Stambena afera digla Knin na noge 

STR. 4

www.sibenski-list.hr

Pria o zubaru s vilom

trese Zvonimirov grad

I benski
LIST

ETVRTAK 9. TRAVNJA 2015.

GODINA LIII BROJ 2676

GLUMAC I BIVI
NOGOMETA
U TEPLJUHU
KOD DRNIA

Eric
Cantona

PROGOVORIO
HRVATSKI

UPANIJSKI
TJEDNIK

i
n
i
l
a
d
n
a
M
u
Kompleks

i
k
s
n
e
b
i
Novi
m
u
b
i
k

turisti

Obili smo gradilite

D-Resort ibenik s direktorom
Dogus grupe za Hrvatsku
Burakom Baykanom STR. 2

INTERVJU
VELIMIR
PERASOVI

STR. 31

ari i Bilan
su budunost
hrvatske
koarke

David
Puclin

NIKA STIPANIEV/CROPIX

PALI VAL I GOK

NK ibenik
uvrstio se
na vrhu STR. 32

2 Aktualno

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

PROJEKTI Gradilite luksuznog turistikog kompleksa Dogus grupe obili smo s

Burakom Baykanom, regionalnim direktorom tvrtke za Hrvatsku

S Mandalinom
ibenik e ove sezone dobiti
novi gospodarski uzlet
Ukupna investicija u resort i marinu iznosit
e oko 50 milijuna eura i radujemo se vidjeti
na koje e sve naine ova investicija koristiti
ibenskoj regiji. Novi objekti ve su poeli
pozitivno utjecati na popunjenost marine,
budui da su vlasnici brodova odluili
produiti svoj boravak kada su vidjeli koji e
ih sve sadraji oekivati - kae Burak Baykan
Marina JURKOVI

NIKA STIPANIEV/CROPIX

uristika predsezona
praktiki je ve zapoela. Hoe li ibenik
do punog zamaha sezone u Ma nda li n i doista
dobiti novi turistiki kompleks, kako je to najavio investitor, Dogus grupa? Ve iz
daljine, sa ibenske rive, bijeli se hotel na punti koji je ve
prije nekoliko mjeseci promijenio i poljepao vizuru grada i s mora i s kopna. Bijele
se i oblinji objekti. No, to
se dogaa na gradilitu? Kakav je intenzitet radova? Hoe li izvoai dobiti utrku s
vremenom? Odgovore smo
mogli saznati u razgovoru s
Burakom Baykanom, regionalnim direktorom Dogus
grupe za Hrvatsku.

Za to nam ak nije trebalo ni znanje turskog, pa ni

engleskog jezika jer direktor Baykan zavidno dobro
govori i hrvatski. Ipak, odluili smo se za drugaiji pristup, onaj terenski. Na domain doekao nas je pred
samim hotelom oko kojega
se rasporedila sva sila graevinskih strojeva. Brda
kamena i kalje, cijevi, kabela i drugog graevinskog
materijala posloena su po
gradilitu, no sve to ostavlja
dojam stanovite urednosti i
preciznosti. Taj se dojam
dodatno produbljuje im se
ue u iroko, prozrano prizemlje hotela s visokim staklenim zatvorima. Dok deseci radnika razliitih zanimanja uurbano partaju
oko nas, svatko za svojim
poslom, direktor Baykan

najavljuje kako e D-Resort

ibenik, jer to je slubeni
naziv cijelog kompleksa, biti velika novost u turistikoj
ponudi grada ibenika.

Hotel, tri luksuzne vile,

wellness i sportski centar
- D-Resort e sadravati
hotel sa 69 soba, tri luksuzne vile, wellness i sportski
centar, konferencijski centar, djeji klub, bazen, luksuzne butike, restorane i barove. Vrlo smo ponosni to
smo dobili priliku ulagati u
ibenik. Ukupna investicija
u resort i marinu iznosit e
oko 50 milijuna eura i radujemo se vidjeti na koje e sve
naine ova investicija koristiti ibenskoj regiji. Ve sada imamo mnogo upita vezanih uz hotel i marinu. Novi
objekti ve su poeli pozitiv-

Burak Baykan

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Aktualno 3

Postignua
Dogus grupe u
2014. godini
U protekloj godini
zapoeta je izgradnja
D-Resorta ibenik te je
zavrena prva faza obnove
D-Marin Dalmacije.
Dobivene su sve dozvole
za D-Marin Mandalinu,
a ta je marina u prosincu
2014. godine postala prva
marina u Hrvatskoj kojoj
je Ministarstvo turizma
dodijelilo kategorizaciju 5
sidara.
Ostvarene su i akvizicije
60-postotnog udjela u
projektu hotela Maraska
te 86,8-postotnog udjela
u Villi Dubrovnik, a Grupa
je kupila i dodatnih 4
posto udjela u ACI-ju.
Dogus grupa dobila je
i prvi zajam EBRD-a za
obnovu marine u iznosu
od 30 milijuna eura. Sva
postignua ostvarena su
zahvaljujui snazi Dogus
grupe te pod vodstvom
regionalnog direktora
Buraka Baykana.

Jedna od najveih
korporacija u Turskoj
Dogus grupa jedan je od najveih konglomerata u Turskoj,
osnovan 1951. godine. Danas zapoljava gotovo 35 tisua
ljudi te je aktivna u sljedeim poslovnim segmentima:
financijskim uslugama, automobilskoj industriji,
medijima, turizmu, nekretninama, energetici i zabavi.
Dogus grupa posjeduje vie od 200 tvrtki, to joj
omoguava da svojim klijentima ponudi visoku razinu
tehnologije, kvalitetne brendove i dinamine ljudske
resurse. Prema podacima prvog polugodita 2014. godine,
ukupna imovina procijenjena je na 125 milijardi USD.

njihovih zaposlenika upravo iz regija u koje ulau.

Od 350 zaposlenih
samo pet iz Turske

no utjecati na popunjenost
marine, budui da su vlasnici brodova odluili produiti
svoj boravak kada su vidjeli
koji e ih sve sadraji oekivati u resortu. Takoer, hotel je rezerviran za nekoliko meunarodnih dogaaja
ve ove godine - govori nam
na vodi.
Stubitem se penjemo do
budueg luksuznog apartmana odakle puca prekrasan pogled na grad i njegovo morsko okruenje. Regionalni direktor Dogus grupe
ne krije zadovoljstvo odnosom tvrtke sa ibenskom

g radskom vlau. Dog us

grupa je, veli, uivala podrku gradskih vlasti tijekom cijelog investicijskog
procesa.
- Grad nas je u potpunosti
podravao u procesu ishoenja svih potrebnih dozvola rezimira sa smijekom.
Zanimamo se odmah koliko e ljudi zaposliti D-Resort ibenik. Doznajemo kako Dogus grupa u Hrvatskoj
trenutano ima 350 zaposlenika, ukljuujui i hotel te
da, kao kompanija, preferiraju i vjeruju u lokalne ljudske potencijale. Veina je

Dok je na domain i vodi zauzet provjerom interijernih detalja hotela, od nekolicine radnika doznajemo
par vrlo zanimljivih podataka. Svakako je zanimljivo da
Dogus grupa, od kada posluje u Hrvatskoj, nije otpustila ni jednog hrvatskog zaposlenika i da je od 350 ljudi,
koliko je na popisu radnika, samo petero s turskom
putovnicom. O studentima
ibenskog Veleuilita koji
su boravili u Turskoj na usavravanju, istina, znali smo
ve otprije, no u obilasku kata na kojem e se za kratko
vrijeme nalaziti restoran
upueni smo da e se vrlo
uspjena suradnja sa ibenskom visokokolskom ustanovom nastaviti i ubudue.
- Studenti koji su otili na
usavravanje u na D-Hotel
Maris u Turskoj mnogo su
nauili o fu n kcioniranju
hotela i uslugama u luksuznom segmentu te e dobiti mogunost razvoja svoje
karijere u D-Hotels and Resorts grupi. Povratne informacije vezane uz ovaj projekt vrlo su pozitivne i radujemo se to e nai mladi

profesionalci biti dio naeg

tima. Neki od njih su kandidati za radna mjesta ve ove
sezone u D-Hotelu Maris koji
je najvia kategorija luksuza, dok e dio studenata raditi u naim hotelima u ibeniku i Dubrovniku. Meutim, elio bih naglasiti da
su najvaniji rezultati ovog
projekta za nas upravo dobar osjeaj i vrlo pozitivne
povratne informacije studenata i njihovih roditelja - ponosan je regionalni direktor
Dogus grupe.
Pozitivni su i nai, istina,
laiki dojmovi o gradilitu
na kojemu se od izvornog
zelenila i autohtonog bilja,
kamena i stijenja to su ga
graevinari upravo tu zatekli nije uklonilo ama ba
nita to se moglo zadrati
u prostoru. Pitanjima i potpitanjima ini se da nimalo
ne dekoncentriramo naeg
dom a i n a u ra zgled a nju
jo jednog objekta, ovaj put
predvienog za spa i wellness sadraje, pa smo se raspitali i za planove Dogus grupe u Hrvatskoj.

Prioritet ulaganja u
ibeniku, Zadru i
Dubrovniku
- Prioritet su nam ulaganja u nae objekte u ibeniku, Zadru i Dubrovniku. U

Kapacitet vezova
u 3 zemlje i 10
marina
Ukupno deset marina koje
obuhvaa D-Marin Marinas
Group nalaze su u Turskoj
(D-Marin Turgutreis, D-Marin
Didim i D-Marin Gcek),
Hrvatskoj (D-Marin Borik,
D-Marin Mandalina i D-Marin
Dalmacija) te u Grkoj (marine
Gouvia, Lefkas, Zea i Flisvos).
Ukupni je kapacitet D-Marin
marina 6140 vezova u moru
te 2330 vezova na kopnu,
odnosno sveukupno 8470
vezova. D-Marin Marinas grupa
je tvrtka Dogus grupe.

segmentu nautikog turizma smatramo da nema problema u broju vezova u Hrvatskoj, no vjerujemo da se
razina ponude i kvalitete
usluga treba poveati. Zbog
toga smo i napravili marinu
visoke kategorije u ibeniku. Trenutano ulaemo u
D-Marin Dalmaciju, najveu marinu u regiji, te smo
ve napravili novu recepciju i upravnu zgradu, dok
za sezonu 2016. godine planiramo napraviti ekskluzivan beach club. Nakon toga
emo se usmjeriti na D-Marin Borik. Sad kad je D-Marin Mandalina postala prva
marina s pet sidara u Hrvatskoj, cilj nam je da sve nae
marine imaju isti standard.
Usmjerit emo se prema dodatnom razvoju i poboljanju naih marina te njihove
okoline kako bismo privukli vie i vee brodove, radije nego da dodajemo nove
vezove ili marine.
U ACI-ju smo manjinski
dioniari i pratimo razvoj
kompanije. Ve smo javno
rekli - ponosni smo to smo
dio ACI-ja i postupat emo u
skladu s odlukama drave.
Prema naemu miljenju,
ACI je strateka kompanija
za nautiki turizam u regiji i razvoj turizma u Hrvatskoj. S bogatim meunarodnim iskustvom steenim u
10 marina u tri drave vjerujemo da moemo stvoriti vie vrijednosti za ACI marine
u segmentu razvoja objekata i povezanosti.
Smatrate da je ibenik
ve postao jedinstvena destinacija za nautiki turizam u Hrvatskoj?
- Naravno. U segmentu
razvoja objekata i kvalitete usluga, na resort s marinom na najvioj je razini. Sada emo dodati nove
brendove i meunarodne
agencije s meunarodnim
marketingom. Dogaaji koje planiramo i novi brendovi
pridonijet e promociji ibenika. U Zadru, pak, radimo
na razvoju projekta hotela
Maraska. Projekt ukljuuje
hotel sa 120 soba i rezidencijalni dio s 80 stanova te novu
zonu s trgovinama, restora-

nima, caffeima i barovima.

Blizu smo potpisivanja ugovora s meunarodnim lancem lu ksu zn i h hotela za
upravljanje hotelom i rezidencijalnim dijelom, a ovog
ljeta namjeravamo predstaviti dizajn novog hotela. Kao
to znate, sudjelovali smo i u
natjeaju za marinu Zadar
te ekamo rezultate tog natjeaja - ispriao nam je direktor. Potvrdio je, uz to, kako je zajam D-Marin Dalmaciji prvi u povijesti EBRD-a
za financiranje projekta u
marini.

Veliki potencijal
nautikog turizma
- EBRD je financirao osuvremenjivanje nae marine
s 30 milijuna eura. To je velika stvar za nau kompaniju
i vrlo je vano za sektor nautikog turizma jer pokazuje da ak i EBRD prepoznaje potencijal hrvatskog nautikog turizma. Tako smo u
razgovoru i etnji ponovno
stigli na poetnu toku, odakle smo i krenuli u razgledanje gradilita. Nastavili smo
laganim hodom du marine.
Pitanje o odnosu Dogus grupe i tvrtke NCP nametnulo
se samo od sebe.
Jeste li jo uvijek partneri? uli smo, naime, mnogo
razliitih informacija.
- Od 2012. godine smo susjedi, budui da se gospodin Prgin odluio usmjeriti
na ulaganje u brodogradilite, a u naoj marini dri
svoj arter. D-Resort ibenik i D-Marin Mandalina u
potpunosti su u vlasnitvu
Dogus Grupe -rezimirao je
Baykan.
Budui da smo zadovoljili novinarsku, ali i svojevrsnu uroenu ibensku radoznalost, preostalo nam je
tek zahvaliti na razgovoru
i pozdraviti naeg domaina i vodia kroz novi, reprezentativni dio Mandaline,
zapravo ibenika. Jer on to
ve jest u ovoj fazi! Uvjerili
smo se u to iz prve ruke po
fortuni bure. Kako li e tek
lijep biti nakon slubenog
otvorenja, kada svi vjetrovi
uzmaknu pred suncem!

4 Aktualno

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

O STAMBENOJ AFERI U IJOJ JE GLAVNOJ ULOZI BORIS LOZANI, SUPRUG

DESNE RUKE GRADONAELNICE JOSIPE RIMAC, KNINJANI PIU PRIJAVE I PREDS

Pria o
zubaru
s vilom

OV
R
I
M
I
N
ZVO
A
GRAD N
A
M
A
G
NO

trese Knin
Boris Lozani, suprug kninske proelnice
Sanje Lozani, desne ruke Josipe Rimac,
stambeno je zbrinut jo kao student.
Posreilo mu se prvi put 2007. godine,
a zatim mu je sve krenulo jo bolje.
Ovaj sluaj problematizira stambenu
nepravdu koje u Kninu ne manjka
Davorka BLAEVI

duvijek je bilo da
onaj tko je oltaru
blie misu bolje uje. I lake kontakt sa
Svevinjim (kako na nebu,
tako i na zemlji...) ostvaruje.
U malim sredinama to ima i
dodatne specifinosti, jer svi
se poznaju u glavu, i tu najveu snagu ima zakon veze i
poznanstva. Koji obilato proizvodi drutvene nepravde. O
njima se piu anonimne predstavke, prijave, pritube institucijama i medijima. Jedna je
ovih dana,s priloenom dokumentacijom, stigla i na nau
redakcijsku adresu. Problematizira stambenu nepravdu. Koje u Kninu ne manjka...
I dok na krov nad glavom 19
godina ekaju, primjerice,
Mara Mihalj, samohrana majka dvoje djece od kojih je jedno s cerebralnom paralizom,
ili Ines Mareti koja je u kninskim godinama nade i razoaranja izgubila i supruga,
ostala stambeno nezbrinuta,
osuena na socijalnu pomo
i ivot ispod svakog dostojanstva, nekima se u Kninu posreilo jo kao studentima...
Boris Lozani, suprug
kninske proelnice Sanje Lozani, desne ruke gradonaelnice Josipe Rimac, navodi
se u dokumentiranoj predstavci koja nam je upuena,
podnio je zahtjev Gradu Kninu za stambeno zbrinjavanje
u studentskim danima. Budui zubar odluio je ostati

Gradonaelnica Josipa Rimac u centru Knina

TOM DUBRAVEC/CROPIX

ivjeti i raditi u Kninu, gdje

mu i otac ima zubarsku ordinaciju, pa je od gradske uprave ambiciozno zatraio stan
iz tzv. kvote za neophodne
gradske kadrove. Iako mnogi tvrde da u Kninu nije bilo
stanova za tu namjenu, a da je
stambeno zbrinjavanje bilo u
nadlenosti drave, bogme je
mladi kninski dentist u svom

naumu odmah uspio. Nimalo

sluajno...

Neophodni kadar postao

i prije diplome
Gradsko poglavarstvo je
promptno reagiralo na Lozanieve potrebe. U kolovozu 2007. donijelo je zakljuak o prenamjeni poslovnog

prostora (k.o. Kninsko Polje),

povrine 66,16 kvadrata,u
stambeni, radi davanja u najam u svrhu stambenog zbrinjavanja kadrova neophodnih
za funkcioniranje Grada Knina. Na istoj sjednici Poglavarstva donosi se u paketu i zakljuak o prenamjeni prostora i zakljuak o dodjeli stana
Borisu Lozaniu,izvan Li-

ste, odnosno izvan redoslijeda utvr-enog Listom reda

prvenstva.. kako bi mogle
funkcionirati vitalne zdravstvene ustanove.
Tako je Boris Lozani,
roen 1982. u Derventi, BiH,
jo kao student Medicinskog
fakulteta, studija Stomatologije u Rijeci, s 25 godina
postao kninski neophodni

kadar i prije stjecanja diplome. U obrazloenju zakljuka Poglavarstva navodi se i

da je stipendist Stomatoloke
ordinacije dr. Marija Lozania iz Knina koji potvruje
da e ga, odmah po zavretku studija, zaposliti u svojoj
ordinaciji. A kako i ne bi, ta
otac mu je....!
Kad je student Lozani
nakon prenamjene poslovnog u stambeni prostor dobio u najam stan, krenuo je
u postupak njegova proirenja, rekonstrukcije i nadog rad nje. Pa je od Grada zatraio pravo graenja
na istoj katastarskoj estici (dvorite zgrade), i dobio
dvoetani stambeni prostor.
Ali, ni tu nije kraj prie. Lozani je imao u najmu stan
do travnja 2011.,a temeljem
sporazumnog raskida ugovora 15.travnja 2011. godine,
ta se nekretnina namjeravala
prenijeti u vlasnitvo drave
darovanjem, ali Ministarstvo
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva
odbija poklon i sugerira
prodaju stana po trinim
cijenama, navodi se u obrazloenju Zakljuka o prodaji
stana, kojega potpisuje kninska proelnica Tatjana Martinovi.

Rimac: DORH je
odbacio prijavu
Pa gradonaelnica Josipa
Rimac u rujnu 2012. donosi
odluku o prodaji (adaptiranog) stana, (jo uvijek) u vlasnitvu Grada, putem javnog
natjeaja(???) za oko 92 tisue
kuna, odnosno oko 12 tisua
eura. I dakako, stan kupuje
Boris Lozani. Za 12 tisua
eura!

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

BITKU VODI VE SKORO ETIRI GODINE LJUDI SE

IUAVAJU KAD IM PONEM PRIATI TO MI SE DOGAA
NIKA STIPANIEV/CROPIX

STAVKE

Kninjanin Duan Pavasovi

proziva teleoperatera za

prijevare i ovrhe

Prepiska Duana Pavasovia s VIPnetom

SUDSKO
ROITE
ZAKAZANO U
VARADINU?
Ali, ne da bi u toj nekretnini
ivio. Jer, Boris Lozani s obitelji danas ivi u luksuznoj vili
s bazenom, ije je dvorite poploano stoljetnim kamenim
kockama koje su svojedobno
uklonjene s kninske glavne
ulice (?!), a u nekretnini koju
je kao student dobio u najam
od Grada jer je neophodan kadar, ive lanovi njegove ire
obitelji, veli gradonaelnica
Rimac, gradei se od bilo kakvih spornih implikacija tvrdnjom da je sve u skladu sa zakonom. Naravno, pa neophodni Lozani je u meuvremenu
nekretninu jeftino kupio i njome moe slobodno raspolagati.
A tijek dogaaja sugerira da je
Grad uinio sve da mu maksimalno izie ususret...
- Sve je u skladu sa zakonom, a Boris Lozani nije jedini koji je dobio gradski stan
kao kadar. Takve smo stanove
dodijeljivali od 1995. do 1998.
godine, a nakon toga smo sve
stanove predali u vlasnitvo RH. Taj je sluaj jo 2010.
bio,temeljem anonimne prijave, predmet obrade DORH-a,
ali je prijava odbaena kao neutemeljena. Sve je istraeno i
nema nikakve veze s mojom
proelnicom Sanjom Lozani koja tada nije bila ni proelnica, a ni supruga Borisa
Lozania. Taj je stan samo
dijelom nekretnina Grada, jer
smo sve stanove predali dravi. Istina je - potvruje gradonaelnica Josipa Rimac - kad
su se Sanja i Boris vjenali,
digli su kredit i kupili privatnu kuu, a bivi gradski stan
danas koriste Borisovi lanovi obitelji - objanjava gradonaelnica, poruujui onima
koji i danas takve prijave piu da vode rauna o svojim nekretninama.

Aktualno 5

Zanimljivo je da su roditelji Borisa Lozania stanovali

u istoj zgradi u kojoj je njihov
sin, kao student, dobio gradski stan u najam, a kasnije i
u vlasnitvo (za 12 tisua eura), i da su ta dva stana spojili
u jedan dvoetani u kojemu i
danas ive s keri, Borisovom
sestrom. A uspjeni stomatolog, za svoju je obitelj izgradio
velebnu kuu na Sinobadovoj
glavici kod Knina s bazenom i
svim pripadajuim luksuzom.

Tolo: Neka Rimac kae tko

je to jo ovako zbrinut
- Kao grad nismo imali svojih stanova, svi su predani dravi koja je provodila stambeno zbrinjavanje. A, kad nismo
imali stanove, netko se dosjetio poslovni prostor grada prenamijeniti u stambeni kako bi
mogao pogodovati Lozanievim koji su u istoj zgradi, iznad
nekadanje mesnice, imali
stan, pa im je ba taj prostor
trebao da se proire na dvije
etae - tvrdi biva proelnica
i predstojnica Ureda gradonaelnice Rimac, Cecilija Tolo.
Izrijekom kae i kako nikad
nikakva Lista reda prvenstva
nije postojala, pa je dvojbeno
to to znai dodijeliti u najam
stan nekomu izvan liste. Koje liste, kakve? Postojao je Pravilnik o uvjetima i mjerilima
za davanje u najam gradskih
stanova, ali nikad nije zaivio,
a nisam sigurna ni je li skrojen za potrebe Lozanievih
- istie Tolo.
Tvrdnje kako je Grad Knin
i prije dodjeljivao stanove na
koritenje naziva neutemeljenim, a ako gradonaelnica
tako tvrdi, neka navede samo
jedno ime nekog od tih korisnika - poruuje Tolo.

Po Pavasovievim rijeima
i sudskim aktima, Opinski
sud u Kninu, unato
njegovom protivljenju,
proglasio se mjesno
nenadlenim, a predmet
je ustupio Opinskom
graanskom sudu u
Zagrebu.
- Teka srca pomirio sam
se s tim da u na sudsko
roite iz Knina putovati
u Zagreb, ali sam okiran
ovim zadnjim pozivom
na pripremno roite po
kojem bi iz Knina trebao
potegnuti u Ivanec i prijei
300 kilometara samo u
jednom pravcu. Osim toga,
roite je u toj stalnoj slubi
Opinskog suda u Varadinu
sazvano 15. travnja u
9.30 sati, to znai da bi u
Ivanecu trebao prespavati
kako bi na vrijeme doao na
sud. okiran sam takvom
situacijom i unaprijed
sumnjam u nepristranost
suenja.
Najprije ne vidim razloga
zato se kninski sud izuzeo
kada je, prema zakonskim
odredbama, mogao
prihvatiti nadlenost za
odluivanje. Kad se ve
to dogodilo, nije mi jasno
zato se Opinski graanski
sud u Zagrebu u sluaju
prevelikog broja predmeta,
nije odluio za vraanje
tog predmeta u Knin. To je,
smatram, predznak da sam
ve osuen na isplatu duga
VIPnetu kojem nisam duan
ni crne lipe. Dapae, ako je
tko kome duan, onda je
VIPnet duan meni jer mi je
prouzroio toliko munih
situacija u zadnje etiri
godine.

Marina JURKOVI

ve izdatke za komunalije uredno i navrijeme

plaam. Nikada nisam
ni jednu uplatnicu za
struju, vodu ili komunalnu
naknadu prebacio za idui
mjesec. No, zakleo sam se da
svotu koju od mene ovrhom
trai VIPnet neu platiti jer
sam prevaren. Svjestan sam
da u tu bitku koja traje skoro
etiri godine teko dobiti jer
nisam upuen u zakone, a nemam ni novca za angairanje
odvjetnika.
Mali sam ovjek ije je
iskustvo s monim teleoperaterom skoro nevjerojatno ali
istinito. Ljudi se iuavaju
kad im ponem priati. Ruku
na srce, moda bih i ja tako reagirao da sam na njihovu mjestu. Naalost, nisam.
Moja se zadovoljtina,
izgleda, svodi na to da sve
ispriam javno jer od kad
sam dobio poziv na sudsko
roite u Ivancu, nisam mirno zaspao.

Tako je priu o svom, kako istie, nemilom iskustvu s

VIPnetom, poeo Duan Pavasovi iz Knina. Sve je, veli,
poelo obinim telefonskim
pozivom.
- Nazvala me VIPnetova
operaterka i ponudila sklapanje pretplatnikog odnosa
koji nudi niz pogodnosti, pa i
besplatni mobilni ureaj. Odmah sam joj kazao kako me
to ne zanima jer koristim bonove, a mobitel mi je uglavnom iskljuen. esto se dogaalo da mi od 50 kuna vrijednosti bona, propadne i po
20 kuna jer nemam koga, niti zato zvati. Na kraju razgovora operaterka me upitala bi li ipak poslala svog kolegu na moju kunu adresu da
me preciznije upozna s prednostima pretplate. Moete vi
njega poslati, ali ja vas uvjeravam da neete od toga imati nikakve koristi - rekao sam
joj.
Tog petka, Duan je otputovao u ibenik na lijeniki
pregled. Da je tomu tako svjedoi i lijenika potvrda ko-

KORISNIK JE ISKORISTIO
SVOJE ZAKONSKO PRAVO..
Iz Korporativnih komunikacija VIPneta, meutim, obrazlau
kako je zbog nepodmirenog dugovanja korisnika Duana
Pavasovia Vipnet 2. oujka 2012. godine raskinuo ugovor s
korisnikom, a u lipnju iste godine predmet je predan u redovnu
proceduru naplate dospjelih, a nepodmirenih potraivanja.
- Korisnik je iskoristio svoje zakonsko pravo i na Rjeenje
o ovrsi uloio prigovor. Prema Vipnetovim Opim uvjetima
poslovanja za sve Vipnetove sporove ugovorena je nadlenost
zagrebakog suda koji je, radi preraspodjele predmeta na
manje optereene sudove, a na to Vipnet nema utjecaja,
predmet uputio na rjeavanje Opinskom sudu u Ivancu.
Predmet je jo uvijek u stadiju parnice pred sudom - navodi se
u odgovoru tvrtke.
to se, pak, tie Pavasovievih navoda o prijevari, u VIPnetu
napominju da Vipnet nije ovlatena institucija za dokazivanje
pravovaljanosti potpisa.
- U konkretnom sluaju nismo utvrdili elemente nezakonitog
postupanja temeljem kojih bismo poduzeli daljnje korake
prema nadlenim tijelima. Vipnet svoju odluku o daljnjem
postupanju temelji iskljuivo na pravomonoj odluci suda zakljuuje se u oitovanju VIPneta.

