You are on page 1of 171

Kovaevi Marija

POJAM I

PODELA OBLIGACIJA

POJAM OBLIGACIJE

Obligacija(iuris vinculum) je pravni odnos izmeu dve odreene strane,na osnovu koga je
jedna strana(poverilac ili creditor)ovlaena da zahteva od druge strane(dunik ili
debitor)odreeno davanje,injenje ili uzdravanje od neega to bi inae imala pravo da
ini,a druga strana je duna da to ispuni.
Sa stanovita poverioca obligacija predstavlja potraivanje,a sa stanovita dunika ona
znai dug.
Prestacija ili predmet obligacije je ono na ta se dunik obavezao,to je dugovano
ponaanje.Postoje tri vrste dugovanog ponaanja:
1. Davanje (dare)
2. injenje (facere)
3. Neinjenje (non facere)
Napomena:injenje ne ukljuuje predaju stvari

PRAVNE OSOBINE OBLIGACIJE


Pravne osobine ima svaka obligacija bez izuzetka i bez obzira koji je izvor obligacije.
1. Obligacija je imovinsko pravni odnos
Obligacija je pravna veza (iuris vinculum).To znai da je ureena
pravom,propisom,uiva pravnu zatitu, to znai da obligaciju prati odgovarajua
pravna sankcija, pa ovlaeno lice u obligacionom odnosu moe,kao i drugi titular
prava,da zahteva preko suda prinudno ostvarivanje svog prava.Izuzetak od
utuivosti su naturalne,prirodne obligacije.One nisu utuive,ali su naplative.One
pored moralne sankcije podrazumevaju i jednu vrstu posredne sankcije,jer ukoliko
se dobrovoljno ispuni naturalna obligacija ne moe se pravnim putem izvriti
povraaj datog,jer se i sa stanovita prava smatra da ispunjena naturalna
obligacija predstavlja akt kojim se vri isplata dugovanog.Postoje 2 teorije o
naturalnim obligacijama:
a. Da su naturalne obligacije bive civilne obligacije
b. Da su naturalne obligacije moralne dunosti (ZOO lan 213)
ZOO predvia da su naturalne obligacije moralne dunosti pa se ne moe se
traiti ono to je dato i uinjeno na ime izvrenja neke prirodne obaveze,neke
moralne ili drutvene dunosti.
Imovinski odnos je realna nikad personalna egzekucija.Naknada tete i povraaj u
preanje stanje se najee javljaju kao tipina pravna sredstva kojima se titi
odgovarajua,pravom,zatiena dobra.Svaka obaveza moe da se svede na
novac,ak i kod moralne tete(nematerijalne tete).Kod nas se moralna teta mora
izraziti u novcu,ali cilj je satisfakcija,a ne reparacija.
2. Subjekt obligacionog odnosa su odreena lica
Obligacija deluje izmeu dve tano odreene strane.Lica u obligaciji mogu imati
jedan od dva pravna poloaja:ili su poverioci ili su dunici.Nije nuno da na jednoj
strani bude jedno lice,moe ih biti i vie, ali to su uvek odreena lica,odnosno
tano se zna koje je to lice i kakav mu je pravni poloaj u obligaciji.To znai da nije
odluujui broj subjekata,ve njihova odreenost i njihov pravni poloaj,koji ih
stavlja ili u poziciju dunika ili u poziciju poverioca.

Subjekti obligacionog odnosa mogu da budu i pravna i fizika lica.Poloaj poverioca


ispunjen je njegovim pravom da zahteva od dunika ispunjenje dugovane
radnje,zbog ega mu pripada svojstvo aktivne strane,dok se poloaj dunika kao
pasivne strane uvek sastoji u tome da izvri dugovanu radnju.Tako se poveriocem
naziva ne samo lice koje je ugovorom ovlaeno da zahteva ispunjenje dugovane
radnje,ve i lice koje je pretrepelo tetu usled indirektne radnje dunika,lice koje je
izvrilo odreenu isplatu bez pravnog osnova,lice koje je neposredno zakonom
ovlaeno da zahteva od dunika odreeno ponaanje,u smislu ispunjenja
dugovane radnje i slino.
U izvesnim obligacionim odnosima i jedna i druga strana mogu istovremeno imati i
poloaj dunika i poloaj poverioca (npr.kod dvostrano obaveznih ugovora kao to
je kupoprodaja,razmena,zajam i slino.Tu su obe ugovorne strane su istovremeno i
dunici i poverioci.Tako je kod kupoprodaje kupac poverilac predmeta ugovora,a
dunik sume novca,a prodavac je dunik predmeta,a poverilac sume novca).
U obligacionim odnosima se moe javiti i vie lica kako na aktivnoj tako i na
pasivnoj strani,ili na obema stranama istovremeno,pa se ova injenica uzima kao
podloga za razlikovanje obligacija sa vie dunika ili sa vie poverilaca.Ako ima vie
dunika,tako da svaki od njih duguje samo svoj deo,odnosno ako ima vie
poverilaca,tako da svaki od njih moe zahtevati od dunika isplatu samo svog dela
onda su to zajednicke ili deljive obligacije.One mogu biti aktivne ili pasivne,u
zavisnosti da li se vie subjekata javlja na dunikoj ili poverilakoj strani.Ali ako u
sluaju vie dunika, poverilac moe da trai od bilo kog dunika isplatu celog
duga,odnosno ako u sluaju vie poverilaca svaki od njih moe da trai ispunjenje
cele obaveze,onda su to solidarne obligacije.I one mogu biti aktivne ili pasivne u
zavisnosti na kojoj se strani javlja mnoina subjekata.
3. Obligacioni odnos je ispunjen odreenom sadrinom
Sadrina obligacionog odnosa je znaajna jer utvrujemo o kojoj je obligaciji re i
koja pravila emo primeniti na odreenu obligaciju.U zavisnosti od sadrine
obligacije odreuje se da li je neka obligacija nastala ili nije.Prema sadrini
obligacije se odreuje i da li neka obligacija i dalje postoji ili je moda prestala.
Sadrina proizilazi iz samog pojma obligacije,prema kome je poverilac ovlaen da
zahteva od dunika da mu ovaj neto da,uini ili da se uzdri od injenja na koje bi
inae imao pravo.Poverilac ima odreeno pravo koje je zasnovano obligacionim
odnosom,a dunik po tom istom odnosu ima odreene obaveze.Sadrinu obligacije
ine upravo ta prava i obaveze,odnosno obligacioni odnos je ispunjen onim to
poverilac moe da zahteva,odnosno to dunik treba da ispuni poveriocu.Sadrina
obligacije se jo naziva i prestacijom,a koriste se i izrazi obligaciona radnja ili
inidba.
Postoje dve teorije:
a. Da je sadrina obligacionog odnosa suma svih prava i obaveza koja
nastaju iz obligacionih odnosa
b. Da je sadrina obligacionog odnosa zbir predmeta obligacionog
odnosa i osnov ili kauze obaveze
Ovu drugu teoriju zastupa Anti,koji smatra da je pravni razlog
obvezivanja,razlog iz koga se dunik obavezao.To nije motiv,nije iustus titulus.
Svaki obligacioni odnos ima svoju posebnu sadrinu prema kojoj se razlikuje od
drugih obligacionih odnosa(npr.ukoliko je jedna ugovorna strana duna da na
osnovu saglasnosti volja prenese pravo svojine na odreenoj stvari na drugu

stranu,koja za to plaa odreenu cenu izraenu u novcu,onda sadrina tog


obligacionog odnosa ukazuje da je tu re o kupoprodajnom ugovoru ili kada jedna
strana upotrebljava i uiva tuu stvar za odreeno vreme i za to daje drugoj strani
odgovarajuu protivrednost,onda sadrina tog odnosa ukazuje na ugovor o
zakupu).
Uopte,sadrina svih obligacionih odnosa moe se ispoljiti kroz akt davanja,injenja
ili uzdravanja.To je u stvari sve ono na ta se obligacija odnosi,ta je njen
predmet.
Treba praviti razliku izmeu sadrine obligacije i njenog predmeta.Moe se rei da
sadrinu obligacije ine prava i obaveze,dok je predmet sve ono na ta se
obligacija odnosi,odnosno davanje,injenje ili uzdravanje od odreenog
injenja.Prestacija ili predmet obligacije je ono na ta se dunik obavezao,to je
dugovano ponaanje.Postoje tri vrste dugovanog ponaanja:
a. Davanje(dare)
Davanje je najei predmet obligacije.Sastoji se u tome da dunik predaje
poveriocu odreenu stvar,bez obzira da li je u pitanju pravo svojine ili prenos
nekog drugog prava (prodavac ili
poklonodavac predaju kupcu ili
poklonoprimcu stvar u cilju sticanja prava svojine, zakupodavac ili
poslugodavac predaju stvar zakupcu ili poslugoprimcu radi odreene
upotrebe)
b. injenje (facere)
Predmet obligacije moe se sastojati i u odreenom injenju koje je dunik
obavezan da preduzme(ugovor o delu,ugovor o radu,ugovor o punomostvu)
c. Neinjenje(non facere)
Neinjenje je uzdravanje od neke radnje koju je inae dozvoljeno initi,jer
ako je ta radnja zabranjena,onda uzdravanje od takve radnje ne moe biti
predmet obligacije(npr.ako bi se neko obavezao da nee uiniti neko krivino
delo ili da nee preduzeti neku radnju koja
je suprotna moralnom
imperativu,takvo obvezivanje ne bi proizvelo punovane pravne posledice na
planu obligacionopravnog odnosa,ali obaveza suseda da se ne ograuje
visokim zidom,na ta bi inae imao pravo je punovana obligacija).
Odreena konkretizacija neinjenja obeleava se izrazom trpljenje(pati).Time
se obuhvataju one obligacije u kojima dunik doputa,odnosno trpi da
poverilac nesto ini,to bi mu on inae mogao zabraniti da nije sa njim u
obligacionom odnosu (npr.na osnovu ugovora dunik je duan da poverilac
prelazi preko njegovog zemljita).
Davanje i injenje je karakteristino za pozitivne obligacije,dok je uzdravanje
karakteristino za negativne obligacije.
4. Obligacioni odnos je relativnog karaktera(inter partes)
Obligacioni odnos deluje izmeu tano odreenih lica.Poverilac moe istai pravo
samo prema duniku,a ne i prema treem licu,odnosno samo je dunik u obavezi
prema odreenom poveriocu,a ne i prema nekom treem licu.Obligacioni odnos ne
tie se treih lica,jer njima taj odnos niti kodi niti koristi(npr.ukoliko kupac
potrauje od prodavca predaju stvari,koju je prodavac po nekom pravnom osnovu
predao treem licu,kupac nema nikakva prava prema treem licu,ve samo prema
prodavcu koji e u principu biti duan da mu nadoknadi tetu ukoliko nije u stanju
da mu preda obeanu stvar).

