesa, modeliranje poslovnog procesa, BPMN, ARIS,
EPC dijagram

UVOD

Cilj zavrnog rada je upoznavanje s poslovnim procesima i modeliranjem poslovnih procesa


koji su danas neizostavni dijelovi svakog poslovanja. Modeliranje poslovnih procesa nije
znanost, to je umijee za koje je potreban zdrav razum, sistematinost, disciplina, iskustvo te
mo apstrakcije, zato se ekspertom za modeliranje ne postaje odmah, ve je potrebno puno
rada i truda. Izuzetno je bitno da poslovni procesi budu dobro definirani i funkcionalni kako
bi se olakalo njihovo razumijevanje te kako bi i njihovi rezultati bili to efikasniji i
kvalitetniji. Pri modeliranju poslovnih procesa znaajna je uloga metode koja se koristi i
odabranog alata za modeliranje. Potrebno je dobro poznavanje alata i metode jer
nepoznavanje mogunosti alata i metode uvelike oteava razvoj modela.
Osim upoznavanja s poslovnim procesima i modeliranja poslovnih procesa, cilj ovog
zavrnog rada je i sudjelovanje u projektu i timskom radu, prikupljanje dokumnetacije,
obavljanje razgovora s korisnikom, planiranje, evidentiranje obavljenih radnji, prouavanje
literature, razvoj aplikacije, pisanje specifikacije, odnosno kroz ovaj rad i projekt trebali smo
stei odreeno znanje i iskustvo koje emo moi primijeniti sutra u svom poslu.
U projektnom timu obavljena je podjela poslova tako da e kolegica Martina Bai biti
voditelj projekta, baviti se skupljanjem dokumentacije te e napisati dokument specifikacije
zahtjeva. Razvojni programer e biti kolega Joko Frani koji e napisati dokument
specifikacije dizajna, dok je kolegica Katarina Krito zaduena za testiranje aplikacije te e
napisati dokument specifikacije testiranja. Projekt e se razvijati prema vodopad modelu za
koji je vremenski plan, ali i raspodijela resursa napravljena u MS Project-u, a evidencija
obavljenih radnji vodit e se u MS Excel-u. Baza podataka e biti projektirana u MS Accessu, a aplikacija e biti razvijena u MS Visual Studio 2008 koritenjem programskog jezika C#.
Modeliranje poslovnih procesa i use case scenarija obavit e se u ARIS platformi koritenjem
EPC dijagrama, a specifikacija projekta i svi prilozi bit e napisani u MS Word-u.
U ovoj radnji, u treem poglavlju bit e definirani poslovni procesi i njihova uloga u
poslovanju tvrtki. U etvrtom poglavlju bit e objanjeno modeliranje poslovnih procesa,
odnosno opisane najee koritene metode za modeliranje, prednosti i mane alata za
modeliranje te kako rade eksperti za modeliranje, dok e sljedee poglavlje dati kratki pregled
osnova BPMN-a. U estom poglavlju bit e ukratko objanjena ARIS platforma, ARIS
5

metoda, ARIS house i ARIS suelje. Takoer e biti prikazan i nain kreiranja modela u
ARIS-u potujui pravila i principe modeliranja, dok e detaljno biti objanjen EPC dijagram,
a njegova primjena najvidljivija je u sedmom poglavlju u kojem e biti definirani
funkcionalni zahtjevi projekta Obraun plaa i opisane ope informacije o projektu. Sedmo
poglavlje je direktna poveznica s projektom Obraun plaa. U zakljunom poglavlju dan je
osvrt na zavrnu radnju.

3
3.1

POSLOVNI PROCESI
Openito o poslovnim procesima

Dananji svijet je nezamisliv bez poslovnih procesa, meutim poslovni procesi su nastali
pojavom ovjeanstva na Zemlji iako pojam poslovnog procesa prvi put spominje F.W.Taylor
1911. godine u svojoj studiji u kojoj je analizirao i dokumentirao procese rada. Jedinstvena
definicija poslovnog procesa ne postoji jer svaka osoba ili tvrtka definira procese na svoj
nain. Sljedee dvije definicije poslovnih procesa se najee koriste. Poslovni proces je niz
logiki povezanih aktivnosti koje koriste resurse tvrtke iji je cilj zadovoljenje potrebe
klijenata za proizvodima ili uslugama odgovarajue kvalitete u odreenom vremenskom roku
uz ostvarenje vrijednosti.[1] Poslovni proces je interakcija izmeu ljudi, opreme, metoda i
kontrola, a sve sa svrhom postizanja odreenog cilja.[2] Poslovni procesi prema
funkcionalnosti se dijele na temeljne ili osnovne, upravljake i procese potpore. Temeljni
procesi su procesi koji daju vrijednost proizvodu ili usluzi koje tvrtka stvara za svoje klijente.
Primjer temeljnog procesa je proizvodnja. Da bi temeljni procesi funkcionirali potrebni su
procesi potpore. Procesi potpore ne rezultiraju vrijednou, ali su neophodni za funkcioniranje
temeljnih procesa, odnosno poslovnih procesa. Primjer procesa potpore je pravna potpora ili
IT. Procesi potpore najvie razine su upravljaki procesi koji planiraju, organiziraju,
komuniciraju, nadgledaju i kontroliraju aktivnosti organizacije. Upravljaki procesi su
planiranje, interna kontrola, upravljanje ljudskim resursima.... Prema sloenosti poslovni
procesi se dijele na: jednostavne, sloene i vrlo sloene procese. Jednostavni procesi slijede
dobro definirani niz koraka s jasno postavljenim pravilima, bez izuzetaka. Za razliku od
jednostavnih, sloeni procesi nisu dobro definirani, koriste vei broj razliitih pravila i sadre
mnogo izuzetaka. Vrlo sloeni procesi se ne mogu automatizirati upotrebom postojee
tehnologije, ve zahtijevaju mnogo inicijative, kreativnosti, snalaljivosti i inovativnosti od
osoba koje ih izvravaju. Poslovni procesi su sastavni dio svake tvrtke, ali veoma rijetko se
opisuju i analiziraju. Promatranje tvrtke kroz procese daje vjerodostojniju sliku poslovanja.[2]
Ova radnja: Primjena modeliranja poslovnih procesa u izradi posovnog softvera je rezultat
poslovnog procesa Zavrni rad, odnosno projekta Obraun plaa. Kako bi dobili to
jasniju sliku poslovnog procesa Zavrni rad procesi su ukratko opisani. Temeljni procesi su:
izrada aplikacije za obraun plaa i specifikacije projekta te radnja.
7

U procese potpore se ubrajaju konzultacije s mentorom, prouavanje literature, razgovor s


krajnjim korisnikom - Raunovoom, dok planiranje i voenje projekta te evidentiranje
obavljenih radnji i konzultacije s mentorom definiraju upravljake procese. Poslovni proces
Zavrni rad je sloen proces koji sadri mnogo grananja (rad na projektu, pisanje
specifikacije, prikupljanje podataka, prouavanje literature, planiranje, konzultacije s
mentorom, sastanci projektnog tima, pisanje radnje, evidenitranje izvrenih radnji....).
Potrebno je potivati razliita pravila i propise (upute mentora, pravila pri obraunu plaa,
zakone, upute za pisanje radnje i specifikacije), a esto su se dogaale i nepredviene situacije
(npr. prometna nesrea) koje su poremetile planove i promijenile planirane vremenske okvire.
3.2

to je dizajniranje poslovnih procesa?

Da bi se dizajnirao poslovni proces potrebno ga je analizirati. Kako ne postoji jedinstvena


definicija poslovnog procesa, tako ne postoje ni jedinstveni koraci u analizi poslovnih
procesa. Pri analizi procesa polazi se od toga kako menadment vidi prirodu procesa, odnosno
potrebno je prikupiti to vei broj kvalitetnih informacija o procesu: eljeni rezultat procesa,
poetna i zavrna toka (ulaz i izlaz), aktivnosti koje se izvode, redoslijed aktivnosti, osoblje
koje e izvoditi te aktivnosti te dokumenti i forme koje se koriste i razmjenjuju izmeu
funkcija. Nakon prikupljanja potrebnih informacija potrebno je napisati opis poslovnog
procesa te izraditi dijagrame procesa. Analiza procesa otkriva organizacijske, strukturne i
tehnoloke slabosti u procesima te identificira i definira nain kako to uspjenije rijeiti
probleme i poboljati poslovne procese. Istinska efikasnost poslovnih procesa vidljiva je
nakon postupka analize. Dizajniranje poslovnih procesa se odnosi na usklaivanje procesa sa
zahtjevima klijenata, odnosno kreiranje transparentnosti promatrajui postojeu kvalitetu
procesa. Bez spoznaje o procesnim vremenima i procesnim trokovima nemogue je
identificirati trokove procesa, potrebno vrijeme, mogue izuzetke i probleme. Dizajniranje
poslovnih procesa daje odgovor na veoma vana pitanja: Tko to radi? Koje su posljedice?
Koje usluge se pruaju? Koji softverski sistemi se koriste za procese?. Kako bi se izvrilo
dizajniranje, a potom i modeliranje poslovnih procesa, tvrtke trebaju imati jedinstvenu
podrku za upravljanje poslovnim procesima u obliku alata za modeliranje koji biljei
poslovne procese i prikazuje pomou teksta, tablica i dijagrama. esto tijekom razvoja
projekta dolazi do promjena poslovnih procesa, ali promjene poslovnih procesa su projekt
kojim se upravlja prema unaprijed definiranom projektnom pristupu koji se definira pri
8

dizajniranju poslovnih procesa. Promjena poslovnih procesa nije jednokratna vrijednost, ve


je iterativna aktivnost koja zahtijeva postupno poboljanje kvalitete i uinkovitosti poslovnog
procesa. Nekvalitetan dizajn poslovnih procesa uzrokuje mnoge nepravilnosti i probleme u
poslovnim procesima, kao to su: prekoraenje planiranih rokova, pad kvalitete, otpor i
nezadovoljstvo zaposlenika i probleme nastale uslijed nepredvienih okolnosti koji mogu
dovesti do potpunog zastoja u poslovanju i ozbiljno ugroziti opstanak tvrtke.[1]
3.3

Zato tvrtke trebaju dizajniranje poslovnih procesa?

Svaki poslovni proces poinje s potrebom klijenta, a zavrava zadovoljavanjem te potrebe.


Kako bi se poveala korist na strani klijenta, a time i korist i reputacija tvrtke bitno je
analizirati i dizajnirati poslovne procese. Poboljanje poslovanja je samo jedan od razloga
zato tvrtke prihvaaju dizajniranje poslovnih procesa, odnosno zato je dizajniranje u
dananjem poslovnom svijetu postalo neophodno. Tvrtke moraju uskladiti unutranje i
vanjske poslove, a to je nemogue bez dobro dizajniranih poslovnih procesa. Primjer
pozitivne posljedice upotrebe dizajna poslovnog procesa je vidljiv u jednoj Njemakoj tvrtki
koja je utedjela vie od 50 milijuna dolara u jednoj godini koritenjem ARIS softvera u
usklaivanju IT procesa.