Pavasovi:
Va radnik je
lairao moj
potpis na
pretplatnikom
ugovoru
VIPnet: Nismo
utvrdili
elemente
nezakonitog
postupanja
ju nam je dao na uvid. Kad se
vratio, imao je, kae, to uti.
- Ba tog dana, 20. svibnja
2011. godine u moju kuu stigao je VIPnet-ov operater i
supruzi kazao kako mi treba samo ostaviti ugovor koji
ona ne moe potpisati, ali e
to napraviti on. Dok je ena
na trenutak otila u kuhinju
provjeriti ruak, ovjek je iz
plastificiranog dijela kuverte izvadio primjerak ugovora i upitao moju malodobnu
ki bi li mu na komadu papira
pokazala kako se tata otprilike potpisuje. Potom je krivotvorio moj potpis i otiao. Kad
sam stigao kui, zatekla me
ta neotvorena bijela kuverta
s rasparanim plastinim dijelom. Unutra je bio tek nepopunjeni obrazac zahtjeva
za sklapanje pretplatnikog
ugovora. Nita vie. Odmah
sam nazvao VIPnetova operatera i ispriao o emu se
radi.
Zahtijevao sam da se taj
ugovor koji je vezan uz moj
broj mobitela odmah razvrgne i da se istrai sluaj. Kasnije sam VIP-u poslao i pismeni prigovor, a sluaj sam
prijavio i Dravnom odvjetnitvu. Zatraio sam i da mi
se poalje kopija ugovora s
mojim navodnim potpisom.
Dobio sam je.
Evo vidite, ovo nije moj
potpis, a operater zna koju je
slubenu osobu tog dana poslao na moju adresu. Osobno,
ne traim nikakvu sankciju
za njega. Stvar je poslodavca
kako e to interno rijeiti ili
kako e sluaj rijeiti policija.
Ja sam se na sve naine nastojao zatititi od posljedica
lanog ugovora.
Sve je, naalost, bilo uzaludno. VIP je pokrenuo ovrni postupak protiv mene, doneseno je rjeenje o ovrsi, a
kako sam podnio albu, pokrenut je sudski postupak.
Iskreno reeno, sluaj bi vjerojatno zavrio drugaije da
sam bio u financijskoj mogunosti angairati odvjetnika.

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

PIE ZDRAVKO PILI

govorei otvoreno

ZVONIMIR BARIIN/CROPIX

6 Aktualno

Kolinda i Zoki
su se dogovorili:
Proslava Oluje
u Kninu, a
narod e u
avoglave

ada je spiker Hrvatskog radija tog 5. kolovoza 1995. godine u podne javio Knin
je slobodan, na Kninskoj tvravi vije se
20-metarski hrvatski stijeg, svi smo mi
koji smo to doivjeli znali da je gotovo. I da je
to kraj. I ratu, i granatama, i opoj opasnosti,
uzbunama i sklonitima i takozvanoj republici
srpskoj krajini i Mili Martiu, svemu. Jer, Knin
i Mile Marti bili su i poetak svega, s barikadama u kolovozu 1990. godine. Koje su bile uvod
u agresiju i krvavi rat koji je u Hrvatskoj i BiH
trajao punih pet godina. Sve do Oluje i dvadesetmetarskog hrvatskog stijega na tvravi to su
ga zajedno podigli Pume i Pauci, pripadnici
Sedme i etvrte gardijske brigade, nezadrivo
se sputivi preko Dinare.

Oluja za igre i dogovore

Zato je danas, dvadeset godina poslije, potpuno izlina dilema gdje e se obiljeiti 20. godinjica oslobodilake akcije Oluja. To moe biti
jedino i samo u Kninu. Iako su se, izgleda, premijer Milanovi i predsjednica Grabar-Kitarovi
dosjetili solomonskom rjeenju, pa e prema zadnjim informacijama proslava Oluje biti i u Kninu i u Zagrebu. U Kninu e se ujutro podii zastava i poloiti vijenci za osloboditelje, a u Zagrebu
e se tijekom veeri organizirati velika vojna parada. S tim bi rjeenjem trebali svi biti zadovoljni
i lijeva Vlada koja je u Kninu posljednjih godina samo sluala zviduke, pa ne eli da joj se to
dogodi i ove godine pred izbore. I HDZ-ova vlast
u Kninu i ibensko-kninskoj upaniji trebala bi
utjeti i na uzdi drati braniteljske udruge, jer je
to tako dogovorila njihova predsjednica.
Tako, naalost, Oluja, i to njezina okrugla
obljetnica i dvadeseta godinjica ponovno naim neodgovornim politiarima slui za politike igre i dogovore. Koje e branitelji i narod
- ignorirati, pa e kao i dosad, svake godine, na
proslavu pohrliti k Thompsonu u avoglave. Ne
treba za to biti Nostradamus.

INTERVJU
Franko Vidovi,
SDP-ov saborski
zastupnik i lan
saborskog Odbora
za ratne veterane

Brigo moja, prijei na drugoga

Jer, oni malo boljeg pamenja sjetit e se i
kako je prvu ideju o vojnoj paradi u listopadu
lansirao lani ministar Kotromanovi. I to kao
odgovor na srbijansku vojnu paradu kojom je u
Beogradu doekan Putin. Organizatori e imati odrijeene ruke kad su trokovi u pitanju, a
bit e tolika da e joj biti malen i Knin, kazao je
tada novinarima neimenovani izvor iz MORHa. Pa je kao mjesto njezina odravanja, toboe
zbog logistikih razloga, spominjan i Split. Od
kojeg se u meuvremenu odustalo, pa e se, evo,
parada odrati u Zagrebu. to kotalo da kota.
Izborna je godina.
Nema veze to je u utorak na prvoj sjednici Vijea za obranu general Drago Lovri, naelnik
Glavnog stoera, traio hitno poveanje vojnog
prorauna. Ne zbog parade, nego radi modernizacije i zadaa koje su inae pred vojskom. Boris
Lalovac, ministar financija, odgovorio mu je da
je to u ovoj godini nemogue. Vijee je donijelo odluku da se vojni proraun ove godine nee
smanjivati. Ve je i to velika stvar. A na njegovo
poveavanje ii e se iduih godina. Kada neki
drugi budu na vlasti i kad to bude njihova briga...

Zdravko PILI
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ada smo mu odmah u

uvodu intervjua, im
smo sjeli za stol, kazali
kako je on jedini SDPovac koji je profitirao od prosvjeda u Savskoj, Franko Vidovi se namrtio. Profiter je
vrlo runa rije, posebno kada
govorimo o braniteljima! Takoer ne elim da se dovodi u
vezu s mojim imenom, a niti s
mojim odnosom prema braniteljima koje duboko potujem
suprotstavio nam se saborski zastupnik koji ipak nije
mogao zanijekati injenicu da
se u kratko vrijeme tonije
otkako traju prosvjedi od iroj hrvatskoj javnosti malo poznatog zastupnika ope prakse profilirao u svugdje rado

vienog i pozivanog strunjaka za braniteljsku problematiku ija se rije slua i uvaava. U tom smislu se moe
bolje kazati da mi se - otvorila
situacija u kojoj sam jasno artikulirao svoje stavove i stavove svoje stranke, pri tome uvaavajui stavove i probleme
svojih nekadanjih suboraca.
Dobro, moe se to i tako rei da vam se otvorila situacija. No, oito je da su vam prosvjednici iz Savske honorirali
to ste jedan od rijetkih koji
je ve na poetku siao meu
njih, da ih ujete i vidite...
- Poznato je da ja kontaktiram sa svim braniteljima,
i s onima koji podravaju i s
onima koji ne podravaju prosvjed u Savskoj, i injenica je
da me svugdje primaju kao
jednog od svojih. Isto je tako

Mi na nae branitelje
u ibeniku moemo
biti ponosni i potpuno
se slaem s njima da
je konano vrijeme da
20 godina nakon rata
prestanemo o njima
govoriti u kontekstu
lanih braniteljskih
mirovina

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Aktualno 7
RATNI PUT
GODINU
DANA NA
PRVOJ CRTI
Moj ratni put poeo je
1991. u Vojnoj policiji
kojoj sam priao kao
dragovoljac, sve tamo
do poetka veljae 1992.
godine. Zatim sam 1993.
bio u 15. domobranskoj
pukovniji, a nakon toga
sam kraj rata doekao u
204. topniko raketnoj
PZO brigadi kao izvidnik.
Sve skupa imam oko
godinu dana ratnog,
braniteljskog staa. I to
sve uglavnom na prvoj
crti. Od svog braniteljskog
staa nikad nita nisam
dobio, a ni traio. I na to
sam ponosan.

DOMOVINSKI
RAT JE
SVETINJA
Sramota je to srbijanski
ministar Vulin naega
generala Antu Gotovinu
naziva ustaom.
Domovinski rat je
svetinja za sve Hrvate
i sve hrvatske stranke,
a general Gotovina
astan ovjek na elu
pobjednike vojske u Oluji
na koju smo svi skupa
ponosni. Zato svi moramo
osuditi takve stavove i
podrati nae heroje.
Podravam i Udrugu
specijalne policije oko
rasvjetljavanja svih
okolnosti ubojstva
naeg specijalca Marinka
Karduma 1991. na
ibenskome mostu. To
mora biti naa trajna
obveza.

Dosta je vie
lova na vjetice
injenica da ja sve te ljude doivljavam kao svoje suborce,
kojima priznajem pravo na
njihovo politiko miljenje,
koje se ne mora slagati s mojim. Ja osobno mislim da branitelji nemaju razloga za prosvjed. Jedini potez koji je ova
Vlada povukla jest da je od
svih 26 toaka izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima i lanovima njihovih
obitelji samo jedna toka ila
za tim da se smanje mirovine
i to samo one iznad pet tisua kuna.
Pri tome je vano naglasiti da i pri tome smanjivanju
nisu dirane mirovine djece
poginulih hrvatskih branitelja i 100- postotnih hrvatskih
ratnih vojnih invalida. Njih se
dakle ilo maksimalno zatititi. Jedini razlog za prosvjede,

dakle, moe biti politiki, i to

u reiji HDZ-a.
Po vama ispada da je stanje sa Zakonom skoro pa savreno...
- Daleko od toga. Postoji
itav niz problema koji tite
braniteljsku populaciju, ali
mislim da prosvjednici u Savskoj ne artikuliraju te probleme. Oni vie artikuliraju politike stavove HDZ-a nego probleme braniteljske populacije.
Zakon iz 2004. je dosta dobar i
treba ga samo doraditi u skladu s dananjim vremenom.
No, svejedno, nije li runo
kada ih se s lijeve strane politikog spektra naziva atoraima, atordijama?
- Nikad ih nisam tako nazivao i iz mojih usta nikad takav
izraz niste mogli uti. Ponavljam, ti su prosvjednici moji

suborci, koji imaju pravo na

prosvjed, mada mi je ao to
ga nisu uskladili sa zakonom,
iako su dosad imali dovoljno
vremena za to. Mislim da svi
problemi dolaze od toga da se u
braniteljsku populaciju uvue
stranarenje, u ovom sluaju
HDZ-ovo, ali nije dobro ni bilo
ije drugo. Umjesto da zajedno
prisilimo dravu da se to bolje
i to primjerenije brine za braniteljsku populaciju i njezina
materijalna prava, mi se dijelimo na apstraktnim temama.
Neto manje od est milijardi
kuna tonije 5,9 milijardi
izdvaja drava za braniteljsku
populaciju, to je vrlo pristojna brojka s obzirom na hrvatske mogunosti i u okviru te
brojke mislim da moemo osigurati dostojnu brigu i skrb za
braniteljsku populaciju.

to vas je konkretno ponukalo da krenete s tribinama

o braniteljskim problemima?
- Imao sam i imam itav niz
poziva iz cijele Hrvatske koji
su me uvrstili u uvjerenju da
se izmjene i dopune Zakona o
braniteljima ne mogu pisati
u kancelariji u Zagrebu. Valja uti to kau udruge, ali i
pojedinci. Zadnji zakon donesen je 2004. Onda su branitelji imali druge probleme nego
to ih imaju danas. Ako nita
drugo, bili smo svi skupa deset
godina mlai. I zato mislim da
je dobro da se ide s osnivanjem
veteranskih centara i veteranskih bolnica, jer ta naa, braniteljska populacija stari. Uz
etiri veteranska centra u Hrvatskoj, za to je osigurano 20
milijuna kuna iz EU fondova
i tri etiri veteranske bolni-

ce, mislim da moemo sasvim

solidno, barem za poetak, pokriti potrebe braniteljske populacije.
Prva braniteljska tribina
odrana u ibeniku imala je
vrlo dobar odaziv branitelja.
Nazoili su joj i poznata imena
meu ostalim i general Rahim Ademi...
- Moram zahvaliti svim ibenskim braniteljskim udrugama i pojedinicima na dolasku na tribinu, posebice ratnim zapovjednicima. Mi na
nae branitelje u ibeniku moemo biti ponosni i potpuno se
slaem s njima da je vrijeme da
20 godina nakon rata prestanemo govoriti o lanim braniteljskim mirovinama i nekakvim
povlasticama. Nema povlastica, postoje samo prava, utemeljena na zakonu. Dosta je vie

lova na vjetice. emu to, da

nakon smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida ide revizija njegove mirovine da bi je
njegova udovica mogla naslijediti? Zato se takvo to ne radi
kod civilnih mirovina?
Ili drugi primjer zato se
kod civilnih mirovina nasljeuje 75 posto, a kod vojnih samo 60 posto iznosa? Dakle, kod
potonjih je penalizacija 40, a
kod prvih 25 posto. To branitelji ele rijeiti, s pravom. Ili
recimo danas, o tome smo isto
priali, MORH ima trenutno
oko 300 praznih stanova, za
koje drava plaa komunalije. Zar se ne bi ti stanovi mogli
dati na koritenje braniteljima
slabijeg imovnog stanja? Svi bi
bili na dobitku i branitelji, ali
i drava koja bi skinula sa sebe barem troak komunalija.

8 Aktualno

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

REAGIRANJE Ivan Rukavina reagirao na tekst Divlja gradnja opet buja:

U Grebatici septikim jamama preko vodovoda!

van Rukavina, investitor iz

Zagreba, reagirao je na tekst
objavljen u prolom broju ibenskog lista pod naslovom
Divlja gradnja opet buja: U
Grebatici septikim jamama
preko vodovoda! Reagiranje
prenosimo u cijelosti:
Potovanoj redakciji ibenskog lista,
Dana 03.04.2015. u Vaem
listu osvanuo je lanak sa naslovom Divlja gradnja opet
buja uz nekoliko podnaslova
tipinih za senzacionalistiku tampu te se kao prozvana
stranka osjeam duan oitovati o istom. lanak prepun
pristranih zakljuaka izvuenih iz konteksta, slika starijeg
gospodina koji sa svog balkona popraen melodramatskim
citatom ispod slike, gleda kako divlja gradnja cvjeta u
stilu meksikih sapunica, nije na nivou jednog lista regionalnog znaaja i definitivno
je povod ovog demantija. Kao
olakotnu okolnost za redakciju mogu prihvatiti ve vieni
scenarij i pritisak dotinog poto su njegovi javni nastupi i
nain komunikacije svedeni
na galamu, prijetnje te isticanje uea u ratu. Mnogi smo
bili u ratu, ali to ne istiemo,
to nam nije zanimanje ili struka, domoljub i ovjek ili jesi ili
nisi.

Uvid u projekt
Dramski zaplet ve na uvodu u lanak, pa citiram: Dok
se u Hrvatskoj obavlja posao
stoljea masovne legalizacije
BESPRAVNO izgraenih kua, bespravan gradnja na sve
strane pa opet ta velebna rije buja (rang naglaska prirodne nepogode). Nalo se za
shodno da objavite priu beskrajno povrijeena ovjeka
(nadasve legalista i moralne
vertikale) Nediljka ovia iz
Grebatice u naravi vlasnika
parcele s kojom u njegovoj donjoj mei graniim, koji svoju
fikciju pravde istjeruje zahvaljujui prostoru u navedenom
lanku s osnovnom premisom napada na mene. Naime
gospodin je po rjeenju o legalizaciji ozakonio slobodnostojeu zahtjevnu zgradu s tri etae maksimalnih tlocrtnih dimenzija 15,50 x 9,25 metara ili
sveukupno 430 m2 stambenog
prostora na estici veliine 231
m2, 2013.godine a mene optuuje za nepravilnosti. Uzgred
moje vlasnitvo u kvadratima
je dvostruko vee. U trenutku
izdavanja moje graevinske

Primio sam niz poziva

i poruka s podrkom
od mjetana i susjeda

dozvole u srpnju 2011. oteenik iz teksta bio je u statusu bespravnog graditelja.

ibenski urbanizam ga je
pozvao na uvid u projekt (on
u tom trenutku nema rijeenu dozvolu a legalizacija jo
ne postoji i ako slijedimo misao vodilju objavljenog teksta
ja bih ga nazvao devastatorom
prostora i bespravnim graditeljem, ija je kua Na- BUJALA
na 500% od veliine dozvoljenog obzirom na esticu, dok
mi njegov zet tvrdi da je kao
slubenik PU ibenik legalista i ima graevinsku dozvolu.
Pozvan je na uvid i potpisuje
suglasnost koja mu je dostavljena u lipnju mjesecu iste godine. Zakonski rok za eventualno ponitenje je godinu dana, a za ukidanje dvije godine
od dana pravomonosti, gdje
opet dolazimo do injenice
da ni nakon dvije godine kad
je krajnji rok za albe on jo
uvijek nema provedenu svoju
graevinsku dozvolu niti rijeenu legalizaciju(iz ega je vidljivo da moebitnu albu protiv
mene ulae netko tko je u tom
trenutku van zakona). Dana
10.10.2013. godine oni legaliziraju kuu i ta spoznaja koja je
otvorena ovim napadom uveli-

ke rasvjetljuje tragikominost
i moralnu (ne)izgraenost dotinih.
Jedno pravno objanjenje
koje se primjenjuje u praksi:
Ukoliko je postupano prema urbanistikim uvjetima
dravne ili lokalne Uprave i
Zakona o gradnji, susjedima
se dostavlja na uvid idejni projekt, odnosno, obavijestit e se
ih to e se tu graditi i kako e
graevina izgledati. Susjedi
NE MOGU opstruirati gradnju, dakle potivanje plana o
gradnji prema urbanistikim
uvjetima je uvjet da do donoenja akata o gradnji uope i
doe. Drugim rijeima, ako je
investitor postupio suprotno
urbanistikim uvjetima koji
vrijede u mjestu gradnje, idejni projekt skupa sa ostalim dokumentima bit e ODBAEN
od strane urbanista. Nadleni
organ vodi rauna da li su primjedbe osnovane ili se radi o
zloupotrebi prava od strane
susjeda ili tree strane.
Dakle ja, 2011. godine posjedujem plaene doprinose i
dozvole koje premauju trokove njihove legalizacije pet
puta i trebao bih se bojati tih
populistikih metoda velikih
potenjaina i uvara zako-

na. Davne 1997. godine kupio

sam parcelu u Grebatici i nisam gradio jer nije bilo nikakvih zakona na snazi koji bi to
omoguili te sam strpljivo ekao Urbanistiki Plan i ljetovao u apartmanima mojih susjeda gdje uzgred nisam nikad
dobio raun a ni primjerenu
uslugu, (TV prijem bez smetnji bio je luksuz uvjetovan
snagom vjetra koji trese antenu).Gledao sam ih kao budue
susjede i sve nedostatke sam
gurao pod tepih. Tu sam oigledno pogrijeio. Neopisivo
jeuzbudljivosjeaj sjediti na
terasi iznajmljenog, bespravnog apartmana i gledati svoju
parcelu prepunu parkiranih
automobila njihovih gostiju(ta
egzotika ukljuena je u cijenu)
te se veseliti danu kad e biti
u mogunosti platiti graevinsku dozvolu i redovnim putem
zapoeti gradnju.

Ucrtana cesta - nestala

Gospodinov zet, kljuna
figura u cijeloj prii, ovjek
iz sjene koji se skriva iza vlasnitva svog tasta, policijski
slubenik PU ibenske koji
je na nepropisan let muhe u
njihovoj zoni preleta (okruenja) ili ne daj boe povienom

tonu ili pjesmi oputenih i lagano pripitih eha, Slovaka i

inih gostiju na odmoru kroz
duge i vrue ljetne noi, svoje
susjede-konkurentske iznajmljivae uredno prijavljivao
zbog remeenja reda i mira.
Kome li drugom nego vlastitim kolegama. Treba unititi
konkurenciju. Ti jadni turisti
e se sigurno vratiti i idue ljeto na odmor u uvalu gdje vlada
zakon i red.Trebalo mi je ve
tad biti jasno da su Gruntovani duboko u nama, duboko
u Grebatici, pa hajmo - ravno
do dna. A dotine nominirajmo za elne ljude u ministarstvo turizma.
Prije poetka gradnje ja
sam vlasnik obiju parcela i
istina je da sam tada ve u poziciji triti zakonska prava koja mi pripadaju obzirom na veliinu parcele ali da ne ekam
opet novu proceduru a poto
je dozvola ve izdana kreem
s prijavom gradilita i ve prvi dan na gradilitu nastupaju
problemi. Cesta koja je u vremenskom periodu od izdavanja dozvole do poetka gradnje bila ucrtana - NESTAJE,
tj. susjedi s lijeve strane se
upisuju kao vlasnici, to ja ne
osporavam ve traim rjeenje
za sebe poto ne mogu imati
kolni ulaz s ceste koja vie ne
postoji, a za helikopter jo nisam zaradio. Gospoda susjedi zduno navijaju i mole me
da promijenim plan jer im to
otvara kasnije utvreni glavni
cilj - POGLED na more a i puno vie im otvara jugozapadni pogled na prvoj etai. U momentu dok se projekt mijenja,
kua se gradi u istim gabaritima samo sa zamjenom kolnog
ulaza. No projekt izmjene nije
uspio ni doi do urbanizma a
gospoda su ve pozvala graevinsku inspekciju koja je u redovnom roku postupila kako
je morala. Tu maske padaju s
posebnim naglaskom na upornost i krvoednu elju da mi se
objekt od 70 m2 srui iako je li-

jepo navedeno visina vijenca

4,00 s dvostrenim krovom to
su dotini i potpisali jo 2011.
godine.O napadima i prijetnjama radom u policiji dovoljno govori izjava pri poetku
gradnje koju ne mogu napisati
jer su krajnje degutantne i primitivne ali dok je on policajac
nee kue tu biti, svakodnevne prijetnje radnicima, prijetnje svojim utjecajem,te najave
svih moguih tubi.Sukus svega je da me se tereti i optuuje
za neto to nije istina. Projekt
koji je dan na uvidi i moja kua
u izvedbi gotovo su identini,
a zbilju i realnost zakonskih
mogunosti susjedi ne mogu
prihvatiti.To su njihovi osobni problemi iz kojeg proizlaze
sve klevete i javne optube to
je pak krivino djelo.

Parcele su bile prazne

Prilika se ukazala i ostvarenje skrivene nakane ruenja
kue uljeza je na pomolu. No
stvarno mi je ao ako nisu dobro itali a jo vie ako ne shvaaju da je ovo slobodna zemlja
u kojoj su pravila za sve ista.
Iako sam ja ipak u nepovoljnoj
situaciji jer u potovati sve zakone i proi sve institucije(to
oni nisu morali kod legalizacije).Ako sam u krivu osobno
u snositi svu materijalnu i
krivinu odgovornost ali mi
sigurno ovi i Brai nee
krojiti svoje zakone niti oduzimati moja Ustavna prava.
Ne moe se tua imovina otimati niti ruiti zato to je bolesna elja usaena u Vas. Dom
je civilizacijska i kulturoloka steevina i treba se upitati
kakav je ovjek koji eli drugom da mu kua gori. Hrvatska je deklarirano zemlja slobodnog trita, parcele su bile
prazne i mogli ste ih kupiti to
se mene tie sve, i cijelu uvalu
ako ste sposobni za to, osobno
Vam ne bih bio zavidan, pogotovo znajui da ih je prodavala
vaa rodbina. Zemlja se kupuje za namjenu sadnju krumpira ili maslina iliu mom sluaju za stambene potrebe. Danas
sam uvjeren da sam trebao izgraditi podzemni objekt s krovom u razini zemlje i ponuditi
ga kao parking za Vas - moje
susjede, sve bi bilo po zakonu
a ovog lanka ne bi bilo.
Svi pritisci i haranga koja
se vodila protiv mjerodavnih
institucija kako u ibeniku
tako i Zagrebu bit e okonane jer se temelje samo na jednom detalju koji se u tekstu
navodi na par mjesta a svodi

ibenski list ETVRTAK,

se na: vidjeli smo da e nam

objekt smetati. E pa ta injenica da Vama neto smeta nee biti ba mjerodavna po ni
jednom vaeem zakonu RH,
niti ijednog zakona u svijetu.
I meni smeta kino nebo ali
ga ne pokuavam promijeniti. Opis navodnih septikih
jama na vodovodu je totalno
bez predmetan jer izveden zidovi su u funkciji potporanja
i bit e ispunjen zemljom, mjesto za septike e biti po svim
zakonskim aktima za razliku
od onih koji me tue, dok je
deplasirano i priati o futuristikim vizijama ugroze vode
ili vodovoda.Tree i najvanije na terenu ne postoji nikakva
graevina koja se nalazi na vodovodu, on prolazi kroz cijelo
selo i preko parcela (vrtova, uz
objekte) te ispod svih asfaltnih
cesta i improviziranih betonskih terasa dok na mojoj parceli prolazi zemljanim koridorom na kojem se ne nalazi NITA. Ono to je prikazano na
fotografijama u lanku je nepropisno izveden prikljuak
na vodovod koji je iao preko
moje zemlje (znai vertikalno
na vodovod) i problem je korisnika (susjeda) koji ga nije povukao po sredini ceste kako je
uobiajeno, te je slikama lano
prikazan kao glavni vodovod.