Razlika izmeu obligacionog odnosa kao relativnog prava i stvarno pravnog odnosa
kao apsolutnog prava moe se uoiti na primeru ugovora o posluzi.Poslugodavac
kao vlasnik moe svojinskom tubom zahtevati povraaj od treeg lica kome je
poslugoprimac predao dalje stvar na upotrebu, jer je njegovo pravo apsolutno(erga
omnes),ali po osnovu ugovora o posluzi on se moe obratiti samo svom
saugovorniku,a ne i treem licu,jer je njegovo pravo relativnog karaktera(moe
podneti tubu samo protiv odreenog lica odnosno dunika).
Poverilac nema nikakvo pravo na stvari do momenta predaje ve samo pravo da od
dunika zahteva predaju stvari.Obligaciona prava su podlona zastarelosti(za
razliku od stvarnih prava),odnosno posle proteka zakonom odreenog
vremena,obligaciona prava gube mogunost prinudnog ostvarenja.U odreenim
sluajevima obligacioni odnos moe proizvoditi pravna dejstva i preko okvira
odnosa inter partes.Pored relativnog karaktera obligacija je suprotstavljiva,odnosno
moe se suprotstaviti treem nesavesnom licu(savesnost drugog lica se
pretpostavlja).Izuzeci od relativnog karaktera:
a. Ugovor o zakupu nepokretnih stvari
b. Actio pauliana
c. Ugovor u korist treeg lica
d. Kolektivni ugovor o radu
Ugovor o zakupu je ugovor koji moe biti upisan u zemljine knjige,to znai da
zakupac svoje pravo moe da istakne protiv svakog.Ako zakupodavac u toku
trajanja zakupa otui zakupljenu stvar novi vlasnik se ne moe pozvati na injenicu
da prilikom sticanja stvari nije znao da je stvar predmet zakupa,jer je upisom ovog
prava u zemljine knjige ovo pravo,iako po prirodi relativnog karaktera, dobilo
obeleje prava erga omnes.Ovo dejstvo ugovor o zakupu moe imati ak i kada nije
upisan u zemljine knjige.
ZOO u lanu 591 regulie otuenje posle predaje u zakup.U sluaju otuenja stvari
koja je pre toga predata nekom drugom u zakup,pribavilac stvari stupa na mesto
zakupodavca,pa posle toga prava i obaveze iz zakupa nastaju izmeu njega i
zakupca.Pribavilac ne moe zahtevati od zakupca da im preda stvar pre proteka
vremena za koje je zakup ugovoren,a ako trajanje zakupa nije odreeno ni
vremenom ni zakonom,onda pre isteka otkaznog roka.Za pribavioeve obaveze iz
zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac.
ZOO u lanu 593 regulie otuenje zakupljene stvari pre predaje zakupcu.Kada je
stvar o kojoj je zakljuen ugovor o zakupu preda pribaviocu,a ne zakupcu,pribavilac
stupa na mesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema zakupcu,ako je u
momentu zakljuenja ugovora znao za postojanje ugovora o zakupu.Ako on to nije
znao nee biti duan da preda stvar zakupcu,a zakupac samo moe traiti naknadu
tete od zakupodavca.Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara
prenosilac kao solidarni jemac.
ZOO u lanu 589 regulie neposredni zahtev zakupodavca.Zakupodavac se
neposredno moe obraati podzakupcu u smislu osnovnog ugovora o zakupu,iako
nije sa njim u obligacionom odnosu.Pravilo je da zakupodavac moe radi naplate
svojih potraivanja od zakupca nastalih iz zakupa,zahtevati neposredno od
podzakupca
isplatu
iznosa
koje
ovaj
duguje
zakupcu
po
osnovu
podzakupa.Prodavac u kupoprodajnom ugovoru moe zadrati pravo da u
odreenom roku uzme stvar natrag od kupca vraajui mu cenu,a kupac je
obavezan da do odreenog roka stvar ne otui.To je prodaja nepokretne stvari sa
pravom otkupa.

Actio Pauliana je tuba kojom se pobijaju pravni poslovi dunika,jer je njima


izvreno oteenje poverioca,pa poverilac podie tubu protiv treeg lica koje je
steklo stvar sa ciljem da se pravni posao dunika u odnosu na poverioca i u
vrednosti njegove trabine,proglasi bez pravnog dejstva,iako sa treim licem nije ni
u kakvom obligacionom odnosu.Ova tuba postoji radi zatite interesa
poverioca,ukoliko doe do insolventnosti dunika,odnosno smanjenja imovine.
Za razliku od sluajeva upisa u zemljine knjige,ovde pravo poverioca ne deluje
erga omnes,ve samo prema odreenom treem licu za koje se zahteva da
poverilac dokae njegovu nesavesnost.Taj ugovor nije ruljiv ve pobojan.Uslovi:
a. Da je potraivanje dospelo
b. Da dunik nema dovoljno sredstava u svojoj imovini
Ugovor u korist treeg lica je ugovor kojim se jedan ugovornik obavezuje prema
drugom da e izvriti odreenu prestaciju u korist treeg lica.Tree lice stie
soptveno i neposredno pravo da zahteva izvrenje prestacije u svoju
korist.Dejstvo ovog ugovora uslovljeno je pristankom treeg lica.
Kolektivni ugovor je ugovor koji prizvodi pravna dejstva za sva lica koja pripadaju
jednoj grupi,bez obzira da li su svi dali svoju saglasnost,jer odluka veine
obavezuje manjinu grupe.Kod kolektivnih ugovora vri se odstupanje od pravila da
ugovor obavezuje samo ona lica koja su izrazila svoju saglasnost,tako da ugovor
obuhvata i ona lica koja ga nisu zakljuila.

IZVORI OBLIGACIJA
ZOO u lanu 1 nabraja izvore obligacija,ali ovo nabrajanje nije taksativno.Izvor obligacije
je neka injenica ili skup injenica za koje zakon vezuje nastanak obligacionog
odnosa.Zakon nabraja:
1. Ugovor
2. Prouzrokovanje tete
3. Sticanje bez osnova(pravno neosnovano obogaenje)
4. Poslovodstvo bez naloga(nezvano vrenje tuih poslova)
5. Jednostrana izjava volje:
a. Javno obeanje nagrade(slino konkursu)
b. Neopoziva ponuda
c. Izdavanje hartija od vrednosti na donosioca
Osnovna podela izvora obligacija je na ugovore i prouzrokovanje tete.Izvori su i druge
zakonom navedene injenice kao to su srodstvo,brana veza,susedski odnosi i
slino.Sudska praksa je delimino izvor obligacija. Kod odgovornosti za prouzrokovanu
tetu sudovi su protumaili da se obina panja pretpostavlja.

IZVORI OBLIGACIONOG PRAVA

Izvori obligacionog prava mogu biti pisani(zakon,zakonik) ili nepisani(obiaji,pravila


morala).
Objektivno obligaciono pravo je skup pravnih pravila i normi koje ureuju obligaciono
pravo.Izraz skup pravnih pravila i normi treba shvatiti u najirem smislu,jer tu spadaju
kako odredbe propisa koje donose dravni organi,pisana i nepisana pravila koja potiu od
nedravnih organizacija,kao i pravila koja su spontano nastala dugotrajnim ponavljanjem
ili potiu iz sfere morala.Postoje brojni relevantni izvori obligacionog prava koji nisu
dravnog karaktera.U tu grupu izvora spadaju obiajiu,uzanse(kodifikovani trgovinski
obiaji),moralne norme...
Izvori obligacionog prava se mogu podeliti i na:
1. Materijalne izvore
Materijalni izvori su mehanizmi,drutveni uzroci koji izazivaju nastajanje prava kao
drutvene pojave.
2. Formalne izvore
Formalni izvori su oblik preko koga se pravo ispoljava,koji treba da ima obeleja
opteg pravnog akta koji sadri optu pravnu normu na osnovu koga se stvaraju
pojedinani pravni akti koji stvaraju pojedinane pravne norme.To su Zakon o
obligacionim odnosima(1978) i drugi zakoni cija je namena ureivanje drugih
delova graanskog prava(Porodini zakon,Zakon o svojinskopravnim odnosima,
Zakon
o
nasleivanju,Zakon
o
odgovornosti
proizvoaa
stvari
sa
nedostatkom(2005) gde proizvoa odgovara po objektivnoj odgovornosti,pa
krivica nije osnov odgovornosti).Pored zakona to su i podzakonski
akti,meunarodne konvencije(pod uslovom da su ratifikovane i objavljene)
to se tie nepisanih izvora(obiaj,pravila morala,opti pravni principi),oni imaju
supsidijarni karakter.Prema ZOO strane u obligacionim odnosima su slobodne u
granicama prinudnih propisa,javnog poretka i dobrih obiaja,da svoje odnose urede po
svojoj volji(autonomija volje).Sudovi su se najee pozivali na dobre obiaje i javni
poredak prilikom ponitenja ugovora zbog nesrazmernosti prestacija,odricanja od prava
na opoziv poklona i slino.Potrebno je visoke moralne principe posmatrati kroz konkretna
pravna sredstva i institute(kao i opte pravne principe,npr.princip slobode
ugovaranja,princip jednakosti pred zakonom)
to se tie sudska prakse,prema stanovitu da su sudovi u vrenju sudske funkcije
nezavisni i da sude na osnovu ustava i zakona,moe se zakljuiti da sudska praksa nije
izvor zakona.
Izvori obligacionog prava pre donoenja Zakona o obligacionim odnosima bili su:
1. Srpski graanski zakonik (1844)
2. Austrijski graanski zakonik (1811)
3. Opti imovinski zakonik za Crnu Goru (1888)
Oni sada nemaju pravnu snagu,ne mogu se primenjivati kao pravni propisi.Prelomna bila
je 1946. godina,kada je donet Zakon o nevanosti pravnih propisa donetih pre 6.aprila
1941.godine i za vreme neprijateljske okupacije,prema kome se predratna pravila mogu
primenjivati ako:
1. Odgovarajua materija nije pozitivnopravno regulisana
2. Ta pravila nisu u suprotnosti sa ustavnim naelima i drugim pozitivnim
propisima
Vano mesto zauzimale su i opte uzanse za promet robe od 1954.godine.Bile su na
snazi do donoenja ZOO.Nisu imale snagu zakona,ali je njihova sadrina bila takva da su
velikim delom regulisale obligacione odnose(npr.zakljuenje,izvrenje i raskid
ugovora,docnja,ugovorna kazna).

1960. godine Mihailu Konstantinoviu je od strane nadlenih vlasti poverena dunost da


pripremi jedan tekst koji bi u formi prednacrta posluio za dalji rad na izradi Zakona o
obligacionim odnosima.Ovaj rad pod nazivom Skica za zakonik o obligacijama i
ugovorima bio je prvi put publikovan 1969.godine.