Slika 3-1 Poslovni procesi u ARIS platformi [9]


9

4
4.1

MODELIRANJE POSLOVNIH PROCESA


Model poslovnog procesa i modeliranje

Model poslovnog procesa (Business Process Model BPM) je priblini prikaz sustava ili
procesa koji slui za razumijevanje sustava te za njegovo mijenjanje ili upravljanje. Modeli
moraju biti to jednostavniji, ali ispravni kako bi koristili svrsi za koju su napravljeni. Modeli
moraju biti jednostavni, ali ne i prejednostavni jer prejednostavni modeli gube elemente koji
su bitni za objanjenje procesa. Ni presloeni modeli nisu pogodni za objanjavanje procesa
jer dolazi do oteanog razumijevanja procesa. Modeli su aproksimacija stvarnosti, a upravo to
je njihova prednost jer iz stvarnosti uzimaju samo najvanije dijelove te olakavaju
razumijevanje stvarnosti, odnosno nain na koji funkcioniraju poslovni procesi. Dobar i jasan
model ima kljunu ulogu u komunikaciji, ali omoguava i definiranje kljunih poslovnih
procesa, detaljno modeliranje pojedinih procesa, identificiranje procesa koji trae poboljanje
te modeliranje novih procesa prije nego to se implementiraju. Znaajna je i podjela modela
na tvrde i meke. Tvrdi modeli se koriste za dobro definirane probleme s mnogo podataka i
daju kvantitativne rezultate, dok se meki modeli koriste za nestrukturirane probleme kod kojih
modelari moraju pomoi klijentima da bolje razumiju problem. Dananji poslovni svijet je
nezamisliv bez modela jer omoguuju opis i bolje razumijevanje kompleksnih fenomena,
efikasniju komunikaciju izmeu osoblja koje rjeava probleme te efikasnije i bre rjeavanje
problema. U inenjerstvu i ekonomiji modeli slue za oblikovanje novih rjeenja, ispitivanje
svojstva rjeenja i na kraju izbor najpovoljnijeg i najefikasnijeg rjeenja.[1]
Modeliranje poslovnih procesa (Business Process Modeling BPM) je izrada dijagrama koji
e prikazivati poslovne aktivnosti slijedom kako se dogaaju. Modeliranje zamijenjuje
eksperimentiranje u ivo koje zahtijeva mnogo vremena, ima visoku cijenu, a ponavljanje
eksperimenta je skupo te moe biti opasno. Modeliranje procesa je umijee, a ne znanost.
Zahtijeva zdrav razum, mo apstrakcije, sistematinost, disciplinu i iskustvo. Upravo iz tih
razloga modeliranje sve vie postaje nuno u tvrtkama koje koriste kompleksne i vrlo
zahtjevne procese. [1]
Definiranjem cilja modeliranja poinje proces modeliranja. Kako bi se odredio cilj potrebno je
upoznati rad i optimizaciju procesa te je nuno dobro prouiti izvore podataka koji e biti
koriteni pri modeliranju. Izvori podataka su najee: vremenski projektni planovi, znaajke
10

procesa, dokumentacija opisa procesa, poznavanje metode koja e se koristiti. Pri modeliranju
koriste se standardni grafiki elementi koji su razumljivi cijelom osoblju koje izrauje ili
koristi model. Koritenje standardnih elemenata olakava komunikaciju meu osobljem
razliite strune spreme, ali omoguava i rad na poboljanju modela, pri emu je izuzetno
bitno da svi uesnici dobro razumiju nain odvijanja procesa i svoju zadau u sklopu toga.
Ukoliko osoblje ne razumije funkcioniranje procesa i svoju zadau u sklopu te metode,
rezultati mogu biti katastrofalni. Nakon identificiranja procesa potrebno je stvoriti prvi ili
osnovni model koji prikazuje trenutnu situaciju. Osnovni model se pregledava, analizira te se
nadopunjuje. Nadopunom osnovnog modela stvara se drugi ili to be model koji prikazuje
novu situaciju sa potrebnim poboljanjem. Model se testira, a potom i implementira.
Implementacijom ne zavrava rad na modelu, ve se model konstantno nadograuje i
poboljava.[3]
4.2

Principi modeliranja

Kako bi modeliranje procesa bilo to uspjenije potrebno je voditi rauna o sljedeim


podacima:

vrijednost modela ovisi o konzistentnosti, koliini i tonosti podataka koji se


koriste pri konstrukciji modela

izbor kljunih varijabli ovisi o osobnim procjenama, ciljevima, opsegu problema...

predvianja nisu bez pogreke te modelar mora prepoznati i ocijeniti odstupanje od


realnosti pri izboru alata za modeliranje

kada se izabere model rjeava se model, a ne stvarnost

poslovni sustavi su sustavi s nedestruktivnom memorijom, to znai da je prolost


integralni dio objekta te svakim novim stanjem definira nove oblike ponaanja

poslovni sustavi su anticipativni objekti, to znai da e akcije koje se predviaju


za budunost snano utjecati na sadanje odluke

ponaanje poslovnog sustava ovisi o njegovoj dinamici.[4]

Osim navedenih podataka pri modeliranju potrebno je potivati i principe modeliranja kako bi
modeli bili to kvalitetniji.

11

Osnovni principi modeliranja:

zdrav razum, apstrakcija, sistematinost, disciplina, iskustvo umijee, a ne


znanost

ne previe kompleksni i detaljni modeli jer ih je teko razumjeti i vrednovati

ne previe jednostavni modeli jer gube bitne elemente koji omoguavaju


objanjenje

razvoj modela u jednostavnim modulima s dobro definiranim funkcijama to


olakava izgradnju i provjeru modela

korienje softverskog inenjerstva, metode za razvoj algoritama i programa

obvezna provjera logike i kvantitativne ispravnosti modela, kako bi se model


mogao s pouzdanou koristiti, kao pojedinani moduli, kao cjelina

4.3

koritenje analogija i metafora, povezivanje naizgled nepovezanih ideja[5]

Alati za modeliranje

Da bi poslovni procesi bili dobro definirani i modelirani potrebno je odabrati odgovarajui


alat za modeliranje. Alat za modeliranje nije isto to i alat za crtanje jer dijagram koji nastaje
koritenjem alata za modeliranje nije samo crte, grafiki prikaz, ve sadri mnogo
informacija o procesu. Alati za modeliranje imaju svoje prednosti i mane. Prednosti alata su
razumijevanje i poboljanje procesa, standardizacija procesa i procedura, analiza osjetljivosti
procesa na promjene, izrada to-ako scenarija i razvoj alternativnih rjeenja, dok su
isprepletanje modela postojeeg i eljenog stanja, pogreno odabrani sudionici projekta,
postojanje iznimki te problem odravanja i koritenja modela procesa samo neki od mana
alata za modeliranje poslovnih procesa. Alati za modeliranje i upravljanje poslovnim
procesima poboljavaju performanse organizacije, a menaderima omoguuju uinkovitiju
koordinaciju resursa potrebnih za izvravanje poslovnih procesa. Njihova prednost je to
unaprjeenjem performansi omoguuju menaderima da uinkovito koordiniraju ljudske i
tehnoloke resurse koji su potrebni za izvoenje pojedinog poslovnog procesa.
4.4

Metode modeliranja

Metoda modeliranja je skup procedura koje dovode do rjeenja modela. Da bi bila efikasna
metoda mora zadovoljiti ope kriterije (originalnost, uopenost), sintaktike (jasno
12

formuliranje pojmova, unutranja neproturjenost), semantike (homogenost, mogunost


empirijske interpretacije pojmova), ontoloke (znanstvena objektivnost) i kriterije spoznajne
vrijednosti (sklad informacija i hipoteza). Cilj metodologije je omoguiti sustavni postupak
razvoja koji e moi pratiti napredak, uspostaviti dobru komunikaciju meu osobljem,
osigurati da se dovoljno panje posveti analizi poslovanja kako bi se osigurala izrada sustava
koji odgovara poslovanju i zahtjevima klijenta. Svaka od metoda modeliranja prati ciklus
modeliranja poslovnog procesa koji se sastoji od nekoliko osnovnih faza, a to su: dizajn,
modeliranje, izvravanje, nadgledanje i optimizacija. Odabir metode modeliranja ovisi o
sloenosti problema. Najpoznatije metode su: analitika, numerika, simulacijska i grafika
metoda. Analitika metoda se koristi u algebri, matematikoj analizi, teoriji vjerojatnosti za
rjeavanje problema njihala, jednostavnih repova ekanja, a modeli i rjeenja su u analitikom
obliku (diferencijalne jednadbe, funkcije ovisnosti). Kod numerikih metoda modeli su
prikazani u analitikom obliku, a rjeenja numerikim postupcima. Ova metoda se koristi pri
rjeavanju problema difuzija, hidrodinamike, vremenske prognoze.[1] Grafika metoda se
danas najee koristi, a simulacijsko modeliranje je metoda budunosti te e zato biti opisani
u posebnim potpoglavljima.
4.4.1

Grafika metoda

Grafiko modeliranje poslovnih procesa ukljuuje formiranje dijagrama koji prikazuju


aktivnosti poslovanja i slijed kojim se dogaaju. Grafika metoda je najznaajnija metoda
statikog modeliranja, ija su glavna karakteristika dijagrami koji pomau razumijevanju
poslovnih procesa te osiguravaju i pojednostavljuju komunikaciju izmeu razliitih
organizacijskih dijelova. Osnovni elemeti dijagrama su: osnovni proces, organizacijska
jedinica, procesni korak, tok, okida, izlaz i spremite. Problem pri modeliranju je bio to
naruitelji, korisnici i poslovni analitiari govore jednim jezikom, razvojni programeri
drugim, projektanti treim, odnosno svaka grupa koja je sudjelovala u pojedinoj razvojnoj fazi
koristila je svoj nain izraavanja. Zato je bio potreban jezik kojim e se sluiti svi
sudionici modeliranja te su 1997. godine Gardy Booch, James Rumbaugh i Ivar Jacobson
objavili prvu inaicu Unified Modeling Language UML, koji je danas najpoznatiji i
najraireniji jezik za modeliranje poslovnih procesa. UML slui za specifikaciju sustava te se
moe koristiti za informiranje o tome to se trai od sustava i Kako se sustav moe
realizirati ili promijeniti. Jezik se primjenjuje za vizualizaciju sustava i izgradnju sustava pa
13

se moe koristiti kao vodi pri realizaciji sustava, odnosno daje sliku sustava poput
arhitektonskih nacrta. Znaajna mu je primjena i u dokumentiranju sustava te se moe koristiti
za pohranu znanja o ivotnom ciklusu razvoja sustava. UML sadri trinaest tipova dijagrama:
dijagram aktivnosti (activity), klasa (class), komunikacije (communication), komponenti
(component), kompozitne strukture (composite structure), deployment dijagram, dijagram
pregleda interakcija (interaction overview), objektni dijagram (object), dijagram paketa
(packege), dijagram slijeda (sequence), stanja (state machine), vremena i dijagram sluajeva
upotrebe (use case). Najee su u upotrebi use case dijagrami koji prikazuju sudionike
procesa i njihove akcije, a koriste se za prikaz funkcionalnosti organizacije, organizacijskih
struktura, veze sustava s okruenjem..... Dijagrami aktivnosti koriste se kako bi se prikazalo
od kojih se koraka i aktivnosti sastoji proces, tko je zaduen za izvravanje aktivnosti, dok se
dijagrami slijeda koriste za interakciju meu objektima s naglaskom na slijed interakcije.[6]