Teke klevete
Insinuirati vezano uz moju povezanost s gradskim
strukturama je vrlo teka
optuba(kleveta) a sve navedene i maltretiranju izloene
ljude koji su po slubenoj dunosti obavljali svoj nadasve
teak posao, nisam u ivotu
vidio, niti privatno poznajem
osim kad sam kao stranka u
postupku bio na podnoenju
potrebne dokumentacije. Jo
jedna u nizu tekih kleveta.
Zanimljivo je da je dotini na
tri mjesta vrio tri razliite
prijave a jedna od najbizarnijih je protiv mene na dravno
odvjetnitvo s optubama da
sam krivotvorio slubene dokumente kupoprodajnog ugovora. eka se dan kad e tuiti
samog sebe. Iz svega navedenog u tekstu oigledno je da je
namjera bila novinarima lano predoiti neistine te ih navesti na djelovanje i reakciju
javnosti.
A istina o reakciji je slijedea: Tijekom proteklih dana
primio sam niz poziva i e-mail
poruka s podrkom i to od mjetana i susjeda koji vrlo dobro
znaju s kim imam posla, da konano i ja reagiram to i inim
ovim demantijem. Za svu podrku im od srca zahvaljujem.

Ivica Rukavina

9.4.2015.

Aktualno 9

IBENIK Dravni pedagoki standard razdvaja Gradske vrtie

Djeji vrti Crnica

Osnivaju se dvije

predkolske ustanove i
otvaraju tri radna mjesta
Marija LONAR
NIKA STIPANIEV/CROPIX

iben i k dobiva dv ije

gradske ustanove za
predkolski odgoj, budui da sadanji Gradski vrtii, prvenstveno zbog
velikog broja djece, ne udovoljavaju pedagokim standar-

dima. Gradski vrtii, osniva

kojih je Grad ibenik, tako e
se razdvojiti na dvije manje,
samostalne ustanove, a prvi
korak prema tomu je donoenje nove mree vrtia o emu
su ovih dana odluili ibenski gradski vijenici. Proelnica za drutvene djelatnosti
Grada ibenika Mirjana uri istie kako e za dva mjese-

Djeji vrti Osmijeh

ca biti detaljno razraen cijeli

proces razdvajanja.
- Donoenje novog Plana
mree gradskih predkolskih
ustanova prvi je korak prema
tom razdvajanju, a ve na sljedeoj sjednici Gradskog vijea, za otprilike dva mjeseca,
znat e se koji e od postojeih
vrtikih objekata i zaposlenika pripadati kojoj ustanovi
kae uri.

Prenapueni vrtii
Gradske vrtie sada pohaa 1089 djece u 58 odgojnih skupina, a prema Dravnom pedagokom standardu
predkolskog odgoja i naobrazbe, djeji vrti moe imati
najvie 600 djece i 30 odgojnih
skupina. U Gradskim vrtiima sada su zaposlena 173 radnika. Od toga je 109 odgajatelja, dva pedagoga, psiholog,
defektolog te dvije zdravstvene voditeljice, dok u administraciji, ukljuujui ravnatelja i tajnika, te u kuhinji, pomonoj i tehnikoj slubi radi
jo 58 ljudi. Zanimljivo je da je
novi Dravni pedagoki stan-

dard predkolskog odgoja donesen jo 2008. godine i trebao se primjenjivati od 2011.,

ali je rok prilagodbe bio produen do kraja 2013. godine.
Meutim, ni nakon toga nije
se poeo primjenjivati u veini vrtia u Hrvatskoj, a izuzetak nisu ni ibenski Gradski
vrtii.
Razlog tomu u veini sluajeva je nedostatak novca, budui da novi pedagoki standard trai i vie novca i ulaganja. Meu ostalim, propisuje
i vie kvadrata po djetetu i
vei broj odgajatelja pogotovo
za djecu u jaslicama.

Novi vrti na Jamnjaku

A problem prostora stara je
boljka ibenskih Gradskih vrtia, budui da su od ukupno
14 vrtikih objekata samo dva
namjenski graena Vidici i
Kuica, a ibenski tii, smjeten u bivoj vojarni vojne policije na ubievcu, jedan je od
rijetkih dobrih primjera kvalitetne adaptacije za potrebe
djece. Usto, samo osam vrtia
trenutano ima dvorite, to

Gradske
vrtie pohaa
vie od tisuu
djece to je
gotovo 500
vie negoli
propisuju
vaei
pedagoki
standardi.
Zbog toga se
ta ustanova
mora
razdvojiti u
dvije manje, a
Grad ibenik
to planira
napraviti
ve za dva
mjeseca
takoer nalae novi pedagoki standard. Sve su to problemi koje e morati rijeiti, ili
barem umanjiti, formiranjem
dviju ustanova predkolskog
odgoja, svjesna je i uri, istiui kako e situaciju olakati
novi vrti na Jamnjaku koji e
pohaati oko 35 djece, a trebao
bi biti otvoren u rujnu.
- U meuvremenu Grad ibenik od 1. travnja raspisuje
natjeaj za ravnatelja sadanjih Gradskih vrtia, jer istjee rok na koji je imenova aktualna v. d. ravnateljica Maja Gulin. Sljedei korak bit e
imenovanje v. d. ravnatelja/
ice u novoj predkolskoj ustanovi napominje uri te dodaje kako razdvajanjem Gradskih vrtia nee biti vika
zaposlenih. Koliko e to, meutim, donijeti novih radnih
mjesta za sada nije poznato.
Ovisit e to prije svega o
stanju gradske blagajne, pa u
gradskoj upravi u novoj predkolskoj ustanovi za sada raunaju tek na zapoljavanje ravnatelja, tajnika i efa raunovodstva.

upanija ...
Katarina RUDAN

VLADIMIR DUGANDI/CROPIX

PIE BRANIMIR PERIA

otobraco

N
Formiranje
cina

nate, ja mislin da nije pravedno zakidati

supermarkete tako da se zabrani formiranje cina na 99 lipa. Nije poteno ostavljat
nesritne trgovce bez otih lipica: namin potroaiman nee pomoi, a njiman e gubitak, bome, teko pasti. U prosjeku, uobiajeni trgovaki
centar godinje na raun jedne lipe pomnoene sa
zakonon velikih brojeva, zaradi barenko dva mijuna kuna! dri svoj redoviti miting Dobra Parona
nakon ta je protudirala novine.
El Tigre se na otu njeinu provalu poteno zagrcnija gucljon pive, tako da ga je Bili Smo Uskoro
triba dobro izbubati izmeu pala ne bi li doa sebi.
Jel san ja to stvarno uja oto ta ste rekli, ol
san sanja? pogleda ju je u nevirici nakon ta je
doa sebi.
Vi, kojon su trgovaki centri najvie krivi za
sve nevoje koje su vas zadesile ode u Staromen gradu, odjedanput branite ote grabeljivce? Tako ste
ih oduvik nazivali, ako se ne varan, pa nije valjda
vrag da ste prominili plou samo zato ta je jedan
od njiovih efia nikidan od vas naruija kil-dva
suvoga mesa za proslaviti roendan? naperija se
na nju ka policjot na ispitivanju.
Ma znate zacrvenila se od nelagode judi se
zblie kada sklapaju poslove, pa smo teke priali o
problemiman u brani Lipo mi je ovik reka da
in graani ukradu godinje uprav tolko kolko zaradu na otin lipaman i odreivanju cina na 0,99, pa
sada gajin puno razumivanje prema njiovin tekoaman. Zamiljan sebe u takvoj situaciji odgovorila je skrueno.
Sebe zamiljate? posprdno je reka B.S. Uskoro i odmirija je od glave do pete.
Prosto je nemogua reenica da vamin neko
ukrade i jednu jedinu lipu, a da ne govorin o dva
mijuna kuna! Da su pametni, uzeli bi vas za eficu
osiguranja, pa da vidin onoga ko bi se usudija iznit
u epiman makar i vakalicu! reka jon je i zalija
reenicu sa dugin gucljon travarice.
Ajme, imen se mi bavimo! Lipaman, tipino
rvatski, a stotine kuna nan promiu bez da zastriemo obrvaman, kamoli ta drugo! skree in El
Tigre panju na sluaj lanca IKEA u nas.
Kakvo je tek oto zaokruivanje cina, ako isti
trosjed u Beu guta 535 kuna, a u nas 300 kuna vie? ta mislite? upiljija se u njih.
Ma ajte, molin vas, to je barenko jasno ka bili dan! Sa tolko vein cinaman nego ta su u takozvanoj civiliziranoj Evropi mi IKEI plaamo izgubljenu dobit, jerbo smo ih godinama zajebavali sa
papiriman dok lani nisu otvorili centar kod Zagreba objasnija in je B.S. Uskoro kako stoju stvari sa
trosjediman za koje se u Austriji more kupit barenko esterosjed.
A kakvo je zaokruivanje cina na dilu kada
Vladimir Kristijan, direktor HABOR-a, dade ostavku nakon devet miseci u kojiman nita nije napravija, osin ta je prima plau od 58 ijada kuna, i na
kraju digne otpremninu od 300 ijada? nastavlja
niz Dobra Parona.
To je greka Vlade, koja se na oto ne obazire,
jerbo jako dobro znade da vrag lei u detaljiman.
Pa je vrlo detaljno i pedantno izraunala da su se
trokovi dravne kue koju, kako tvrdu, uro Glogoki koristi ka bazu za planiranje protuvladinih
aktivnosti, popeli ak na osan ijada kuna otkako su
branitelji i invalidi digli atore prid Ministarstvon
obrane, a za cilu prolu godinu iznosili su ak ijadu
kuna manje! reka je El Tigre.
Strano, nevieno! Tolki oldi I ta e sada
biti? prikrila je rukaman lice Dobra Parona.
Bilo bi najbolje da u znak protesta zbog takvog
rasipanja proraunskih oldi Vlada digne svoje atore prid onin braniteljskin! Neka i oni malo logoruju!
Nismo mi takve srie! Pa da zemlji konano
dobro krene dok premijer i ministri prosvjeduju!
zakljuija je diskusiju B.S. Uskoro.

NIKOLINA VUKOVI
STIPANIEV/CROPIX

atjeaj za prodaju 27,5

hektara terena na Poduzetnikoj zoni Podi
koji je bio raspisan u
veljai, zakljuen je i kako se i
oekivalo, kupac je Industrius
d.o.o. sa sjeditem u Obrovcu
Sinjskom. Radi o investitoru
iz sektora metalne industrije ija proizvodnja je namijenjena izvozu, tvrtki koja je
kooperant svjetski poznatim
poduzeima, a u pogonu na
Podima zaposlit e se oko 70
radnika. Tvrtka se bavi strojnom obradom metala, proizvodnjom dijelova strojeva i
montaom, a meu paletom
proizvoda su i dijelovi za termoelektrane, te njihovo odravanje.
Uskoro e, kae Jakov Terzanovi, direktor Poduzetnike zone, biti zakljuen i natjeaj za prodaju zemljita povrine 15.000 metara etvornih
za izgradnju postrojenja na
biomasu, koje e na ekoloki
nain zbrinjavati maslinovu

STIU
NOVI I
OR
T
I
T
S
E
INV
trius
s
u
d
n
I

Sinjski 5 hektara
27,
kupuje na
tere

Na Podi
zaposliti novih 70
kominu i ostatke od prerade
maslina. Zbrinjavanje minimalnih 5000 tona komine godinje, to je ujedno procijenjena koliina koja se sakuplja u
godini prosjenog uroda na
podruju ibensko- kninske
upanije, znai ne samo otvaranje novih radnih mjesta, ve
i poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
- Postoji stalna zainteresiranost domaih i stranih
tvrtki i poduzetnika za Pode,
premda je gospodarska kriza koja predugo traje uzela

Radi se o investitoru
koji se bavi strojnom obradom
metala, proizvodnjom
dijelova strojeva i montaom,
a meu paletom proizvoda su
i dijelovi za termoelektrane, te
njihovo odravanje. Tvrtka je
kooperant svjetskim poduzeima

danak i investiranju na Podima. U zoni je trenutno tridesetak aktivnih privrednih

subjekata u kojima radi oko
1000 zaposlenika. Stjecajem
okolnosti neke tvrtke smanjuju svoj opseg poslovanja, neke
su u problemima. Gledajui u
cjelini, na svu sreu, ti problemi se uspijevaju supstituirati
dolaskom novih investitora,
to je dobro - kae Terzanovi.
Trenutno su u fazi izgradnje dva pogona, Automehanika Gavran i Klles d.o.o., a
uskoro e i poljska tvrtka Mul-

ROGOZNICA PALMINA PIPA NAPALA STABLA

Za veinu palmi
Vedrana STOI
NIKOLINA VUKOVI
STIPANIEV/CROPIX

ogoznike plame sve vie unitava palmin kukac

zvan crvena palmina pipa.
Lokalne vlasti i lokalni komunalac prskanjem su zatitili plame
na javnim povrinama, meutim jalov je to posao kada su sve
ostale palme u rogoznikim vrtovima i dvoritima uglavnom
bolesne. Izostala je oito pravodobna i pravilna reakcija komunalnih vlasti koje nisu izvijestili
i educirali stanovnitvo, a nisu
ni prstom mrdnuli da organiziraju sveobuhvatnu zatitu, to
vie to je veina graana bila
spremna novano sudjelovati u

akciji. Istine radi, prije koji mjesec preko oglasne ploe pozvali
su graane da prijave bolesne
palme, ali sve je naalost ostalo
samo na pozivu. Ne treba napominjati da su pojedinane intervencije strunjaka Parkova i nasada iz Splita preskupe, pa se u
Rogoznici oekuju prvi lijepi proljetni dani da zapone masovna
sjea bolesnih biljaka.
Rogozniki poluotok smjeten je na krajnjem jugoistonom dijelu ibensko-kninske
upanije. Razveden zaljev je s
istoka, juga i jugozapada potpuno zatien Raanjskim poluotokom i otokom Smokvica i
zbog blage klime bitno se razlikuje od ibenskog primorja kojem pripada. Upravo zbog toga

ibenski list ETVRTAK,

Jakov
Terzanovi
direktor
Poduzetnike
zone Podi:

Stabilna
poslovna
politika

ima e se
0 radnika
ti Mobil Cube, za proizvodnju i
prodaju mobilnih kua, poeti
s izgradnjom hale. Proizvodnja bi, kako su najavili, trebala poela krajem godine, a 25
djelatnika Poljaci su ve primili i obuavaju ih poslu.
Krajem sijenja potpisani
su ugovori s dvije nove tvrtke,
ibenskim DM Inox d.o.o., koja se bavi proizvodnjom i montaom proizvoda od inoxa, te
obrtnikom Filipom Potekom
iz Donje Stubice, koji se bavi
proizvodnjom prikolica, trailera za brodove, pa se oekuje

poetak gradnje i ta dva pogona. Kad se sve zbroji, u tvrtkama koje su od poetka ove
godine prole na natjeajima
i potpisale ugovore, otvorilo bi
se vie od stotinu radnih mjesta, to nije beznaajno za ibenske gospodarske prilike.
Va no je ist a k nuti d a
Grad ibenik, kao vlasnik
zone, od poetka rada zone
do danas nije mijenjao uvjete prodaje terena, to se pokazalo pozitivnom odlukom
koju potencijalni ulagai i te
kako cijene.

nema spasa!
na rogoznikom podruju plame, su reklo bi se, u prirodnom
okoliu i uspijevaju bez ikakve
muke.
Nije stoga udno to ih ima
na svakom koraku, razliitih
vrsta i to su izuzetno bujne i lijepe. Meutim ta slika uskoro bi
to mogla biti samo bolja prolost i prelijepe rogoznike vizure s razgranatim palminim
granama mogle bi zauvijek nestati pred naletom tog malog kukaca kojem nije poznat prirodni
neprijatelj.
Zastraujua je injenica da
palmina pipa leti ak do tri kilometra, da se brzo razmnoava i
iri, te odlazi s palme jedino kad
u njoj vie nema hrane i kad ju
potpuno uniti. Nametnici cr-

vena palmina pipa i palmin drvoto proirili su se od Istre do

Dubrovnika. Nametnik je, tvrde
strunjaci, stigao preko sadnica
koje su u Hrvatsku uvezene iz zemalja Europske unije, najvie iz
panjolske i Italije.
Ministar Tihomir Jakovina
donio je ak i Akcijski plan za
eradikaciju i sprjeavanje irenja bolesti. Fitosanitarni inspektori uz strunu podrku Zavoda
za zatitu bilja obavili su detaljne preglede palmi na nekim zaraenim lokacijama, ali prognoze, kau strunjaci, nisu nimalo
dobre ak i u sredinama gdje se
sistematski provodila i provodi
sustavna zatita. Prema toj dijagnozi za veinu rogoznikih palmi nema spasa!

- Cijena etvornog metra

zemljita na Podima je
uvijek pet eura, apsolutno
preferiramo proizvodnu
djelatnost koja je
maksimalno osloboena
komunalnih davanja. To je
dobra poslovna politika, koja
govori o naoj ozbiljnosti.
Svjesni smo da nas iz
gospodarske krize moe
izvui jedino proizvodnja, a
nju vidimo u naoj zoni - kae
Jakov Terzanovi.
Ne samo zbog poloaja
i infrastrukturne
opremljenosti, dodaje, ve
i zbog stabilne poslovne
politike, zona je kako od
prijanjih tako i od strane
aktualne Vlade RH uvrtena
meu etiri najprihvatljivije
zone za investiranje.
U STARE KOLE STIU
MLADI PODUZETNICI?

Poduzetniki
inkubator

Primotensko Opinsko
vijee donijelo je odluku o
izradi dokumentacije za projekt Poduzetniki inkubator. Sredstva su osigurana u
proraunu, ali nije iskljuena
mogunost da se on realizira
s poduzetnicima, kao i koritenjem nepovratnih sredstva Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Glavna zadaa opinske
uprave je osigurati besplatni
prostor mladim poduzetnicima, a za tu namjenu bit e renovirana stara kolska zgrada u naselju Vadalj tek koji kilometar od Primotena. Ako
se projekt pokae uspjenim,
Opina e isti model primijeniti i na druge kolske grade
u zaleu.

9.4.2015.

upanija 11

12 upanija

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Sunani proljetni dani ve su poeli

mamiti graane u etnji Tisnome

A
TJEDN ZA
O
N
G
O
PR
Nakon ie
st
e
n
o
l
k
i
c
a
n
o
l
k
i
c
i
ant

Konano
uivajte
u proljeu
Ojdana KOHAREVI
NIKA STIPANIEV/CROPIX

Red lijepih
i sunanih,
pravih
proljetnih
dana eka
nas i sljedei
tjedan

akon ciklone stie

anticiklona to znai da oblake i buru posvuda pa tako i na ibenskom podruju smjenjuje sunce, a s njim
i sve toplije vrijeme. ini se
da e nam u tjednu koji dolazi doi i pravo proljee s
ugodnim temperaturama
viim i od 20 stupnjeva.
Takve lijepe vijesti za itatelje ibenskog lista ima
Rade Popadi iz Crometea,
najavljujui to nas to eka
u sljedeim danima. Ciklonu smo preivjeli, a s njom i
veliku hladnou i sada nam
stie sunani etvrtak.

- Bit e dosta sunca, jo

u noi su mogui jaki udari bure, ali e se ona tijekom
dana sve vie stiavati. Minimalne jutarnje temperature zraka u ibenskoj zagori od 2 do 6, uz obalu i na
otocima od 6 do 10, a najvie
dnevne temperature zraka
u porastu i bit e veinom od
14 do 19 stupnjeva uz obalu
te na otocima ibenskog arhipelaga.

Temperatura
do 20 stupnjeva
Preteno sunano, ponegdje i vedro vrijeme prevladavat e tijekom petka,
tijekom noi bit e tiho ili e
zapuhati slaba bura, a danju
slab jugozapadnjak i zapadnjak. Kakve nas temperature ekaju, je li jo mogu i
mraz - pitamo Popadia?
- Jutro e biti prohladno,
u nekim kotlinama zaobalja mogu je slab mraz. Danju ugodno s najviim dnevnim temperaturama od 15
do 20 stupnjeva - najavljuje
Popadi. Za razliku od prethodnog, produenog blag-

danskog vikenda za ovaj e

nam vrijeme itekako biti naklonjeno.
- U subotu e puhati umjeren vjetar zapadnih smjerova koji e popodne na moru
biti pojaan, no vano je naglasiti kako e posvuda biti
obilje sunca - kae Popadi.
Jutro svjee, a danju proljetno toplo s najviim dnevnim
temperaturama od 16 do 21
stupanj.
Stabilno vrijeme nastavit e se preteno i u sunanu nedjelju, zapuhat e vrlo
slab zapadnih smjerova. U
nedjelju e prvi put nakon
mngo dana biti manje hladno, a danju se temperature
penju od 17 do ugodnih 22
stupnja.

Kao stvoreno za radove u

polju i u kui
Kako se sada ini red lijepih i sunanih, pravih proljetnih dana eka nas i sljedei tjedan, bit e dosta sunca,
tu i tamo malo naoblake, no
ono to je najvanije bez kie.
- U ponedjeljak emo imati sunce, naoblaku oekuje-

mo samo u Zagori, a danju

temperature oko 20 stupnjeva, slino i u utorak, a premda e zapuhati jaka bura i na
ibenskom podruju nee biti hladno kae Popadi.
Oni koji ive u Zagori i rano putuju u kolu ili na posao mogu u srijedu ili etvrtak raunati na malo mraza u kotlinama. Takvo lijepo
vrijeme zadrat e se vjerojatno i jo koji dan nakon etvrtka.
Kako e tko od vas iskoristiti nadolazee proljetno
vrijeme neka bude svakome
na izbor, bilo da je rije o poljoprivredi, izletima, bojenju u stanu, kui, graenju
ili o toliko potrebnom proljetnom ienju ivotnog
prostora.
Vrijeme e biti kao stvoreno i za sportae i rekreativce pogotovo za ir uz more.
Ako niste ljubitelji bilo
kakvih aktivnosti, ovo je
vrijeme kao stvoreno za vas,
klupu, tekat uz dobro drutvo, knjigu ili glazbu.

MORE
JO NEE
ZATOPLITI ZA
KUPANJE
Ovakve visoke
temperature zasigurno e
jedan dio ljudi iskoristiti
za prva sunanja na plai,
no ako vas zanima hoe
li i more zatopliti, morat
emo vas razoarati.
Iako su dani pred nama
topli, more se ne moe
zagrijati tako brzo i ono
na ibenskom podruju je
tek oko 14 stupnjeva.
Koliko god hrabri bili,
to ni sluajno nije
ugodno za kupanje pa
e za prve gute u moru
trebati priekati jo
neko vrijeme. Posebno
to vrijedi za more na
ibenskom podruju koje
je uvijek najmanje dva, tri
stupnja hladnije nego na
splitskom podruju.

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Oglas 13

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

PIE URO PERLI

drniki amarcord

ELJKO HAJDINJAK/CROPIX

14 upanija

Kolae smo
spremali etri
puta godinje

ad te u ivotu dopane u dilu bit sirotinjsko dite, onda svata doivi, svata proivi. Nije da
su moji bili linine, nego kad si roen ka sirotinja, tako i ivi. Ve san spominja imovinsku
karticu, ainu i materinu. Ona nit je imala, a da je i
imala, ne bi je znala napisat. Sve ta je imala, stalo je
u jedan baul, a sudi u po kredence su dva kafetina.
Dobro se sian ukrasni ruaka od kafetina. Mater
ih je uvik svitlala i poto su bili ute boje, parili su ka
zlato. Ja san ka dite svidoijo trudu roditelja i njijovin
pokuajin da nama pruu sve ono ta i ostali, kako
su oni mislili, ugledniji graani. Na kraju se sve svelo da san ja ipak nosijo u kolu taelane gae, ali san
uvik bijo ist i lipo ostrien. Sian se i marenda ta
smo ih nosili u kolu. Bilo je nji par ta su ili salam.
Ja san uiva ist kruva, masti i cukra, pogotovo ta
je mater govorila da je to zdravo. Ma ko ne bi virova
svojoj materi.
Kolae smo u kui spremali etri puta godinje.
Za Boi se spremala orahnjaa, odnosno truce, jedna od orasa, jedna od marmelade. Taki mirisa, majci, sada nema. Sada je sve kupovno.. U prvon misecu
bio je ain roendan, i tad se moralo spremit tortu.
Poetkon veljae, taman na Gospu Kandeloru bijo
je i moj roendan. Mater me lipo prila. Rekla je da
je to zapovidni svetac za frigat fritule i ja san se uvik
zadovoljijo punon terinon fritula. Tako sve do punoljetstva kad je i meni mater spremila tortu, a ja se
ofendijo jer nije bilo fritula.
Najvie zanimanja, i to je taj etvrti kola, pobuivale su u nama pogae za Uskrs. Kad vako vidi, to je
lii kola bez krema, ali tako je lip za ist, mirisan, lip,
ut. Moj kvart, to san puno puta spominja, peka je pogae u pekari kraj ikolskog mosta, u pekari Marka
Bilia zvanog Puar. Bila je to prava starinska pekara s dugakin loparon, naravno, na drva. ene bi se
takmiile koja e donit bolje pogae. Morale su biti lipo uskvasane i lipo ute. Onda je Marko uvik zna re
da je to zbog dobri jaja. On bi na vrhu pogae velikin
noican napravijo lipi cvit u obliku kria i onda bi ih
primaza baenin jajon. One bi se lipo sjajile, a miris
se irijo nadaleko. Markova gospoa Mara drala je
red u pekari i pazila na, kako se to sada kulturno ree, na finalni proizvod. Pogae su se nosile na lancunu na polici iz ormara ili na kurama. Pokrivale bi
se dekama da se ne razlade. Mi smo jedva ekali da
budu gotove i drece ili garitule, male tiice i pletenice
od tista. I moja nepismena mater i veina dama iz njenog intelektualnog kruga dobro su znale, moda ba
zato to su bile siromane, poput Krista, to Uskrs zapravo znai. Uvik mi je spominjala sirotinju, dobrotu, pomo ubogima i nemonima. Zato me udi da do
dandanas ima sirotinje, jadnih i nemonih, potrebitih. Moda je u mladosti ak bilo i dobro da novine i
televizija nisu puno obadavale Uskrs. On je bijo vrsto u srcu moje matere i svih nai matera i nas. Sada
se govori o Uskrsu punin ustima, i svi se takmiu
ko e dat lipu ricetu za spizu, ko e spremit bogatiji
ruak, i kad bi to ita neko neupuen, mislijo bi da je
Uskrs neki gastronomski blagdan, prepun delicija i
slastica. Samo uzgred spominju sutinu, Isusa, njegovu muku i stradanje. Kad bi moja baba Ana i moja
mater priale o Isusu, i za Boi, i za Uskrs, uvik san
ima osjeaj ki da su one bile i resle njin. A zapravo,
on je bijo stalno s njima.
Nije se prije uvik imalo za janjetinu. Moj se aa uvik zna alit da mu nije lipo sila za uskrnji ruak, ali janjetinu niko nije ni vidijo ni ujo. U njega
je uvik bila nada da e dicu dovest do kruva, da e
od nji napravit ljude. I nije mu smetalo ta nije ita
uskrnje magazine i pijo delikatesna pia. Mrvu pogae iz Puarove pekare, kad se malo prosui, zna je
zatopit u ai crnog i onda lipo promerait ka ovik
sa svojon dicon. Dikod bi i mene dopala koja bevanda.
Takav Uskrs pantin, onaj s aon i materon, sirotinjski, s drecon, s par otanganih jaja. U tin momentin
zna san, isto ki moja mater, da je tu negdi blizu i Isus
i da pazi na nas. Fala mu zato! Ja san sada ve i did i
Uskrs ekan s unukon!