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA


Radnja donoenja zakona
1951. godine izraen je nacrt Zakona o naknadi tete koji je trebalo kasnije da ue u
sastav neke ire kodifikacije.Meutim ovaj nacrt nikada nije postao zakonski tekst.Tek
1960. godine profesoru Mihailu Konstantinoviu je od strane nadlenih vlasti poverena
dunost da pripremi jedan tekst koji bi u formi prednacrta posluio za dalji rad na izradi
Zakona o obligacionim odnosima.Ovaj rad pod nazivom Skica za zakonik o obligacijama i
ugovorima bio je prvi put publikovan 1969. godine.Iste godine Savezna skuptina
Jugoslavije obrazovala je Zajedniku komisiju svih vea za civilni kodeks,a Komisija je
formirala podkomisiju za izradu dela kodeksa koji bi obuhvatio obligacionopravne
odnose.Promene u normativnoj nadlenosti nagovestile su proces razbijanja savezne
drave,onemoguile stvaranje graanskog zakonika,pa se pristupilo radu na donoenju
pojedinanih zakona.
Obligacije ostaju u okviru savezne nadlenosti.Potkomisija je pripremila dve verzije
nacrta zakona i 1974. godine tekst nacrta zakona postaje predlog zakona.Posle usvajanja
Ustava 1974. godine kojim je pravno fragmentirana savezna nadlenost,koja se
ograniavala na ureenje osnova obligacionih odnosa(opti deo obligacija)i ugovorne i
druge obligacione odnose u oblasti prometa robe i usluga,rad na zakonu o obligacijama i
ugovorima vraen je na Potkomisiju.
ZOO je usvojen 30.marta 1978.godine,a stupio na snagu 1.oktobra
1978.godine.
Struktura zakona i tehnika regulisanja
ZOO se sastoji iz etiri dela:
1. Prvi deo je opti deo
Posveen je osnovama obligacionih odnosa.Pored osnovnih naela sadri odredbe i
o izvorima obligacija,pravila o dejstvu i prestanku obligacije,pravila o pojedinanim
vrstama obligacija,pravila o promeni subjekata u obligacionom odnosu.
2. Drugi deo je ugovor
Tu su sadrana pravila o posebnim imenovanim ugovorima kao to je prodaja,
razmena, zajam, zakup, ugovor o delu,nalog,zaloga,jemstvo,trgovinski imenovani
ugovori kao to su uskladitenje,komision, trgovinsko zastupanjei slino.Ugovor o
poklonu i ugovor o posluzi izostavljeni su iz ZOO zbog ustava iz 1974. godine kada
dolazi do podele nadlenosti.Dobroini ugovori se nisu smatrali prometom roba i
usluga.Na njih se primenjuju predratna pravna pravila.
3. Trei deo je merodavno pravo u sluaju sukoba republikih zakona
Podrazumeva pravila pod kojima bi trebalo da bude reavan sukob dva republika
zakona ako na razliit nain reguliu isto pitanje.Pravilo je da se primenjuje pravo
drave u kojoj se nalazi nepokretnost.Ove odredbe nemaju praktian znaaj,nego
samo teorijski(istorijski).
4. etvrti deo su prelazne i zavrne odredbe

Predstavljaju uobiajen deo u svim zakonima i tu se reavaju pitanja vaenja ranijih


propisa nakon donoenja zakona,zatim pitanja mogunosti primene obiaja i datum
stupanja na snagu.
Odnos ZOO i uzansi
Nakon donoenja ZOO prestaju da vae opte i posebne uzanse,izuzev ako su ugovorne
strane izriito ugovorile njihovu primenu.Hijerarhija normi:
1. Imperativne zakonske odredbe (ne moe se ugovoriti drugaije)
2. Ugovorne odredbe
3. Dispozitivne odredbe (ako se ne ugovori drugaije primenjuju se ove
norme)
4. Uzanse i svi drugi obiaji
Na obligacione odnose primenie se uzanse ili drugi trgovinski poslovni obiaji ako su
uesnici u obligacionim odnosima ugovorili njihovu primenu ili ako iz okolnosti proizilazi
da su njihovu primenu hteli.
Pravila optih uzansi su u neto izmenjenom vidu prenesena u ZOO.Stupanjem na snagu
ZOO,opte uzanse za promet robe iz 1954.godine nee se vie primenjivati u pitanjima
koja su njime regulisana.Iz istog razloga odredbe ovih ili drugih uzansi kojom se utvruje
prtpostavka da su ugovorne strane pristale na primenu uzansi,ukoliko ih nisu ugovorom
iskljuile,nee se primenjivati posle stupanja na snagu ovog zakona.To sve znai da
stranke mogu ugovarati primenu uzansi ili drugih trgovinskih poslovnih obiaja.
Kada je re o ponaanjima koja imaju kvalifikativ uzansi ili drugih trgovinskih poslovnih
obiaja,njihova primena se ovim zakonom nikako ne gasi,ve ovaj zakon upravo stvara
mogunost njihove primene ukoliko stranke to ele.On praktino samo odvaja pravila
obligacionog prava od uzansi kao zbornika trgovinskih obiaja.Otuda i pravilo ovog
zakona prema kome ako su opte ili posebne uzanse ili drugi trgovinski poslovni
obiaji suprotni dispozitivnim normama ZOO,primenjivae se odredbe ovog
zakona,osim ako su strane izriito ugovorile primenu uzansi,odnosno drugih
trgovinskih poslovnih obiaja.
Uzanse pretpostavljaju soptvenu primenu,pa iskljuuju ZOO!!!!

OBJEKTIVNO I SUBJEKTIVNO OBLIGACIONO PRAVO


Objektivno obligaciono pravo je skup pravnih pravila i normi koje ureuju obligaciono
pravo. Izraz skup pravnih pravila i normi treba shvatiti u najirem smislu,jer tu spadaju
kako odredbe propisa koje donose dravni organi,pisana i nepisana pravila koja potiu od
nedravnih organizacija,kao i pravila koja su spontano nastala dugotrajnim ponavljanjem
ili potiu iz sfere morala.
U bivoj Jugoslaviji,odnosno u dravama nastalim na tlu Jugoslavije,postoji poseban
zakon koji ureuje obligacione odnose.Kod nas ZOO je glavni izvor obligacionog prava.
Izvori obligacionog prava mogu biti i oni zakoni cija je namena ureivanje drugih delova
graanskog prava kao to su recimo Zakon o nasleivanju,Porodini zakon i slino.Ti
posebni zakoni imaju u odnosu na ZOO karakter specijalnog zakona(lex specialis).
Postoje i brojni relevantni izvori obligacionog prava koji nisu dravnog karaktera.U tu
grupu izvora spadaju obiaji(npr.dobri poslovni obiaji),uzanse(kodifikovani trgovinski

10

obiaji),moralne norme i tzv.opti uslovi poslovanja preduzea koje u okvirima zakonskih


propisa donose privredni subjekti.
Subjektivno obligaciono pravo je konkretno ovlaenje poverioca koje na osnovu
objektivnog prava ima prema duniku.To je subjektivno obligaciono pravo u uem
smislu,jer obuhvata samo aktivnog subjekta.U irem smislu subjektivno obligaciono
pravo je i dunost pasivnog subjekta odnosno dunika da se ponaa u skladu sa
subjektivnim pravom poverioca.S obzirom da je obligacija celina, da obuhvata i aktivnog
i pasivnog subjekta,shvatanje u irem smislu je pravilo.

ZNAAJ OBLIGACIONOG PRAVA


Savremeno obligaciono pravo u evropskim zemljama nasledilo je itav niz
institucija,naela i pravila obligacionog prava postavljenih i razraenih jo u rimskom
pravu.Posle propasti rimske drave dolazi do zatoja i pada obligacionog prava,koje posle
francuske revolucije poinje snano da se razvija.
Opta teorija obligacija,polazei od principa rimskog prava izgrauje u ovom periodu
jednu iroku osnovu na kojoj e poetkom XIX veka i kasnije biti postavljene moderne
kodifikacije.
Obligaciono pravo je najsloeniji deo graanskog prava.Re je o jednoj tehnici regulisanja
prometa,ali koja omoguava i pravnu sigurnost.Moe se rei da je obligaciono pravo sa
svojim pojmovima i pravilima istovremeno i stabilno i promenljivo pravo.
1. Stabilnost obligacionog prava
Ogleda se u vremenskoj postojanosti mnogih principa i pravila koja dolaze jos od
rimskog prava (npr. osnovna pravila o nainu nastanka i prestanka
obligacija,izvrenju ugovora,naknadi tete...)
2. Promenljivost obligacionog prava
Ogleda se u injenici postojanja mnogih principa i pravila koja starom pravu nisu
bila poznata ili su bila tek u zaetku (npr.princip konsensualizma,autonomije
volje,odgovornosti za opasne stvari)
Na te promene utiu razni faktori od kojih je najznaajniji ekonomski,ali od uticaja je i
stepen moralne i tehnike civilizacije kao i filozofsko i politiko opredeljenje jedne
sredine.
1. Ekonomski faktor
Uticao je na stvaranje itavog niza institucija obligacionog prava(ustanova
osiguranja,objektivna odgovornost za prouzrokovanu tetu,ugovor u korist treeg
lica).
2. Moralna shvatanja
Uticaj ovih shvatanja moe se videti recimo u zahtevu pravine cene,to ima za
posledicu pravila o prekomernom oteenju ili pravila o raskidanju ugovora zbog
promenjenih okolnosti.Uticaj ovih faktora primeuje se i kod naturalnih obligacija.
3. Politiki i filozofski faktor
Individualistika filozofija i liberalizam XVIII i XIX veka uticali su na stvaranje teorije
autonomije volje, prema kojoj se individualna volja stavlja iznad zakona,s obzirom
da se ljudi obavezuju,ukoliko to ele.
Opta teorija obligacija od znaaja je kako za obligaciono pravo kome je namenjena,tako
i za druge grane graanskog prava,pa ak i van domena graanskog prava(npr.privredno
odnosno trgovacko pravo).Znaaj obligacionog prava je i u tome to je ono manje-vie

11

povezano sa drugim pravimakao to su nasledno pravo,porodino pravo,trgovinsko pravo


i slino.U svim srodnim pravima,gde se javljaju razliite obligacije, kada posebnim
pravilima nije odreeno neto drugo,primenjuju se opta pravila obligacionog
prava.Obligacija je u srodnim pravima sredstvo da se postigne cilj,svrha koja je bitna za
taj predmet(npr.da se ispuni isporuka odnosno legat,kako bi dolo do ostvarenja
poslednje volje ostavioca),dok je obligacija u samom obligacionom pravu bitna,centralna
kategorija,njeno ispunjenje je osnovni cilj.