Slika 4-1 UML dijagram slijeda Prijava korisnika u sustav

14

4.4.2

Simulacijska metoda

Simulacijska metoda modeliranja se koristi kad je analiza modela analitikom metodom


previe kompleksna te kad su eksperimenti u ivo skupi, opasni ili neizvedivi. Metoda
koristi tehnologiju za koju strunjaci smatraju da e dati najefikasnija rjeenja pri odreenom
uloenom trudu i vremenu. Podaci se prikupljaju iz projektno-procesne dokumentacije,
promatranja i mjerenja procesa, prikupljanja osobnih iskustava lanova projektno-procesnog
tima... U izgradnji modela koristi se: sintaksna provjera, planiranje i izvoenje simulacijskih
eksperimenata te traenje optimalnog sluaja za pojedine poetne vrijednosti procesnih
parametara. Povjerenje u simulacijski model se izgrauje tijekom cijelog procesa izgradnje
modela. U vrednovanju simulacijskog modela koriste se statistike i informatike tehnike,
grafiki prikazi izlaznih varijabli modela, animacija rada modela te procjena donositelja
odluka i simulacijskih strunjaka. Simulacijska metoda je metoda dinamikog modeliranja te
se njom analizira dinamika i ponaanje procesa u razliitim zadanim uvjetima, a najee se
koristi kod vrlo kompleksnih procesa gdje su prisutni paralelni i isprepleteni procesi. Model
se prikazuje koritenjem obojenih Petrijevih mrea, koje omoguuju hijerarhijski opis
najzahtjevnijih procesa te razradu sustava na procese do eljene razine. Obojene Petrijeve
mree su grafiki orijentirani jezik pogodan za specifikaciju, simulaciju i verifikaciju sustava.
Petrijeve mree omoguuju opisivanje poslovnog meudjelovanja, a programski jezik
omoguava definiranje tipova podataka i rukovanje njihovim vrijednostima. Problem
simulacijskog modeliranja je to matematike simulacije poslovnih procesa znaajno mogu
odstupati od realnih rezultata. Na rezulate u praksi uvelike utjee ljudsko ponaanje jer je
svaka osoba individua za sebe, drugaije reagira na postavljene uvjete, a na rezulat rada utjeu
i fizike, mentalne i duevne komponente osobe koja izvodi pojedine poslove. Simulacijsko
modeliranje je napredno modeliranje poslovnih procesa koje bi trebalo ukljuivati i psihofiziku dimenziju ljudskog resursa koji sudjeluje u procesu. U modele bi trebalo ugraditi
komponente koje opisuju odreene prosjene znaajke ljudskog bia u poslovnom okruenju,
odnosno uklapanje procesa fizikog i psihikog umaranja, dinamike posla i koliine stresa u
simulaciju poslovnog procesa. Za uklapanje navedenih procesa u dijagrame bit e potrebno
ujediniti znanja iz matemetike i statistike sa znanjima i iskustvima iz psihologije, medicine i
biologije.[1] Simulacijsko modeliranje je nuno za potvrdu ispravnosti te za uspjeno
konstruiranje i istraivanje ponaanja budueg poslovnog procesa, ali metoda jo nije
dovoljno razvijena ni zastupljena, stoga je simulacijsko modeliranje, modeliranje budunosti.
15

4.5

Kako rade eksperti za modeliranje?

Modeliranje nije znanost ve umijee, koje zahtijeva zdrav razum, mo apstrakcije,


sistematinost, disciplinu i iskustvo, a sve te karakteristike posjeduju eksperti za modeliranje.
Prema jednom istraivanju, da bi dobili funkcionalan i efikasan model eksperti modele
razvijaju due vrijeme, tijekom kojega su u intezivnom kontaktu s klijentima. esto koriste
analogije i crtee i razvijaju vie alternativnih modela. Potuju principe modeliranja te uvijek
kreu od malog modela (osnovnog modela) kojeg prouavaju, analiziraju i proiruju.
Ako njihov ukupan rad promatramo kroz postotke dobit emo sljedee rezultate. Na
razmiljanje o kontekstu problema, odnosno na razumijevanje problema potroe 15%
ukupnog vremena koje je predvieno za razvoj modela. Najvei dio vremena 60% koriste za
razvoj strukture modela i analizu podataka. Nakon razvoja modela 15% vremena koriste za
prouavanje i analiziranje modela, odnosno za vrednovanje modela, procjenu korisnosti
modela i prihvatljivosti za klijenta. Za procjenu parametara modela i raunanje rezultata
pomou modela, odnosno testiranje modela prije integracije koriste 10% vremena.[5]
Iz navedenih rezultata vidljivo je da je modeliranje umijee koje se razvija uz zdrav razum i
iskustvo. Kao i u svakom poslu bitna je disciplina i sistematinost, a najvanija stvar kod
modeliranja je mo apstrakcije koja je alfa i omega modeliranja.

16

BPMN

Business Process Modeling Initiative BPMI je razvila standardni zapis modeliranja


poslovnih procesa Business Process Modeling Notation BPMN, iji je primarni cilj bio
razvijanje zapisa koji je lako razumljiv svim poslovnim korisnicima, od poslovnih analitiara
koji stvaraju poetne nacrte procesa, razvojnih programera koji su odgovorni za izvoenje
tehnologije koja e obavljati poslovne procese pa sve do krajnjih korisnika, odnosno
poslovnih ljudi koji e upravljati tim procesima.[2] BPMN sadrava grafiku notaciju za
specificiranje poslovnih procesa, odnosno izradu dijagrama poslovnih procesa BPD Business Process Diagram. Nain izrade dijagrama slian je UML dijagramu aktivnosti.
Procesi koji se mogu modelirati koritenjem BPMN su: visoka razina privatnih poslovnih
procesa, detaljni privatni poslovni procesi, As-is ili stari poslovni proces, To-be ili novi
poslovni proces, dva ili vie apstraktnih procesa, apstraktni proces vezan za kolaboracijski
proces, kolaboracijski proces.....
Razvoj BPMN-a je vaan korak u smanjenju rascjepkanosti i velikog broja alata za
modeliranje. Razvoj standardnog zapisa e smanjiti nesporazume koji se esto dogaaju
izmeu osoblja razliitog strunog usmjerenja koji sudjeluju u projektu. Jo je uvijek aktualna
verzija BPMN1.2, ali nova verzija BPMN2.0 svojim specifikacijama nadmauje kapacitete
prethodne verzije i proiruje opseg BPMN1.2 u nekoliko podruja, odnosno formira
izvravanje semantika za sve BPMN elemente, definira proirenje mehanizma za oba modela
procesa proirenja, proiruje definiciju ljudske interakcije i definira grafiki model. Ova
specifikacija BPMN takoer rjeava problem nejasnoa i nedosljednosti verzije BPMN1.2. Uz
sve navedene prednosti, nova verzija ima i svoje nedostatke od kojih su najvidljiviji problemi
pri definiranju organizacijskih modela i resursa te problemi pri modeliranju funkcionalnih
kvarova i modeliranju strategije. Nakon odreenog vremena kada se bude koristila nova
verzija bit e poznati rezultati uinkovitosti i zadovoljstva korisnika te e BMNI moi raditi
na poboljanju BPMN-a kako bi se omoguilo i modeliranje visokih razina to ukljuuje
modeliranje poslovnih pravila i strategija.
BPEL Business Process Execution Language je standardni jezik za odreivanje interakcije s
Web servisima. BPEL je orijentiran na moderne poslovne procese, ali zbog svoje teine i
komplikacija u preslikavanju iz BPMN u BPEL se rijetko koristi.
17

5.1

Osnove BPMN-a

BPD se sastoji od grafikih elemenata koji omoguavaju razvoj jednostavnih dijagrama koje
e razumjeti poslovni analitiari, ali isto tako i razvojni programeri te ostalo osoblje koje je
zadueno za izradu ili rad s dijagramima. Elementi BPD-a su podijeljeni u etiri osnovne
kategorije: tekui objekti (flow objects), povezujui objekti (connecting objects), tijek
obavljanja posla (swimlanes) i artifakti (artifacts). Kako bi dijagram bio to razumljiviji BPD
doputa izradu vlastitog tekueg objekta ili artifakta.
Glavni elementi za opisivanje u BPMN-u su: dogaaji, aktivnosti i izlazi, odnosno tekui
objekti. Postoje tri tipa dogaaja ovisno o njihovom utjecaju na tok procesa. Poetni dogaaji
djeluju kao okida za proces te se prikazuju otvorenom ikonom. Kraj dogaaja se oznaava
jednom tankom ili podebljanom granicom i predstavalja rezultat procesa, dok sredina
dogaaja opisuje to se dogaa izmeu poetka i kraja i prikazuje se debelom unutarnjom
granicom. Aktivnosti opisuju posao koji je potrebno odraditi, a simboliziraju ih pravokutnici
zaobljenih vrhova. Tipovi aktivnosti su: zadatak koji predstavlja dio posla koji se ne moe
rastaviti na vie dijelova i potprocesi koji se koriste za skrivanje ili otkrivanje razina BPD-a.
Rombovima su prikazani izlazi i predstavljaju grananje i spajanje uvjeta ovisno o
postavljenim uvjetima.[7]
Povezujui objekti se sastoje od slijednog toka, poruke i asocijacije, a slue za povezivanje
tekuih objekata. Slijedni tok prikazuje se punom crtom sa strelicom te pokazuje red odvijanja
aktivnosti, dok tok poruke prikazuje put poruke kroz organizacijske granice, a prikazuje se
isprekidanom linijom s punim krugom na poetku i praznom strelicom na kraju. Asocijacija je
prikazana tokastom crtom s nezatvorenim streliastim zavretkom te se koristi za spajanje
informacija i tekstova s tekuim objektima.[7]
Tijek obavljanja posla je mehanizam organizacije aktivnosti u BPMN-u i sadri dva tipa:
bazen (pool) i traka (lane). Pool predstavlja sudionike u procesu, dok lane predstavlja
raspodjelu unutar bazena bilo okomito ili horizontalno, a koristi se za organizaciju
aktivnosti.[7]
Artifekti omoguuju programerima da unesu vie informacija u dijagram te tako dijagram
postaje razumljiviji. Koriste se tri tipa artifakata: podatkovni objekti, grupe i anotacije
18

(napomene). Podatkovni objekti su mehanizmi koji pokazuju kako aktivnosti zahtijevaju ili
proizvode informacije. Grupe se koriste pri dokumentiranju ili analizi, a predstavljaju se
pravokutnikom zaobljenih isprekidanih linija. Anotacije ili napomene su mehanizmi koji
programeru omoguavaju upis dodatnih informacija koje slue itateljima dijagrama.
5.2

Poslovni proces Prijava korisnika u sustav modeliran BPMN standardom

Poslovni proces prijave korisnika u sustav prikazan je BPD u BPMN-u. Poetni dogaaj,
odnosno okida procesa je prijava upis korisnikog imena i lozinke, a izlaz iz toga je
provjera podataka koja rezultira prijavom korisnika u sustav ili pri pogrenom unosu
korisnikog imena ili lozinke sredina dogaaja omoguuje ponovni unos podataka prilikom
povratka na poetni dogaaj. Nakon prijave korisnika u sustav omoguen mu je izbor upisa
nove tvrtke ili odabira tvrtke, odnosno odabir potprocesa koji zavrava krajem dogaaja,
odnosno daje rezultat procesa.