AKULA Posjetili smo i Ljubicu Lapov iz Jezera,

najstariju stanovnicu otoka Murtera

Sto godina
je iza nje, a ita
bez naoala
Prvi sto godin
je dobro
prolo... a
moda da mi
bude bolje
u drugi sto
godin... to u
vidit. Sad mi
je najbolje! kae Ljubica
Lapov
Marina JURKOVI
NIKOLINA VUKOVI
STIPANIEV/CROPIX

eu ljudi i ene da ne
mogu od truda... a ja
van kaen: ma nije
trud nikome nita napravija! Kolko san ja vrimena ostavila u maslinam s motikun i kopanjem, potezala bi
malu tratu po cilu no za uvatit dva kila gavunov ke nisi
moga ni prodat ni darovat jer
nije bilo u svitu novac. Onda
bi ili u Tisno i dali bi nam za
ribu malo vina ili smokav i to
je bila plaa... I kopala sam, i
vie puti od truda plakala u
polju, i radila i muke i enske posle, i dva rata proivila, pa evo me jopet u stotoj...
Tu formulu dugovjenosti koja se, u njezinom sluaju, svodi na rad i trud, molitvu i posveenost obitelji, otkrila nam je Jezerka Ljubica
Lapov, najstarija stanovnica
Opine Tisno, zapravo otoka
Murtera. Ove e godine proslaviti stoti roendan u drutvu svojih najmilijih, kerki
Klementine i Karmele i nji-

hovih obitelji, pa je to bio povod za postblagdanski susret sa tom, po mnogo emu

jedinstvenom otoankom.
Karmelu i Klementininog
supruga Danu zatekli smo i
ovaj put kod bake Ljubice u
kui na samoj jezerskoj rivi.
Starica je posljednjih mjeseci
slabije pokretna, pa je red pripomoi joj kao to je ona, sve
dok je mogla, pomagala njima. Pomae i sada molitvom.
U njoj se svakoga sjeti i preporui ga Svevinjem. Drveni kri na regalu, maslinove
granice u visokoj ai i molitvenik na stolu i bez mnogo rijei svjedoe o Ljubiinoj odanosti vjeri i, openito, duhovnosti. To dobro zna
i jezerski upnik don Tuna
Jozi koji svoju upljanku,
otkriva nam Karmela, redovito obilazi.
- Pita on mene da jel molin.
A a iman drugo nego molit!
Odila sam ja u crikvu dok
sam mogla, a sad ne moren,

ne valjaju noge, sad sluan

misu u kui...nee mi ni jedna promaknit na televiziji...i
puno itan, prije sam manje,
a i neman ta drugog posla...
sve je dobro dok glava slua zakljuuje Ljubica.
Koliko god sitna slova bila
u molitveniku, baka ih vidi
bez naoala. Nikad ih nije koristila, a zdravlje ju je, pria,
oduvijek dobro sluilo. Pitamo je za omiljena jela.
- ta bi van rekla, najvolin
ri, a pate ne bi nikad skuvala za sebe...A i ribu volin,
ali ako skuvan ribu, onda pojiden juhu i na njon rii, a riba jopet ostane...I zelje pojidem ali mi zbog ui smeta,
pa ne moren vie zelenje. ao
je Ljubici to se vie ne moe baviti zemljom. Pomalo je
i nostalgina za povrem iz
vlastitog vrta, a i za maslinama koje je toliko brino obraivala.
- Boe moj, to to iman vrtla, vajik je zelenje bilo u nje-

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

upanija 15

VODICE Nepovratna sredstva za programe u kulturi

Gradskoj knjinici 300 tisua kuna

mu, sve je bilo iz vrtla, nisan

ila na pijacu... Kumpirov bi
posijali, nali bi za sebe, a
masline kad rodu imali bi,
a kad nema - nema. Ne more
svaku godinu bit. Dikod nita, a dikod ih ima, tako trevi godina...
U ast duge ivotne staze, nazdravili smo na odlasku Ljubici dobrom orahovicom. Taman smo zaustili
neto prigodno progovoriti
kad nam je stogodinjakinja
uskoila:
- Prvi sto godin je dobro
prolo... a moda da mi bude
bolje u drugi sto godin... to u
vidit. Sad mi je najbolje...!

Grad je ve potpisao
ugovor o koritenju
nepovratnih sredstava
za ureenje treeg kata
Gradske knjinice, dok e
preostali dio 98.000 kuna
biti rasporeen za nastavak
arheolokih iskapanja na
Velitaku, nabavu knjine
grae za Gradsku knjinicu,
te za sufinanciranje
vodikoga kazalinog i
scenskog amaterizma
Pukog otvorenog uilita
Vodice

in memoriam
SJEANJA,
ZAHVALE I SUUTI
PRIMAMO DO
SRIJEDE UJUTRO
DO 10 SATI.

Katarina RUDAN
NKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

rad Vodice i njegove ustanove prijavile su na natjeaj javnih potreba u kulturi u 2015. godini Ministarstva
kulture ak sedam projekata, a ministarstvo je prihvatilo sufinanciranje etiriju
programa ukupne vrijednosti 398.000 kuna. Grad je ve
potpisao ugovor o koritenju
300.000 kuna nepovratnih
sredstava za ureenje treeg
kata Gradske knjinice, dok
e preostali dio novca biti
rasporeen za nastavak arheolokih iskapanja na Velitaku, nabavu knjine grae za
Gradsku knjinicu, te za sufinanciranje vodikoga kazalinog i scenskog amaterizma
Pukog otvorenog uilita.
Podsjetimo, Gradska knjinica u novi prostor povrine
240 etvornih metara na gradskoj rivi, u dijelu Stare kole,
preselila se poetkom svibnja
2013. godine. Radovi su se odvijali u fazama i trajali osam
godina, a ukupno je uloeno
oko 4,8 milijuna kuna. Projekt su zajedniki financirali
Ministarstvo kulture i Grad
Vodice. Nova knjinica prostire se na dva kata, u prize-

mlju su odjeli za djecu i mlade, itaonica i audiovizualni

odjel, a na prvom katu narodni i znanstveni odjel, te multimedijalna dvorana.

Natjeaj do kraja travnja

Graevinski radovi u potkrovlju izvedeni su ranije, a
prole godine nabavljeni su
oprema i informatizacijski
sustav zahvaljujui nepovratnim sredstvima koja su
takoer dobivena od resornog ministarstva. Za radove
koji sada slijede, a oni podrazumijevaju ureenje zidova,
podova, rasvjete, klimatizacije i ostalih manjih zahvata
prema trokovniku bit e potrebno osigurati oko pola milijuna kuna.
- Za redovni rad Gradske
knjinice Vodice, koja zapoljava petero djelatnika, iz
gradskog prorauna e se
ove godine izdvojiti 760.500
kuna. Kako smo u proraunu
predvidjeli pola milijuna kuna za ulaganja u kulturi, oko
200.000 kuna emo usmjeriti
na ureenje treeg kata. Natjeaj e biti raspisan do kraja travnja, a s obzirom na to
da se ne radi o graevinskim

ODJEL ZA
MLADE I
ZAVIAJNA
ZBIRKA
- U potkrovlju e biti
moderno opremljen
odjel za mlade koji danas
dijele prostor s djecom,
te zaviajna zbirka koja
podrazumijeva grau
o Vodicama i vodikom
kraju, koju su pisali autori
podrijetlom iz Vodica ali i
ostali. Ve smo krenuli u
potragu za tom graom
po raznim antikvarijatima,
kae Radin Maukat
ravnateljica Gradske
knjinice.
radovima, poslovi na unutarnjem ureenju potkrovlja moi e se obavljati i tijekom turistike sezone, kako bi s poetkom nove kolske godine
mogao biti u funkciji - rekla
nam je vodika gradonaelnica Branka Juriev Martinev.

SJEANJE

SJEANJE

Prolo je tunih 11 godina

od kada nisi vie s nama

Dana 5. travnja navrilo se 7 godina od smrti naeg dragog

NADA KNEI

8. IV. 2014. 8. IV. 2015.

S ljubavlju uvamo uspomenu
na tvoj plemeniti lik i djelo.
Tvoje keri Brankica i Adrijana
s obiteljima

FRANE VRANJI
2008. - 2014.

Jo uvam te znaj,
kao vrijeme godine,
ko sunce sjaj,
kao more obale
i uvijek tu, zauvijek tu ostajem
jo puca mi glas na spomen
tvoga imena
i molim sat za samo kap tog
vremena
da vrati te, da zastane
jo jednom tu.
U gustoj magli jedino svjetlo
u gluhoj noi jedini glas
znam, ti si.
Tvoji najmiliji
Sv. misa zadunica sluit e se u
crkvi Gospe van Grada u subotu,
11. IV. 2015. u 19 sati.

16 upanija

ibenski list etvrtak,

9.4.2015.

JO MALO PA OTVORENJE
U posjetu branom paru orkalo koji se prijavio
za smjetaj u tinjanski Dom za starije i nemone

Lipe su sobe i kreveti!

Jedan bi moga bit moj,
a drugi Maricin!

Tomu se nada 90-godinji

Krste, a i supruga mu,
ujedno i vrnjakinja Mara.
Ocijeni li povjerenstvo
njihovu prijavu pozitivnom,
vremeni Tinjanin svoj bi 91.
roendan mogao proslaviti
na novoj, domskoj adresi.
Nije dugo do njega. Ve je u
svibnju!
Marina Jurkovi
Nikolina Vukovi
Stipaniev/CROPIX

om za starije i nemone u Tisnome odbrojava posljednje dane

do otvorenja. Uredne, svijetle i zrane sobe opremljene novim namjetajem
i pomagalima ekaju prve
stanare, a tko e se imenom i
prezimenom nai na listi od 25
korisnika, koliki je kapacitet
ustanove, odluit e posebno
povjerenstvo. Pri tome e se,
kao to je najavio tinjanski
naelnik Ivan Klarin, rukovoditi odreenim pravilima.
Jedno od vanijih je adresa potencijalnog kandidata.
Prednost imaju osobe tree
ivotne dobi s otoka Murtera,
preciznije s podruja dviju
otonih opina, Tisno i Murter-Kornati. Dapae, opina
Tisno sufinancirat e 30 posto pune cijene smjetaja, to
i nije malo.
Mjeseno je to oko 1800 kuna, a nije isto platiti ekonomsku cijenu od 5000 ili, uz subvenciju, izdvojiti 3200 kuna.
Raspitujui se za zanimanje
Tinjana, Murterina, Beti-

njana, Jezerana i stanovnika

oblinje Dubrave za smjetaj
u dom, doli smo do imena supruga orkalo, Mare i Krste.
Oboje su 1925. godite i oboje bi rado starake dane provodili u zgradi nekadanjeg
odmaralita. Bar nam tako rekoe upueni Tinjani.
No, dok smo pronali obiteljsku kuu orkalovih, i sami
smo se, stjecajem okolnosti,
uvjerili koliko je otoana ivo zainteresirano za domski
smjetaj. Nekoliko starijih itelja, naime, prekvalificiralo nas je iz ista mira u socijalne radnice. Bili su uvjereni
kako obilazimo Tisno ne bi li
popunili smjetajne jedinice
nove ustanove u mjestu.
- Evo, upiite i mene i mua. Ako hoete, moete ga doi i poviriti. Slabo je pokretan
- zduno nam je za jednu sobu preporuila sebe i mua
susjeda orkalovih.
Lipo je, ba u centru mista
Nekako smo joj ipak objasnili kako su u pitanju novi-

narska posla i kako nemamo

nikakve veze s upisom u dom,
pa smo se tako nakon duge
potrage nali i pred ulaznim
vratima Marina i Krstina
doma. Otvorio nam je Krste,
vedri 90-godinjak, i odmah
pozvao svoju branu druicu,
vitalnu vrnjakinju Maru. U
maloj kuhinji orkalovih doznali smo kako se brani par
poznaje jo od djetinjstva,
od puke kole. Zapravo, poznaju se od kad znaju za sebe. Kako i ne bi?! Oboje su iz
Tisnoga. Odrasli su zajedno
i u skladnom braku proveli
desetljea i desetljea. Kerka i sin podarili su im etvoro unuadi, a oni troje praunuka.
- ekamo ih jo - ponosno
nam se pohvalila baka Mara.
I barba Krste je sretan zbog
svojih nasljednika koji bi ih
posjeivali ee samo da nije obiteljskih i poslovnih obveza. Ovako, dou kad uspiju.
Zato su, vele, i oni zadovoljni
to se njih dvoje odluilo za
odlazak u dom.

- Proetao sam juer do doma i vidija i sobe i krevete. Jedan bi u jednoj sobi moga biti moj, a drugi Maricin. A lipo
je, ba u centru mista. Moe se
iza i proetat. Bolje ne moe!
Bit e nama lipo ako nas prime, i to u svom mistu i sa svojim ljudima - duboko je uvjeren Krste.

Zamjetna idila
Njenim pogledom i danas
gleda svoju suprugu. Zamjetna je ta idila orkalovih i pod
stare dane. Bude li sve ilo po
planu i ocijeni li komisija kako brani par zadovoljava sve
uvjete za smjetaj, Krste bi
mogao svoj 91. roendan proslaviti na domskoj adresi. U
svibnju je, nije dugo do njega.
- Hoete li onda i nas pozvati?
- Aha - potvrdno je klimnuo
glavom barba Krste, eretski
namignuo Mari i poslao joj
zrani poljubac.
Eh, ta tinjanska starost
mnogim bi mlaim generacijama mogla biti uzorom.

ibenski list etvrtak,

Mare i Krste orkalo

Naelnik Ivan Klarin u oblasku doma

DnevnI boravak i lift

9.4.2015.

upanija 17

18 Prvaii

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

PRVI A RAZRED OSNOVNE KOLE DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI KNIN

Svaki dan doive

neto novo i zanimljivo
1. Dino Baliban
2. Katarina ular
3. Dario api
4. Marko uri
5. Lovre Goreta
6. Petar Josipovi
7. Marijana Juki
8. Ana Jurei
9. Katarina Krekovi
10. Noa Lovrenovi
11. Arijan Maglov
12. David Mili
13. Petra Okadar
14. Filip Petrievi
15. Leona Pokrovac
16. Gabrijel Pulji
17. Leonardo trbac
18. Ana Toi
19. Ivana Vinji
20. Maria Isabel
Simeonova

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21

uenik ima u
prvom A razredu
O Domovinske
zahvalnosti

Katarina RUDAN

U kninskoj Osnovnoj koli Domovinske zahvalnosti ukupno je

840 uenika, meu kojima je 89
prvaia. U matinoj koli u Kninu ih je 79 u etiri odjeljenja, u

podrunoj koli u Golubiu devetero, te jedna prvokolka u koli

u Kijevu. Prvi A razred uiteljice
urice Friganovibroji 21 uenika, a na nastavi u utorak kad
smo bili u njihovoj koli nije bio
Rafael Matoevi.

- Odmorili smo se i ba nam

je bilo dobro na praznicima, ali
jedva smo ekali vratiti se u
kolu jer nam je tu lijepo, rekoe nam prvaii.
Njihovo ponaanje, uenje
i prijateljstvo pohvalila je ui-

teljica urica.
- Pravi su prvai. Vrijedni,
ponekad zaigrani i vrlo je zanimljivo raditi s njima.
Odlino se slau i svaki dan
doivimo neto novo i lijepo rekla je.

Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

Odmorili smo se i ba nam je bilo dobro na

praznicima, ali jedva smo ekali vratiti se
u kolu jer nam je tu lijepo - rekoe nam.
Njihovo ponaanje, uenje i prijateljstvo
pohvalila je uiteljica urica

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Prvaii 19

Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

PRVI B RAZRED OSNOVNE KOLE DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI KNIN

1. Lana Ani-Kremi
2. Marina Baa
3. Ivan Belak
4. Luka Bobanovi
5. Lara iak
6. Petar Ercegovac
7. Ive Grizelj
8. Duje Kegulj
9. Petra Kegulj
10. Mellani Konforta
11. Petra Maloa
12. Ante Mihaljevi
13. Nika Pervan
14. Marko Raji
15. Pako Uvodi
16. Jakov Vrbat
17. Ivano
Vuemilovi-Grgi

20

Pravi aci veseljaci

eljni znanja i igranja

uenika je u
prvom B razredu
O Domovinske
zahvalnosti

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

Iskreni su, rado jedni drugima pomau, a

u svakom trenutku spremni su uiti kroz
igru. Izvrsno suraujemo i s roditeljima, pa
su i oni na likovnoj radionici s nama pravili
rascvjetane grane od kokica. Dodue,
kokice su se jele na sve strane, pa nam
je jedva ostalo za grane, rekla nam je
uiteljica Marija Stojanovi

Katarina RUDAN

Od dvadesetero uenika 1. B razreda, na fotografiji nema Sarah Taslak, Dimitrija Majstorovia i Tonija Bitunjca, jer ih, naalost, nije bilo
na nastavi u utorak 7. travnja. Nakon
desetodnevnog odmora djeca su se
radosna vratila u kolske klupe i iz
prve ruke smo doznali da im je kola
nedostajala. Vole biti zajedno, uiti

nove lekcije, a posebno im je draga

likovna i glazbena kultura.
Pravi su aci veseljaci, razigrani,
znatieljni i edni znanja. U razredu
imaju brata i sestru blizance, Petru i
Duju, pa su nam rekli da to svakako
ne zaboravimo napisati. Naravno, i
to da svoju uiteljicu Mariju Stojanovi jako vole.
Odlini su, pravo su drutvo za
uenje i druenje. Moram ih pohva-

liti da su pravi matematiari i to im

je jaa strana. Iskreni su, rado jedni
drugima pomau, a u svakom trenutku spremni su uiti kroz igru.
Izvrsno suraujemo i s roditeljima,
pa su i oni na likovnoj radionici s nama pravili rascvjetane grane od kokica. Dodue, kokice su se jele na
sve strane, pa nam je jedva ostalo za grane rekla nam je uiteljica Marija.

17.

20 Teme

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

MLAD I AN
ET
Z
U
D
O
P
i,

a
R
a
k
Lu
nina,
K
z
i
k
ja
n
19-godivretka srednje
a
nakon zle, pokrenuo je a
ko osao te im
vlastiti pe planove
velik

Bez
strojeva
ne mogu
zamisliti
svoj ivot!
Mogao je Luka, s obzirom
na to da je sin jedinac,
imati ivot bez
poduzetnikih briga,
ali on je izabrao svoj
nain rada i ivota.
Podrku roditelja,
oca Bruna i majke Divne,
ima i sigurno koraa dalje.
Ne obazire se na rijei
prijatelja koji znaju rei
Odmori, gdje uri
Na osamnaesti roendan
registrirao je poduzee,
nabavio strojeve i zaposlio
trojicu vrnjaka.
Planira zaposliti jo
radnika i jednog inenjera,
a san mu je krenuti
i u turistike vode
Katarina RUDAN
NIKOLINA VUKOVI STIPANIEV/CROPIX

akon to je zavrio
srednju ekonomsku
kolu, Luki Raiu
nije palo na pamet
traiti kancelarijski posao,
ve se uhvatio strojeva.
Na svoj osamnaesti roendan, a bijae to prije godinu
i pol, registrirao je poduzee
Luka&Company d.o.o.. Nabavio je nekoliko rabljenih strojeva, zasukao rukave i krenuo u nove radne pobjede. U
nove, jer nauio je od malih
nogu raditi sa strojevima uz
djeda stolara, te na OPG-e registriranom na majku, gdje je
i zaradio poetni kapital, a u
pomo je priskoila i obitelj.
- Bio je to normalan slijed,
jer nakon poslova u djedovoj stolariji i u poljoprivredi,
iao sam dalje. Kad sam kao
poduzetnik postao kreditno
sposoban iao sam u nabavku
novih strojeva poto moram
pratiti tok investicija, jer posao postaje sve sloeniji i zahtijeva vee strojeve.

Zaposlio
trojicu vrnjaka
Danas imam strojeve za
pruanje usluga mehanizacijom kao to su iskopi, prijevoz rasutih tereta, obraivanje i ravnanje tla, te drugi
zemljani radovi. Sada imam
tri traktora, bager, dva stroja za odravanje zelenila uz
cestu, est prikolica za transport i jo dvadesetak stroje-

va za obradu tla - od krenja,

preko sjetve do etve, govori
simpatini mladi.
Njegovi strojevi i ljudi su
na nekoliko manjih radilita,
a poslove koje dobiva su za potrebe jedinica lokalne uprave
i samouprave i javnih poduzea, te privatnih investitora.
Luka je direktor poduzea,
zapoljava trojicu radnika,
svojih vrnjaka, pa gotovo i
nema klasinog radnog vremena. Radi se kad posla ima
i odrauje na vrijeme. Ovaj
mladi poduzetnik ima namjeru do kraja godine doi do 16
zaposlenih radnika, meu kojima e biti i jedan inenjer.
- S obzirom na to da je poduzee mlado, malo je zaposlenih, a za velike poslove koji idu preko natjeaja trae se
i odreene reference. Moramo rasti i onda emo od mjerodavnog ministarstva traiti suglasnost za gradnju, to
bi nam omoguilo samostalno javljanje na velike natjeaje. Sada dobivamo poslove
manje vrijednosti, do 250.000
kuna ili radimo s veim graevinskim tvrtkama kao podizvoai.
Natjeaji za poslove koji
vrijede vie, po koji milijun
kuna, su namijenjeni velikim igraima. Dalje, kao mlado poduzee ne moemo dobiti bankovno jamstvo za neki
natjeaj, jer moramo priloiti uvjerenje da smo u zadnjih

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Teme 21

SAN
SPORTSKOREKREACIJSKI
CENTAR
UZ KRKU

Poeo je s traktorom
radei na obiteljskom
poljoprivrednom
gospodarstvu

elja mladog
poduzetnika je krenuti
i u turistike vode, te uz
ljepoticu Krku sagraditi
sportsko-rekreacijski
centar u dalmatinskom
stilu, sa smjetajnim
kapacitetima i malom
kongresnom dvoranom.
Od Dravne agencije za
upravljanje dravnom
imovinom eka da mu
odobri kupnju 5000
metara etvornih terena
nizvodno od Kria u
vlasnitvu drave.
- Ako mi odobre
kupnju, prijavit u se
na natjeaj za sredstva
iz EU fondova. Ako
mi se taj san ostvari,
onda e to biti prava
stvar! U blizini ve ima
konjiki klub, pa rafting
Krakom, biciklistike
staze, domaa hrana,
prekrasna priroda
i Dinara. Samo,
opet treba puno
dokumentacije,
vremena i strpljenja,
govori Luka. Kad bi mu
se taj san ostvario, onda
bi ponovo obraivao
i 15 hektara zemlje u
Kninskom polju, zasijao
kukuruz i itarice i
otvorio farmu krava u
sustavu krava-tele. U
svojim planovima Luka
ide i dalje pa kae kako
bi nabavio ovce i koze.
Takao bi za potrebe
posjetitelja sportskorekreacijskog centra
imao zdravu hranu iz
vlastite proizvodnje.

Luka pokraj strojeva

parkiranih ispred svoje
obiteljske kue u Kninu
Luka je poloio vozaki za sve vrste
strojeva, pa tako i za bager kojim
trenutno radi u mjestu Plavno

IZ KNINA
NEU OTII!
Luka osim strojeva ima
jo dvije velike ljubavi
vatrogastvo i skijanje.
lan je kninskog DVD-a
11 godina i trenutno
pohaa kolu u Zagrebu
za profesionalnog
vatrogasca. Od srednje
kole zimi redovito odlazi
u planine, na skijanje.
Upitan je li razmiljao o
odlasku iz Knina, kao iz
topa odgovara ne.
- Iz Knina nikad neu otii!
Tu sam roen, odrastao i
ovdje mi je lijepo ivjeti.
Ne mogu ja u veliki grad.
Evo, odem u Zagreb na tri
dana u vatrogasnu kolu i
jedva ekam vratit se kui
- kae Luka.
pet godina odradili odreene
poslove. Ili, u natjeaju se navodi koju mehanizaciju treba
imati, a sam posao vrijedi sto
ili dvjesto tisua kuna. Na podruju nae upanije je svega
par poduzea koja ispunjavaju te uvijete i zato nema prave
trine konkurencije, jer oni
diktiraju cijenu.

Naplata najvei problem

Sa svojim rodteljima vodi
brigu i o 3000 sadnica lavande
u Kninskom polju koju
prerauju u ulje

S jedne strane sluamo

kako je odlino to se netko mlad eli baviti ili bavi
poduzetnitvom, a s druge
strane mu se ne omoguava
da napreduje. To su zakonske
odredbe koje ne idu na ruku

poetnicima - kae Luka.

Poalit e se na opepoznatu hrvatsku zbilju, a to je
problem naplate. Ako kao podizvoa radi s velikim tvrtkama, naplata ne ovisi o njemu, ve o tomu kad e se glavni izvoa naplatiti, pa onda
dio kolaa platiti njegovom
poduzeu.
- Iskreno, poueni iskustvom sad se vie okreemo
poslovima za koje znamo da
emo se naplatiti u roku od 60
do 90 dana. ekati po godinu i
vie dana na zaraeni novac
nema nikakvog smisla. Veliki su izdaci, potrebna su obrtna sredstva jer da bismo uop-

e poeli radni dan, moramo

imati tri do etiri tisue kuna samo za gorivo. A gdje je
odravanje, plae radnicima,
otplata kredita Uh, ima toga! Na primjer, za registraciju
vozila i strojeva godinje platim oko 50.000 kuna, a taj novac moram imati, govori Luka. Ono to je poduzetnicima,
pa tako i njemu, olakalo poslovanje je plaanje PDV-a po
naplaenom rauna, a ne kao
prije kod ispostave rauna.
To nas je strano guilo i ovo
je jedino pozitivno to nam se
dogodilo - ree.
Za sada uglavnom samostalno radi na odravanju

lokalnih cesta, iskopima, te

drugim infrastrukturnim
zahvatima na irem podruju Knina i okolnih naselja.
Neovisno o problemima s kojima je suoen, Luka ne gubi volju i nastavit e, kae,
jer bez strojeva jednostavno
ne moe zamisliti svoj ivot.
Mogao je, s obzirom na to da
je sin jedinac imati ivot bez
poduzetnikih briga, ali on je
izabrao svoj nain rada i ivota. Podrku roditelja, oca
Bruna i majke Divne, ima i
sigurno koraa dalje. Ne obazire se na rijei prijatelja koji
mu znaju rei Odmori Luka,
gdje uri!

kultura ...