OBLIGACIONO PRAVO I DRUGE GRANE PRAVA


1. Obligaciono i stvarno pravo
Obligaciono pravo razlikuje se od stvarnog prava po itavom nizu pravnih
karakteristika.Subjekti obligacionog prava su uvek odreena lica,a njihov pravni
odnos ima relativan karakter,za razliku od stvarnopravnog odnosa koji je
apsolutnog karaktera i kome je odreen samo titular prava,a ostala lica u obavezi
su da ga ne ometaju u posedovanju i vrenju prava.Predmet stvarnopravnog
odnosa je stvar,dok je predmet obligacionog odnosa davanje,injenje ili
uzdravanje.Stvarna prava u principu ne zastarevaju,dok obligaciona prava mogu
izgubiti mo prinudnog ostvarenja usled proteka zakonom odreenog
vremena.Normama stvarnog prava reguliu se steene vrednosti,odnosno pravno
se ureuje pre svega ustanova svojine,a zatim i druga prava koja deluju erga
omnes,kao to je pravo slubenosti ili zaloge.Obligacionim pravom reguliu se
sredstva pravnog prometa,pre svega ugovori kojima se vri razmena dobara i
usluga,a zatim i druga prava koja deluju inter partes,kao to je pravo oteenog na
naknadu prouzrokovane tete.
2. Obligaciono i nasledno pravo
Nasledno pravo se bavi regulisanjem imovinskopravnih odnosa za sluaj smrti
jednog lica(poslovi mortis causa)i organizacijom sukcesije prava i obaveza,a za
obligaciono pravo karakteristini su poslovi meu ivima(inter vivos),kao i prava i
obaveze koja uglavnom nisu vezana za linost,ve se mogu prenositi sa jednog na
drugo lice za vreme njihovog ivota.
3. Obligaciono i trgovako pravo
Obe grane prava bave se regulisanjem prometa robe i usluga.Opta pravila i
trgovinskog i obligacionog prava ureena su Zakonom o obligacionim
odnosima.Trgovinsko pravo je posebno obligaciono pravo(obligaciono pravo je lex
specialis za trgovinsko pravo).Trgovinsko pravo pokazuje vie posebnosti,naruito u
statusnom pravu(preduzea,trgovci),bankarskom pravu,krai su rokovi zastare i
slicno.U ugovornom pravu,pravila su u osnovi ista kao i u obligacionom pravu uz
odreene specifinosti(npr.ugovori se zakljuuju samo u odreenom krugu lica,kao
to su recimo pravna lica, trgovci i slino,nema mesta za dobroine ugovore i
slicno).
4. Obligaciono i porodino pravo
Porodino pravo razmatra prava i obaveze koja proistiu iz brane/vanbrane
veze,srodstva...Upravo zato mnogi porodini odnosi predstavljaju izvore
obligacija(npr.zakonske obaveze izdravanja koja proizilaze iz braka,srodstva i
slino kao i obligacije koje za osnov imaju naknadu tete,a tiu se povrede
porodinopravnih obaveza npr.neuredno plaanje alimentacije)

12

OSNOVNA NAELA OBLIGACIONOG PRAVA


1.naelo autonomije volje
2.naelo savesnosti i postenja
3.naelo optosti i dispozitivnosti
4.naelo ravnopravnosti strana
5.naelo zabrane stvaranja monopolskog polozaja
6.naelo zabrane zloupotrebe prava
7.naelo jednake vrednosti davanja
8.naelo zabrane prouzrokovanja tete
9.naelo dunosti ispunjavanja obaveza
10.naelo povecane paznje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava
11.naelo postovanja dobrih poslovnih obiaja
12.naelo postupanja pravnih lica u skladu sa optim aktima
13.naelo mirnog resavanja sporova
Osnovna naela su pravne norme koje iskazuju osobenosti ZOO,kako u pogledu njegovog
cilja i sadrine,tako i u pogledu njegovog mesta i domaaja u pravnom sistemu.Imaju
dvostruku svrhu:
1. Da
poslue
tumaenju
normi
(ako
je
tumaenje
potrebno),rasclanjuju,otklanjaju dvosmislenost u tumaenju normi
2. Da ukau na glavne ciljeve koje drava hoe da postigne u oblasti
obligacionog prava
Naela nemaju isti stepen optosti.Dva su naela najvieg ranga,a ostala su ua i imaju
manji stepen optosti (zato sto se deriviraju iz dva najvia naela).Izvesna naela su
zajednika za sve uesnike obligacionog odnosa,a neka vaze samo za odreene subjekte.
Naela najvieg ranga su:
1. Naelo autonomije volje (lan 10)
2. Naelo savesnosti i potenja(lan 12)
Derivati naela autonomije volje su:
1. Naelo optosti i dispozitivnosti (lanovi 20,23 i 25)
2. Naelo ravnopravnosti strana (lan 11)
3. Naelo zabrane stvaranja i iskoriavanja monopolskog poloaja (lan 14)
4. Naelo konsunsualizma
Zakljuenje ugovora ne podlee nikakvoj formi.Ugovor nastaje susretom
volja,prostom saglasnou( solo consensu).Od principa neformalnosti ugovora

13

postoje izuzeci,ako zakon propisuje formu ili to proizilazi iz volje ugovornih


strana(ugovor o prometu nepokretnosti,jemstvu,graenju,licenci)
Derivati naela savesnosti i potenja su:
1. Naelo zabrane zloupotrebe prava (lan 13)
2. Naelo jednake vrednosti davanja(lan 15)
3. Naelo zabrane prouzrokovanja tete(lan 16)
4. Naelo dunosti ispunjavanja obaveza(lan 17)
5. Naelo poveane panje u ispunjavanju obaveza i ostvarivanju prava(lan
18)
6. Naelo potovanja dobrih poslovnih obiaja(lan 21)
7. Naelo postupanja pravnih lica u skladu sa optim aktima(lan 22)
8. Naelo mirnog reavanja sporova(lan19)
Naela koja deriviraju iz ova dva glavna naela su posebna ili ua naela obligacionog
prava.
Naelo privatne autonomije
Strane u obligacionim odnosima su slobodne,u granicama prinudnih propisa,pravnog
poretka i dobrih obiaja, da svoje odnose urede po svojoj volji.U obligacionom pravu
princip autonomije volje se izraava kroz dva naina:
1. Naelo slobode ugovaranja
Podrazumeva da je svako slobodan da izabere da li e i sa kim e zakljuiti
ugovor.Niko ne moe biti prinuen da zakljui ugovor ukoliko nee,niti se sme
odrediti sa kime e zakljuiti ugovor.Od ovog pravila postoje odstupanja(npr.ugovor
o osiguranju vozila i zakonsko pravo pree kupovine)
2. Naelo dispozicije subjekata
Subjekti su slobodni da svojom voljom odrede sadrinu ugovora.Ona ne moe biti
unapred propisana ili zakonom odreena(postoji i izuzetak,a to je ugovor o otkupu
stana koji je do detalja regulisan Zakonom o stanovanju)
Naelo savesnosti i potenja
U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih odnosa,strane su
dune da se pridravaju naela savesnosti i potenja.Ovo naelo je suprotno naelu
autonomije volje(njegova protivtea).
Zasniva se na shvatanju koje istie vrednost zajednice,vrednost drutva i
drutvenosti.Ovo naelo nalae subjektima da se u obligacionim odnosima ponaaju po
svojoj savesti i da ne preduzimaju akte koji bi bili nedolini i neasni.Ovaj princip nalae
dunosti,ograniava slobodu ugovaranja.Savesnost i potenje je takva obaveza koja
prethodi svim drugim obavezama koje e nastati nastankom obligacije.To znai da je ovo
naelo postavljeno imperativno jer su strane dune da se pridravaju ovog naela.Ova
dunost obuhvata kako period zasnivanja obligacionog odnosa,tako i period ostvarivanja
prava i obaveza iz tih odnosa.Savesnost i potenje nalau i obavezuju da se pravni
subjekti ve u pregovorima(ciji je zasnivanje obligacionog odnosa)dre ovog
naela.Pregovori ne obavezuju i svaka ih strana moe prekinuti kad god hoe.To je
pravilo,ali postoji odstupanje(npr.kada jedna strana neosnovano prekine ve odmakle
pregovore radi zakljuenja ugovora,druga strana ve po samom zakonu stie pravo na
naknadu tete).
Pored opte odredbe Zakon ovo naelo na mnogim mestima konkretizuje.
Naelo optosti i dispozitivnosti

14

Optost se moe posmatrati sa dva aspekta:


1. Norme obligacionog prava,sadrane u ZOO,primenjuju se na sve
obligacione odnose,izuzev ako posebnim pravnim pravilima,obligacioni
odnosi nisu regulisani drugaije.Pravila ZOO su lex generalis u odnosu na
druge propise.
2. Pravila ZOO koja se primenjuju na ugovore vae mutatis mutandi i za
ostale pravne poslove,ako posebnim pravilima nije predvieno neto
posebno za te odnose.Odredbe ZOO koje se odnose na ugovore
,primenjuju se na sve vrste ugovora osim ako za ugovore u privredi nije
izriito drugaije odreeno.
Dispozitivnost znai da se od normi zakona,koje su dispozitivnog karaktera,moe
odstupiti voljom ugovornih strana,ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog
smisla ne proizilazi neto drugo.Mali broj normi ima prinudni,imperativni karakter(norme
o zastarelosti,lex comissoria)
Naelo ravnopravnosti strana
Zakon predvia da u zasnivanju obligacionih odnosa stranke ne mogu da ustanovljavaju
prava i obaveze kojima se za bilo koga stvara ili iskoriava monopolski poloaj na
tritu.Ukoliko bi neki uesnik u obligacionom odnosu imao monopolski poloaj na tristu
robe ili usluga,tu nema ravnopravnosti strana i jednakosti njihovih volja.Postojanje
monopolskog poloaja podrazumeva mogunost povrede naela jednake vrednosti
davanja u dvostrano obaveznim(teretnim)ugovorima,jer monopolista moe diktirati
cene,a moe ugovarati i znatno povoljnije uslove u svoju korist(npr.moe da ugovori
iskljuenje ili ogranienje svoje ugovorne odgovornosti za nedostatke stvari i otuda u
lanu 486 stav 2 ZOO predvia nitavost prodavevog iskljuenja ili ogranienja
odgovornosti,ukoliko je prodavac nametnuo ovu odredbu koristei svoj monopolski
poloaj).
Naelo konsensualizma(neformalnosti)
Zasnivanje obligacionih odnosa je neformalno,osim ako je zakonom drugaije
odreeno.ak i kada zakon predvia odreenu formu,punovane su izmene i dopune o
sporednim takama o kojima u formalnom ugovoru nije nita reeno,ukoliko to nije
protivno cilju radi koga je forma propisana,a punovane su i docnije neformalne
pogodbe,kojima se smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili druge strane,ako je posebna
forma propisana samo u interesu ugovornih strana.
Uesnici u obligacionom odnosu mogu i ugovoriti formu pravnog posla.
Naelo zabrane zloupotrebe prava
ZOO je predvena zabrana vrenja prava iz obligacionih odnosa suprotno cilju zbog koga
je takvo pravo zakonom ustanovljeno ili priznato.
Naelo jednake vrednosti uzajamnih davanja
U zasnivanju dvostrano obaveznih ugovora(dvostrano obavezujuih),strane polaze od
naela jednake vrednosti uzajamnog davanja.Zakonom je odreeno u kojim sluajevima
nepotovanje ovog naela povlai pravne posledice,odnosno koji su instrumenti za
zatitu ovog naela.To su:
1. Odgovornost za materijalne nedostatke
Kod ugovora sa naknadom,svaki ugovara odgovara za materijalne nedostatke
svog ispunjenja.Ako pribavilac ne moe da koristi stvar u skladu sa njenom

15

2.

3.

4.

5.