Slika 5-1 BPD Prijava korisnika u sustav

19

ARIS

Sve tvrtke imaju poslovne procese koji ovise o veliini tvrtke i djelatnosti kojom se tvrtka
bavi. Meutim potrebno je uspostaviti kvalitetnu komunikaciju i usklaenost izmeu
poslovnih procesa unutar tvrtke i poslovnih procesa koji povezuju tvrtku s drugim klijentima
ili tvrtkama kako bi se osigurao profit i konkurentnost na tritu. Kako bi svi procesi bili pod
kontrolom koristi se ARIS. ARIS (Arhitecture of Integrated Information Systems Arhitektura integriranih informacijskih sustava) je vodea svjetska platforma za upravljanje
poslovnim procesima. Sadri alate za dizajniranje i modeliranje poslovnih procesa te nudi i
metodologije za upravljanje poslovnim procesima koji se sastoje od veeg broja razliitih
metoda. ARIS koncept je razvio profesor August Wilhelm Scheer sa Instituta fur
Wirtschaftsinformatik na Sveuilitu Saarland u Saarrbrucken u Njemakoj. Profesor je
nastojao razviti koncept koji bi povezao teoriju poslovanja s informacijskom i
komunikacijskom tehnologijom. Razvojem ARIS-a poveavale su se i njegove mogunosti,
tako danas ARIS omoguava:

upravljanje poslovnim procesima na razini tvrtke, ali i globalno

viestruke opcije analize i izvjetaja

viejezinu funkcionalnu podrku meunarodnim projektnim timovima

poveanje standardizacije

upotrebu zajednikog, dobro razumljivog jezika

obavjetavanje i prikazivanje pomou www-a

provjeru ispravnosti procesnog modela, optimizaciju i testiranje modela

kompatiblinost s Windows platformom

animacije i simulacije procesa.

Zbog svih navedenih mogunosti ARIS se koristi za modeliranje podataka, resursa, sustava,
poslovnih ciljeva, vjetina, toka informacija, materijala, trokova, proizvoda.....
Kako bi modeliranje bilo jednostavnije i bre, a modeli kvalitetniji i efikasniji potrebno je
potivati principe modeliranja. Osnovni principi modeliranja su:

princip tonosti model mora imati ispravnu semantiku i morfologiju

princip primjerenosti modeliranje samo najvanijih elemenata


20

princip odnosa uloga i dobitka potrebno je pronai pravu mjeru izmeu uloene
koliine truda za prikupljanje i modeliranje podataka i rezultata obavljenog posla.
Strunjaci su utvrdili da se 80% rezultata dobije iz prvih 20% uloenog truda.

princip jasnoe model mora biti razumljiv i koristan

princip usporedivosti uporaba ARIS-a na razliite naine dovodi do identinog


rjeenja, zbog toga je potrebno definirati standard za modeliranje i pridravati ga se

princip stvarne strukture modeli se izrauju u razliitim pogledima, ali se moraju


integrirati u svim pogledima.[8]

Model izraen u ARIS-u nije samo slika, ve sadri mnogo informacija o poslovnom procesu.
Objekti i veze od kojih se sastoji model su dobro definirani te ih je mogue provjeriti, a
jednom kreiran model ostaje trajno pohranjen u bazi podataka, tako da postojanje modela ne
ovisi o njegovom modelatoru. Model se moe analizirati, simulirati, koristiti za izradu drugih
modela, moe se prikazati i na www, a kolekcija modela pohranjenih u bazi podataka
omoguuje stvaranje baze znanja u poslovanju. Prethodno navedene injenice su potvrda da
model, iako grafiki prikaz procesa, nije samo slika, ve sadri vane informacije koje
poznavatelji modela znaju proitati i iskoristiti za lake i efikasnije rjeavanje poetnog
problema.
6.1

ARIS platforma

ARIS platforma nudi integrirane softverske proizvode koji pomau da tvrtke neprestano
poboljavaju svoje poslovne procese. Cilj ARIS platforme je povezati IT i poslovni sustav
koritenjem razliitih arhitektura, alata i metoda kako bi se velikim brojem rjeenja podrao
cjelokupni ivotni ciklus poslovnog procesa te podrka za sustav upravljanja poslovnim
procesima. Jedan od ciljeva platforme je osigurati kompatibilnost sa drugim arhitekturama
kao to su Zachman, Archimate..... Arhitektura se sastoji od razina (levels) ija je uloga
povezivanje poslovnog i informacijskog sustava te od pogleda (views) koji slue za smanjenje
sloenosti pri modeliranju poslovnih procesa.[9]

21

Slika 6-1 Arhitekture kompatibilne s ARIS arhitekturom [9]

ARIS platforma sastoji se od etiri platforme:

ARIS Strategy Platform Strateka platforma

ARIS Design Platform Dizajn platforma

ARIS Implementation Platform Implementacijska platforma

ARIS Controlling Platform Upravljaka platforma.

Strateka platforma slui za definiranje strategije poslovanja, implementaciju strategije u


procese te omoguava definiranje kljunih parametara monitoring sustav. Njene najznaajnije
komponente su ARIS Balanced Scorecard koja pomae u upravljanju strategijom, podrava
modeliranje stratekih ciljeva i modela ciljeva s alokacijom resursa, ARIS poslovno
optimiranje je komponenta koja podrava analizu indikatora performansi poslovanja te slui
za provoenje to-ako analize. Trea komponenta strateke platforme koja podrava na
web-u utemeljenu simulaciju poslovnih procesa naziva se ARIS poslovna simulacija.[9]
Za modeliranje, simulacije, optimiziranje i obavljanje poslovnih procesa te za upravljanje IT
arhitekturom zaduen je dizajn platforma. Platforma daje odgovor na pitanja: Tko radi i to
radi?, Koji je redoslijed aktivnosti?, Koje je servise potrebno osigurati? te Koji se
softver koristi u procesu? ARIS Toolset omoguava modeliranje poslovnih procesa
koritenjem definiranih elemenata procesa (dogaaji, funkcije, operatori i resursi) te potom
22

analiziranje i optimizaciju poslovnih procesa. Uspostavom repozitorija poslovnih procesa


formira se ARIS baza podataka. [9]
ARIS implementacijska platforma slui za prevoenje poslovnih procesa u operativna
aplikacijska rjeenja. Omoguava izvravanje procesa u IT sustavima, konfiguriranje ERP
sustava te olakava upravljanje poslovnim pravilima, a najznaajnije je kreiranje servisno
orijentiranih arhitektura (Service Oriented Architecture SOA). Polazna toka u SOA
konceptu su poslovni procesi koji specificiraju zahtjeve iju e realizaciju omoguiti usluge.
SOA podrava novu i fleksibilnu implementaciju poslovnih procesa te je komplementarna s
BPM-om.[9]
Cilj upravljake platforme je mjerenje i procjenjivanje performansi poslovnih procesa
podranih IT sustavima te identificirati mogua poboljanja. Upravljaka platforma
omoguava dinamiko praenje trenutnih poslovnih procesa, implementaciju korporativnih
performansi menadment sustava i uspostavu usklaenosti za cijelu tvrtku.[9]

Slika 6-2 Mogunosti ARIS platforme [9]

23

6.2

ARIS house

Kako bi to bolje prouili poslovne procese eksperti modeliranja uvijek izrauju vie manjih
modela sa specifinim pogledima, a modeli se uvijek mogu povezati. Na prethodno opisanom
principu radi ARIS Toolset. Svaki model moe sadravati vie objekata i mnogo meusobnih
veza, a isti objekti se mogu koristiti u mnogo razliitih modela. Da bi se ostvarila takva
struktura modeli su organizirani u pet pogleda (views): organizacija, podaci, funkcije,
proizvod i procesi, a svaki pogled ima svoje specifinosti koje pridonose boljem
razumijevanju modela.

Slika 6-3 Prikaz ARIS House s pogledima [9]

Organizacija (Organisation View) je predstavljena statikim modelom koji prikazuje


organizacijsku strukturu, odnosno organizacijske entitete koji sudjeluju u ostvarenju odreene
funkcije. U organizacijsku strukturu su ukljueni i hijerarhijski poredani ljudski resursi,
tehniki resursi te komunikacijske mree. Osim organizacije za definiranje organizacijske
strukture bitan je i proizvod (Product/Output/Service View) koji prikazuje sve fizike i
nefizike ulaze i izlaze u pojedinu funkciju, odnosno definira statiki model koji prikazuje
proizvode i usluge. Za definiranje i analiziranje ponaanja te povezivanja pojedinih pogleda
kako bi funkcije poslovnog procesa bile to efikasnije u ostvarenju eljenog cilja zaduen je
proces (Process Control View).
24

Proces definira dinamiki model koji prikazuje ponaanje procesa i odnose procesa s
resursima, podacima i funkcijama u poslovnom okruenju. Statiki modeli koji prikazuju
poslovne informacije koje su potrebne za ostvarenje odreene funkcije te dogaaje koji
iniciraju aktivnosti koje mijenjaju stanje informacijskog objekta podataka definira podatak
(Data View). Ovaj pogled ukljuuje modele podataka, strukturu znanja, modele baze
podataka, tehnike termine i informaciju. Posljednji, ali jednako znaajan pogled je funkcija
(Function View), odnosno statiki modeli koji prikazuju procesne zadatke. Cilj pogleda je
opisati funkcije i njihove odnose te nain odvijanja pojedinog procesa, stoga ukljuuje i
funkcijske hijerarhije, poslovne procese i softverske aplikacije. Funkcija je aktivnost koja se
provodi nad objektom, odnosno informacijom zbog postizanja odreenog cilja. Svaka
funkcija je inicirana dogaajem te i zavrava dogaajem. Svi pogledi zajedno ine jedinstvenu
cjelinu koja se naziva ARIS House.[8][9]
6.3