22 Kultura

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

ZA SVAKU POHVALU
Ivana imundi, Rita Vukovi i Ana Rak autorice su nove zabave
Raznovrsnija
kulturna
ponuda
Ivana je studirala u Zadru i
profesorica je talijanistike
i filozofije. Jo uvijek
je nezaposlena. U
oekivanju zaposlenja je i
Rita, koja je prijediplomski
studij kroatistike
zavrila na zagrebakom
Filozofskom fakultetu,
dok je dizajn interijera
diplomirala na Studiju za
dizajn Arhitektonskog
fakulteta.
Ana je studirala pravo,
takoer u Zagrebu, i
odnedavno je zaposlena.
ibenik, kau, vie nije
uspavani grad, ali jo
uvijek u kulturnoj ponudi
nedostaje raznovrsnosti,
pa je i to bio jedan od
razloga zbog ega su
odluile pokrenuti kviz o
filmu!

Tri ibenke osmislile

kviz za filmoljupce

Mladi danas gledaju

samo blockbustere i
ne zanimaju ih filmovi
snimljeni prije 2000.
godine. Neki ne ele
gledati ni filmove koji nisu
na engleskom. Svojim
kvizom elimo taj lo
trend barem ublaiti govore Ivana, Rita i Ana
Marija LONAR
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ladi danas gledaju

blockbustere i uope ih ne zanimaju filmovi stariji od 1990.
ili ak 2000. godine. Neki gledaju samo filmove s engleskog
govornog podruja i ne zanimaju ih uope filmovi na drugim jezicima. Zapravo, film je
za njih iskljuivo zabava.
Kvizomanija ve godinu i
pol dana trese ibenik. Brojni
ljubitelji natjecanja u znanju
redovito se okupljaju u klubu
Azimut, a od proteklog tjedna na svoje su dodatno doli i filmoljupci. Zaljubljenice u sedmu umjetnost Ivana
imundi, Rita Vukovi i Ana
Rak autorice su kviza o filmu
koji e se odravati svakog posljednjeg utorka u mjesecu, a
ve prvo izdanje pobudilo je veliko zanimanje publike.
- Bilo je odlino. Sudjelovalo je ak 17 ekipa, a nagrada

za pobjednike bile su ulaznice

za film po izboru u ibenskom
multipleks kinu, dok su druga
i treeplasirana ekipa dobile
besplatno pie. Osim to ovim
kvizom elimo mladima ponuditi jo jedan sadraj u gradu,
elja nam je da mladima pribliimo film, da ih potaknemo da
vole i gledaju filmove objanjavaju Ivana, Ana i Rita.
Uz filmove od malih nogu
Ove tri mlade ibenke u
rodni su se grad, nakon studija, vratile prije godinu dana, a
poznaju se jo iz srednjokolskih dana. Klupski kvizovi
brzo su privukli njihovo zanimanje, a Rita i Ana jo su u Zagrebu u Klubu ibenana rado
posjeivale takva natjecanja.
- Filmski kviz odluile smo
pokrenuti, jer sve tri volimo
film i redovito idemo u kino, a
to se poklopilo i s injenicom
da su kvizovi u zadnje vrijeme

Mladi ne vole
animirani film
ibenani poprilino
dobro poznaju filmove,
redatelje, glumce
Tonije, igrane filmove,
jer, kada je rije o
animiranom, tu se ba i
nisu proslavili! Moda
zbog toga jer imaju
predrasudu kako je rije
o anru namijenjenom
iskljuivo djeci, rei e
Ivana, Ana i Rita. Njihov
filmski kviz ima est
rubrika, a svaka pitanja
sastavlja za po dvije
rubrike.
zaista postali popularni meu
mladima. Malo smo se raspitivali to ljudi misle o tomu i od
ideje do realizacije proteklo je
samo dva, tri mjeseca odgovaraju simpatine djevojke.
Na njihovu ljubav prema
filmu, objanjavaju Ivana,
Ana i Rita, utjecali su uvelike njihovi roditelji. Od malih
nogu vodili su ih u kino, a one
se jo dobro sjeaju kina ibenik i Odeon koji su 90-ih godina jo uvijek povremeno radili. Ako neki film ne bi doao u
ibenik, roditelji bi ih vodili u
Split ili Zadar. Naviku gleda-

nja filmova stjecale su i preko televizijskih emisija poput

Crno-bijelo u boji. Tako su stjecale i naviku gledanja starijih
filmskih naslova, od kojih, kau, dananje generacije poprilino zaziru.

Samo zabava
- Mladi danas gledaju samo blockbustere i uope ih ne
interesiraju filmovi stariji od
1990. ili ak 2000. godine. Neki
gledaju samo filmove s engleskog govornog podruja i ne
zanimaju ih uope oni na drugim jezicima. Zapravo, film je
za njih iskljuivo zabava istiu Ivana, Ana i Rita.
Neki, kau, svoje skuene
filmske vidike, opravdavaju
cijenom kinoulaznice. No, to,
smatraju, nimalo ne dri vodu. Tko eli uiti o filmu ima
priliku i svake srijede na filmskim tribinama u ibenskoj
knjinici, koje su, besplatne, a
i odlazak u multipleks ne mora
biti skup, ako se prate akcije i
razni popusti. Vano je samo,
imati dobru volju! Svojim kvizom, kau ove mlade ibenke,
taj negativni trend meu mladima ele barem ublaiti. Prve reakcije na njihov kviz govore kako su na dobrom putu.
Stoga ih raduje to se za drugo
izdanje filmskog kviza, koji e
se odrati krajem mjeseca, ve
sada prijavila i ekipa iz Zadra!

KULTURNI TOP 3
Nona igra s Jesenjinom

Fascinantna pria o Islandu

Nives Celzijus u Lisinskom

Hrvatsko narodno kazalite u

ibeniku nedavno je premijerno
izvelo predstavu na tekst Dubravka
Jelaia Buimskog Nona igra
s Jesenjinom. Svakako bih ovu
najnoviju predstavu ibenskoga
kazalita preporuio onima koji
je nisu pogledali. Sama reakcija
publike na premijernoj izvedbi
govori da rad na predstavi, uz
dvoje mladih glumaca koji nisu
imali nimalo lak zadatak, nije bio
uzaludan.

Nebo i pakao Jna Kalmana

Stefnssona knjiga je pria o
ivotu na Islandu, koji je jednako
surov i jednako lijep kao i prvoga
dana. Svakom bih preporuio ovu
Kalmanovu knjigu, ije pozitivne
kritike nisu nimalo pretjerane.
Fascinantna pria o Islandu i
njegovoj prolosti bezvremena je
odiseja, lirska meditacija o ivotu
i smrti, o raju i paklu koje nosimo u
sebi.

Koncert Nives Celzijus u Dvorani

Vatroslava Lisinskog u Zagrebu
podigao je prainu na hrvatskoj
kulturnoj sceni. Ne mogu rei da
sluam njezinu glazbu ili bilo to
slino, ali sloio bih se s naim
ibenaninom Arsenom Dediem
da je suludo da joj se bilo to
zabranjuje, pa tako i koncert u
Lisinskom. Istina je da je Nives
Celzijus napisala dvije knjige, od
kojih je jedna dobila i Kiklopa, i to
svakako treba uvaiti. Golu istinu
sam i ja proitao i mogu kazati da
me je ta knjiga ugodno iznenadila.

PRAIZVEDBA KONCERTNE MISE IBENSKOG STUDENTA KLAVIRA BORNE ERCEGA

elim da se moje
djelo svidi publici!

9.4.2015.

Kultura 23

FOTO/CROPIX

ibenski list ETVRTAK,

Centar Faust
Vrani u utrci
za muzejski Oscar

Erceg e
se svojim
sugraanima
predstaviti
Koncertnom
misom koju
je napisao
za zbor, tri
soprana,
violinu i
orgulje
Marija LONAR
NIKA STIPANIEV/CROPIX

orna Erceg student je

prve godine klavira
na zagrebakoj Muzikoj akademiji u klasi
profesora Srana aldarovia, a pozornost ibenske
publike ovaj nadareni i ambiciozni mladi glazbenik privukao je posljednjih godina
svojim nastupima i nagradama osvojenim na dravnim
natjecanjima.
Ovaj put Erceg se svojim
sugraanima odluio predstaviti Koncertnom misom
koju je napisao za zbor, tri soprana, violinu i orgulje. Istina, nije to njegovo prvo djelo
koje je skladao. Iza njega su
jedan mar, valcer i tri solo
pjesme, sve izvedeno pred publikom, no Misu je, priznaje,
ipak bilo daleko zahtjevnije
napisati. Izvest e je zbor Lira iz Vodica dok e solistice
biti sopranistice Tea Pogaj,
Valnea Vretenar i Jelena
Pletikosa, studentice pjevanja na splitskoj Umjetnikoj
akademiji te maturantica
Glazbene kole Ivana Lukaia Dajana Rak (violina) i
profesorica orgulja Tina Guberina.

Meu 42 muzeja nominirana za ovogodinju nagradu Europski muzej godine naao se i Memorijalni centar Faust Vrani
iz Prvi Luke, a sveana dodjela muzejskog Oscara odrat e se
u Glasgowu od 13. do 16. svibnja.
Naime, manifestacija European Museum of the Year Award
(EMYA) odrava se ve 38 godina, a organizatori su Europski
muzejski forum, koji djeluje pod pokroviteljstvom Vijea Europe, te ICOM. Pokrenuta je s ciljem da zastupa javnu kvalitetu
u muzejima, kreativnost i inovaciju, te okuplja male, srednje i
velike muzeje koje povezuje upravo prepoznata izvrsnost.
Ovogodinji program poinje radionicom pod nazivom Muzeji u digitalnom svijetu, a zavrava sveanom dodjelom nagrade EMYA 2015. Memorijalni centar Faust Vrani iz Prvi
Luke ovogodinji je hrvatski kandidat.
- Ideja o tomu javila mi se
u rujnu prole godine i u studenom je Misa ve bila napisana. elio sam se izraziti i na duhovnom podruju.
Kad sam pisao na umu sam
imao izvoae koje poznajem, a njima se djelo svidjelo
im su dobili note. Posebno
sam zahvalan profesoru Ivi
Lisi koji vodi vodiku Liru i koji je sa zborom uvjebavao Misu. Ostali izvoai
sami su radili, jedni u ibeniku, drugi u Splitu, a ja sam
bio u Zagrebu, pa smo se tek
prije nekoliko dana svi zajedno okupili. Ovo djelo je izraz
mog razmiljanja o vjeri i
tim tekstovima, pa e neki
stavci odudarati od tradici-

onalnog shvaanja. Kada je

rije o koncertnoj misi, moji
su uzori Mozart, Beethoven i
Bach, te Jakov Gotovac i Boris Papandopulo, pa se u nekim dijelovima moe uti i
njihov utjecaj.
Misa je, kae autor, pisana tako da bude lagana za
izvoenje, ali su neki dijelovi zahtjevni i za profesionalni zbor. No, Lira se u tomu sjajno snala. Usto, ovim
koncertom taj vodiki amaterski zbor obiljeit e 20. godinjicu djelovanja.
- Oekujem da e se ovo
moje djelo svidjeti publici,
da e zaivjeti i izvoditi se i u
drugim gradovima zakljuuje Erceg.

Dirigentski debi
Osim to e se sada publici predstaviti s prvim veim
skladateljskim djelom, Borna Erceg imat e i dirigentski
debi. On e, naime, dirigirati ibenskom i vodikom
izvedbom svoje Koncertne mise, to mu ini dodatnu
radost i izazov, jer uz klavir, eli studirati i kompoziciju i
dirigiranje.

Skladao za izvoae
koje poznaje

Opera za 950 godina ibenika

Prva izvedba odrat e se

u etvrtak, 9. travnja u crkvi sv. Ante Padovanskog
na ubievcu, dok je drugi
koncert najavljen u subotu
11. travnja u crkvi sv. Kria
u Vodicama.

Borni Ercegu ne nedostaje volje i ambicije. I dok iekuje

prvu izvedbu svoje Mise, ve se sprema za operu! Libreto
je ve gotov, ali jo je, kae, rano da se o tomu detaljnije
govori. Ipak, otkriva kako svoju operu pie u povodu 950.
godine prvog spomena ibenika, velikog jubileja koji se
slavi idue godine. Bila bi to dobra prigoda za izvedbu, na
neki nain prve ibenske opere, smatra mladi autor.

Beletristika
1. Zato to te volim Guillaume Musso
2. Dudov svilac Robert Galbraith
3. est godina Harlan Coben
4. Vitez sedam kraljevina George R.R. Martin
5. Spokoj Ahmet Hamdi Tanpinar

Publicistika
1. Putin: u potrazi za mjestom u
povijesti Stanislav Belkovski
2. Jeruzalem Simon Sebag Montefiore
3. Moja kratka povijest Stephen Hawking
4. Umijee komuniciranja Thich Nhat Hanh
5. Uri Geller superpijun CIA-e?
Jonathan Margolis

Filmski DVD naslovi

1. FURY David Ayer
2. NESTALA (GONE GIRL) David Fincher
3. PRIJE NEGO TO ZASPIM
(BEFORE I GO TO SLEEP) Rowan Joffe
4. NAJTRAENIJI OVJEK
(A MOST WANTED MAN) Anton Corbijn
5. HOTEL GRAND BUDAPEST
(THE GRAND BUDAPEST HOTEL) Wes Anderson

Glazbeni CD naslovi
1. SHADOWS IN THE NIGHT BOB DYLAN
2. 1989 TAYLOR SWIFT
3. UPTOWN SPECIAL MARK RONSON
4. MOTION CALVIN HARRIS
5. V MAROON 5

24 Oglas

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

BROJ 394

PREDAJA OGLASA SMS

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije
prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime,
adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 617666 (6,20 kn/SMS s PDV-om).
Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u
oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja
Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju
svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.

GARSONIJERE I JEDNOSOBNI

ibenik
KRI stan 39, 20m2, 5. kat, 2
sobe, zajednika terasa, pogled
na more, vrlo dobar raspored
postorija. EC=D. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217
570. (1450641)
IBENIK, UBIEVAC, 56 m2
na 1. katu, june orijentacije,
vrlo povoljno. Mob. 099 69 26
503. (1464651)
IBENIK, stan 34 m2, 1. kat,
EC=C, prodajem. Mob. 095/80
816 88. (1461278)

Prodajem
DOMAI
Cvjetni med
25 kn / kg
099 8342 610
KRVAVICE, stan 66, 70m2, 2.
kat, 2 sobe, balkon, drvarnica,
pogled, EC=B. 73.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570. (1464016)
METERIZE stan 79, 41m2 na
2. katu (od 4), 2 sobe, u dobrom
stanju, zapad, centralno grijanje,
u otkupu, EC=B. INTERSERVIS
NEKRETNINE,, tel. 022 217
570. (1464017)

DVOSOBNI

ibenik
BALDEKIN stan 53, 80m2 blizu bolnice, vis.prizemlje, juna
strana, 2 sobe, balkon, renoviran. EC=C. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570.
(1450637)
BALDEKIN, stan 47m2, 3. kat,
2 sobe, ostava, balkon, juna
strana, odlina lokacija, useljiv,
EC=C. 57.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217
570. (1464015)
KALELARGA, stan 85m2 na 2.
katu, ureen i useljiv, ostava,
terasa 52m2 s lijepom panoramom, EC=F. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570.
(1464019)
KRI, stan 62, 74m2, 1. kat,
2-soban, balkon s pogledom na
more, juna strana, EC=B. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel.
022 217 570. (1464013)

NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o.
I. Metrovia 11 B, ibenik
tel: +385 22 217 570
+385 22 217 651

PLIAC stan 68m2 u prizemlju,

2-soban, podrum 19m2, renoviran, EC=E, pogodan za poslovne svrhe. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570.
(1447486)

VODICE, SRIMA, 830 m2, pogodno za poslovni prostor, turizam

ili obiteljsku kuu, ispod ceste,
150 m od mora, put, 160 E/m2.
Mob. 098/867 261. (1362318)

ibenik

AUDI

KODA

Split

Split

0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4,

A6, itd .. ispravna, neispravna, karambolirana, NAJBOLJE
PLAAM Mob. 091/253-9838. (108154)

0 - 24 AUTA KODA do 14
god. starosti po povoljnoj cijeni
kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38.
(884933)

CENTAR, kamena kua 96m2,

4 etae, terasa 10m2 s pogledom na grad, useljivo, EC=D.
INTERSERVIS NEKRETNINE,,
tel. 022 217 570. (1464018)
CENTAR, kua 80m2 na 4 etae, 4 sobe i 2 kupaone, useljivo uz ulaganja, dobra lokacija.
EC=C, 75.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217
570. (1464014)
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, nedovrena kua cca
240 m2, dijelom useljiva, EC-D,
za 120.000 E. Mob. 091/5436336. (1022143)
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, gr. parcela 2225 m2, nedovrena kua 240 m2, dijelom
useljiva, EC-D, 210.000 E. Mob.
091/543-6336. (1024910)
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/533
998, 098/286-036. (1180423)
IBENIK, CENTAR, kamenu
kuu s dvoritem , prodajem.
Cijena smanjena, na upit. Mob.
098/286-036, 098 533 998.
(1188892)

Kamena kua 60m2 na parceli

205m2, s intimnim dvoritem,
parkingom, mogunost izgradnje
3x60m2, do plae 100m.
Cijena: 120 000
www.interservis-bulat.hr

ibenik
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, gra. zemljite 2000m2,
mogua parcelizacija, svi prikljuci na terenu, 45E/m2. Mob.
091 543 63 36. (1262658)

ibenik
0-24 AKO AUTA RENAULT clio,
twingo i sl. prodajete iste kupujemo, ISPLATA ODMAH! Mob.
099 410 60 37, 095 899 63
90. (1133746)

FIAT

0-22 AKO traktore GOLDONI,

Tomo Vinkovi prikolice, kosilice
i slino prodajete, iste kupujem
ISPLATA ODMAH! Mob. 095
899 63 90. (1290389)
0-24 OTKUPLJUJEM FREZE
traktore, prikolice, kosilice Tomo
Vinkovi i sl., ispravno i neispravno, isplata odmah. Mob. 095
899 63 90. (1120641)

STROJEVI ZA OBRADU

ibenik
ELEKTRINI STROJ koji melje,
pila i blanja, pogodan za mala
domainstva, prodajem. Tel.
022 216 931. (1425613)

ibenik
0-24 AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA
ODMAH! Mob. 095 899 63 90,
099 410 60 37. (1133749)

MERCEDES

Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES
prodajete, po povoljnoj cijeni
kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38.
(851566)

PEUGEOT

SRIMA

RENAULT

ibenik
0-24 AKO AUTA PEUGEOT
106, 206, 207 itd. prodajete,
iste kupujem. Javite se, dolazak i isplata odmah! Mob. 099
410 60 37, 095 8996 390.
(1133745)

BRODOVI,AMCI
ZDRAVSTVENE USLUGE

Split
GLISER Beneteau Antares
Calanque 5.55m, 1996., za 5
osoba do 6/2015, gps/sonder
Eagle Cuda 250S full oprema.
Cijena 18.000 E. Vie inf. mob.
098/894-930. (1455618)

Split
MASERKA RADI vedsku masau. Mob. 092 318 27 66.
(1447392)

ibenik
MASERKA radi tajlandsku, lomilomi, nui, antistresnu, hotstone,
anticelulit, reflexzone, vezivnog
tkiva, egzotic. Mob. 099 4143
055. (1426607)

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

ibenik
0 - 24 AGRIJE, freze dizel prikolice, traktore, kosilice, itd.,
ispravno i neispravno, otkupljujem, isplata odmah! Mob. 099
410 60 37. (1120640)

ibenik
KABINU na Jadriji, prodajem. Mob. 092/266-98-01.
(1464023)

OBAVIJEST O NAINU PODNOENJA

PRIGOVORA POTROAA
Sukladno lanku 10. Zakona o zatiti potroaa (Nar. nov., br.
41/14.) obavjetavamo klijente - potroae da nezadovoljstvo u
odnosu na pruenu uslugu mogu iskazati prigovorom u pisanoj
formi u naim poslovnim prostorijama pri emu emo Vam bez
odgaanja pisano potvrditi primitak prigovora. Prigovor takoer
moete poslati putem pote, telefaksa ili elektronike pote, na
adresu:
Trgovac, grad, adresa:
IBENSKI LIST d.o.o, IBENIK, Petra Grubiia 3
ili na telefaks broj: 022/212-919
ili na e-mail adresu: marketing@sibenski-list.hr

KUPON DATUM 07/04/2015

Trgovac se obvezuje u pisanom obliku odgovoriti na prigovore u

pisanom obliku u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora.

ibenski list etvrtak,

9.4.2015.

Bora 25

POSJETILI SMO TEPLJUH KOD DRNIA

Ekipa filma Anka Brazilijanka na elu s
redateljem Dejanom Aimoviem ekranizirat
e toplu priu u pogonu izgraenom oko 1900. godine

Ovo je stara
kreana
u kojoj
e glavne
scene snimati
Eric Cantona
Posebno me oduevilo to
je Eric Cantona nastojao
govoriti hrvatskim jezikom
i sve ga je zanimalo, pri
emu se bez straha penjao
po dotrajalim gredama i
zavirivao u svaki kutak, dok
iz pogona nije iziao potpuno
pranjav po odjei i mrav
po licu - govori nam Sinia
Lukavac

Pie i snimio ELJKO HULJEV

roducentska i glumaka ekipa filma Anka Brazilijanka na

elu s redateljem Dejanom Aimoviem i glavnim glumcem Ericom Cantonom, proslavljenim francuskim nogometaem koji je
svoj igraki vrhunac i planetarnu popularnost dosegao
u Manchester Unitedu, pred
blagdane Uskrsa posjetili su
mjesto Tepljuh kod Drnia i
tamonji stari pogon kreane koji su odabrali kao centralno mjesto radnje ekranizacije tople prie o grubom i
okorjelom radniku ciglane i
gradskoj djevojci bez roditelja nastaloj prema jednom od
najboljih knjievnih djela popularnog djejeg pisca Mate
Lovraka.
Sam dolazak popularnog
Erica s mnogobrojnom svitom doslovno je iznenadio
mjetane Tepljuha, poglavi-

to suprunike Siniu i Milicu

Lukavac, koji od 1956. godine
ive uz kompleks nekadanjeg pogona ili tonije u skromnoj obiteljskoj kui vlasnika Duana Lukavca.
- Odavno pratim nogomet
i naravno da znam tko je Eric
Cantona. Nije mi odmah bilo
jasno zbog ega se onolika delegacija iznenada s limuzinama pojavila ispred nae kue.
Kada su me upoznali s njim
i kazali o emu se radi, srce
mi je zaigralo od uzbuenja i
supruga se zabrinula da ponovno ne doivim modani
udar kao prije nekoliko mjeseci - kazao nam je Sinia Lukavac i dodao:
- Jednostavnijeg ovjeka
u ivotu nisam vidio. Ponaao se na prvu kao da smo ja i
on skoro uvali ovce zajedno.
Zanimalo ga je sve o povijesti
kreane i ja sam mu prepriavao svoja sjeanja iz djetinj-

stva kada je kreana zajedno s kamenolom zapoljavala 15-20 radnika. Traio je da

mu opiem kakvi su bili i poglavito inzistirao na detaljima. Sve je upijao kao spuva.
Lukavac nam je takoer
kazao kako je pogon kreane
njezin vlasnik Duan Lukavac izgradio neto prije 1900.
godine i da je s manjim stankama kreana radila do 1963.
godine, prije ega je bila nacionalizirana.
Tijekom posjeta oko samog nekadanjeg pogona bilo je takoer ivo. Graevinski strojevi istili su okoli i
ureivali pristupni put, kao
i interijer koji je na prvi pogled odavao dotrajalom patinom prolosti.
- Posebno me oduevilo to
je na sve mogue naine nastojao govoriti hrvatskim jezikom i sve ga je zanimalo, pri
emu se bez straha penjao po

dotrajalim gredama i zavirivao u svaki kutak te uvijek pitao ta je ovo, i tako desetke
puta, dok iz pogona nije iziao
potpuno pranjav po odjei i
mrav po licu.
Domain Lukavac takoer je istaknuo susretljivot i
jednostavnost ostalih lanova ekipe na elu s redateljem
Aimoviem, te nam kazao
kako je uo da bi jednog od
loaa na pei u filmu Anka
Brazilijanka mogao glumiti Rade erbedija. Na kraju
ugodnog domainstva i razgovora Lukavac nam je pokazao cijeli kompleks nekadanje kreane, ali se on i njegova supruga uz najbolju volju
nisu eljeli fotografirati.
- Nemojte, molim vas. Vidjet e nas nai sumjetani i
rodbina i onda zezati da smo
postali filmske zvijezde. Ajme
nama onda od sramote - inzistirala je domaica Milica.

26 Bora

ibenski list etvrtak,

9.4.2015.

MASTERCHEF
ibenanin Valerio Baranovi pao na popularnom
testu iz francuskih restorana i napustio Masterchef, ali:

Odmah nakon izlaska

doznao sam da
postajem voditelj
na Radio Ritmu i tome
se jako radujem!
Definitivno u se
vie posvetiti studiju
Kulture i turizma na
Sveuilitu u Zadru, pa
kad to privedem kraju,
bit u mirniji i lake
u donositi ivotno
vane odluke. No,
mogu vam otkriti jednu
ekskluzivu. Ovih dana
dogovaram suradnju s
naim ibenskim Radio
Ritmom - otkrio nam je
Valerio

NEVENA BANI BILAN

Nova TV Press

ibenanin Valerio Baranovi, Sicilijanac po

majci Riti Mariji, drugi je natjecatelj koji je
napustio najpopularniji televizijski kulinarski show
MasterChef Hrvatska. ovjek koji je strogi iri, Radovana Maria, Dina Galvagna i Andreja Barbieria,
u prednatjecanju oduevio
sjajnim desertom od mrkve,
to mu je osiguralo direktan
ulazak meu esnaest odabranih, ostao je kratak ve u
drugom eliminacijskom krugu, a pao je na jednom od naoko najjednostavnijih, a zapravo najkompliciranijih testova - spravljanju jaja na tri
naina.
Premda ve u prvom izazovu u emisiji, Testu krea-

tivnosti nije briljirao, Valerio je zajedno na kraju s jo

troje drugih kandidata dobio
jo jednu priliku za ostanak
u showu, takozvanom Strest
testu, meutim nije je uspio
iskoristiti, pa su mu na kraju presudila kuhana i peena jaja, zbog ega je izbaen
iz showa.