6.

redovnom namenom,postoji fiziki nedostatak. Prodavac odgovara za nedostatke


stvari koje je ona imala u asu prelaza rizika(i to je momenat sticanja dravine)na
kupca bez obzira na to da li je ta injenica prodavcu bila poznata.Izuzeci se javljaju
kada je kupac znao za nedostatke stvari ili mu oni nisu mogli ostati
nepoznati.Nesavesni prodavac e uvek odgovarati za ove nedostatke.Fiziki
nedostatak znai da je pribavilac stvari dao vie nego to je na osnovu ugovora
dobio.
Odgovornost za pravne nedostatke(odgovornost za evikciju)
Ugovara odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i duan je da titi drugu
stranu od prava i zahteva treih lica kojima bi pravo druge strane bilo iskljueno ili
sueno.Na ove obaveze prenosioca shodno se primenjuju odredbe ovog zakona o
odgovornosti prodavca za materijalne i pravne nedostatke stvari,ako za odreeni
sluaj nije drugaije propisano.
Prekomerno oteenje
Ako je izmeu obaveza strana u dvostranom ugovoru postojala u vreme
zakljuenja ugovora oigledna nesrazmera,oteena strana moe zahtevati
ponitaj ugovora,ako za pravu vrednost tada nije znala niti je morala znati(rok za
ponitaj ugovora je godinu dana od dana zakljuenja ugovora).Prekomerno
oteenje ZOO regulie lanom 139.
Zelenaki ugovor
Ako se jedna ugovorna strana koristi stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem
ili nedovoljnim iskustvom,lakomislenou ili zavisnou druge ugovorne strane,te
zakljui u svoju korist ili za nekog treeg takav ugovor,da su prestacije u oiglednoj
nesrazmeri,ugovor je nitav.
Promenjene okolnosti
Ako posle zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze
jedne strane ili ako zbog njih ne moe da se ostvari svrha ugovora,a i u jednom i u
drugom sluaju u toj meri da je oigledno da takav ugovor vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana i da bi po optem miljenju bilo nepravino odrati
ga na snazi takav kakav je,strana kojoj je oteano ispunjenje obaveze,odnosno
strana koja zbog promenjenih okolnosti ne moe odrati svrhu ugovora,moe
zahtevati da se ugovor raskine.
Naelo monetarnog nominalizma
Kada je predmet obaveze odreeni iznos novca,dunik mora da isplati onaj broj
novanih jedinica na koji obaveza glasi,osim kada zakon odreuje neto drugo.Ako
obaveza glasi na plaanje u stranoj valuti ili u zlatu,njeno ispunjenje moe da se
zahteva i u domaem novcu prema kursu koji vai u trenutku ispunjenja
obaveze.Ovo naelo je u skladu sa naelom savesnosti i potenja.

Naelo zabrane prouzrokovanja tete


Svako je duan da se uzdri od postupaka kojima se drugom moe prouzrokovati teta.
Naelo dunosti ispunjavanja obaveza
Strane u obligacionom odnosu dune su da izvre obavezu i odgovorne su za njeno
ispunjenje.Obaveza se moe ugasiti samo saglasnou volja ili na osnovu zakona.
Znai da se ugovorne obaveze moraju potovati i izvravati onako kako glase.To je
princip pacta sunt servanda,koji oznaava pravnu sigurnost u oblasti ugovora.Ovo
naelo ne obuhvata i one sluajeve u kojima zakon predvia mogunost raskida i revizije

16

ugovora zbog promenjenih okolnosti,raskid ugovora zbog neizvrenja i drugih zakonom


predvienih naina prestanka ugovora.
Naelo odreene panje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava
Strana u obligacionom odnosu je duna da u izvravanju svoje obaveze postupa sa
panjom koja se u pravnom prometu zahteva u odgovarajuoj vrsti obligacionih
odnosa(panja dobrog privrednika odnosno panja dobrog domaina).
Kada je u pitanju strana u obligacionom odnosu koja izvrava obaveze iz svoje
profesionalne delatnosti,ona je duna da postupa sa poveanom panjom,prema
pravilima struke i obiajima(sa panjom dobrog strunjaka).
U svakom sluaju strana u obligacionom odnosu je duna da se u ostvarivanju svog
prava uzdri od postupaka kojima bi se otealo izvrenje obaveze druge strane.
Naelo potovanja dobrih poslovnih obiaja
Strane u obligacionim odnosima dune su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa
dobrim poslovnim obiajima.S obzirom da su odredbe ZOO dispozitivne prirode,strane
mogu ugovarati i primenu uzansi,a uzanse e biti primenjene i ako iz okolnosti proizilazi
da su strane htele njihovu primenu.
Naelo postupanja pravnih lica u skladu sa optim aktima
Pravna lica su duna da pri zasnivanju obligacionih odnosa postupaju u skladu sa svojim
optim aktima (npr.statutom).Ugovor koji je zakljuen suprotno optem aktu ili pravna
radnja preduzeta suprotno takvim aktima,ostaje na snazi,osim ako je druga strana bila
nesavesna,odnosno ako je znala ili morala znati da je postupljeno protivno optim
aktima,kao i kada je zakonom propisano neto drugo.
Naelo mirnog reavanja sporova
Strane
u
obligacionom
odnosu
treba
da
nastoje
usaglaavanjem,posredovanjem ili na drugi miran nain.

da

sporove

reavaju

NAELA UGOVORNOG PRAVA


1. Naelo autonomije volje
Granica naela autonomije volje su imperativni propisi,javni poredak i dobri obiaji.
2. Naelo savesnosti i potenja
U zasnivanju obligacionih odnosa i ostvarivanju prava i obaveza iz tih
odnosa,strane su dune da se pridravaju naela savesnosti i potenja.
3. Naelo konsensualizma
Ugovori se zakljuuju prostom saglasnou(solo consensu).Zakljuenje ugovora ne
podlee nikakvoj formi,osim ako je zakonom drugaije odreeno ili ako same strane
to odrede.Postoji itav niz izuzetaka od naela konsensualizma kao to su ugovor o
prodaji nepokretnosti,menici,jemstvu,graenju,prodaja sa obronim otplatama
cene i slino.

NAELA ODTETNOG PRAVA

17

1. Zabrana prouzrokovanja tete


Svako je duan da se uzdrzi od postupaka kojima se moe drugome prouzrokovati
teta(nije obezbeeno sankcijom).To je pravilo neminem ledere,osnosno pravilo
da se drugome ne kodi.Protivpravna je ovakva radnja koja za posledicu ima tetu.
2. Naelo integralne(potpune)naknade tete
Osteeni ima pravo na naknadu potpune tete koju je pretrpeo.Obim naknade tete
na koju osteeni ima pravo ne zavisi od krivice tetnika.Svrha ove ustanove je
reparacija,a ne retribucija.lan 154 ZOO je lan gde su sudovi protumaili da se
obina nepanja pretpostavlja.
Pluralitet osnova odgovornosti:
1. Krivica
Krivica je element koji se zahteva kod subjektivne odgovornost,odnosno
odgovornosti na osnovu krivice.Suprotno je objektivna odgovornost,gde je krivica
irelevantna.
2. Stvarni i odravani rizik
Ovo je objektivni princip,bez obzira na krivicu.
3. Pravinost
Pravinost je osnov odgovornost koji se javlja samo samo izuzetno.Regulisan je
lanom 169 ZOO.

PRINCIP JEDINSTVENOG REGULISANJA SVIH UESNIKA


ZOO sadri pravila koja se odnose,odnosno koja poednako vae kako za odnose izmeu
fizikih lica,odnose izmeu pravnih lica,tako i za meusobne odnose svih ovih lica.Samo
onda kada priroda konkretnog pitanja nalaze,Zakon predvia posebna pravila za jednu
od pomenutih grupa.
Odredbe koje se odnose na ugovore,primenjuju se na sve ugovorne odnose,osim ako za
ugovore o privredi nije izriito drugaije odreeno.Ugovore u privredi zakljuuju samo
odreeni subjekti i to u vidu njihove redovne delatnosti.Oni se zakljuuju u velikom broju
i masovno to zahteva bri nain njihovog zakljuenja, zbog ega se u ovom
domenu,izmeu ostalog,javlja veliki broj athezionih(formularnih)ugovora.Brzina
kojom se ugovori zakljuuju i izvravaju,nalae i drugaije rokove zastarelosti,kao i
drugaiji pristup u pogledu forme u smislu potrebnog uslova za nastanak ugovora.S tim u
vezi poveana je odgovornost u odnosu na ugovore van privrede.Kod ovih ugovora
pretpostavlja se oneroznost.Besplatnost nije karakteristika.
Izvesne posebnosti ugovora u privredi dolaze do izraaja na vie mesta u zakonu.Te
posebnosti postoje ve kod odreivanja samog pojma ugovora,tipinih u oblasti prometa
roba i usluga (npr. kupoprodaja, razmena, zajam),gde pravo raspolaganja pored prenosa
svojine dobija odgovarajue mesto.
Ugovor o kupoprodaji
Kod kupoprodaje koja ne spada u privredne ugovore,cena mora biti odreena ili
odrediva.Ako nije odreena,a ni ugovor ne sadri dovoljno podataka pomou kojih bi se
ona mogla odrediti,ugovor nema pravno dejstvo.U privredi kada cena nije odreena,niti
ima dovoljno podataka pomou kojih bi se ona mogla odrediti,kupac je duan da plati
cenu koju je prodavac redovno naplaivao u vreme zakljuenja ugovora,a u nedostatku
ove cene,duan je da plati razumnu cenu.Razumna cena je tekua cena u vreme
zakljuenja ugovora,a ako se ona ne moe utvrditi,onda cenu utvruje sud prema

18

okolnostima sluaja.Postoji i pravilo koje vai samo za kupoprodajni ugovor u


privredi.Kada je prodavac stvari odreenih po rodu dao kupcu veu koliinu nego to je
ugovoreno,a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija,smatra se da je primio i taj
viak,pa je duan da ga plati po istoj ceni.Prodaja po uzorku ili modelu,kao modifikacija
prodajnog ugovora,predviena je samo kod ugovora o privredi.Odredbe posveene
ugovoru o prodaji sa obronim otplatama cene,primenjuju se samo ako je kupac
pojedinac.
Ugovor o zajmu i mogunost ugovaranja kamate
Postoji razlika izmeu ugovora o privredi i ugovora van privrede.Zajmoprimac se moe
obavezati da uz glavnicu duguje i kamatu,to znai da zajam u naelu moe biti i teretan
i dobroin ugovor.U ugovorima u privredi zajmoprimac duguje kamatu i ako ona nije
ugovorena.to se tie stope ugovorene kamate,zakon predvia da ona ne moe biti vea
od kamatne stope koja se u mestu ispunjenja plaa na tedne uloge po vienju izmeu
pojedinaca,dok se u pogledu najvie ugovorene kamatne stope izmeu drugih lica
primenjuju odredbe drugog zakona.
Obaveze sa vie dunika
U materiji obaveza sa vie dunika ili poverilaca,Zakon ustanovljava pretpostavku
solidarnosti i to kada ima vie dunika u nekoj deljivoj obavezi nastaloj ugovorom u
privredi.Oni tada poveriocu odgovaraju solidarno, osim ako su ugovornici izriito otklonili
solidarnu odgovornost.Isto to ne vai ako su u pitanju obligacioni ugovori van
privrede.Zakon
ustanovljava
pretpostavku
solidarnosti
jemca
sa
glavnim
dunikom,ukoliko je jemac jemio za obavezu nastalu iz ugovora u privredi(mogue je
drugaije ugovoriti).To znai da je princip supsidijarnosti jemeve obaveze prisutan samo
kod ugovora van privrede.
Opti rok zastarelosti je 5 godina.To znai da se ovaj rok primenjuje,ako zakonom nije
odreen neki drugi rok zastarelosti,odnosno ako nije odreen posebni rok.