Razine ARIS arhitekture

ARIS arhitektura je hijerarhijski definirana arhitektura koja se sastoji od etiri razine, a svaka
razina koristi odreeni tip dijagrama za modeliranje poslovnog procesa. Prva razina definira
poslovne strategije i ciljeve. Ishodite integralnog sustava poslovanja je poslovna strategija
(definira poloaj tvrtke na tritu, pravce u kojima se tvrtka nastoji razvijati i rasti, prednosti i
nedostatci tvrtke) i strateki ciljevi koji su definirani u skladu s vizijom (eljena slika budueg
stanja) i misijom (definira svrhu tvrtke i razlog postojanja) poslovnog sustava. U fazi
stratekog planiranja osim ciljeva generalno se odreuju i poslovni procesi, resursi i
potencijalni efekti pri implementaciji. Za modeliranje poslovnih procesa na ovoj razini koristi
se Value Added Chain Diagram VAC (dijagram lanca dodanih vrijednosti) koji ne prikazuje
samo veze izmeu funkcija, ve i veze izmeu funkcija i organizacijskih jedinica te
informacijskih objekata i funkcija. Detaljniji opis i prikaz VAC dijagrama nalazi se u
potpoglavlju VAC dijagram. VAC dijagram se koristi i na drugoj razini ARIS arhitekture
gdje se razvija model poslovnih procesa i definiraju zahtjevi s obzirom na potporu
aplikacijskog sustava podranog ICT modelom. Na treoj razini zapoinje postupna
transformacija poslovnog modela (modela zahtjeva) u modele IS-a. Razvija se logiki model
IS i detaljno se opisuju ICT komponente (modeli baza podataka, softverski moduli,
hardverske i mrene specifikacije). Kako bi modeliranje bilo to efikasnije na ovoj razini
koristi se funkcijsko stablo koje predstavlja hijerarhijsku strukturu funkcija tvrtke.
25

Osnovni element funkcijskog stanja je funkcija, a funkcija predstavlja tehniki zadatak ili
aktivnost koja se izvodi na objektu, dok njen rezultat pridonosi ciljevima poduzea. Funkcije
se mogu opisati na razliitim razinama hijerarhije. Razvoj tehnolokog modela budueg
poslovnog sustava i implementacija poslovnih modula (zahtjevi) u konkretne hardverske i
softverske komponente odvija se na etvrtoj razini ARIS arhitekture, na kojoj se koristi Event
Driven Process Chain Diagram EPC (dijagram procesa iniciran dogaajima). EPC dijagram,
detaljno opisuje poslovne procedure u tvrtki, predstavlja dinamiki aspekt modeliranja.[9]
Zbog svoje vanosti bit e opisan u zasebnom potpoglavlju EPC dijagram.

Slika 6-4 Razine ARIS arhitekture i pripadajui dijagrami [9]

26

6.4

ARIS metoda

ARIS arhitektura je podloga za sve ARIS Toolset proizvode, a koritenje arhitekture i toolseta
se naziva ARIS metoda. ARIS metoda sadri 150 modela, 200 objekata i 1400 atributa te
odreuje raspoloive tipove modela, servere i baze podataka, tipove objekata i dogaaja,
njihove atribute i karakteristike te odnose meu njima. Kako bi se lake upravljalo zadatcima
potrebno je da se poslovni model vizualizira na razinama ARIS house. Izrauju se blokovi
poslovnih modela koji su vani za odreeno podruje poslovanja. Ti blokovi su u ARIS-u
organizirani kao modeli i baze podataka koji su spremljeni na pojedinim serverima. Svaki
model je prikazan dijagramom, spremljen u baze podataka, koje se uvaju i odravaju na
serverima. Modeli prikazuju veze izmeu opisanih objekata, koji predstavljaju stvarne
subjekte koji se ele modelirati i analizirati. ARIS sadri preko 200 objekata koje ARIS
metoda rangira i definira u kojim se modelima mogu koristiti. Razliiti tipovi ARIS objekta u
modelima su prikazani preko razliitih simbola. Kad se simbol objekta stavi u dijagram tada
se i objekt kreira u bazi podataka, objekt je tada definiran i moe se koristiti u bilo kojem
ARIS modelu. Promjena na objektu uzrokovat e promjene na svim modelima u kojima se
objekt koristi. Nakon kreiranja, objekti se povezuju s drugim objektima u modelima kako bi
ispunili svoju zadau. Kada se veze izmeu objekata izbriu, one nisu vidljive u ARIS
modelu, ali su i dalje pohranjene u bazi podataka sve dok se ne pokrene aplikacija
reorganizacije baze podataka ijim pokretanjem je omogueno brisanje neeljenih objekata i
veza iz baze podataka. Sve informacije koje ARIS pohranjuje o objektima, modelima i
bazama podataka definiraju se karakteristikama. U atributima se specificiraju informacije o
imenu objekta, datumu kreiranja, autoru i tekstualni opis, koje definiraju objekt. Atributi se
generiraju automatski tijekom kreiranja modela ili se runo unose u predviene obrasce, a
neki atributi imaju mogunost dodavanja dodatnih informacija kod koritenja simulacija,
procjene trokova i www prikaza.[10]
ARIS sadri mnoge tipove modela, objekata i razliite veze. Zbog toga je bitna jo jedna
mogunost koju podrava ARIS platforma, a to su filteri. Filteri ograniavaju broj moguih
opcija pri koritenju, koriste se na razini baza podataka, ali mogu biti alocirani i za
individualne korisnike. Veoma su bitni pri procesu modeliranja te se koristi mnogo
standardnih filtera, ali postoji i mogunost definiranja novih.

27

6.5

ARIS suelje

ARIS se sastoji od dva glavna dijela:

ARIS Explorer glavni radni prostor za upravljanje bazama podataka, modelima i


objektima

ARIS Designer sadri crtae alate za grafiko definiranje i prikaz poslovnih modela.

ARIS Explorer i ARIS Designer se koriste preko suelja: glavni izbornik (ARIS Main Menu),
arobnjaci (ARIS Wizards), opcije (ARIS Options), administracija (ARIS Administration) i
pomo (ARIS Help). Princip koritenja glavnog izbornika je isti kao u Microsoft Windows
formatu. Izbornik se sastoji od glavnih komandi koje sadre podizbornike. Ispod glavnog
izbornika nalazi se FileToobar koji sadri najee koritene ikone u radu s ARIS-om.
arobnjaci pomau pri izradi kompleksnih ARIS struktura, a opcije se mogu podeavati ili
kreirati prema potrebi. Veina opcija je vidljiva nakon selektiranja komande View Options
u glavnom izborniku. Administracija je sastavni dio svake softverske aplikacije pa tako ni
ARIS nije iznimka. Najee je adminstracija zaduena za baze podataka koje se spremaju na
razliite servere te ako se baza nalazi na serveru, administraciju obavlja sistemski
administrator, ali ako je baza pohranjena na osobnom raunalu tada je potrebno runo obaviti
administraciju baze podataka backup-om ili reorganise. Pri radu s aplikacijama esto
nailazimo na nejasnoe i uvelike nam pomae opcija pomoi, a isto se dogaa i s ARIS-om.
ARIS Help aplikacija se sastoji od tri opcije: Help Topics, Method Help i Method Manual
koje su neophodne i svrsishodne.[9]
6.5.1

Struktura ARIS Designer suelja

ARIS Designer suelje sadri crtae alate za grafiki prikaz modela poslovnog procesa. Kao
to je vidljivo na slici 6-5 ARIS Designer prozor sadri glavni izbornik s pripadajuim
podizbornicima, traku s najee koritenim alatima, radnu povrinu za kreiranje modela te
set alata (dogaaji, funkcije, operatori odluke, veze, organizacijske jedinice i podatci) za
modeliranje poslovnih procesa.

28

Slika 6-5 Struktura ARIS Design suelja

6.6

Kreiranje modela u ARIS-u

Kreiranje modela u ARIS-u mogue je izvesti na nakoliko naina:

u glavnom izborniku selektiramo File New Model

u traci alata odaberemo ikonu New Model

desni klik na ime grupe i selektiramo New Model

desni klik na Designer u lijevom okviru i selektiramo New Model.

Posljednja dva naina kreiranja novog modela prepoznaju kontekst baze podataka i grupe u
kojoj se trenutno radi te se kreira novi model u toj grupi. Pri kreiranju novog modela na prva
dva naina potrebno je odabrati bazu podataka ili grupu u kojoj e se kreirati novi model.
Nakon odabira baze podataka ili grupe pojavljuje se ARIS Wizard koji olakava kreiranje
novog modela na kojem se odabire jedan od pet pogleda (organizacija, podatci, procesi,
funkcije i proizvodi). Nakon odabira pogleda pojavljuje se lista s pripadnim tipovima

29

dijagrama te se odabire eljeni tip modela. Lista s tipovima dijagrama ovisi i prethodno
odabranom filteru. Kad je tip modela odabran potrebno je jo specificirati njegovo ime.
Prethodno opisane radnje prikazane su na slici 6-6, gdje je odabran kontrolni pogled, EPC
dijagram u listi dijagrama te nosi naziv Prijava korisnika u sustav.

Slika 6-6 Prozor ARIS Wizard

6.7

EPC dijagram

Event Driven Process Chain Diagram EPC (dijagram procesa iniciranih dogaajem) je
najee koriten dijagram za modeliranje poslovnih procesa u ARIS-u. EPC je dinamiki
model koji zajedno povezuje statike resurse poslovanja (sisteme, organizacije, podatke...) i
organizira ih na nain da ine proces iji je krajnji rezultat postizanje dodatne vrijednosti za
poslovanje tvrtke. Dogaaji su okidai koji pokreu funkcije ili mogu biti rezultat tih
funkcija. Svaki EPC dijagram poinje i zavrava dogaajem.
Za kreiranje EPC dijagrama koriste se etiri osnovna tipa objekta:

Events dogaaji

Functions funkcije

Rules operatori

Resources resursi (podaci, organizacija, sistemi).