Kobna jaja
- Ovdje ima tri jaja i ima
tri defekta na svakom svoje
vrste - ocijenio je Barbieri
uradak koji je Valerio donio
pred iri. U Stres testu zadatak je, naime, bio napraviti
jaje na tri naina: jedno ispei na oko, drugo ispoirati, a
tree meko skuhati. Zadatak
koji se naizgled inio jednostavnim, zanimljiv je upravo
iz razloga to je to jedan od legendarnih testova za prijem
za stairanje u svim francuskim restoranima.

Iako je izjavio kako mu je

ao to je napustio show i to
vie nema priliku pokazati koje vjetine sve posjeduje, ipak je zadovoljan iskustvom koje je doivio u MasterChefu:
- Sve u svemu, nosim jedno pozitivno iskustvo. Njihovi komentari su ostali, sve
ono to su mi rekli, to su me
nauili e i dalje ostati, a to
e od mene biti, nadam se da
u postii neku karijeru i u
kulinarstvu - komentirao je
Valerio nakon to je saznao
da mora napustiti show.
- Masterchef je iskustvo
koje u pamtiti cijeli ivot,
prvenstveno predivne ljude
koje sam ovom prilikom upoznao. S nekim kandidatima
sam se sprijateljio i mogu rei da je to prijateljstvo koje e
trajati dugo nakon showa. Bilo je, naravno, puno stresnih
trenutaka, ali smo se uvijek

nakon odraenog izazova dobro smijali, to je uvelike pridonijelo smanjenu pritiska.

Uz ispadanje mi je najtee palo ba to to se neu vie svaki dan druiti s kandidatima
- iskren je na mladi ibenski
masterchef i kae da bi se, da
moe vratiti vrijeme, opet
prijavio u show, jer smatra
da je svako dobro iskustvo u
ovjekovu ivotu vrijedna i
dobra kola za dalje.

Svjestan svojih mana

Svjestan je, to je vrlo vano za mladog ovjeka, i svih
svojih kulinarskih mana, koje su u showu dole do izraaja, ali to ga ne brine.
- S obzirom na to da smo
svi kuhari amateri, svi mi
imamo jako puno mana. U
kuhinji nikada, ne samo u

ibenski list etvrtak,

CANNOLI
- Za tijesto u posudi pomijeajte 4 alice prosijanog glatkog brana, 2 lice eera
i prstohvat soli. Dodajte 3 lice omekalog maslaca sobne temperature i licu po
licu bijelog vina, od ukupno 3/4 alice. Mijeajte vilicom dok se sastojci ne poveu u
tijesto. Formirajte kuglu i ostavite ga da odmori oko pola sata. Razvaljajte ga na dobro
pobranjenoj povrini, na debljinu lista papira, vrlo tanko. irom aom (promjera oko
8-10 cm) izrezujte krugove od tijesta i zarolajte svaki krug oko valjka za kanole, i to tako da
preklopite i spojite rubove, a krajeve tuljka lagano izvrnete prema van.
Pecite jedan ili dva u isto vrijeme u dobro zagrijanoj dubokoj masnoi, oko jednu minutu,
okreui ih dok ne potamne sa svih strana. Ocijedite ih od vika ulja na papirnatom ubrusu,
a od metalnih ih valjaka odvojite nakon minutu ili dvije, dok malo ne odstoje, a potom ih
ostavite da se ohlade do kraja.
Za kremu ocijedite najprije 4 alice ricotta sira. Pomijeajte ga s jednom i pol alicom eera
u prahu i jednom licom ekstrakta vanilije, dok se ne povee. Pola alice vianja natopljenih
u likeru maraschino dobro, dobro ocijedite (da krema ne pocrveni) na papirnatom ubrusu
i nasjeckajte. Dodajte ih u kremu zajedno s nekoliko lica nasjeckane tamne okolade i
pazite da kremu ne premiksate. Ostavite u hladnjaku oko 30 minuta prije punjenja. U dresir
vreicu stavite kremu i napunite cannole. Ohladite do posluivanja.

showu, nego u ivotu i poslu jednog kuhara, ne prestaje uenje i istraivanje, a

ja moram jo puno toga nauiti, i to se tie namirnica i
to se tie tehnike. Konkretno, meni u showu je najvei problem bila organizacija vremena, a kao to se da
zakljuiti iz komentara irija smatram da je moja najvea prednost izgled tanjura analizirao nam je sam sebe i
dometnuo kako takoer smatra da mu je u konanici presudila i brzopletost i paniarenje zbog poiranog jaja, za
koje je, smije se, bio siguran
da nee ispasti kako treba, pa
je zbog njega brzao napraviti
druga dva.
- Ispalo je kako je ispalo i
za prolivenim mlijekom ne
valja aliti. Od kandidata

koji su ostali, finale predviam Eleni, Anti, Ivi i Ratku.

Ante i Ratko su u ivotu jako
puno putovali i imali su prilike upoznati dosta razliitih
kuhinja to je njihova velika
prednost. Elena, s druge strane, oboava kuhanje i daje sebe u kuhinji, a Iva je izrazito
koncentrirana i misli o svakom koraku koji radi, za razliku od mene (smijeh).

Ve dvije
ponude za posao
Iako je iz showa ispao dosta rano, o tome koliko je
Masterchef cijenjen, praen
i gledan, pogotovo od struke, svjedoi i injenica da je
Valerio ve dobio dvije ponude za rad u restoranima.
No, najprije e se, kae, dobro odmoriti nekoliko dana,

a potom razmisliti o prioritetima i eljama.

- Definitvno u se vie posvetiti studiju Kulture i turizma na Sveuilitu u Zadru, pa kad to privedem kraju, bit u mirniji i lake u
donositi ivotno vane odluke. No, mogu vam otkriti
jednu ekskluzivu. Ovih dana
dogovaram suradnju s naim
ibenskim Radio Ritmom.
Kako ve imam iskustva
u radu na radiju, odluio sam
se prijaviti na njihovu audiciju za nove voditelje i prolo je jako dobro. Suradnja e
uskoro krenuti, ali o tome ete vie saznati u eteru. Mogu
samo rei da e Valerio na
Ritam donijeti mladenaku
energiju - najavljuje.

9.4.2015.

Bora 27

28 Bora

ibenski list etvrtak,

9.4.2015.

MOJA NEWYORKA AVANTURA

ibenska miss i diplomirana ekonomistica Ivana Ergi ispunila ivotni san:

Na ulicama
Manhattana
susrela
sam brojne
ibenane,
slavne pa i
predsjednicu
Kolindu

Susret s predsjednicom
Kolindom Grabar-Kitarovi
- U restoranu Primola, iji je vlasnik jedan od naih
iseljenika Giuliano Zuliani, na jednoj veeri na kojoj
su bili brojni vip uzvanici, susrela se s naom novom
predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarovi. Pozdravile
smo se, bila je jako simpatina i susretljiva i rado je
udovoljila mom zahtjevu za zajednikim fotografiranjem.
U svakom sluaju zanimljivo iskustvo.

ibenski list etvrtak,

9.4.2015.

Bora 29

Paparazzi susret sa slavnim glumcem

Ivana Ergipred stanom u kojem je ivjela

slavna Carrie Bradshaw iz serije Seks i grad

- U New Yorku je sasvim normalna stvar susresti neko slavno lice. Njujoranina, naravno.
Meni iz Hrvatske svakako je bio doivljaj i pol kada sam za stolom do mog, jedan dan za
rukom, utepila slavnog glumca Jakea Gyllenhaala, koji je za svoju ulogu u Planini
Brokeback bio nominiran i za Oscara. Iako sam ga potajno fotografirala, ao mi je ipak to
ga na kraju nisam pitala da se i slikamo zajedno.

Nevena BANI BILAN

Foto: Privatni album

o otkako se kao curica i

potpuno netipina kratkokosa ljepotica davne
2006. okitila lentom najljepe Hrvatice, Vodianka
Ivana Ergi (28) visoko je na
svoju listu elja upisala - putovanje u New York. Trebalo
je proi gotovo desetljee dok
se okolnosti nisu posloile, a
onda se prije dva mjeseca avionska karta za Veliku jabuku napokon nala u njezinu
depu.
Pomogla je i sve ubrzala
svakako i injenica da tamo
ve neko vrijeme boravi Ivanina ponajbolja prijateljica Lo-

redana Baranovi, lijepa sestra nae Ivane Smoje, nekad

Baranovi, prve pratilje s natjecanja za najljepe Gospoe
svijeta iz 2005. U svakom sluaju, doivjeti New York, grad
koji nikad ne spava ili jo bolje, koji spava irom otvorenih
oiju, u kojem nikad niste sami i koji vam nudi bezbroj mogunosti za posao i provod,
prilika je koja se ne proputa, a jo ako, kao Ivana, za tu
avanturu rezervirate gotovo
dva mjeseca, slobodno se moe rei da ste se otisnuli na putovanje ivota.
- Upravo tako se i ja osjeam. Ispunjavam svoj ivotni
san. Ne znam s im da usporedim uzbuenje kada se, jo

u avionu, pod oblacima dolje,

meni pred oima ukazao New
York. Mislila sam da sanjam.
Ve po izlasku s aerodroma
zapljusnuo me aroban miris grada koji je moj domain,
evo, ve vie od mjesec dana.
I koliko god sam sretna to
se za oko dva tjedna vraam
svojim najdraima, toliko
sam tuna to vrijeme ovdje
stvarno leti - puna dojmova
napisala nam je Ivana proli tjedan, u pauzi izmeu razgledavanja i objeda u nekom
od manhattanskih ljupkih restorania.

Mamma Mia na Broadwayu

- Vidjela sam do sada sve
to sam htjela osim Kipa slo-

bode, to ekam da ugrije jer se

do njega, odnosno do Liberty
Islanda putuje brodom, to po
ovakvim temperaturama nije
ba najugodnije (smijeh). Lora me vodila po Downtownu
Manhattana, to je strogi centar grada i po rooftopovima,
bilo da je rije o nekim od najviih zgrada na svijetu, poput
Empire State visokog 381 metar, s ijeg vidikovca na 86. katu od ukupno 102 puca nevjerojatan pogled na grad, bila
sam i po danu i po noi, a na
krovovima zgrada ovdje se nerijetko nalaze i popularni klubovi, kafii, ali i zelene zone s
vrtovima i bazenima, jer ih je
naprosto nemogue izgraditi
u gradu - otkriva nam.
Osim toga, onaj tko doe u
New York, ako dobije priliku i
bude dovoljno spretan i sretan
u nabavci ulaznica, rijetko e
propustiti pogledati neku od
predstava na Broadwayu. Ivana je i tu bila sretne ruke.
- S prijateljem Danijelom,
koji je u isto vrijeme kad i ja
doao ovdje iz Dubaija, gledala sam slavni mjuzikl Mamma
Mia i to je bilo neto prekrasno, od produkcije, glumaca,
do same izvedbe. Svijet za sebe. Uz to, posjetila sam i nekoliko muzeja, od kojih su me se
najvie dojmili Moma i Met, a
kakva bih ja bila ena da jedan dan nisam iskoristila priliku i proetala do stana u kojem je u seriji, koja je zaludila
sve ene svijeta pa i mene, ivjela slavna Carrie Bradshaw
iz serije Seks i grad. Ne trebam vam napominjati da, iako je to izmiljeni lik iz serije,
do tog stana i slavnih stepenica u Manhattan West Willageu svakodnevno hodoaste rijeke turista, mahom naravno ena i pokojeg mua u
pratnji (smijeh). Meutim, mene je posjet ulici Perry i njezi-

noj kui ba oduevio, kaem

vam, tipino enski - smije se
lijepa Ivana, koja je imala sree i to su se u isto vrijeme kad
i ona, u amerikoj metropoli
nali brojni njezini prijatelji.

Prijatelji iz Zagreba
- Nevjerojatno, ali je stvarno tako. Evo, nedavno su iz
Zagreba ovdje bili prijatelji Nives i Vjeko Radovi, s kojima
sam ila na most Brooklyn i u
jednu od najpoznatijih pizzeria na svijetu, Grimaldis i
ba smo se lijepo proveli. Na
nekoliko dana ovdje nam je
doletjela i naa ibenanka
Vinka Gracin iz Dubaija, koja kao stjuardesa radi u Emirates Airlinesu, s kojom smo
bili u etnji i kvalitetnom, enskom opingu - dodaje.
Ivana je oduevljena gradom, jo je, kae, ljepi nego
ona slika iz njezinih snova,
svaki dio New Yorka posebna
je pria, a vrlo esto dva kulturno i na svaki drugi nain
razliita kvarta, dijeli tek jedna ulica.
- Ono to me posebno oduevilo ljubaznost je ovdanjih
ljudi. Svi slubenici su im pristojni i nasmijani, a posvuda
se naglaava to da je sigurnost graana na prvom mjestu i to je zaista tako. Policije ima na svakom koraku, i
oni su vrlo ljubazni i spremni
pomoi i zasad se osjeam sigurnije nego u Zagrebu. ak
je i promet, iako vlada kaos,
zapravo dosta pitom. Vozai
proputaju pjeake ak i kad
prelaze preko crvenog, manje se trubi i to je neto to me
iznenadilo. A ljudi?! Ovdje svi
jako puno rade i vremena za
privatni ivot gotovo i nemaju. Poslije posla odu na pie do
nekog bara i to je to. Za onoga
tko tako ne ivi na Manhattanu nema mjesta - zakljuuje.

gastro ...

30 Gastro

ibenski list etvrtak,

9.4.2015.

Iluzija obilja minulih dana odvukla nas je od stvarnosti,

mi smo prionuli jelu to su ga spravljali ibenski teaci

Palamida na kvasinu
s purom i prilog od pinata
Palamida, openito, i nije
neka osobito ukusna riba, ako
je se ne spremi kako valja.
Ipak, palamida iz slobodnoga
mora svakako je kvalitetnija
od one iz kaveza.

a minulih uskrsnih
blagdana statistiari
su nas drali u iluziji
kako je prosjena hrvatska obitelj za te dane prosjeno potroila po 1200 do
1500 kuna(!) da bi napunila
svoj sveani stol.
S druge strane, prepune su
bile puke kuhinje potrebitih,
a masovno su se konzumirale srdele, ponuene puku na
otvornim prostorima naih
gradova. Takva je slika nae
stvarnosti.
Oni koji su ili u kupnju,
mogli su se, pak, uditi, kako
s poveanom ponudom, cijene namirnicama, vou, povru, mesu i ribi ne padaju, ve
zbog nastupa sezone(!) - rastu. Tako da su ak i neki kafii u ibeniku obinoj kavi
sezonski povisili cijene za
itave dvije kune.
Ali, kakve sve to ima veze s
ovom naom gastronomskom
- rubrikom i jelom to ga ovdje
predstavljamo?
Svakako, ima. Jer smo i mi
za tu potrebu proarali trnicom i ribarnicom, gdje se vidi kako die trbuh grada. A
disao je tako da su artikli,
meso svih vrsta i podrijetla,
riba i drugo, znatno skuplji
nego minule zime. ak i onaj
sitni od srdelica. A struak
perina, kako nam pokazala
jedna kuanica, vie ne stoji
dvije, ve tri kune. Pa je tom
zainu cijena na malo skoila 33 posto!
A to se ribe tie, htjeli smo
se okuati s palamidom. I to
zato to je jedan ribar donio
onu iz otvorenog mora, a ne iz
uzgajalita i to je kao takva
bila samo pedeset kuna kilogram.
Uzeli smo oko 70 dekagrama, pet feta i naumili je pripremiti na nain kako se to
govorilo u ibeniku prije vie

Joko ELAR

od pedeset godina, na kvasinu.to je neka vrsta brudeta.

Palamida, openito, i nije
neka osobito ukusna riba ako
je se ne spremi kako valja. Nije poput tunja o kome smo na
ovome mjestu govorili u prolome broju ibenskoga lista.
Ipak, palamida iz slobodnoga
mora svakako je kvalitetnija
od one iz kaveza.
Te fete su u hladnjaku prenoile namoene u razblaen
vinski ocat, ba onako kako
su to nekada radile stare ibenanke. Bio je i drugi obiaj: pei palamidu na gradelama, to neki i danas kau da je
bolja varijanta. Mi smo je,eto,
pravili umido. Takav nain
trai dosta kapule, da sve pusti dobar ug, te luk, perin,
konervu (dobra je gusta pasata), sol i papar. I sve se to
najprije ufigaje na maslinovu ulju, pa onda, kad omeka,
doda se hladne vode, da pokrije ribu i jo malo vie.
Treba paziti pri kuhanju
da se krike palamide ne izlome, jer toj ribi ne treba puno
da se skuha. Meso mora ostati homogeno. Pri kraju, kao
mali novitet, moe se dodati i acetto balsamico. Onaj
toskanski. To e dati dodatnu aromu i suzbiti onu riblju
frikinu.Jelo treba malo
ohladiti i staviti na stranu.
Dok se ne kuha pura. Kupili
smo domau, jednog OPG- a iz
Konjevrata, gdje imaju vlastiti mlin. Savrena je, moe se
jesti da se i ne zaini. Toliko
je ukusna. Kuha se malo due, a mi smo dodali samo soli
i maslinova ulja. I to je prilog.
I Jo s malo pinata spremljenog samo na ulju i luku.
Ispalo je, da je ovako pripravljena palamida pravi pogodak. A pogodio je i dobar
babi primotenski.

Krem juha od paroga i krumpira

- Manji, oieni struak paroga kuhati u posoljenoj vodi
desetak minuta. Na malo maslinova ulja prodinstati jednu
nasjeckanu kapulu, dodati tri lice brana i, uz mijeanje,
uliti oko 1,5 litara vode. Zainitu solju, paprom, perinom.
Ubaciti i dva na kockice narezana krumpira i prokuhane
paroge. Kuhati dok krumpir ne omeka. Usitniti tapnim
mikserom i na kraju dodati 200 ml vrhnja za kuhanje, a ako
je pregusto, doliti jo malo vode. Sve kratko prokuhati.
Posluiti uz prepeene kockice kruha.
Ako vam je od Uskrsa ostalo vika kuhanih jaja, njih
moete iskoristiti u raznim salatama, namazima,
patetama ili jaja kombinirati s ovim receptom.

IBENANI KUINAVAJU
Matea Erceg, lijepa voditeljica TV ibenik:

parogama
protiv umora

retpostavljam da je rijetko tko od nas tijekom

ovih blagdana uspio odoljeti tekoj spizi, svim
tim mesnim peenjima, ukusnim domaim pogaama,
orahnjaama i drugim kolaima, pa mi se ovo postblagdansko vrime ini kao idealan
start za proljetni detoks, koji
e organizmu vratiti energiju
i oistiti tijelo od toksina. Ja,
moram priznati, pazim na prehranu, iako se i na mom jelovniku povremeno nau nezdrave namirnice, ali zahvaljujui
i genetici, zbog koje me dobra
linija nije zaobila, na mene se
ne lijepe kilogrami, ve nakon
tih dana kad zgrijeim, osjeam manjak energije i znako-

ve umora - kae nam prekrasna

Matea, voditeljica Aktualnosti
na TV ibenik i mlada mama
slatkog djeaia.
U ovo toplije vrijeme, kae,
idealan detoks su upravo paroge kojih ovih dana, barem
kod nas u Dalmaciji, ima na
svakom koraku.
- Nema ljepeg laganog ruka od juhe od paroga ili salate od njih. ak i ako ih ne volite ili su vam njihov okus ili
miris preintenzivni, pokuajte se natjerati da ih pojedete,
jer osim to su bogate nutrijentima, iste organizam bolje od ijednog drugog farmaceutskog dodatka prehrani.
Nevena Bani -Bilan

sport...
INTERVJU Velimir Perasovi, novi izbornik hrvatske koarkake reprezentacije,
na Baldekinu gledao dalmatinski derbi GKK ibenik - Zadar

ari i Bilan trebali bi postati

nositelji reprezentacije
Oni su budunost hrvatske
koarke i ja na njih vrlo
ozbiljno raunam. No, svi
e igrai, pa tako i Miro i
Dario, morati opravdati moje
povjerenje na pripremama
za prvenstvo. Tamo e
trebati izboriti svoje mjesto
u reprezentaciji i mjesto na
parketu. Nikome neu niti
darovati niti oduzeti mjesto
na parketu. Igrai su samo
krojai svoje sree
Petar MIKULIIN

NIKA STIPANIEV/CROPIX

doba, kad se Baldekin

ponosio svojim malim, na susjednim Gripama vidjeli su splitskog Draena u Velimiru Perasoviu. Nije Peras, kako ga
zovu prijatelji, bio toliko raznovrstan kao Draen Petrovi, ali
je bio europska klasa. Sa sjajnim utom, lakim korakom i
sportskom inteligencijom, Perasovi se u Europi potvrdio i
kao trener (Sevilla, Estudiantes, Tau Ceramica, Efes Pilsen,
Valencia), pa je s velikim odobravanjem primljena odluka
Hrvatskog koarkakog saveza o njegovu imenovanju za hrvatskog izbornika. Razgovor s
Perasoviem poslije utakmice
ibenik Zadar samo je potvrdio odmjerenost, koja ga je oduvijek krasila.
ibenani su bili poaeni vaim dolaskom na dalmatinski sudar ibenika i Zadra.
Kako ste doivjeli utakmicu?
- Prije svega, bilo mi je iznimno drago to sam doao u ibenik, to sam ponovno mogao doivjeti atmosferu, koja
je na Baldekinu oduvijek bila
sjajna. Jo od dana kada je ibenka ula u prvu jugoslavensku ligu to je bio vrui parket.
Kada se prije tridesetak godina ibenka borila za naslov prvaka bive drave za gostujue je momadi pobjeda na Baldekinu bila jednaka senzaciji.
Atmosfera na utakmici bila je
ista kao i tada, no kvaliteta ibenskog sastava, naalost, nije
na istoj razini kao i osamdesetih godina.
Oito su vam se vratile uspomene iz dana kad je Dalmacija imala trokut sjajnih klubova Jugoplastiku, Zadar i
ibenku...
- To je bilo vrijeme kad su
ta tri kluba dominirala u jugoslavenskoj koarci. Istina, bili

su tu i beogradski klubovi, i zagrebaka Cibona, no ibenik,

Zadar i Split bili su tvrave nae koarke. Tu je bila najvea
koncentracija kvalitete. Tko
bi proao taj tercet, mogao je
raunati na osvajanje titule
prvaka. To se posebno odnosi
na poetak osamdesetih godina minulog stoljea, kad su
Gripe, Baldekin i Jazine vrvile od kvalitete i nadolazeih talenata. ibenka je osvojila prvenstvo 1983. godine, dvaput
igrala finale Kupa Radivoja
Koraa, Zadar je bio prvak tri
godine poslije, a onda je uslijedilo zlatno doba splitske koarke. Bilo je to desetljee u znaku
dalmatinske koarke.
Veina koarkakih zaljubljenika je sa zadovoljstvom
pozdravila odluku HKS-a da
upravo vas odabere za novog
izbornika reprezentacije. Naoj najboljoj vrsti potreban je
novi ovjek, s drugaijim konceptom igre. Potrebna su i neka nova imena, kojih e, vjerujem, biti...
- S obzirom na to da Hrvatska nema preveliku bazu igraa, irinu izbora, ja ne mogu
donijeti nita revolucionarno. Za razliku od drugih nacija, koje imaju i po trideset, etrdeset igraa u opticaju, mi
imamo petnaestak oko kojih
se uvijek vrtimo. U takvoj situaciji ja mogu uvesti dva, tri,
maksimalno pet novih imena.
Druga su stvar koncepcija igre
ili minutaa koju e oni dobivati. Promjene, koje u uvesti
ne moraju biti i nuno promjene nabolje. No, ja u uloiti sve
to mogu i to znam kako bi
one donijele dobre rezultate.
Meu imenima, koja bi se
mogla nai na ovogodinjem
Europskom prvenstvu u Zagrebu, nama su najzanimljivija dvojica ibenana Dario ari i Miro Bilan. Vjerujem da se obojica nalaze meu
tih petnaestak imena koje spo-

minjete?
- Apsolutno. Oni su budunost nae koarke i ja na njih
vrlo ozbiljno raunam. No, svi
e igrai, pa tako i Miro i Dario,
morati opravdati moje povjerenje na pripremama za prvenstvo. Tamo e trebati izboriti
svoje mjesto u reprezentaciji
i minutau na parketu. Nikome neu ni pokloniti niti oduzeti mjesto u momadi. Igrai
su ti, koji su krojai svoje sree.
ari i Bilan bi, po mom miljenju, u predstojeem razdoblju
trebali postati nositelji igre reprezentacije. Vrijeme e pokazati jesam li bio u pravu.
Jo dok ste nosili dres hrvatske reprezentacije, posebno ste isticali i hvalili trenerski talent ibenanina
Aleksandra Ace Petrovia,
dananjeg predsjednika Ci-

bone. Jeste li ve onda razmiljali o trenerskoj karijeri?

- Iskreno, nisam. Kada sam
prekinuo igraku karijeru,
sjeo sam u stolicu sportskog
direktora Splita. Ta epizoda
trajala je vrlo kratko, samo
tri mjeseca. Jednostavno sam
shvatio da ne mogu bez parketa, da mi on jako nedostaje.
Funkcija sportskog direktora mi je izgledala prilino dosadna. Gubio sam vrijeme na
neto to me nije inilo zadovoljnim. Ubrzo sam donio odluku da se u panjolskoj ponem kolovati za trenera. Imao
sam i sree da sam vrlo brzo dobio posao. Sada sam ve dugih
12 godina na trenerskoj klupi.
I s vruom eljom da neto napravim s reprezentacijom Hrvatske.

32 Sport

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

TJEDAN IZ SNOVA ZA NARANASTE:

U dvije utakmice dvije glatke pobjede - pali Val i GOK

ibenik konano zasjeo

na vrh Tree lige
Najbolji u redovima GOK-a
bio je vratar Dalibor Kristi

Bijeg na dva boda od Mosora, ibenik je

ostvario pobjedama na gostovanju kod Vala
u Katelima (3:0) i na ubievcu (3:1) nad
fenjeraem dubrovakim GOK-om
KREIMIR GULIN

ANTE BARANI/CROPIX

za nogometaa ibenika
je tjedan iz snova. U dvije utakmice zabiljeili su
dvije iste pobjede, ali to
je jo vanije doekali su posrtanja Mosora u Uneiu i u
rnovnici s Neretvom te konano dohvatili vrh treeligake tablice. Prvi dio posla
ibenik je odradio na gostovanju kod Vala u Katelima
(3:0).