OBLIGACIJA I (ILI) OBLIGACIONI ODNOS


Obligacija podrazumeva pravnu vezu izmeu dve strane,aktivne i pasivne,poverilake i
dunike.Poverilac ima pravo da zahteva od dunika odreeno ponaanje,a dunik je u
obavezi da to ispuni.U obligaciji postoji korelacija izmeu duga i potraivanja.Poverilac
ima pravo potraivanja i pravo na zahtev(pravo na tubu).Pravu poverioca na
potraivanje odgovara dunikov dug,a pravu na zahtev poverioca odgovara odgovornost
dunika za ispunjenje duga
Poverilac

Dunik

potraivanje

dug

zahtev(tuba)

odgovornost dunika za ispunjenje duga

Izmeu poverioevog prava na zahtev i dunikove odgovornosti se moe javiti jedan od


tri odnosa:
1. Korelacija

19

Korelacija uvek postoji.Korelacija je na prvom nivou potpuna i mora da postoji u


svakoj obligaciji.Zbog toga je apsolutna i podrazumeva korelaciju potraivanja i
duga i korelaciju prava na zahtev i odgovornosti dunika.Poverilac ima pravo da
zahteva od dunika odreeno ponaanje,a dunik je duan da to uini.Ukoliko se
dunik oglui o svoju obavezu,poverilac smatrajui da je njegovo pravo u
konkretnom sluaju povreeno,podie tubu.Ukoliko sud oceni da je poverioev
zahtev opravdan, presudie u njegovu korist i dunik e,pod pretnjom prinudnog
izvrenja nad njegovom imovinom,svoju obavezu morati da ispuni u celosti.Ali i
dunik ima,ne samo dunost,ve i pravo da svoju obavezu izvri u roku,jer je to u
njegovom interesu(jer tako izbegava pravne posledice docnje),a to znai da je
poverilac duan da primi ispunjenje obaveze.
Kada je re o obligacijama u kojima postoji korelacija u pogledu zahteva i
odgovornosti,radi se o civilnim,potpunim obligacijama.
2. Ograniena korelacija
Ovo odsustvo korelacije je relativno.Korelacija na drugom nivou postoji kada je
odgovornost dunika manja od visine poverioevog zahteva.Javlja se u dva vida:
a. Predmetno ograniena odgovornost
Predmetno ograniena odgovornost moe se javiti u dva oblika:
Derelikcija(odricanje od svojine)
To je sluaj kada vlasnik stvari proceni da su vei trokovi koje treba
da isplati u vezi sa povraajem svoje stvari od savesnog draoca,nego
to stvar uistinu vredi(npr.sluaj abadona u pomorskom pravu.To je
pravo vlasnika broda koji je prouzrokovao tetu treim licima da se
odrekne prava na brod u korist osiguravajueg drutva koje je pokrilo
tetu)
Odgovornost imovinskim fondom a ne imovinom kao
celinom(separatio bonorum)
Odvajanje zaostavtine iz imovine naslednika koje trae poverioci kada
je naslednik prezaduen i kada postoji opasnost da oni nee biti
namireni.
b. Vrednosno ograniena odgovornost
Dunik odgovara predmetno neogranieno,celom svojom imovinom,ali
vrednosno ogranieno (do visine odreene vrednosti).Tako se u trenutku
delacije imovina naslednika se spaja sa zaostavtinom i od tog momenta
imovina naslednika je jedna i jedinstvena celina(uz izuzetak separatio
bonorum)
3. Odsustvo korelacije
U sluaju odsustva korelacije u stvari postoji jedna korelacija izmeu subjektivnog
prava i duga,ali ne izmeu prava na zahtev i odgovornosti.U ovoj vrsti obligacija
postoji etika sadrina,ali je takva obligacija iz razloga pravne sigurnosti izgubila
neposrednu pravnu zatitu,izgubila je kondemnatornost, ali se obligacija nije
ugasila.Meutim obligacija mora imati neku vrstu pravne zatite,neki oblik
graanskopravne sankcije.Ta sankcija je posredna i ogleda se u tome da ukoliko
dunik svoju obavezu ispuni,makar i u zabludi,tek tada se smatra da je obligacija
ugaena,i posto je ugaena dunik koji je ispunio svoju obavezu,ne moe traiti
restituciju ili naknadu tete.I ovo odsustvo korelacije je relativno,jer osnovna
korelacija postoji.Ove obligacije u kojima postoji odsustvo korelacije nazivaju se

20

naturalne obligacije(nepotpune,neutuive).Odsustvo korelacije sutinski postoji i


kod odgovornosti za drugoga,kao i u sluajevima jemstva,nekih zalonih
prava(npr.hipoteka) i slino.
Prvi sluaj u kome postoji korelacija se jo naziva i potpuna obligacija,a u druga dva
sluaja,kada postoji ograniena korelacija ili odsustvo korelacije,radi se o nepotpunoj
obligaciji.

PODELA OBLIGACIJA
Znaaj podele obligacija je viestruk kako sa stanovita nastanka,zatim promena, kao i
prestanka obligacija,ali i sa stanovita tumaenja sadrine obligacije.Obligacije se mogu
podeliti
prema
razliitim
kriterijumima,prema
predmetu,
kauzi,
mnoini
subjekata,mnoini predmeta,sankciji,trajanju.
DOKTRINARNA PODELA

ZAKONSKA PODELA

Podela prema predmetu:

Kod obligacija sa vie predmeta postoje:

Pozitivne i negativne obligacije


Obligacije cilja(rezultata) i obligacije
sredstva
Novane i nenovane
Podela prema kauzi:

Kauzalne i apstraktne obligacije


Line i neline obligacije
Obligacije nastale na osnovu izjave
volje i na osnovu zakona
Podela prema mnoini subjekata:

Deljive i nedeljive obligacije


Solidarne(aktivne i pasivne)
obligacije
Podela prema mnoini predmeta:

Individualizovane i generine
obligacije
Kumulativne, alternativne i
fakultativne obligacije
Podela prema trajanju prestacije:
Trenutne i trajne obligacije
Podela prema karakteru sankcije:

Civilne i naturalne obligacije

Alternativne i fakultativne obligacije

Podela prema broju dunika:

Deljive obligacije
Nedeljive obligacije
Solidarne obligacije

Postoje prema zakonu i:

Novane obligacije

21

POZITIVNE I NEGATIVNE OBLIGACIJE


Pozitivne obligacije su one obligacije koje se odnose na odreeno davanje(dare) i
injenje(in paciende). Negativne obligacije su one koje se odnose na odreeno
neinjenje(pati),odnosno uzdravanje od odreenog injenja.
Poverilac je ovlaen da od dunika zahteva da mu ovaj neto preda,uini ili da se uzdri
od injenja na koje bi inae imao pravo.U veini sluajeva obligacije su pozitivne.Tako ih
sreemo kod velikog broja ugovora(npr.obaveza prodavca da preda stvar kupcu,odnosno
obaveza kupca da isplati cenu,obaveza zakupodavca da preda zakupljenu stvar
zakupcu,odnosno obazeva zakupca da isplati zakupninu,obaveza poslugoprimca da vrati
poslugodavcu
predmet
posluge).Ali
pozitivne
obligacije
sreemo
i
van
ugovora(npr.obaveza tetnika da oteenom nadoknadi prouzrokovanu tetu,obaveza
isplate nagrade koja je bila javno obeana,obaveza dunika da vrati stvar koju dri bez
pravnog osnova).Pozitivne obligacije uvek podrazumevaju odreenu,odnosno jednu
aktivnu radnju na strani dunika koja se mora obaviti na nain,vreme i mesto kako
obligacija glasi.
Negativne obligacije se odnose na uzdravanje od injenja. Predmet obligacije je
uzdravanje samo od one radnje, odnosno injenja koje je inae doputeno
preduzeti.Ukoliko je odreena radnja ili injenje zabranjeno prinudnim pravnim ili
moralnim pravilima,onda uzdravanje od takve radnje ne predstavlja punovanu
obligaciju.Ali ako je doputeno preduzeti neku radnju,a dunik se iz odreenih razloga
obavee poveriocu da tu radnju nee preduzimati,odnosno da e se uzdrati od
injenja,onda to moe biti predmet punovane i to negativne obligacije(npr.na osnovu
ugovora dva suseda,jedan od njih ili se oba obaveu da ne podiu odreene objekte,kako
bi svojim parcelama sauvali lep pogled ili se obavee da ne kopa bunar na svom
zemljitu).
Meutim negativna obligacija nekada nije jedina ni osnovna obligacija,ve se preduzima
uz pozitivnu obligaciju(npr.kod prodaje sa pravom otkupa ili prava pree kupovine,kupac
se obavezuje na isplatu cene i to je jedna pozitivna obligacija.Meutim on istovremeno
preuzima i obavezu da u odreenom roku ne otui stvar,kako bi prodavac mogao da vri
svoje pravo otkupa,odnosno pravo pree kupovine.Kupac se ustvari obavezuje da ne
otui stvar pre nego sto je ponudi prodavcu)
Pravni znaaj podele obligacija na pozitivne i negativne je u domenu zastarelosti.Kod
pozitivnih obligacija zastarelost pocinje tei prvog dana posle dana kada je poverilac
imao pravo da zahteva ispunjenje obaveze odnosno od dospelosti(trenutak dospelosti
moe biti odreen ugovorom,a ako nije odreen ugovorom to je trenutak kada poverilac
pozove dunika da ispuni obavezu).Kod negativnih obligacija zastarelost poinje tei
prvog dana posle dana kada je dunik postupio suprotno obavezi,odnosno kada je
prestao da se uzdrzava od odreene radnje.

OBLIGACIJE CILJA(REZULTATA)I OBLIGACIJE SREDSTVA

22

Obligacije cilja su takve obligacije kod kojih se izvrenjem prestacije postie rezultat(cilj)
radi koga je obligacija nastala,obaveza dunika da postigne odreeni rezultat.Do povrede
dolazi ako rezultat izostane(npr.prodavac je duan da predajom stavri prenese pravo
svojine,ako ne prenese dunik ima pravo na naknadu tete ili lekar ima obavezu da uradi
analizu krvi).Obligacije sredstva su obligacije kod kojih se izvrenjem prestacije ne mora
postii i krajnji rezultat za poverioca.Dunik se obavezuje da
izvri odreenu
prestaciju,bez obzira da li se njenim preduzimanjem ostvaruje cilj zbog koga je obligacija
nastala.Obaveza je da se uloe sva raspoloiva sredstva.Moe izostati cilj,a da se smatra
da je obaveza ispunjena. Obaveza se smatra ispunjenom kada je uinjeno sve iz ugovora
ili je uinjeno sve to nalae struka(npr.lekar ima obavezu da lei pacijenta,ali ne i da ga
izleci,obaveza lekara moe biti ispunjena i ako pacijemt umre ili lice koje se obavezalo da
iskopa bunar u korist drugog,ispunilo je svoju obavezu i pored toga to nije nalo vodu).
Pravni znaaj podele obligacija na obligacije cilja i obligacije sredstva je razliit poloaj
poverioca usled neizvrenja. Poloaj dunika je nepovoljniji kod obligacija cilja,zato to je
onus probandi na duniku.
Kada obaveza nije izvrena i poverilac tuzi dunika:
OBLIGACIJA CILJA

OBLIGACIJA SREDSTVA

1.poverilako svojstvo-da obaveza


postoji

1.poverilako svojstvo

2.izostanak rezultata
-ako dokae uspee u sporu
-jedini nain da se dunik oslobodi je via
sila (dokazuje je dunik i to je okolnost koja
se nije mogla predvideti,i da jeste ne bi se
mogla otkloniti)

2.izostanak
rezultata(ako
ima
rezulata,poverilac nema interes da podigne
tubu,jer ga ne zanima kako je rezultat
postignut)

3.krivica dunika za neizvrenje obaveze


cilja je irelevantna

3.krivica dunika(npr.kod branog


posredovanja, obavezuje se da dovede
zainteresovana lica za brak,bez obzira da li
e do braka doi) se ne pretpostavlja i
relevantna je,dokazuje je poverilac i treba
da dokae da se dunik nije ponaao onako
kako je trebalo(ugovor,struka).Ovo je
osnovna razlika izmeu ove dve vrste
obligacija.