30

Dogaaji predstavljaju vanjske promjene koje slue kao pokreta poetka procesa, unutarnje
promjene stanja koje su rezultat procesa te zavrni rezultat kao vanjski efekt, odnosno
dogaaji predstavljaju preduvjete (moraju se dogoditi prije nego aktivnosti budu nastavljene) i
postuvjete (predstavljaju to e se promijeniti kao rezultata aktivnosti) za svaki korak u
procesu. Krajnji dogaaji u jednom procesu mogu biti pokretai za drugi proces. Za opis
dogaaja koriste se izrazi u obliku imenica-glagol npr. korisnik prijavljen.[10]
Funkcije predstavljaju aktivnosti ili zadatke koji se izvode kao dio poslovnog procesa, a
opisuju se izrazima oblika glagol-imenica npr. upii podatke. Funkcije imaju ulaze,
koriste resurse i kreiraju izlaze. [8]
Funkcije stvaraju odluke i spajaju se na operatore koji odreuju mogue logine izlaze.
Operatori imaju jedan ulaz i dva ili vie moguih izlaza. Izlaz operatora se uvijek povezuje na
dogaaje koji pokazuju koji od njih dalje pokreu procesni put kroz model. Za odreivanje
odluke koriste se operatori OR ili XOR, dok se za grananje koristi operator AND koji
razdvaja procese na dvije ili vie paralelnih grana. Grananje procesa na paralelne grane
implicira da grane mogu biti zavrene istovremeno s obzirom da nema meusobnog
utjecaja.[10]
Pri upotrebi EPC dijagrama potrebno je potivati sljedea pravila:

svaki model mora imati najmanje jedan poetni i jedan zavrni dogaaj

funkcije i dogaaji su uvijek naizmjenini

funkcije se nikad ne bi trebale spajati s funkcijama, a dogaaji s dogaajima

dogaaj i funkcija se ne mogu meusobno spojiti u oba smjera

organizacijska jedinica se ne moe spojiti s dogaajem.

6.7.1

Pravila pri modeliranju EPC dijagrama

Kako bi modeli poslovnih procesa definirani EPC dijagramom bili to efikasniji i razumljiviji
potrebno je potivati standardna pravila modeliranja:

svaki model mora imati najmanje jedan poetni i jedan zavrni dogaaj

funkcije i dogaaji su uvijek naizmjenini

funkcije i dogaaji imaju uvijek samo jednu ulaznu i jednu izlaznu vezu
31

procesne staze se uvijek razdvajaju i spajaju koristei operatore

viestruki dogaaji aktiviraju funkcije, spajajui se i koristei operatore

funkcije donose odluke

operatori uvijek slijede nakon funkcija koje donose odluke

operatori pokazuju vaeu kombinaciju puteva koji slijede nakon odluke

dogaaji slijede nakon operatora indicirajui aktualni izlaz odluke

operatori ne mogu imati viestruke ulaze i izlaze

operatori OR i XOR ne smiju nikad slijediti iza simbola jednog dogaaja

grane dijagrama spajaju se istim operatorom kojim su razdvojene.[8]

6.7.2

Primjer EPC dijagrama Prijava korisnika u sustav

EPC dijagram je najkoriteniji dijagram za prikazivanje poslovnih procesa u ARIS platformi.


Prouavanjem ARIS platforme i njenih mogunosti, u ovom radu naglasak je stavljen upravo
na EPC dijagram, odnosno svi poslovni procesi pri razvoju poslovnog softvera su definirani
EPC dijagramom. Na slici 6 -7 nalazi se primjer EPC dijagrama iji je okida za poslovni
proces prijave korisnika na sustav dogaaj Otvorena stranica za prijavu. Kako bi se izvrila
prijava potrebno je obavljanje funkcije Unos korisnikog ime i lozinke. Rezultat funkcije su
dvije mogue odluke koje su odvojene operatorom odluke OR. Jedan rezultat funkcije je
dogaaj Pogreka pri unosu korisnikog imena i lozinke te se pozivanjem funkcije
Povratak na stranicu za prijavu obavlja povratak na dogaaj Otvorena stranica za prijavu i
ponavlja se postupak prijave korisnika u sustav. Drugi rezultat funkcije je dogaaj Ispravan
unos. Korisnik je prijavljen u sustav! koji slui kao okida za sljedei poslovni proces
Odabir tvrtke ili Upis nove tvrtke.

32

Slika 6-7 EPC dijagram Prijava korisnika u sustav

6.8

VAC dijagram

Dijagram lanca dodanih vrijednosti odnosno Value Added Chain Diagram - VAC je jedan od
definiranih modela u ARIS-u koji slui za modeliranje procesa najvie razine. Identificira funkcije
najvie razine koje mogu biti povezane slijedno ili mogu biti ureene hijerarhijski. VAC dijagram
ne prikazuje samo veze izmeu funkcija ve i veze izmeu funkcija i organizacijskih jedinica te
informacijskih objekata i funkcija. Koristi se na razini stratekog prikaza tvrtke na kojem se,
ulazei u dubinu svakog pojedinog poslovnog podruja, definiraju zasebni poslovni procesi. VAC
dijagram olakava modeliranje poslovnih procesa i preglednost modela, ali i navigaciju kroz
definiranu bazu podataka.[9]

33

6.8.1

VAC dijagram upravljanje projektom Obraun plaa

VAC dijagramom prikazan je poslovni proces upravljanja projektom Obraun plaa.


Poslovni proces upravljanja projektom se sastoji od pet glavnih potprocesa: pokretanje
projekta, planiranje, izvoenje, kontrola i zatvaranje projekta. Svaki od potprocesa ima
mnotvo potprocesa. VAC dijagram je omoguio hijerarhijsku razradu poslovnog procesa
upravljanja projektom Obraun plaa, dok je organizacija resursa i vremena planirana u MS
Project-u.

Slika 6-8 Upravljanje projektom definirano u MS Project-u [11]

34

Upravljanje projektom "Obraun plaa"

Pokretanje
projekta

Planiranje projekta

Izvoenje projekta

Kontrola projekta

Zatvaranje projekta

Analiza
Odabir teme
Pokretanje
projekta

Sastanci

Zavretak aplikacije

Evidencija

Specifikacija projekta

Konzultacije

Zavrni rad

Definicija
zahtjeva
Upoznavanje s
nainom rada
Prikupljanje
zahtjeva
Razrada
osnovnog
koncepta

Podjela uloga

Trajanje i faze
projekta

Specifikacija
zahtjeva

Dizajn

Baza podataka

Grafiko suelje
Tehnike i
metode koje e
se koristiit
Dizajn ulaza i
izlaza
Komunikacija,
sastanci

Programiranje

Specifikacija
dizajna

Testiranje

Opseg testova

Planiranje
testiranja

Detalji testiranja

Specifikacija
testiranja

Slika 6-9 VAC dijagram za razvoj projekta Obraun plaa [11]


35

7
7.1

POSLOVNI SOFTVER OBRAUN PLAA


Projekt Obraun plaa

Projekt Obraun plaa je osnova na kojoj se zasniva ovaj zavrni rad, a glavni cilj projekta
je napraviti aplikaciju za obraun plaa koja bi zamijenila dosad koriteni runi nain
obrauna. Osim razvoja aplikacije, cilj ovog projekta je upoznavanje s alatima za modeliranje
poslovnih procesa, prouavanje modeliranja poslovnih procesa, sudjelovanje u timskom radu,
pisanje projektne specifikacije, prikupljanje dokumentacije, evidentiranje obavljenih radnji i
upravljanje projektom, odnosno najvaniji cilj ovog projekta je nauiti planirati, organizirati,
realizirati poslove i voditi projekt te je ovaj projekt temelj naeg budueg posla kao
raunaraca.
Projektni tim inili su kolege Joko Frani (razvojni programer), Katarina Krito (tester) i
Martina Bai (sakupljanje dokumentacije, voditelj projekta), a sve je nadgledao i usmjeravao
mentor profesor Stipe elar. Na sastancima projektnog tima dogovorena je podjela poslova,
prouavale su se obavljene aktivnosti i njihovi rezultati te se dogovaralo o buduim
pothvatima, a potom je mentor bio obavjeten o radu na konzultacijama. Kako bi bolje
razumjeli problem obrauna plaa obavljen je sastanak i s krajnjim korisnikom Raunovoom, koji obavlja obraun plaa na Sveuilitu u Splitu te nas je uveo u svijet
ekonomije to je bilo od velike pomoi pri razvoju projekta Obraun plaa. Osim tih
informacija pri definiranju funkcionalnih, nefunkcionalnih i ostalih zahtjeva od velike pomoi
bila je i struna literatura Porezni prirunik za graane skupine autora.
Prije poetka projekta napravljen je okvirni plan razvoja projekta u MS Project-u koji se
temelji na uputama koritenim iz knjige Systems Analysis and Design Dennis, A., Wixom,
B., Roth, R.. Vremenske granice su potovane iako je bilo dosta iznimki koje su utjecale na
razvoj projekta. Planirano je da projekt traje devedeset dana od 8.oujka 2010. do 9.srpnja
2010.. Projekt se sastoji od etiri faze razliitog vremenskog trajanja. Zapoinje fazom
planiranja koja zahtjeva 15% vremena projekta, odnosno 11 radnih dana, ali faza planiranja
time ne zavrava nego traje tijekom cijelog projekta. Nakon planiranja poinje faza analize
zahtjeva koja traje 24 dana, odnosno 25% ukupnog vremena, dok najvanija faza dizajna
uzima 35% vremena i traje 39 dana. Projekt zavrava fazom testiranja i implementacije koja
traje 16 dana odnosno preostalih 25% ukupnog vremena trajanja projekta. Meutim, projekt
36

ne zavrava fazom implementacije, ve je aplikaciju potrebno konstantno nadgledati,


analizirati, nadopunjavati i poboljavati.

Slika 7-1 Faze projekta prikazane u MS Project-u [11]

37

Pri realizaciji projekta Obraun plaa koritene su razliite tehnike i alati. Za pisanje
cjelokupne specifikacije projekta koriten je MS Word 2007, evidencija obavljenih radnji
vodila se u MS Excel 2007, a upravljanje promjenama obavljalo se koritenjem MS Project
2007. Modeliranje poslovnih procesa obavljeno je na ARIS platformi koritenjem EPC
dijagrama, dok je cjelovita aplikacija razvijena u MS Visual Studio 2008 u programskom
jeziku C#, a baza podataka kreirana u MS Access 2007. Testiranje prototipa aplikacije
obavljeno je alatom za testiranje StartQEngine.
7.2