Ante ivkovi
nastavio tradiciju
Ta utakmica je neodoljivo
podsjeala na onu u Hrvacama. Opet su naranasti pokazali silnu dominaciju od prve minute:
- Goropadno smo rijeili

utakmicu u Katelima. Otvorilo nam se fenomenalno u

prvoj minuti, golom Puclina.
Kasnije smo kontrolirali zbivanja. Potpuno sam zadovoljan, jer smo zasjeli na prvo
mjesto. Nadam se da emo tu

i ostati do kraja prvenstva- kazao je Mirko Labrovi, trener

ibenika poslije glatke pobjede nad Valom.
U Katelima je treu utakmicu zaredom u prvoj postavi zaigrao Ante ivkovi

ibenski list ETVRTAK,

Val - ibenik
0:3 (0:2)

IBENIK - Stadion na
ubievcu. Gledatelja
150. Sudac: Josip Borzi
(rnovnica). Strijelci:
1:0 Kartelo (26/11m),
2:0 Puclin (61), 3:0 G.
ivkovi (65), 3:1 Gavri
(74). Najbolji igra: Grgo
ivkovi (ibenik).
ibenik: Slavica, Pecolaj,
Kartelo, Bara, are,
Boinovi, G. ivkovi,
Male, Rendi (od 83.
panja), Puclin (od 75.
Zeli), Priji(od 64. A.
ivkovi).
GOK: Kristi, Drakovi
(od 85. Begui),
Ivanievi, Torbarina,
ikato, Gari, Grbei,
Cicijelj, Kovai (od 75.
Petrui), Veraja, Gavri.

KATEL STAR I- Igralite

Vukovar. Gledatelja
200. Sudac: Ivan Juki
(Imotski). Strijelci: 0:1
Puclin (1), 0:2 A. ivkovi
(28), 0:3 Male (54).
Najbolji igra: Ante
ivkovi (ibenik).
Val: upanovi, Gusi,
unji (od 23. Batovanja),
Grubi, Baran, Kneevi,
urkovi (od 55.
kopljanac), Grga,
Duvnjak, Kunac, Pedii
(od 61. Legevi).
ibenik: Slavica, Pecolaj,
Kartelo, Bara, are,
Boinovi, G. ivkovi,
Male (od 78. panja),
Futin, Puclin (od 62.
Priji), A. ivkovi (od 68.
Rendi).

Mirko Labrovi

Puclin, a najljepi trenutak

utakmice bio je pogodak Grge ivkovia koji je pogodio
malu mreu s 25 metara. Bio
je to prvi ivkoviev zgoditak nakon povratka u ibenik. Osim gola, ivkovi je
odradio golem posao u sredini terena i zasluio epitet
igraa utakmice:
- Uf, nije bilo lako igrati po gotovo zimskim uvjetima. Mislim da je puno toga moglo biti rijeeno ve
u prvom poluvremenu, ali
promaili smo dosta prigoda. Nakon postignutoga gola sve je bilo lake. Znamo
da imamo dva boda vie od
Mosora, ali nema oputanja.
Idemo po nove pobjede - rekao je vrijedni veznjak naranastih.
Trener Mirko Labrovi
svjestan je da igra njegovih

Marko Kartelo
uspjeno je izveo penal
i nastavio tradiciju zabijanja u svakoj utakmici u kojoj je starter:
- Nadam se emo znati
ostati na vrhu i da emo na
njemu doekati kratke rukave. to se mene tie, samo nastavljam s dobrom formom za koju se nadam da e
to due trajati. Ali, dok pobjeujemo nebitno je tko daje golove, bitne su samo pobjede - izjavio je centarfor
naranastih.
Golgeterski niz nastavio
je i David Puclin koji je postigao ve peti gol ovog proljea, ali prvi na gostovanjima:
- Napokon, sam pogodio i
izvan ubievca. Nadam se
da e ih biti jo. Drali smo
se dogovora i zadataka koje

nam je dao trener - poruio

je Varadinac u redovima
ibenika.

Grga ivkovi
igra utakmice
Bijeg na dva boda od Mosora, ibenik je ostvario pobjedom na ubievcu 3:1 nad
fenjeraem dubrovakim
GOK-om. U prvom poluvremenu domai su razbranili vratara GOK-a Kristia.
Meutim, stvari su dole na
svoje u 26. minuti kada je sudac Borzi naguravanje ikata i Malea okarakterizirao kao najstrou kaznu. Za
razliku od utakmice s makarskim Zmajem, ovaj put
kapetan Marko Kartelo bio
je siguran realizator. Drugi
gol uz pomo bure zabio je
momaka protiv GOK-a nije
bila za pamenje:
- Odigrali smo prosjenu utakmicu, meutim i to
je bilo dovoljno za glatku
pobjedu. Znate, imali smo
u podsvijesti kiks Mosora.
Teko je uvijek motivirati
momke da igraju i atraktivno i uinkovito. Ne bih traio dlaku u jajetu - kazao je
Labrovi.
U subotu naranaste
eka upanijski derbi u Uneiu:
- Imamo irok kadar i mogu najaviti da e biti promjena u poetnom sastavu. Sigurno e od prve minute zaigrati Ante ivkovi i Mario
Bartulovi - otkrio je Labrovi dio karata svom uneikom kolegi Hrvoju Dujiu.

Sport 33

ibeniku dobro ide i izvan travnjaka:

Direktor Ivo Kreak uvjeren u pozitivno
rjeenje administrativnih problema

ubievac
nadohvat
drugoligake
licencije i kredita
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ibenik GOK 3:1 (1:0)

9.4.2015.

ekako oko Uskrsa posloile su se zvijezde na

ubievcu. Napokon su
naranasti zasjeli na
prvo mjesto treeligake ljestvice, a krenulo ih je i izvan travnjaka. Ili, poeo se odmotavati
i grop tekih administrativnih
i financijskih problema koji godinama mue ibenik. A samo
prije desetak dana glasno se spominjala mogunost steaja kluba, nakon to ibensko Gradsko
vijee nije odobrilo postupak podizanja kredita od 5,8 milijuna
kuna kojim bi se privremeno
premostile financijske tekoe. Uz sve to, istjecao je i rok za
podnoenje zahtjeva za dobivanje drugoligake licencije. to
se licencije tie, Dan D je bio
31. oujka:
- HNK ibenik je na vrijeme
prikupio svu potrebnu dokumentaciju i poslao Komisiji za
licenciranje HNS-a - izvijestio
nas je Ivo Kreak, direktor ibenika.
Je li u Zagreb otilo i pismo
da je s klupskim financijama
sve O.K.?
- Svi nai vjerovnici koji nisu
tuili klub potpisali su nam prolongiranje plaanja do 30. lipnja.
Znamo da smo ljudima duni i
ne bjeimo od naeg duga - veli
Kreak.
U klub su stigle i neke nove
tube Arbitranom sudu? Neslubeno, radi se o jednom bivem igrau i trojici trenera iz
Omladinske kole:
- To je tono, ali ne bih o imenima. Od Arbitranog suda samo traimo da kronoloki rjeava sluajeve. Traimo da najprije rijei nau tubu prema
Hrvatskom dragovoljcu za Grgu ivkovia i Vicu Kendea,
koja eka ve est mjeseci. Od
novca kojeg potraujemo moemo isplatiti dug prema jednom
ili dvojici naih trenera - govori
direktor ibenika.

Kada se moe oekivati odluka Komisije za licenciranje?

- Prvi krug licenciranja istjee 15. travnja. Bude li nekih nedostataka, imamo dodatni rok
od 15 dana da ih ispravimo- pojanjava Kreak.
U meuvremenu, ibeniku
bi trebao biti i odobren spomenuti kredit od 5,8 milijuna koji
je pao na prvom itanju na ibenskom Gradskom vijeu. Podsjetimo, tim kreditom bi se trebao podmiriti i dug prema Ministarstvu financija, odnosno
drugom mirovinskom stupu,
koji je narastao na oko 4,2 milijuna kuna:
- Nadzorni odbor je odradio
sve potrebne razgovore s bankom i vjerujem da odobravanje
kredita ne bi trebalo biti sporno. Potrebno je samo da banka
poalje ovjeka koji e procijeniti zgradu na stadionu, koju e
Grad ibenik dati kao jamstvo
za kredit. Osobno sam razgovarao s dvojicom vijenika HDZ-a
Jokom Vuenoviem i Stipicom Protegom koji nisu digli
ruku za kredit. Obrazloili su
mi da su to napravili samo zato
to odluka nije bila dobro pripremljena. Dakle, sve potrebne pripreme i razgovori za dobivanje
kredita su obavljeni, ali nikad ne
reci nikad - oprezan je Kreak.
Dobra vijest je da klub uredno servisira tekue poslovanje:
- U zadnjih godinu i pol dana
klub nije proizveo niti jednu lipu duga. Niti jedan raun nije
stariji 15-20 dana. Problem su
stari dugovi. Ali imamo potencijalno nekoliko igraa, od kojih bismo dobili pet posto transfera kao naknadu za razvoj. U
toj grupi su i Jakoli i Bitunjac
i aleta-Car, pa i Ademi... Primjerice, oekujemo i 4-5 tisua
vicarskih franaka od Nikole
Kalinia. Za nae prilike i to je
znaajan novac - zakljuio je Ivo
Kreak.

OTVORENA VRATA
STRATEKOM PARTNERU
Na ubievcu otvoreno zazivaju angaman stratekog
partnera:
- Definitivno, o tome trebamo razmiljati. Primjerice, s
200 tisua eura koliko je Fiorentina platila za naeg Franu
Bitunjca moemo isfinancirati cjelokupni godinji troak
Omladinskog pogona. Pa, ak i Mosor ima jedan klub u
Danskoj s kojim surauje na slian nain - rekao nam je Ivo
Kreak.

34 Sport

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Zagori bod iz dviju utakmica

- remizirali s Mosorom, izgubili u Stobreu

PIE IVO MIKULIIN

glava u balunu

Dane (ni)je
bez mane
Ne dajte da vas naslov navue na staru liku
priu o Dani i Mani. Rije je o tipinoj ibenskoj
storiji s dogradonaelnikom Danijelom Miletom
u naslovnoj ulozi. Taj mladi ibenski intelektualac i HDZ-ovac naao se preko noi na meti
dijela svojih stranakih kolega i visoko pozicioniranih ibenskih sportskih djelatnika. Zato?
To pitanje jamano e postaviti neupueni, koji dre kako je Danin CV gotovo besprijekoran.
Uz dvije fakultetske diplome taj je mladi politiar zasluio i niz razliitih certifikata, koji
sugeriraju njegovu glad za znanjem. Do dolaska u vrh gradske vlasti bio je uspjean direktor Gradskog parkinga, pa (kratko) i dravni
tajnik. Svoju suvremenost Mileta je demonstrirao i povremenom ulogom DJ-a, kao i neprotokolarnim dolaskom na ibensku manifestaciju
Fali, iza koje stoje ljeviari. Vrijedno spomena je i Danijelovo rodoslovlje. Njegov je otac Tome kao inenjer elektrotehnike poduavao generacije ibenskih srednjokolaca, a kao glazbeni urednik kreirao emisije na Radio ibeniku.
Miletin djed Ante Luketa Rigo bio je priznati
agronom, veslaki reprezentativac, te nogometa i funkcionar na ubievcu.
ime je, dakle, naoko besprijekorni Dane zasluio otrovne strelice u neslubenim stranakim i sportskim akulama? Problem je nastao
poslije Miletine izjave kako jamci za sanacijski
kredit HNK ibenik trebaju biti tvrtke, direktori kojih su nainili dugove kao funkcionari na
ubievcu.
Da bismo shvatili epitete, kojima je okarakterizirana ta izjava, a koji se svode na neoprezna, nedosljedna, morali bismo zaviriti u
povijest bolesti. Bolje reeno, istinu da su svi
najpopularniji ibenski sportski kolektivi u zadnjih desetak godina imali jednak put. Od europskih visina do hrvatskog ponora. A silaznu
su putanju pratili i nemali dugovi. Slavna se ibenka formalno ugasila da bi izbjegla financijsku golgotu. Na ubievcu je, pak, Goran Pauk
izabrao puno tei, trnovitiji put, oko kojega su se,
vjerovali ili ne, prije tri godine sloili i SDP-ovci i HDZ-ovci. Zadnja etapa tog nimao ugodnog
puta trebao bi biti sanacijski kredit s jamstvom
Grada ibenika.
Zato Miletini kritiari koriste termin nedosljedan? Pa, zato to je Grad ibenik veinski
vlasnik kluba, pa ta izjava nije ba primjerena
dogradonaelniku. Danina se izjava ocjenjuje
i neopreznom. Znai li to da bi Gradski parking, kojemu je Mileta bio na elu, istodobno
dok je bio vaterpolski funkcionar, trebao biti jamac kredita VK ibenik? Konano, ne vjerujem
da bi Danijelovom univerzalnom recepturom
jamstva za nainjene dugove bila, iz poznatih
razloga, oduevljena i njegova stranaka centrala.
Dane Mileta je mlad, kolovan i ambiciozan
ovjek, ali kao veina nas obinih smrtnika, nije bez mane. Ostaje, meutim, dvojba je
li slian stav kao Dane ima i neki drugi visokopozicirani ibenski (HDZ-ovski) Mane. Stav,
koji, htio to Danijel priznati ili ne, vrlo izravno
govori o njegovoj nezainteresiranosti za muke
ubievca.

Mrav
uinak
za Uskrs

Minulog tjedna Uneiani

su imali dvostruki program.
Najprije su odigrali 1:1 s
Mosorom na domaem
terenu i tako razveselili
susjede iz ibenika, da bi na
Uskrsni ponedjeljak izgubili
2:1 od Primorca u Stobreu
Pie KRSTE MUJAN
FOTO NIKOLA VILI/CROPIX

ogometai Zagore odigrali su u proteklih 17

dana ak pet utakmica. etiri prvenstvene i jednu utakmicu upanijskog kupa. I minulog tjedna
Uneiani su imali dvostruki
program. Najprije su odigrali
1:1 s Mosorom na domaem terenu i tako razveselili susjede
iz ibenika, da bi na Uskrsni
ponedjeljak izgubili 2:1 od Primorca u Stobreu.
Zagora je u susretu s Mosorom igrala moda najbolje
ovog proljea, ali nije dola do
pobjede unato brojnim prigodama tijekom susreta. Pravo
je udo iz kakvih stopostotnih
ansi nisu poentirali igrai
Zagore. Ipak, slavlje paajicama donio je Matej Ljubi
koji je zabio eurogol. I nakon
vodstva redale su se prigode
domaih, ali drugi gol nisu
doekali. Polovicom drugog
poluvremena napadi Zagore
poeli su kopnili, a rnovniani su poeli napadati. Kljuni trenutak bilo je iskljuenje
Hrvoja ibenika zbog banalnog zadravanja igre u 79. minuti kada je dobio drugi uti

UPANIJSKI
TJEDNIK

www.sibenski-list.hr

karton te njegova etnja crtom igralita do prostorija koju je sudac Teo Pavi kaznio s
pet minuta nadoknade. I ba u
94. minuti spretni i sretni Ante Kordi poslao je loptu iza
lea vratara Zagore Mihaljevia za muk i nevjericu svih
na igralitu. Poslije zavretka
susreta nisu se radovali ni domaini jer su ispustili pobjedom, a niti gosti jer su izgubili
prvo mjesto na tablici.
Zagora je igrala u sastavu:
Mihaljevi, Baki, ibenik,
Ljuba, Borzi, Mileti, Ljubi
(od 72. D.ari), amija, Emer

(od 77. upe), A. Bara, Petkovi (od 60. D.Bara).

Drugog dana uskrsnih
blagdana, Uneiani se nisu
osladili bodovima u Stobreu.
Hladnom i vjetrovito vrijeme
u prvom poluvremenu bilo je
saveznik domaina. Stobreani su iskoristili dar prirode
i ve u sedmoj minuti preko
omalenog Duje Tadia doli
do prednosti. Slijede silni napadi i nekoliko ansi Zagore
za pogodak, ali lopta nee u
okvir gola. I u nastavku Zagora ide po pogodak, i on se dogodio u 62. minuti nakon to

je Ante Bara lijepo uposlio

Emera, koji je uao u kazneni
prostor iskosa i onda svojom
lijevom nogom pogodio daljnji
kut vratara Bendera.
Radost tridesetak Uneiana na tribini i igraa na igralitu trajala je samo tri minute. Pogreku obrane Zagore
koristi borbeni Klianin Ante aleta koji oduzima loptu
sporoj obrani Zagore i upoljava brzog Duju Tadia, koji vara Mihaljevia i alje loptu u mreu. Mogla je Zagora
poravnati iz dvije- tri lijepe
anse, no za taj pothvat nisu
imali sposobnog igraa. Izostanak stopera Ivana Ljube i
ponajboljeg igraa u posljednjim utakmicama itekako se
osjetilo u igri zadnjeg reda Zagore, koji je iskusan, ali dosta
spor pa im jedan ili dva brza
napadaa naprave pravu pusto ispred vratara. Sada se
itekako vidi koliko nedostaju
Kurbaa i aleta, koji bi znatno bolje zatvarali rupe koje
dolaze po bokovima.
Zagora je u Stobreu igrala u sastavu: Mihaljevi, Baki, T.ari (od 74. Radeljak),
upe, Borzi, Mileti (od 60
D.Bara), amija, komrlj,
Emer, A.Bara, Petkovi (od
82. Rodi).

U subotu svi na Borovite: upanijski derbi 3. HNL- jug Zagora doekuje ibenik (16.30 sati)

Kreak: Neka odlui teren

Duji: Hoemo revan

subotu e svi istinski

ljubitelji nogometa u
ibensko-kninskoj
upaniji pohrliti u
Unei. Razlog - na Borovitu
e Zagora ugostiti ibenik. Ta
utakmica ima iznimno specifinu teinu. Ne samo da se rawww.sibenski-list.hr
di o upanijskom derbiju, nego se u subotu uvelike kroji
vrh treeligake tablice. UneOSNIVA I IZDAVA ibenski list d.o.o.
GLAVNI UREDNIK JOKO DADI
iani su ve djelomice ostvaDIREKTOR MIROSLAV IVI
ZAMJENIK UREDNIKA ZDRAVKO PILI
rili obeanje kako e oni odluTISAK Slobodna Dalmacija d.d.
ivati o lideru. Naime, Zagore
MARKETING ELIDA SLAVICA
UPRAVA EPH
je odigrala 1:1 protiv Mosora i
marketing@sibenski-list.hr
ANTE SAMODOL, TOMISLAV WRUSS tako pomogla ibeniku da stitel.: 022/201-269, 022/201-270, fax: 022/212-979
gne na prvo mjesto na tablici:
NADZORNI ODBOR EPH
ADRESA Petra Grubiia 3, 22000 ibenik
- Puno zlih jezika je govoANA HANEKOVI, KREIMIR OSI,
rilo da je Zagora vie splitski
IRO RAUN IBAN: HR3124110061100004846
DEJAN KRUI, FRA ILIJA IVKOVI

I benski
LIST IMPRESSUM

Ante Kordi i Zvonimir Mileti

klub nego ibenski, da u Zagori ima par igraa iz Splita, pustit e Mosoru Uneiani su
na najbolji mogui nain demantirali te prie. estitam
im, igrali su prije svega za sebe, a onda su pomogli i nama.
estitam im na fair i korektnoj borbi i ne sumnjam da e
se na isti nain boriti s nama,
da e eljeti i nas pobijediti.
Mislim da iz ovih igara i Zagore i nas. Mogu samo kazati
da nas u subotu eka stvarno
dobra utakmica, a onda neka
na terenu igrai odlue tko je
bolji- rekao je Ivo Kreak, direktor ibenika.
Evo to kau u Zagori pred

upanijski derbi sa ibenikom:

- ibenik je bolja i kvalitetnija momad od nas i zasigurno su u prednosti u ovom
susretu. No, do bodova i pobjede ne dolazi uvijek bolja i
kvalitetnija momad. Ni moja
momad nije vie za nabijanje
gol-razlike kao u prvom dijelu
kada smo poraeni s 0:8. Uinit emo sve da se revaniramo ibenanima za veliku neugodnost koju su nam priredili u jesenskom dijelu - kazao je
Hrvoje Duji, trener Zagore.
Predsjednik kluba iz Uneia eljko Vii, koji se vratio iz Australije da u svom se-

lu provede Uskrs, pratio je posljednje dvije utakmice:

- U susretima s Mosorom i
Primorcem samo velika nesrea odnijela nam je pobjedu
s Mosorom, a remi u Stobreu.
Nije nas nadigrao ni Mosor ni
Primorac pa oekujem i malo vie sree sa ibenikom i
dosta gledatelja iz cijele nae
Zagore. Pitam se tko bi prije
tridesetak i vie godina predviao da e moja Zagora biti
suparnik ibeniku kod drugih klubova DOK-a, Dinare... - zakljuio je Vii.
KREIMIR GULIN
KRSTE MUJAN

ibenski list ETVRTAK,

Na ubievcu je ostavio
upeatljiv trag

9.4.2015.

Sport 35

Miro Slavica dok je jo igrao za ibenik

Dok zabija
za Imotski,
Miro Slavica
navija za
svoj ibenik
BOO PAVKOVI

NIKA STIPANIEV/CROPIX

ibenanin Miro Slavica odlino se snaao u

redovima drugoligaa
Imotskog gdje je stigao
na poetku drugog dijela sezone. Ovaj 23-godinji napada na zimu je iz Istre 1961
preao u RNK Split, odakle
je odmah proslijeen na posudbu Imotski gdje je u pet
odigranih utakmica zabio
dva pogotka, a upisao je i jed-

Stvarno sam bio sretan kad sam vidio da

su ponovno prvi, zvao sam igrae poslije
pobjede nad Valom i svima im estitao - kae
Slavica, koji se odlino snaao u redovima
drugoligaa Imotskog
nu asistenciju. Nije Slavici
dugo trebalo da dokae svoje napadake sposobnosti, zablistao je ve na pripremama,
a zatim je u prvenstvu zatresao mreu Cibalije i Lukog

priskrbivi svojoj momadi vrlo vane bodove. Kako

nam je otkrio, cilj mu je sljedee sezone zaigrati u Parku
mladei.
- U Imotskom sam se odli-

no snaao, napravili smo dobar rezultat u nastavku sezone, ekipa me sjajno prihvatila i zaista sam sretan to sam
dobio priliku igrati. Do kraja
sezone elim potvrditi svoje

igrake kvalitete i na kraju

zasluiti odlazak na pripreme sa Splitom - kae Slavica
za kojeg trener Goran unjara ima samo rijei hvale.
Iz ibenika je otiao prole
godine, najprije u Istru, gdje
nije dobio pravu priliku, pa
zatim na posudbu u Luko, da
bi ga put odveo preko Parka
mladei do Gospina doca. Na
ubievcu je Slavica ostavio
upeatljiv trag, nemilosrdno
je tresao protivnike mree,
postigavi ukupno 30 golova u sezoni. I danas rezulta-

te svog matinog kluba prati

s velikim zanimanjem, a posebno mu je drago to je ibenik konano zasjeo na vrh
Tree HNL Jug.
- Stvarno sam bio sretan
kad sam vidio da su ponovno prvi, zvao sam igrae poslije pobjede nad Valom i svima im estitao. elim im svu
sreu u nastojanjima da izbore plasman u vii rang, nee
biti lako, nita jo nije gotovo, ali ibenik zasluuje igrati u Drugoj HNL - zakljuuje
Slavica.

36 Sport

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

MALI BALUN Mladi nogometai iz ibenika

nastupili na meunarodnom turniru u Dijonu

Tii iz Crnice

Sastav
Crnice u-12:

bogatiji za iskustvo
iz Francuske

Jakov Zorii,
Karlo Belakui,
Petar Vinji, Luka
Nini, Lovre ani, Jure
Budimir, Toni Crnogaa,
Mateo Piliota, Matej
Vukievi, Franko ui,
Ivan Samardi, Gavriel
ii. Trener: Ivan Zorica

ibenani su na kraju turnira

dobili i pehar za sudjelovanje
na ovom natjecanju, a samo
igranje pred vie od dvije i pol
tisua gledatelja neprocjenjivo
je iskustvo za ove djeake
JOSIP ALETA CAR
FOTO: MNK CRNICA

a mali nogomet najbolje spaja ljude uvjerili su se i elni ljudi

ibenskoga drugoligaa mnk Crnice, koji su zajedno sa svojim pomlatkom,
djeacima do 12 godina gostovali u francuskom Dijonu
na velikom meunarodnom
turniru. Suze na rastanku
od svojih novopeenih francuskih prijatelja dovoljno govore o rasplamsanom prijateljstvu djeaka koji su dobili novu dimenziju u svom
sportskom ivotu.
- Ja bih rekao ne samo djeaci, jer ovo to smo doivjeli u Dijonu, mislim da do sada nitko od nas starijih nije
imao prigodu vidjeti, a kamoli djeca, s obzirom na to
da se turnir igrao u dvorani
koarkakog prvoligaa, prije svakog susreta na semaforu su bila ispisana imena djeaka, te su se vrtjele njihove

slike - s oduevljenjem nam

je prepriao dojmove Dario Kului, prvi operativac
kluba. Na ovogodinjem izdanju tradicionalnog meunarodnog turnira nastupilo
je 30 ekipa iz 7 zemalja. Uz domaine Francuze i djeake
iz ibenika jo su nastupile
momadi iz Rusije, Maroka,
Alira, Belgije i Luksemburga. Crnica je bila u skupini A
zajedno sa AS Gevrey-Chambertin, Dijon FCO, FC Socha-

ux-Montbliard i FC Mulhouse.
- Francuska kola futsala zaista dobro radi, osjetilo
se to tijekom ovoga turnira,
na kojem smo ostvarili jedan
neodluen rezultat i tri poraza, da bi u razigravanju savladali ruski Baltic iz Kalingrada, te nam je na kraju pripalo 19. mjesto, to i nije loe
s obzirom na to da smo prvi
put nastupili na ovakvom
turniru, istie Kului. Ne

treba zaista uditi to se nije

postiglo vie, jer igrati pred
dvije i pol tisue ljudi svaki
dan, zasigurno je dodatno
sputavalo mlade ibenane,
koji su svojim ponaanjem
na domaina ostavili iznimno lijep dojam. ibenani su na kraju turnira dobili i pehar za sudjelovanje na
ovom natjecanju, a tijekom
tri dana ostvareni su kontakti sa veim brojem ekipa,
pa su se tako rodili planovi o

nastavku ovog turnira.

- Znate kako to biva, kada nastupite na jednom ovakvom dogaaju, odmah ponete razmiljati kako bi lijepo bilo neto slino napraviti
i kod nas, pa se ideja rodila
sama od sebe. Ve sada mogu rei da se u rujnu priprema neto slino u ibeniku,
gdje su nam svoj nastup potvrdili iz Baltice Kalingrad i
Dijona, a doi e i marokanski Waff, tako da emo imati neto zaista lijepo - otkrio
nam je Kului. Uz domai
Dijon FCO i sam grad se pokazao kao odlian domain,
upriliivi veeru za sve sudionike ovog velikog turnira. Ovaj prvi nastup na jednom ovakvom skupu tek je
poetak zacrtanog plana razvoja futsala u Crnici, tako
da se ve sada radi plan nastupa svih uzrasta na meunarodnim smotrama diljem
Europe.