NOVANE I NENOVANE OBLIGACIJE


Novane obligacije su obligacije koje glase na predaju odreene sume vaeeg
novca.Nenovane obligacije su obligacije koje glase na predaju neke druge stvari koja
nije novac(injenje) ili uzdravanje od injenja(mogu se posredno novano
izraziti).Novane obligacije su ee od nenovanih obligacija,a pogotovu obligacije iz

23

ugovora.Ovi ugovori,osim jednog,raaju obavezu koja glasi na predaju odreene sume


novca.Taj ugovor je razmena,trampa.Novane obligacije postoje i kod drugih izvora
obligacionih odnosa(npr.naknada tete ili poslovodstvo bez naloga,gde postoji obaveza
plaanja nagrade u novcu nezvanom vriocu ili pravno neosnovano obogaenje,gde
postoji obaveza nadoknade trokova uinjene za izdatke koji se ne mogu izdvojiti i vratiti
osiromaenom,ili obligacije iz zakona kao to je recimo obaveza izdravanja na odreenu
sumu novca). Predmet novane obaveze(obligacije) je vaei novac,novac koji je u
zakonskom opticaju u jednoj dravi.To znai da ne mora biti u pitanju samo domai
novac.dakle moe biti i strani.Predmet ne moe biti novac van opticaja,odnosno
numizmatiki novac.Obligacija koja bi imala za predmet predaju nekog starog novca,koji
ima samo numizmatiku vrednost,ne bi imala karakter novane obligacije.Takav novac se
tretira kao bilo koja druga stvar,jer ne predstavlja sveopti ekvivalent razmene,u smislu
zakonskog sredstva plaanja.U tom smislu razmena novca koji nije u opticaju moe
predstavljati ugovor o razmeni,a ne ugovor o kupoprodaji.
Obaveza koja glasi na novac ne moe se ispuniti stranim novcem,nego vaecim(strana
sredstva plaanja mogua su samo ukoliko je dozvoljeno posebnim propisima).Postoje
dva izuzetka prema Zakonu o deviznom poslu:
1. Ugovor o prodaji nepokretnosti(stan,poslovna prostorija,zgrada,zemljina
parcela)
Obaveza kupca moe biti ispunjena i predajom stranog novca pod uslovom da se
vri putem tekueg rauna(bezgotovinski).
2. Ugovor o zakupu nepokretnosti
Obaveza moe biti ispunjena i u nekom stranom novcu pod uslovom da se vri
preko tekueg rauna(bezgotovinski).
esto ugovorne strane predviaju da e se obaveza isplatiti u nekoj stranoj valuti.Pitanje
je meutim da li je takva ugovorna odredba nitava?
ZOO reava ovo pitanje tako to,u sluaju kada je ugovoreno plaanje obaveze u nekoj
stranoj valuti,takva odredba je ipak punovana(nije nitava ni nevaea),ali ispunjenje
ove obaveze moe se zahtevati jedino u dinarima,a ne i u stranoj valuti.lan 395 ZOO
kae da ako novana obaveza glasi na plaanje u nekoj stranoj valuti ili zlatu,njeno
ispunjenje se moe zahtevati u domaem novcu prema kursu koji vai u trenutku
ispunjenja obaveze.Visina novane obaveze se odreuje prema zvaninom kursu NBS na
dan ispunjenja novane obaveze.
PREDMET NOVANE OBLIGACIJE + PREDMET ISPUNJENJA NOVANE OBLIGACIJE
Novac ima dve vrednosti:
1. Kupovna vrednost novca
Kpovna vrednost novca jednaka je njegovoj kupovnoj vrednosti koliine robe koja
se za odreeni iznos novca moe kupiti na tritu.Trite je odreeno prema zakonu
ponude i tranje(trini zakon).Moe se menjati kupovna vrednost novca,jer se za
isplatu iste koliine novca posle nekog vremena moe kupiti manja koliina robe i
obrnuto.
2. Nominalna vrednost novca
Nominalna vrednost novca je vrednost ispisana na novanici,odnosno utisnuta na
kovanom novcu.Ovu vrednost odreuje drava,a ne trite.
Kada doe do momenta ispunjenja novane obaveze pitanje je koju koliinu novca dunik
treba da da?Postoje dva principa:

24

1. Monetarni valorizam
Vodi rauna o promenama kupovne vrednosti novca(dan obaveze-dan
ispunjenja).Prema ovom naelu uzima se stvarna vrednost dugovane sume novca u
trenutku ispunjenja obaveze,a ne nominalna vrednost novca.
2. Monetarni nominalizam
Bitna je nominalna vrednost novca.Dunik mora da isplati onaj broj novanih
jedinica koji je nominalno jednak onom iznosu koji je postojao u momentu nastanka
obaveze.U savremenim pravima usvojen je princip monetarnog nominalizma,taj
princip usvaja i na ZOO.lan 394 ZOO kae da,kada obaveza ima za predmet
svotu novca,dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obaveza
glasi,izuzev kada zakon odreuje neto drugo.Razlozi:
a. Princip jednake vrednosti uzajamnih davanja
Ako bi se prihvatio princip monetarnog valorizma,princip jednake vrednosti
uzajamnih davanja mogao bi biti naruen.Ne bi se znalo na koji iznos
obaveza glasi i da li visina obaveze glasi na ono to oekuje poverilac.
b. Princip pravne sigurnosti
Dunik uvek unapred zna koliko duguje,neizvesnost u tom pogledu ne sme
da postoji.
c. U sferi dravne monetarne politike
Ukoliko bi u ovoj sferi drava prihvatila princip monetarnog
valorizma,prihvatila bi nestabilnost svoje valute.
Postoje i odstupanja od naela monetarnog nominalizma,koji se zasnivaju ili na
ugovoru ili na sudskoj odluci.To znai da je ovaj princip dispozitivnog karaktera.
Odstupanja koja postoje na osnovu ugovora su odstupanja koja zavie od volje
stranaka,dispozitivnog su karaktera. Ugovorne strane mogu posrednim
putem,ugovaranjem odgovarajuih ugovornih odredbi od njega odstupiti:
a. Indeksnom klauzulom
b. Kliznom skalom
c. Deviznom klauzulom
d. Zlatnom klauzulom
Indeksna klauzula je odredba u ugovoru iz koje nastaje novana obaveza na
osnovu koje ugovorna strana odreuje revalorizaciju(ponovno obraunavanje)
odreenih novanih iznosa u skladu sa odgovarajuim novanim indeksom.Dunik
je duan da isplati onaj broj novanih jedinica koji je obraunat u skladu sa
odgovarajuim indeksom,a ne u skladu sa onim brojem novanih jedinica na koji
obaveza glasi.Kod nas je ovo doputeno.
INDEKS=STOPA RASTA PROSENE PLATE
REVALORIZACIJA=STOPA RASTA INFLACIJE
Kada je ugovoren neki od ovih indeksa,onda se visina novane obaveze poveava
za
onoliko
procenata
koliko
iznosi
promena
u
odgovarajuem
indeksu(npr.zajmodavac da zajmoprimcu zajam u iznosu od 100 000
dinara,ugovoreni rok dospelosti je 18.02.,meutim 01.07.dogovore se da e
novani iznos koji zajmoprimac treba da vrati zajmodavcu uveati za stopu rasta
trokova ivota ako do 01.07.poraste stopa ili bude 20%,visina novane obaveze se
uveava za 20% pa se 01.07. isplauje 120 000 dinara).

25

Klizna skala je sloenija varijanta indeksne klauzule.To je odredba u ugovoru kojom


se jedna strana obavezuje da izradi i isporui odreene predmete drugoj ugovornoj
strani(ugovor o delu, graenju). Visina ugovorne obaveze koju jedna ugovorna
strana treba da uradi drugoj ugovornoj strani ima se izvriti prema ceni
rada,materijala kao i drugih elemenata koji utiu na visinu trokova proizvodnje,u
odreeno vreme,na odreenom tritu.Strane se sporazumevaju za visinu novane
naknade.
Valutna klauzula je odredba u ugovoru na osnovu koje se visina novane obaveze
odreuje prema kursu dinara u odnosu na neku stranu valutu.U naem pravu je
dozvoljena od donoenja Zakona o deviznim poslovanju 2001.godine.Dunik je i
dalje obavezan da izvri tu obavezu u dinarima,s tim to e se obraunati prema
kursu dinara u odnosu na izabranu stranu valutu(npr.ugovorne strane se kod zajma
sporazumeju,ako je recimo zajmodavac dao zajmoprimcu 100 000 dinara,da je to
1000 e i predvide da ce zajmoprimac na dan dospelosti isplatiti protivrednost 1000
e u dinarima,prema kursu na dan dospea).
Zlatna klauzula je odredba u ugovoru na osnovu koje ugovorne strane utvruju da
e se iznos novane obaveze(visina vrednosti novane obaveze)u dinarima
obraunati u visini vrednosti zlata na dan dospelosti.U unutranjem pravu ova
klauzula je vrlo retka,ali je dozvoljena.Javlja se u meunarodnim privrednim
ugovorima.
Odstupanja koja postoje na osnovu sudske odluke su odstupanja gde sam ZOO
predvia dva pravila kada sud moe pod odreenim uslovima svojom presudom
izmeniti visinu novane obaveze(odredbu tog ugovora)
a. Pravilo o raskidanju ili izmeni ugovora zbog promenjenih okolnosti
b. Pravilo o smanjenju ili poveanju iznosa naknade tete u obliku
novane rente
to se tie prvog pravila ZOO odreuje pravila pod kojima je mogua
intervencija suda.Neophodno je da:
Da se posle zakljuenja ugovora promene okolnosti koje su
ugovorne strane imale u vidu prilikom zakljuenja ugovora
Da se te okolnosti nisu mogle predvideti
Da zbog delovanja tih okolnosti izvrenje obaveze jedne ugovorne
strane postane oteano,ili se ne moe ostvariti svrha ugovora
Da kod suda postoji uverenje da je po optem miljenju
nepravino da ugovor ostane na snazi takav kakav je
Ove okolnosti moraju nastupiti pre dospelosti dunikove obaveze
Sud moe intervenisati tako to e u svojoj presudi izmeniti visinu novane
obaveze,tako to e odrediti da obaveza glasi na manji ili vei novani iznos(sud
e obavezu uskladiti sa okolnostima konkretnog sluaja).
Kada je u pitanju drugo pravilo,gde ZOO daje mogunost sudu da
intervenie,sud moe smanjiti ili poveati iznos naknade tete u obliku novane
rente.Novana renta je oblik naknade tete koji se dosuuje u novcu,ako je teta
prouzrokovana smru,telesnom povredom ili oteenjem zdravlja.Visinu
naknade utvruje sud prema okolnostima sluaja koje postoje u momentu
presuenja.Naknada se dosuuje u odreenom iznosu,plaa se periodino,i to ili
meseno ili u jednakim vremenskim razmacima,i plaa se oteenom do kraja
ivota ili za odreeno vreme.Oteeni moe da zahteva od suda vei iznos
rente,ali i tetnik moe traiti manji iznos rente od prvobitnog.Na ovaj zahtev