Primjer obrauna plae

Zaposlenik s poslodavcem ugovara bruto iznos, koji e biti polazna toka za obraun plae.
Iznos bruto je osnovica iz koje se izraunavaju doprinosi za mirovinsko osiguranje, porezi,
prirezi te neto iznos plae. Prvi stup mirovinskog osiguranja doprinos je iz bruta i izraunava
se kao 15% bruto iznosa. U prvom stupu mirovinskog osiguranja nalaze se svi zaposlenici,
bez obzira na dob, a iz njega se financiraju mirovine sadanjih umirovljenika. Drugi stup
mirovinskog osiguranja je doprinos iz bruta koji se izraunava kao 5% bruto iznosa. Taj
doprinos se uplauje na osobni mirovinski raun u obveznom mirovinskom fondu. Svaka
osoba ima pravo na osobnu poreznu olakicu od 1800,00 kuna. Olakica se moe poveati
ovisno o mjestu stanovanja (PPDS, P1, P2, P3, P4), broju djece (prvo dijete ima faktor 0.5,
drugo 0.7, tree 1.0, etvrto 1.4,....), broju uzdravanih osoba koje su na poreznoj kartici
navedene kao takve (npr. brani drug ima faktor 0.5) ili odreeni stupanj invalidnosti. Moe
se poveati ukoliko se uplauje ivotno osiguranje, dopunsko zdravstveno osiguranje,
privatno zdravstveno osiguranje ili trei stup mirovinskog osiguranja direktno iz plae.
Oporezivi dohodak je iznos koji se dobije kada se bruto iznos umanji za doprinose (prvi i
drugi stup mirovinskog osiguranja) i ukupni iznos olakice. Oporezivi dohodak je osnovica za
izraunavanje poreza i prireza. Ukupni porez se dobije oporezivanjem dohotka po razredima
(do 3600,00 kn 15%; 3600,00 9000,00 kn 25%; 9000,00 25200,00 kn 35%; iznad
25200,00 kn 45%). Kako bi oporezivanje dohotka po razredima bilo to jasnije objasnit e se
na primjeru oporezivog dohotka od 5000,00 kuna. Obraunava se samo prvi i drugi razred
poreza na iznos od 3600,00 kn obraunava se 15%, a na razliku od 1400,00 kn (5000,00
3600,00 = 1400,00) obraunat e se 25%. Ukupni porez je zbroj iznosa poreza za prvi i drugi
razred poreza. Ukupni porez je osnovica za izraunavanje prireza. Stopa prireza ovisi o mjestu
prebivalita. Kada se bruto iznos umanji za doprinose, poreze i prireze dobije se neto iznos
38

plae. Neto iznos moe biti umanjen za iznos premije ivotnog osiguranja, dopunskog
zdravstvenog osiguranja, privatnog zdravstvenog osiguranja, iznos mjesene rate kredita ili
iznos mjesene rate za trei stup mirovinskog osiguranja. Nakon svih navedenih odbitaka
dobije se neto plaa za isplatu. Ukupne obveze poslodavca za svakog zaposlenika su izraeni
kroz bruto2. Bruto2 je iznos bruta uvean za doprinose u iznosu 17.2% iznosa bruta.
Doprinosi u iznosu 17.2% su raspodijeljeni na nain da 15% se odnosi na doprinos za
zdravstveno osiguranje, 1.7% na doprinos za zapoljavanje te 0.5% na doprinos u sluaju
ozljede na radu.[11]
7.3

Openito o zahtjevima

Zahtjevi sustava su opis usluga - funkcionalnosti koje sustav prua kao i njegova operacijska
ogranienja. Razlikujemo dvije vrste zahtjeva: korisniki i sistemski zahtjevi. Korisniki
zahtjevi su izjave napisane normalnim, govornim jezikom koje opisuju usluge koje sustav
nudi i ogranienja pod kojim mora funkcionirati. Definiraju funkcionalne i nefunkcionalne
zahtjeve koritenjem jednostavnih izraza, tablica i dijagrama kako bi bili razumljivi krajnjim
korisnicima sustava, koji nemaju odreenih tehnikih znanja. Korisniki zahtjevi specificiraju
vanjsko ponaanje sustava.
Sistemski zahtjevi detaljno odreuju funkcionalnosti, usluge i ogranienja sustava, odnosno
sistemski zahtjevi su proirena verzija korisnikih zahtjeva napisana strunim tehnikim
jezikom te slue kao polazna toka za dizajniranje sustava. Objanjavaju kako sustav treba
ispuniti korisnike zahtjeve. Dokument u kojem su opisani ti zahtjevi mora biti precizan i
mora tono odreivati to e biti implementirano u sustav.
Postoji vie naina prikupljanja zahtjeva, a najpoznatiji su: razgovor s korisnikom koji moe
biti slobodan ili razgovor s predefiniranim pitanjima te prikupljanje dokumentacije.[11]

7.4
7.4.1

Popis korisnikih i sistemskih zahtjeva za aplikaciju Obraun plaa


Korisniki zahtjevi

Aplikacija Obraun plaa e omoguiti brz i jednostavan obraun plaa. Potrebno je


omoguiti unos novih podataka (npr. upis nove tvrtke ili zaposlenika), izmjenu postojeih
podataka (npr. promjena prebivalita zaposlenika), pretraivanje postojeih podataka (kako bi
se dolo do eljenih informacija). Aplikacija e pruiti i mogunost brisanja podataka, ali tu
39

mogunost ne smije pruiti svim korisnicima, ve samo administratoru. Unutar aplikacije


moraju biti pohranjeni podatci koji su konstantni, kako bi se smanjilo vrijeme dohvata tih
podataka, odnosno kako bi se sami proces obrauna plaa ubrzao.
7.4.2

Sistemski zahtjevi

Kako bi aplikacija za obraun plaa bila ispravno razvijena i implementirana potrebno je da


budu ispunjeni sljedei sistemski zahtjevi:

Aplikacija Obraun plaa e biti desktop aplikacija.

Potrebno je da korisnik na svom raunalu ima implementiran MS SQL server i


.NET Framework 3.5.

Aplikacije se sastoji od grafikog suelja i baze podataka.

Pomou grafikog suelja korisnik e komunicirati (upisivati, itati, pretraivati,


izmjenjivati podatke) s bazom podataka u koju se podatci pohranjuju.

Grafiko suelje i kod programa bit e realizirani u MS Visual Studio 2008, u


programskom jeziku C#.

Baza podataka bit e kreirana u MS Access i implementirana na MS SQL serveru.

Svaki korisnik imat e jedinstveno korisniko i ime i lozinku pomou koje pristupa
sustavu.

Ukoliko je unesena pogrena lozinka ili korisniko ime sustav upozorava korisnika
na pogrean unos i omoguava mu ponavljanje unosa.

Sustav dozvoljava ponavljanje unosa pet puta te ukoliko ni peti put korisnik
ispravno ne unese svoje podatke (korisniko ime i lozinku), sustav proglaava
podatke o tom korisniku nevaeim te je potrebno da korisnik zatrai auriranje
podataka kod administratora.

Svi uneseni ili promijenjeni podatci moraju se pohraniti u bazu podataka prije
odjave iz sustava, jer bez pohrane podataka nije mogua odjava korisnika iz
sustava.

7.5

Use case scenarij i dijagrami slijeda modelirani u ARIS-u

U ovom poglavlju naglasak je stavljen na funkcionalne zahtjeve od kojih su neki predstavljeni


tablicama i dijagramima slijeda modeliranim u ARIS platformi. Ostali funkcionalni zahtjevi
40

su definirani i prikazani u dokumentu Specifikacija zahtjeva za projekt Obraun plaa koji


se nalazi u prilogu.
7.5.1

Prijava korisnika u sustav

Tablica 7-1 predstavlja use case scenarij za prijavu korisnika u sustav prema kojem je kreiran
EPC dijagram slijeda.
Tablica 7-1 Use case Prijava korisnika u sustav
USE CASE ID

UC 1

USE CASE

Prijava korisnika u sustav

AKTERI

Krajnji korisnik Raunovoa, Administrator

PRIORITET

Visoki

NAMJENA

Korisnik se pomou ove funkcije prijavljuje na aplikaciju, u sustav.

TIJEK

1. Pri pokretanju aplikacije, prvo to se pojavljuje je obavezna


prijava korisnika gdje se nalaze dva polja.
2. U polju s padajuim izbornikom korisnik odabire svoje
korisniko ime, a u drugom upisuje lozinku te potvruje svoje
odgovore.

IZNIMKE

1. Pogrean upis lozinke - prilikom pogrenog upisa lozinke ili


pogrenog odabira korisnikog imena, aplikacija upozorava
korisnika da je lozinka pogrena i ponovo ga vraa na stranicu s
prijavom.

41

Otvorena
stranica za
prijavu

Unos korisnikog
imena i lozinke

Raunovoa

Povratak na
stranicu za
prijavu

Ispravan unos. Korisnik


je prijavljen u sustav!

Odabir tvrtke

Pogreka pri unosu


korisnikog imena i lozinke

Upis nove tvrtke

Slika 7-2 EPC dijagram Prijava korisnika u sustav [11]

42

Use case scenarij i EPC dijagram procesa prijave korisnika u sustav osnova su po kojoj je
kreiran prozor za prijavu korisnika na aplikaciju za obraun plaa. Prozor prijave (Slika 7-3)
se sastoji od dva polja za upis podataka i botuna Prijava. Korisnik upisuje jedinstveno
korisniko ime i lozinku u prazna tekstualna polja te potvruje svoj unos klikom mia na
botun Prijava. Ukoliko su uneseni podaci ispravni, korisnik je prijavljen u sustav i otvara se
novi prozor s popisom tvrtki za koji se obavlja obraun plaa. Osim popisa tvrtki mogu je i
upis nove tvrtke.

Slika 7-3 Prozor za prijavu u sustav [11]

Ako su uneseni podaci netoni aplikacija generira novi prozor (Slika 7-4) koji obavjetava
korisnika da su podaci za prijavu pogreno uneseni te da je potrebno ponoviti unos kako bi se
korisnik prijavio u sustav.

Slika 7-4 Prozor upozorenja na pogrean unos [11]

43

7.5.2

Obraun plae za pojedinog zaposlenika

U tablici 7-2 opisan je nain obrauna plae za pojedinog zaposlenika, odnosno navedeni su
podatci koje je potrebno unijeti kako bi se obavio obraun. Prema use case scenariju iz tablice
kreiran je EPC dijagram.
Tablica 7-2 Use case Obraun plae za pojedinog zaposlenika
USE CASE ID

UC 9

USE CASE

Obraun plae za pojedinog zaposlenika

AKTERI

Raunovoa, Administrator

PRIORITET

Visoki

NAMJENA

Korisnik pomou ove opcije obavlja unos podataka koji su potrebni za


obraun plae pojedinog zaposlenika.

TIJEK

1. Nakon odabira eljenog zaposlenika u popisu zaposlenika


korisnik odabire opciju Obraun plae.
2. Korisnik unosi podatke za obraun plae: mjesec i godina
isplate, bruto iznos plae, uplaene premije ivotnog
osiguranja, privatnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja,
trei stup mirovinskog osiguranja, iznos kredita, ifre
olakica, podatci o invaliditetu, podatci oporezivog dohotka
po razredima poreza, ifra opine stanovanja.
3. Nakon unosa podataka, obavlja se algoritam obrauna plae
koji izraunava: ukupno obveznih doprinosa, olakice,
oporezivi dohodak, porez po razredima, prirez ovisno o
opini stanovanja, neto isplatu. Algoritam rauna i bruto2,
odnosno sve obveze koje je poslodavac duan podmiriti za
svakog pojedinog zaposlenika.
4. Nakon obavljenog obrauna plae za odreeno vremensko
razdoblje podatci se pohranjuju u bazu podataka.