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Adriatic ponizio
krvnika ibenika

Sport 37

PRVA B LIGA (JUG)

ODBOJKAICA

ibeniku
set u Sinju
Prvi set nije bio mjerilo
za konani uinak odbojkaica ibenika na gostovanju u Sinju. U 16. kolu Prve
B lige (jug), izgubile su 3:1
(19:25, 25:17, 25:21, 25:17), a
trener Stevo Brankovi opet
nije bio zadovoljan uinkom,
reakcijama nekih iskusnijih
igraica.
U Si nju su n astupi le:
Erak, ilas, Uki, Belamari, Mikulandra, Bura, Gligi, Juri, Klanac, Zubak,
Lokas i Friganovi.
S 14 osvojenih bodova (uz
jedan dekretom oduzeti),
sastav ibenika je na estome mjestu ligake ljestvice.
Do kraja sezone su ostala jo
dva kola.
U pretposljednjem, u subotu, 11. travnja, ugostit e
drugi sastav Splita 1700. Utakmica u dvorani osnovne kole Meterize poinje u 15 sati.
Borislav Juras

KUGLAICE UBIEVCA:

Mladima
prilike na
kapaljku
Malo je nedostajalo da obje ibenske
momadi ne odigraju utakmice 11. kola
Prve B lige. Ipak, otkazivanja nije bilo,
iako su predigre izvan bazena znaajno
usmjerile njihove utakmice
BORISLAV JURAS

ANTE BARANI/CROPIX

driatic je ponizio Opatiju, prololjetnoga

krvnika ibenika,
koji ga je izbacio iz
prve lige! Kako je utakmica
zakazana za proli petak, u
vrijeme kad se u Rijeci igralo
finale regionalne lige, iz Opatije su nastojali odgoditi, promijeniti termin. Nisu uspjeli,
pa su u Crnicu stigli bez nekolicine juniora Primorja, i doivjeli teak, 17:5 poraz. Peta etvrtina je odigrana na
drutvenim mreama, gdje
je opatijski sarkastini komentar utakmice povukao

za rep neke u Adriaticu. Meu ostalim, nahvaljen je Renato Vrbii, slubeni trener
momadi
- Mislim da su drutvene
mree zlo, jer se moe svata
javno pisati o nekome, a bez
odgovornosti. Ne znam na osnovi ega su traili odgodu,
ako se zna da svaki domain
odreuje termin utakmice
onako kako mu najvie odgovara, a u okviru onoga to propozicije natjecanja dozvoljavaju. Nekorektni su ti njihovi
napisi, a, ini mi se, dolaze jer
ih boli to to znaju da nam zapravo ne mogu puno nauditi
ni eventualnom pobjedom u
Rijeci. Naem vaterpolu su

ve naudili izbacivi ibenika iz prve lige, pa onda sami

odustali od toga natjecanja! I
mi smo na ovoj utakmici imali dosta izostanaka, a Opatiji
su nekoliko pogodaka zabili i
nai juniori, trkalj i Malia
- odgovorio je prozvani Vrbii.
Koga prozvati za novi poraz ibenika?! Bivi prvoliga takoer preko drutvenih
mrea alje apele za suradnju,
odnosno poneku financijsku
injekciju. Ba zbog prazne
blagajne, oito je, nee moi ispuniti natjecateljski cilj
istaknut uoi sezone! Iako su
dva kola prije kraja esti u poretku, utakmica u Zagrebu

LSKA
O
P
R
E
VAT B LIGA
PRVA

(poraz 11:7), odnosno sastav

ibenika na njoj, jasno ukazuje da se tu nee zadrati
- Pri kraju smo s resursima, imamo nekih dugova
prema momcima, koje emo
im im prije pokriti. Mnogi od
njih su se rtvovali, znali potegnuti ak iz Novog Sada do
Rijeke, da bi zaigrali za ibenik. Pomalo se osjea razlono nezadovoljstvo meu njima. Stoga smo momke iz Splita odluili potedjeti nastupa
u Zagrebu, gdje se utakmica
igrala u netipinom terminu,
u 22 sata. Hoemo li ih zvati za
ostale utakmice do kraja sezone, ovisit e o tome hoemo li
im moi pokriti nove trokove

Jure Belamari postie

jedan od svoja dva
gola
- priznaje Tomislav Perak, predsjednik vaterpolskoga kluba ibenik,
istiui kako je do zadnjeg
trena bio upitan odlazak u Zagreb, pa su veterani preuzeli
ulogu vatrogasaca.
Ovakvo Perakovo priznanje, ma koliko najavljivao da
Spliani, a njih su sedmorica, moda jo i zaigraju, jasno
ukazuje na to da je najnoviji
cilj u klubu, sukladan financijskoj situaciji to prije zavriti seniorsku sezonu! Odnosno, izbjei dodatne trokove koji bi nastali plasmanom
u prvih est, a to bi znailo
igrati dodatnih pet utakmica!
Oni koji su u Zagrebu igrali, a
to je bila kombinacija domaih juniora i mlaih juniora,
plus Nimac, Peri i etvorica
Biograana, poetkom zadnje
etvrtine su bili na minus jedan (7:6), ali, dalje od toga nije ilo

Skromna drugoligaka sezona je za kuglaicama ubievca. U skupini jugozapad,

osvojile su tek esto mjesto, s
polovinim bodovnim uinkom (19 bodova u 18 utakmica). Dodue, bive prvoligaice su bile samo dva boda
udaljene od treega mjesta.
Na domaim stazama nisu
doivjele poraz (est pobjeda i tri remija), ali su na gostovanjima samo dvaput bile uspjene. Nosile su ih opet
najiskusnije igraice. Danira
Beer-Krni donijela je najvie pojedinanih poena, a potom Mrela, imunovi, kapetanica Jurkovi
- Ipak su starije igraice
iznijele ovu sezonu - sloio se
trener Milan Mikuliin.
Unato tome to je uoi
sezone najavljivao forsiranje
mladih, toga nije bilo. Gulin,
Pavi i Posavec su ostale bez
ijednoga cijelog nastupa, dobivale prilike na kapaljku.
Znaajan broj utakmica odigrala je samo Marina Mati,
uglavnom u prvome dijelu sezone.
Borislav Juras

PIE JOSIP ALETA CAR

od ponde do ponde

38 Sport

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

A ko je
namin
duan?

zubi za ABA ligae

oj ta volin ove zemane blagdana, svedno mi je je, jel Boi ili Uskrs, ma i velika
Gospa je odlina, samo mi je malo ona
teretna u ove zemane Uskrsa. Vajik me
ona moja kobra tira da piturajen jaja, a igraju
oni inglei pa nemo gledat utakmicu. eka
san Dunka da me izvue, i taman kad san ve
pomislija kako mi je propala i zadnja ansa,
upaje u obor derui se na sav glas.
- Ajmeee, jaja, ajme jadan ti san, vika je ka
da oe probudit cilu Varo iz popodnevnog
kunjanja. Skoija san iprostn mu kaza da mui i ne ziva, jo kad sam mu doa blie, brecnija san se na njega i reka da se ne dere jerbo
da san i ja piturava jaja od jutors po nejzinu
nalogu pa nisan svima javija svoju sramotu.
- Ma kakvo pituravanje, jaja, ia san na
kondut, a ona kupila novu dasku ali je nije
mekla kako triba, pa san utinija jaja cila su
pomodrila, i to je jedino ta ih vee sa farbanjen jaja - plaui mi je reka Dunko. Nisan
zna bi li alija sa njime ili se smija, jerbo se
to more samo njemu dogodit. Uvatija san ga
pod ruku i odveja vanka, drito u tovernu, ali
san mu mora prije obeat da nikom neu re,
i nisan! ta, pa nije reka da ne smin pisat, samo da ne smin re. Obea san mu da ga vodin
u Unei na tripice, i odma se prista derat.
-Zna li ti moj vaki naki, koliko ima do
Uneia, ja san za vrime rata ia tamo, i ima
juto sedan pelinkovaca, jedne tripice i tri
kvarta opola do gori i nazad. Eto u kojoj mirnoj jedinici on broji koliko je do Uneia. Ma
lake mi ga sada durat jerbo smo jopet na prvon mistu, samo da to potraje. Najgore mi je
kad god se uspenjemo na elo, ondak odma
ponu vadit papire i zarizivat olovke kontajui kolko smo komu duni, pa se udimo ta
nam vajik uskratu licencu.
Ja vie nita ne razumin okolo ovi dugovanja, vajik smo mi nikom duni, a ko e namin
platit ta su nam odnili onoliko mladi igraa
brez lipe da su nam dali, ko e nam platit sve
muke koje su nam donili, ajte lipo kuragu vi
i vai zakoni, doli pravila dajte nam baluna,
ajte evala van bilo

KOARKA

Luka Katura
(bijeli 7)

Pie JOSIP ALETA CAR

ANTE BARANI/CROPIX

sjeni ve zahuktale
Lige za prvaka, svoje natjecanje zapoinju i koarkai Jolly
Jadranske banke, koji e ove
godine prvi put osjetiti dra
igranja u Ligi za ostanak.
Bankari su u protekle dvije
sezone ostvarili plasman u
poluzavrnicu prvenstva Hrvatske, no ove godine morati
e se zadovoljiti ogledima sa
klubovima iz donjeg doma.
Teko je vjerovati da bankarima itko moe ugroziti
ostanak u prvoligakom dru-

rt
Lo sta
ana
iben aka:
prv
u Ligi za ice m
Tri utak za
tri pora

Sudei po porazima u sve tri utakmice, ini

se da koarkai GKK ibenika jo uvijek imaju
mlijene zube za ozbiljniji sraz sa zvijerima u ABA ligi
Kreimir GULIN

RONALD GORI/CROPIX

drijeb Lige za prvaka

nije mazio koarkae
GKK ibenika. Kuglice su im u prva tri kola
za suparnike donijela sva tri
ABA ligaa. Bila je to prigoda
da se testira jesu li realne elje
graana da idue sezone zaigraju u regionalnoj ligi. Sudei po rezultatima, odnosno
porazima u sve tri utakmice,
ini se da naranasti jo
uvijek imaju mlijene zube za

ozbiljniji sraz sa zvijerima u

ABA ligi.
U ibenskim koarkakim
krugovima smatralo se kako
bi uvodna utakmica Lige za
prvaka sa Zadrom na Baldekinu mogla biti najbolja prigoda za skalp nekog ABA
ligaa. Meutim, zbivanja na
parketu pokazala su da je to
bio optimizam bez pokria.
Jer, poslije 40 minuta bitke u
grotlu Baldekina Zadrani su
izali uzdignutih ruku slavei pobjedu (73:61).
Dojma smo da je Zadar go-

tovo rutinski odradio posao.

Ili, Ramljak, Sobin, Ivanov i
drutvo uvijek su imali aduta
vie u rukavu od Junakovia,
Baia, amadana... Naime,
od prve do posljednje sekunde utakmice Zadar je kontrolirao rezultat. S druge strane,
ibenani su u rijetkim trenucima kada bi doli na pristojan zaostatak radili neoprostive pogreke. Uzeli su previe
nekontroliranih uteva, promaili previe zicera, odigrali

Gorica prigoda
za mlade

Jolly JB kree
u ligu za ostanak

Graani mlijenih

tvu, pogotovo kada se zna da

se pobjede iz meusobnih susreta prenose u ovu fazu natjecanja. Tako e ibenani
startati sa omjerom od 6-2,
dok e Gorica, Vrijednosnice Osijek i Katela u natjecanje ui sa skorom 4-4. U najgorem poloaju je ekipa Splita koja jedina ima negativan
skor od 2-6. Koarkai Jolly
JB-a su u prvom kolu bili slobodni, a drugo im na Baldekin
dovodi momad Gorice, koju
su savladali na gostovanju u
posljednjem kolu regularnog
dijela prvenstva. Za to su se
u klubu odluili, tonije u to
potroiti ovih osam utakmi-

Teko je vjerovati
da bankarima
bilo tko moe
ugroziti ostanak
u prvoligakom
drutvu, pogotovo
kada se zna da
se pobjede iz
meusobnih
susreta prenose
u ovu fazu
natjecanja
ca najbolje nam je objasnio
sportski direktor kluba Davor Vidaak.
- Nita, to je tu je, okreemo se ovom natjecanju koje e
trajati neto krae od prole
sezone, i mislim da emo ovih
osam susreta dobro iskoristiti
da vidimo na koga moemo raunati slijedee sezone. Veu
minutau dobit e i oni mlai
koji do sada nisu igrali previe i na njima je da se pokau,

da mogu pokriti kvotu zatienih igraa, istie Vidaak. o

se posebno odnosi na mladog
kapetana juniorske momadi Ivana Perkovia, koji je posljednjih mjesec dana odlino radio, i u nekoliko nastupa skrenuo pozornost na sebe,
no upitno je hoe li Perkovi
igrati u ovogodinjem izdanju
Lige za ostanak.
- Da, Perkovi je, naime,
dobio poziv za nastup u reprezentaciji do 18 godina, koja
putuje na turnir u Kinu. Prije
nego odluimo to emo i kako, obavit emo razgovore sa
izbornikom Darkom Kuceom
i odgovornim ljudima u savezu. Naime elimo znati koja
minutaa oekuje Perkovia,
jer ako e sjediti na klupi onda je bolje da igra u klubu, no
ponavljam razgovarati emo
sa odgovornima u savezu, jasan je Vidaak. Tako bankari
ove nedjelje sa poetkom u 19
sati kreu u doigravanje koje
e zasigurno eljeti to prije
zaboraviti, jer klub sas visokim ambicijama mora teiti
borbi za plasman meu prve
tri momadi u Hrvatskoj ligi.

arin vjeruje
u pobjedu u
Vinjiku
U dosadanjem dijelu
Lige za prvaka ABA ligai
su s lakoom gutali
A-1 ligae. Jeronima
arina pitali smo je
li prevelika razlika u
kvaliteti momadi iz ta dva
razreda?
- Da smo sa Zadrom igrali
u etvrtom ili petom
kolu, uvjeren sam da bi
rezultat bio povoljniji za
nas. ibenik ima ogroman
prostor za napredak.
Vjerujem da moemo
dobiti Zadra u Vinjiku.
Znam kako sada piu
novine, ali nadam se da
e sasvim drugaije pisati
na kraju prvenstva optimistian je arin.

niz nerezonskih napada - da bi

na plea poloili jednog ABA
ligaa.
- Bila je to teka i mukotrpna borba za svaku loptu, za
svaki pedalj terena. ibenik
je pruio dobar otpor. Ali, mislim da bi bilo nezaslueno da
nismo pobijedili - komentirao
je Ante Nazor, trener Zadra.
Svi istinski ljubitelji koarke mogli su uivati u ambijentu koji je stvoren na Baldekinu:
- Hvala svim ljudima koji
su doli na Baldekin. Jednako ibenanima, kao i Zadranima. U naoj utakmici nema
poraenih - ustvrdio je Nazor.
Ne sumnjamo u njegovu
iskrenost, ali bilo je u njegovim rijeima malo pile naopako. Zna on dobro da je
pobjedom na Baldekinu neokrznut proao jedno od najteih gostovanja u Ligi za
prvaka, odnosno da je
slavio kontra jednog od
najozbiljnijih konkurenata u borbi za ABA
ligu. Svjestan pogreaka svoje momadi bio je
Jeronimo arin, trener
GKK ibenika:
- Moji momci su dali sve
od sebe, ali puno toga im nije
ilo od ruke. Teko je oekivati pobjedu kad utirate mizernih 18 posto za tricu i kad imate 22 izgubljene lopte. Mi smo
uterska momad, a neki moji
igrai su promaivali uteve
koje u pravilu pogaaju da ih
probudite u tri po noi - rekao
je arin.
Nita bolje nije bilo ni protv Cedevite na Baldekinu. U
toj utakmici ibenani su doivjeli teak poraz (59:104). Poraz protiv objektivno najbolje
hrvatske momadi je oekivan, ali 45 razlike je ipak previe:
- Istina, nismo puno oekivali od utakmice s Cedevitom, jer oni su ipak euroligaka momad. Meutim, nismo
izgledali dobro. Boli injenica
da su mladi igrai uli u vei fajt od starijih. Iskusniji su bili bezglavi i iskazali su
strah od protivnika. Osobno,
smtaram da ni Jordanu ne treba unaprijed priznati da je bolji, odnosno dok te ne pobijedi
na parketu - rekao je Jeronimo arin, vezano za utakmicu sa Zagrepanima.
Niti trea uzastopna utakmica protiv ABA ligaa nije
bila srea za ibenik. U Draenovu domu u Zagrebu izgubili su od Cibone 84:73. I sam rezultat sugerira da su naranasti pruili solidan otpor
vukovima. Dapae, graani su vodili dobrim dijelom
prvog poluvremena.
Napadaki su bili raspoloeni amadan, Mii i Badim. Da su imali malo vie
koncentracije mogli su ibenani na veliki odmor i s
boljim rezultatom od minus
etiri. U drugom poluvremenu mogli su i poptuno zakomplicirati stvari, da Bai, Vrki i Smith nisu kombinirano utirali 0/12 za tri poena.
S takvim utem nemogue
je nadati se senzaciji kao to
je pobjeda nad Cibonom pod
Tornjem.
Prvu pobjedu u Ligi za prvaka, ibenani e traiti u
subotu kada im na Baldekin
stie rijeki Kvarner. Utakmica poinje u 19 sati.

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

Sport 39

Jedriliarska regata
Solaris Cup 2015

JEDRENJE U ZABLAU Od etvrtka do nedjelje

FOTO: ANTE BARANIC/CROPIX

esto izdanje jedriliarske regate u klasi Optimist, Solaris Cup 2015

bit e odrano od 9. do 12. travnja 2015. godine u akvatoriju
ispred Zablaa u ibeniku.
Solaris Cup 2015 spada u
najvii rang jedriliarskih
natjecanja za uzrast djeaka
i djevojica od 8 do 15 godina,
na kojem se odabiru najbolji natjecatelji koji e pristupiti Hrvatskoj jedriliarskoj
reprezentaciji! Na ovogodinjem izdanju Solaris Cupa
oekuje se izmeu 120 i 150
djeaka i djevojica iz ponajboljih jedriliarskih klubova
iz Hrvatske, Slovenije, Italije,

Austrije, Maarske, Poljske.

- Osim promicanja vrijednosti bavljenja sportom, posebice jedriliarskim, ova
regata ima za cilj privui to
vei broj djece u JK Val, a
posredno se radi i na promicanju ibenika kao vrijedne
sportske, turistike i kulturno-povijesne destinacije. Vjerujemo da su upravo na ovakvim natjecanjima nastajali
i odrastali slavni jedriliari koji danas vladaju ISAFovim ljestvicama i regatnim
poljima irom svijeta - kazao
je Marin Pai, predsjednik ibenskog JK Val.
KREIMIR GULIN

Titula u Vrpolje ekipi A2

Pie KREIMIR GULIN

aslov prvaka u 1. upanijskoj ligi osvojila je ekipa

iz A2 iz Vrpolja, koja je opravdala ulogu glavnog favorita. Predvoeni Tomislavom
uperbom osvojili su prvo
mjesto sa skorom 18-2, te tako
osigurali nastup na zavrnici
ekipnog prvenstva Hrvatske.
Uz uperbu, za A2 su igrali Tomislav Kotan, Darko Krni
Rambo, Darko Milankovi,
Ante Vukievi i Daniel ular.
Osim momadi iz Vrpolja, nastup na zavrnici dravnog prvenstva osigurala

je i drugoplasirana ekipa Z1
iz Jadrtovca, u sastavu: Neven Krni, Marin Relja, Damir Brali, Ivica Labor, Zoran Spahija i Dalibor Beneta
Burek.
Gotovo do posljednjeg kola u borbi za zavrnicu prvenstva drave bila je i, na kraju
treeplasirana, ekipa A1 iz Vrpolja. etvrto mjesto pripalo
je ibenskom Snajperu, koji
je u ove sezone bio dosta oslabljen odlaskom najboljeg igraa Ante Vranjeke u Zadarski
pikado savez. Peti su njihove
klupski kolege iz Banzoga koji
su u izravnom duelu zadnjeg

kola preskoili,
na kraju estoplasiranu, ekipu 008 iz Jadrtovca. Sedmo
mjesto pripalo
je vodikoj Meti, osmi je Z2, deveto mjesto pripalo
je Pizzeriji 9 iz Bilica, dok
je deseto mjesto zauzela ekipa
Panteri iz Raina.
Na posljednjem mjestu zavrila je enska ekipa Dipet
koja ima osiguran izravan
plasman na PH u kategoriji
dama (gdje brane prolosezonsko 5. mjesto). Za Dipet su

:
Pikado a
n
Zavre ska
ij
1. upan
a
lig

Pikado pobjednici A2
nastupile: Boena Copi Baeli, Antonia Copi, Branka
Antonia Strian, Josipa Spahija, Mirjana Prekpalaj, Ve-

enska ekipa Dipet

sna Goti i Nikolina Baeli.
Pehar za najkorisnijeg
igraa osvojio je Tomislav
uperba s omjerom 6 0 - 4,

ispred svojih klupskih suigraa Tomislava Kotana (65-10)

i Darka Krnia (55-10).

40 Sport

ibenski list ETVRTAK,

9.4.2015.

TEK JOJ JE PETNAEST Vaterpolistica ibenske Viktorije rui sve granice

Gloria Badim:
Sa seniorskom
reprezentacijom
elim na Europsko
prvenstvo!

PETAR MIKULIIN
NIKA STIPANIEV/CROPIX

ibenski sportai zastupljeni su u goto vo sv i m h r vatsk i m

reprezentativ n i m
selekcijama, to potvruje
staru injenicu da je ibenik grad s velikom sportskom tradicijom. Iznimka
nije ak ni enski vaterpolo.
Pod reprezentativnom kapicom trenutano nastupaju
tri vaterpolistice ibenske
Viktorije. Rea Pelicari i
Matea Skelin za seniorsku,
a Gloria Badim za juniorsku reprezentaciju.
I a ko je pr o lo t ek p et
godina otkada je prvi put
uskoila u ba zen, Glor ia
ve ima pristojan broj nastupa za mlae reprezentativne selekcije. Ne tako
davno njeno ime se nalo i
na irem popisu A-reprezentacije. A tek joj je petnaest.
- Ljubav prema vaterpolu
rodila se kad sam imala deset godina. Nekoliko godina

Ljubav prema vaterpolu

rodila se kad sam imala deset
godina. Nekoliko godina
trenirala sam i gimnastiku,
no onda su me vaterpolom
zarazile moje prijateljice
kae Gloria
trenirala sam i gimnastiku,
no onda su me vaterpolom
zarazile moje prijateljice,
koje su poele trenirati prije mene poela je Gloria
na razgovor na bazenu u
Crnici.
M lad a vater pol istic a
Viktorije ve etiri godine
nastupa u mladim hrvatskim selekcijama. Za juniorsku reprezentaciju po sljed nji je put zaig rala u
oujku na kvalifikacijskom
turniru za Europske ig re
mladih, odranom u Beo -

gradu. Srbiju nee pamtiti

po dobrom.
- Na alost, n ismo se
uspjele plasirati na Europske igre mladih koje e se
u lipnju odrati u Bakuu.
Svladale smo Ru mu njke,
izgubile od Njemake, a kotao nas je remi sa Srpkinjama u posljednjem kolu. Moram priznati da ni moje igre
nisu bile na pravoj razini.
Puno bolje i efikasnije odigrala sam na pripremnom
turniru u Istanbulu, koji je
prethodio tim kvalifikaci-

jama. I ja, i cijela reprezentacija. Vjerojatno nas je slomio pritisak rezultata, jer
smo na turniru u Istanbulu Srbiju svladale s uvjerljivih 8:3, a u Beogradu je zavrilo 5:5 ispriala nam je
Gloria Badim.

Raznovrsna u bazenu
Gloria je u bazenu raznovrsna. Moe igrati i lijevog
i desnog vanjskog, ovisno o
potrebi kluba i reprezentacije. No, priznaje:
- Vie mi odgovara lijeva
pozicija, kao i svakom pravom denjaku.
Razdoblje izmeu 15. i 18.
godine za sportae je gotovo najtee jer paralelno moraju gurati srednju kolu
i treninge, odnosno nastupe. A vaterpolo je poznat
kao vrlo iscrpljuju sport.
ibenska reprezentativka,
koja poh a a Med ici n sku
kolu (smjer fizioterapeut),
u tome ne vidi problem.
- Naporno je, imamo est
treninga tjedno, ali ve sam
se na to navikla. Uspijevam
pokriti kolu i vaterpolo,
iako bi, priznajem, bilo vrlo teko da mi profesori ne
izlaze u susret. Zato sam zasad uspjena i na jednom, i
na drugom polju kae simpatin a Glor ia. M a nje je
uspjean bio Glorijin klub,
koji je sezonu okonao na
posljednjem mjestu prvoligake ljestvice. U zadnjem
kolu playoff im je otelo rijeko Primorje. Bez obzira
na to, bazen u Crnici i dalje
se pjeni. Cure vrijedno rade
pod paskom trenera Marija
alete.
- Znamo da mu nije lako s
nama! Poznata je stvar da je
s curama uvijek tee raditi.
Ipak, nastojimo ga to vie
sluati, upijati savjete. Dobro se slaemo, atmosfera u
sastavu je dobra, a i trener
nas stalno potie na suradnju. Unutar i izvan bazena
istie 15-godinja vaterpolistica Viktorije.

Uzor joj je Sandro Sukno

Kao i mnogi mladi sport a i, Glor i a B ad i m i m a
svog uzora, igraa rijekog
P r i mor ja Sa ndra Su k na.

Moda bi ga imala i u enskoj vaterpolskoj reprezentaciji, da je ona po uspjesima na razini barakuda.

- Razlika izmeu enskog
i mukog vaterpola u Hrvatskoj je zaista velika. Druge
vater polske nacije imaju
jednako kvalitetnu muku
i ensku reprezentaciju. Jedino kod nas to nije sluaj.
Teko je govoriti o konkretnim razlozima takvog stanja, no oito se u inozemstvu vie ulae, enski klubovi i reprezentacija imaju
bolje uvjete. A vjerojatno
imaju i bolje trenere iskreno e mlada ibenanka.
Gloria je, kako rekosmo,
ve bila u kombinacijama
za nastup u seniorskoj reprezentaciji. S popisa je otpala jer je najmlaa.
- Ne bojim se da poziv nee ponovno doi! Nadam se
da u zaigrati ve na kvalifikacijskom turniru u Portugalu na kojem emo pokuati izbor iti Eu ropsko
prvenstvo optimistina
je Gloria.