44

IZNIMKE

1. Nisu svi obrasci popunjeni u sluaju da korisnik zaboravi


popuniti koje od potrebnih polja, sustav ga na to upozorava i
trai da popuni sva polja.
2. Unos pogrean prilikom unosa datuma, bruto iznosa,
uplaenih premija (ivotno osiguranje, dopunsko ili privatno
zdravstveno osiguranje, trei mirovinski stup), iznos kredita,
ifre opine, podataka o invaliditetu, oporezivog dohotka po
razredima je upisan simbol koji nije broj, sustav upozorava
korisnika na propust te trai ponovni unos.
3. Unos pogrean prilikom unosa ifre olakica je upisan
simbol koji nije slovo, sustav upozorava na pogreku te trai
ponovni upis podataka.
4. Ako korisnik ne pohrani podatke, sustav ga upozorava da
nije izvrena pohrana podataka. Nudi mu opciju pohrane ili
odustajanja od pohrane. Prilikom odustajanja od pohrane
sustav ih brie iz radne memorije i podatci ne postoje.

45

Odabran zaposlenik u
popisu zaposlenika

Odaberi opciju
"Obraun plae"

Raunovoa

Odabrana opcija
"Obraun plae"

Podaci o
zaposleniku

Unos mjeseca i
godine isplate

Unos bruto
iznosa plae

Unos ifri
olakica

Unos iznosa
kredita,
dopunskog
osiguranja...

Unos oporezivog
dohotka po
razredima poreza

ifra opine
stanovanja

Upisani mjesec i
godina

Upisan bruto
iznos plae

Unesene ifre
olakica

Unesen iznos
kredita,
dopunskog...

Unesen
oporezivi
dohodak ...

Unesena ifra
opine
stanovanja

Obavi obraun
plae

Obraun plae za
odreeni mjesec

Plaa obraunata

Pregled prethodnih
obrauna plae

Slika 7-5 EPC dijagram Proces obrauna plae [11]

46

7.5.3

Odjava korisnika iz sustava

U tablici 7-3 opisan je proces odjave korisnika iz sustava prema kojoj je modeliran i EPC
dijagram slijeda u ARIS platformi.
Tablica 7-3 Use case Odjava korisnika iz sustava
USE CASE ID

UC 11

USE CASE

Odjava korisnika iz sustava

AKTERI

Krajnji korisnik Raunovoa, Administrator

PRIORITET

Visoki

NAMJENA

Korisnik se pomou ove funkcije odjavljuje iz aplikacije.

TIJEK

1. Kada se eli odjaviti iz aplikacije, korisnik odabire stavku


Odjava i aplikacija ga pita eli li se zaista odjaviti te mu je
ponuen izbor Da i Ne.
2. Izbor Da odjavljuje korisnika iz sustava.
3. Izbor Ne korisnika vraa na glavni izbornik.

IZNIMKE

47

Radna okolina

Odabir opcije
"Odjava"

Odabrana opcija
"Odjava"

Raunovoa

Vrati se u radnu
okolinu

Odaberi opciju
"Da" ili "Ne"

Odabrana opcija "Da"


Korisnik se odjavio iz
sustava

Odabrana opcija "Ne"


Korisnik se nije
odjavio iz sustava

Slika 7-6 EPC dijagram - Proces odjave korisnika iz sustava [11]

48

ZAKLJUAK

Svaki poslovni proces zapoinje potrebama i eljama klijenta, a zavrava ispunjenjem


klijentovih zahtjeva, odnosno za realizaciju poetne ideje u krajnji proizvod zaduen je
projektni tim. Meutim, put od ideje do proizvoda nije nimalo lak i jednostavan, a to je
vidljivo iz primjera projekta Obraun plaa. Kako bi imali projekt pod kontolom, potrebno
je da se podudaraju i nadopunjuju razliiti faktori. Najvanija stvar u projektu je timski rad,
dobra komunikacija, disciplina, a tek potom, iako ne manje vana, strunost, znanje i
iskustvo. Teko je uskladiti sve injenice, ali ih je potrebno pokuati sloiti u funkcionalnu
cjelinu te i najzahtjevniji projekti postaju laki kad projektni tim ispravno funkcionira. Jedna
od bitnih injenica je i organizacija i podjela uloga u timu to olakava rad.
Kako bi rezultati poslovnih procesa bili to efikasniji i kvalitetniji, osim ljudskih resursa bitno
je i modeliranje poslovnih procesa. U poslovnom procesu Zavrni rad modeliranje je
obavljeno u ARIS platformi koritenjem EPC i VAC dijagrama. VAC dijagramom modeliran
je plan razvoja projekta Obraun plaa, dok su se EPC dijagrami koristili za modeliranje
use case scenarija funkcionalnih zahtjeva. EPC dijagrami znaajno su utjecali na kreiranje
grafikog suelja aplikacije za obraun plaa.
Kao to je navedeno u uvodnom poglavlju Zavrni rad je poslovni proces kojeg je bilo
potrebno planirati, analizirati, modelirati i realizirati koritenjem razliitih alata i tehnika.
Radom, disciplinom, znanjem i sluanjem uputa mentora poslovni proces Zavrni rad je
uspjeno realiziran, odnosno ispunjeni su svi planirani ciljevi, a svaki od lanova projektnog
tima stekao je znaajno iskustvo koje e mu biti od velike pomoi u buduem radu.

49

9
[1]

LITERATURA
Topi, G. (2010.) Modeliranje poslovnih procesa i optimizacija ljudskih resursa u
slozenim poslovnim sustavima, ERPBusiness Processes Ericsson Nikola Tesla d.d., s
Interneta: http://www.fer.hr/download/repository/GordanTopicklasifikacijski.pdf, zadnji
pristup: 31. oujka 2010.

[2]

Marki, B.; Tomi, D. (2010.) Modeliranje poslovnih procesa, s Interneta:


http://www.sve-mo.ba/ef/down/risfil/2005/risvitez/literatura/RISLANAK4.DOC, zadnji
pristup: 25. oujka 2010.

[3]

Business

Process

Modelling

(2010.)

Businessballs.com,

http://www.businessballs.com/business-process-modelling.htm,

zadnji

Interneta:

pristup:

25.

oujka 2010.
[4]

Mesari, J. (2010.) Modeli i metode za razvoj informacijskih sustava, s Interneta:


http://www.efos.hr/.../jmesaric/modeliranje/index.htm, zadnji pristup: 5. travnja 2010.

[5]

eri, V. (2010.) Modeliranje s Interneta: http://www.efzg.hr/dok/INF/Ceric/spo/


(1d)_osnove_modeliranja.pdf, zadnji pristup: 15. oujka 2010.

[6]

Tomi, D. (2010.) Modeliranje poslovnih procesa, s Interneta: http://www.sve-mo.ba,


zadnji pristup: 4. travnja 2010.

[7]

White, A. S. (2010.) Introduction to BPMN, IBM Corporation, s Interneta:


http://www.bpmn.org/Documents/Introduction%20to%20BPMN.pdf,

zadnji

pristup:

13. travnja 2010.


[8]

Davis, R. (2008.) ARIS design platform Advanced process modelling and


administration, Springer, UK

[9]

Kozina, M. (2010.) Koncepti, metodike i alati za modeliranje i povezivanje poslovnih i


informacijskih sustava, s Interneta: http://www.foi.hr/CMSlibrary/studiji/dodiplomski/
IS/kolegiji/.../EA3.ppt, zadnji pristup: 13. travnja 2010.

50

[10] Krei, D. (2010.) Optimizacija procesa proizvodnje raunalnim alatom ARIS, s


Interneta: http://www.fsb.hr/atlantis/upload/.../10_06_2009__11024_Dino_doktorat.pdf,
zadnji pristup: 16. travnja 2010.
[11] Bai, M.; Frani, J.; Krito, K. (2010.) Specifikacija projekta Obraun plaa,
Sveuilite u Splitu, FESB, 17. rujna 2010.

51

10 PRILOZI
10.1 Popis oznaka i kratica
BPM

Business Process Model

BPM

Business Process Modeling

UML

Unified Modeling Language

BPMN

Business Process Modeling Notation

BPMI

Business Process Modeling Initiative

BPD

Business Process Diagram

BPEL

Business Process Execution Language

ARIS

Architecture of Integrated Systems

ERP

Enterprise Resource Planning

SOA

Service Oriented Arhitecture

IS

Information System

ICT

Information and Communication Technology

IT

InformationTechnology

EPC

Event Driven Process Chain

VAC

Value Added Chain Diagram

10.2 Popis slika


Slika 3-1 Poslovni procesi u ARIS platformi [9] ....................................................................... 9
Slika 4-1 UML dijagram slijeda Prijava korisnika u sustav ................................................. 14
Slika 5-1 BPD Prijava korisnika u sustav ............................................................................. 19
Slika 6-1 Arhitekture kompatibilne s ARIS arhitekturom [9] .................................................. 22
52

Slika 6-2 Mogunosti ARIS platforme [9] ............................................................................... 23


Slika 6-3 Prikaz ARIS House s pogledima [9] ......................................................................... 24
Slika 6-4 Razine ARIS arhitekture i pripadajui dijagrami [9] ................................................ 26
Slika 6-5 Struktura ARIS Design suelja ................................................................................. 29
Slika 6-6 Prozor ARIS Wizard ................................................................................................. 30
Slika 6-7 EPC dijagram Prijava korisnika u sustav .............................................................. 33
Slika 6-8 Upravljanje projektom definirano u MS Project-u [11] ............................................ 34
Slika 6-9 VAC dijagram za razvoj projekta Obraun plaa [11] .......................................... 35
Slika 7-1 Faze projekta prikazane u MS Project-u [11] ........................................................... 37
Slika 7-2 EPC dijagram Prijava korisnika u sustav [11] ....................................................... 42
Slika 7-3 Prozor za prijavu u sustav [11] ................................................................................. 43
Slika 7-4 Prozor upozorenja na pogrean unos [11] ................................................................. 43
Slika 7-5 EPC dijagram Proces obrauna plae [11] ............................................................ 46
Slika 7-6 EPC dijagram - Proces odjave korisnika iz sustava [11] .......................................... 48

10.3 Popis tablica


Tablica 7-1 Use case Prijava korisnika u sustav ................................................................... 41
Tablica 7-2 Use case Obraun plae za pojedinog zaposlenika............................................ 44
Tablica 7-3 Use case Odjava korisnika iz sustava ................................................................ 47

10.4 Ostali prilozi i dokumentacija


1. Specifikacija projekta Obraun plaa (zahtjevi, dizajn, testiranje)
2. Plan razvoja projekta
3. Plan pisanja radnje
4. Evidencija rada na projektu i pisanju radnje
5. Evidencija rada projektnog tima
6. Zapisnici sa sastanaka projektnog tima
7. Zapisnici s konzultacija s profesorom

53