26

sud donosi presudu kojom se menja visina novane rente,ali sud mora voditi
rauna da je zbog odnosa na tritu dolo do promene kupovne vrednosti novca.
Mesto izvrenja je jo jedan kriterijum po kome se moe praviti razlika izmeu novanih i
nenovanih obligacija.Dunik je duan da izvri obavezu,odnosno poverilac je duan da
primi ispunjenje obaveze u mestu koje je odreeno pravnim poslom ili zakonom.To je
mesto u kome dunik mora da preduzme neophodne radnje da bi izvrio svoju
obavezu,tako da se potraivanje poverioca prema njemu ugasi.
Kod novanih obligacija mesto izvrenja je ono koje je odreeno sporazumom poverioca i
dunika(moe biti bilo koje mesto).Ako se nita ne dogovore,onda je prema ZOO to mora
da bude mesto u kome poverilac ima svoje prebivalite odnosno boravite.U naem
pravu novane obaveze su donosive,to predstavlja povoljnost za poverioca,jer trokovi
padaju na dunika.Ako poverilac promeni mesto prebivalita,odnosno mesto boravita,u
vreme kada je obaveza nastala,pa su trokovi ispunjenja poveani,to poveanje pada na
teret poverioca.
Kod nenovanih obligacija prvo se gleda ta su strane ugovorile.Ako nisu nita
ugovorile,niti se mesto moe odrediti pomou svrhe posla ili prirode obaveze ili neke
druge okolnosti,vai pravilo da se obaveze izvravaju u mestu u kome dunik ima svoje
prebivalite ili boravite u vreme nastanka obaveze.
Jo jedan kriterijum za razlikovanje je i vreme ispunjenja.Vreme ispunjenja je datum(rok)
u okviru koga,ili po cijem isteku,dunik mora izvriti svoju obavezu.Postoje,u pogledu
vremena ispunjenja,univerzalna pravila koja se mogu primeniti na sve vrste obaveza:
1. Vreme
ispunjenja
odreuju
poverilac
i
dunik
svojim
sporazumom(odrede datum ili rok za ispunjenje)
2. Ako nisu utvrdili vreme ispunjenja,vai da je vreme ispunjenja ono koje
je zakonom utvreno.ZOO odreuje i pravila o tome kada treba da bude
izvrena neka obaveza(npr.kod ugovora o prodaji kupac treba da isplati cenu u
trenutku predaje stvari.Posebno pravilo vai za ugovor o prodaju u privredi,i tu
se primenjuje obiajno pravilo koje je propisano jo u optim uzansama za
promet robe,prema kome je kupac duan da isplati cenu u roku od 8 dana od
kada je primio raun).
3. Ako ne postoji ni zakonsko pravilo,onda se primenjuje pravilo da se
vreme ispunjenja odreuje prema svrsi posla,prirodi obaveze i prema
ostalim okolnostima vezanim za taj posao.
4. Ako se primenom prethodna tri kriterijuma ne moe odrediti vreme
ispunjenja,odnosno ako ti kriterijumi ne postoje,onda za novane
obaveze vai pravilo da poverilac moe pozvati dunika da odmah
ispuni svoju obavezu,a dunik je duan da to odmah uini.Isto tako
dunik od poverioca moe zahtevati da odmah primi ispunjenje.
Po pravilu rok se odreuje u interesu dunika.Ipak,kod prodaje sa obronim otplatama
cene,ZOO predvia pravilo da kupac moe uvek isplatiti oednom ostatak cene,i to tako
to isplauje ist ostatak bez ugovornih kamata i bez trokova.
Dunik novane obaveze moe ispuniti obavezu i pre roka.Nitava bi bila odredba
ugovora kojom se dunik odrie ovog prava.U sluaju ispunjenja novane obaveze pre
roka,dunik ima pravo da od iznosa duga odbije iznos kamate za vreme od dana isplate
do dana dospelosti obaveze,samo ako je na to ovlaen ugovorom ili to proizilazi iz
obiaja(odstupanje od opteg pravila).
Kod ispunjenja nenovanih obaveza pre roka ZOO razlikuje dve situacije:

27

1. Kada je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika


Dunik ima pravo da ispuni obavezu pre roka,ali je duan da o tome obavesti
poverioca,i da pazi da to ne bude u nevreme.
2. Kada rok nije ugovoren u interesu dunika
Poverilac nije duan da primi to ispunjenje,moe ga odbiti i to bez opasnosti da ce
doi u poverilaku docnju.Poverilac naravno moe primiti ispunjenje obaveze i
zadrava pravo na naknadu tete,ako o tome bez odlaganja obavesti dunika.
Poverilac nenovane obaveze moe traiti ispunjenje obaveze pre roka:
1. Kada mu dunik ne da traeno obezbeenje
2. Kada mu dunik ne da dopunu obezbeenja koje je smanjeno ili je
propalo bez njegove krivice
3. Uvek ako je rok zakljuen u interesu poverioca
Kada je odreivanje roka ostavljeno jednoj strani(kada je preputeno volji poverioca ili
dunika),druga strana moe,ako ovlaena strana ne odredi rok ni posle
opomene,zahtevati od suda da odredi primereni rok za ispunjenje.
Kod pitanja kada se smatra da je dunik ispunio svoju obavezu,pravi se razlika u
zavisnosti od toga da li se plaanje vri u gotovini ili preko pote.Kada se vri u
gotovini,dunik je ispunio svoju obavezu kada je poveriocu predao u ruke sumu koja se
duguje.Kada se plaanje vri preko pote razlikuju se dve situacije:
1. Kada postoji sporazum dunika i poverioca
Dunik je ispunio obavezu kada je u poti uplatio iznos koji duguje.
2. Kada dunik samostalno,bez sporazuma,vri plaanje
Dunik je izvrio svoju obavezu kada poverilac primi od pote iznos koji je
dunikova obaveza.
to se tie kamate razlikuju se dve vrste:
1. Ugovorna kamata
2. Zatezna kamata

UGOVORNA KAMATA
Plaa se kao naknada za upotrebu novca

ZATEZNA KAMATA
Plaa se kao sankcija za dunika novane
obaveze zato to je nije izvrio na vreme

Ugovorna kamata je naknada koja se duguje na osnovu saglasnosti volja stranaka,dakle


to je kamata koju ugovaraju dunik i poverilac.Vezuje se za novane obligacije,naravno
moe se javiti i kod nenovanih obligacija,ali ne za sve ve samo za one koje glase na
predaju stvari odreene po rodu.
Po pravnoj prirodi ugovorna kamata je naknada koju jedna strana duguje drugoj,zbog
toga to joj je druga strana uinila korist,tako to joj je stavila na raspolaganje novac na
odreeno vreme(ova kamata ustvari predstavlja naknadu za upotrebu novca).
Visinu ove kamate odreuju poverilac i dunik svojom saglasnou.Meutim ova sloboda
nije
neograniena,pa
tako
Zakon
odreuje
maksimalnu
stopu
dozvoljene
kamate.Tako,kod ugovora koje zakljuuju fizika lica,ona ne moe biti vea od kamate
koju banka plaa svojim tediama na tedne uloge po vienju.Kod ugovora pravnih
lica,predvieno je da se visina stope kod ugovorene kamate urjuje posebnim zakonom.

28

Mora biti potovano naelo ekvivalencije uzajamnih davanja,to podrazumeva da stopa


ne bi trebalo da pree iznos kojim bi se ugrozio ovaj princip.Ako je ugovorena kamata
nesrazmerna,onda sudovi odbijaju zahtev za isplatu kamate koja prevailazi iznos u
skladu sa ovim principom.Ako je ugovorena vea kamata od dozvoljene,primenie se
najvea dozvoljena stopa kamate.Ako strane ugovore kamatu,ali ne i visinu kamatne
stope,zakon odreuje da e dunik,ako je fiziko lice,biti duan da plati kamatu koja se u
mestu ispunjenja plaa za tedne uloge po vienju,a ako je dunik pravno lice,plaa
kamatu koju banka plaa kao dunik u pravnim poslovima iste ili sline vrste.
Kada je u pitanju dospelost ugovorne kamate,smatra se da je to trenutak kada poverilac
ima pravo da od dunika prinudnim putem zahteva ispunjenje obaveze.Ova obaveza na
isplatu ugovorene kamate je zapravo sporedna obaveza i nesamostalna od glavne
obaveze.Meutim ova kamata moe imati i odreenu samostalnost,odnosno moe
dospevati i u drugaijim rokovima nego glavna obaveza.Razlikuju se tri sluaja:
1. Ako su poverilac i dunik odredili rok dospelosti kamate,primenjuje se
taj rok
2. Ako nisu odredili rok,onda kamata dospeva po isteku jedne godine od
dana kada je nastala glavna ugovorna obaveza,ako glavna ugovorna
obaveza nastupa pre kraja godine
3. U ostalim sluajevima ova obaveza dospeva kada i glavna obaveza
Odstupanje od pravila da ugovorna kamata,ukoliko drugaije nije ugovoreno,dospeva po
isteku godinu dana, postoji u sluaju prodaje na kredit.Ako stvar prodata na kredit daje
plodove ili neke druge koristi,kupac duguje kamatu od kada mu je stvar predata bez
obzira na to da li je dospela obaveza za isplatu cene.S druge strane u odreenim
sluajevima, mogue je da se duguje kamata i ako nije ugovorena.Tako npr.u ugovorima
u privredi zajmoprimac duguje i kamatu iako ona nije ugovorena.
Anatocizam je zabrana plaanja kamate na kamatu i ova zabrana je predviena ne
samo kod zakonske,ve i kod ugovorne kamata.Odredba ugovora kojom stranke
predviaju da e na kamatu,kada dospe na isplatu,poeti tei kamata ako ne bude
isplaena,pogoena je sankcijom nitavosti.Nitavost ove odredbe nece povui nitavost
samog ugovora,ako on moe optati bez te odredbe i ako ona nije bila uslov ugovora ni
odluujuca pobuda zbog koje je ugovor zakljuen.Kamata na kamatu ne moe se
unapred ugovoriti,ali naknadno,po dospeu,stranke mogu zakljuiti ugovor po kome e
dunik dugovati i taj iznos!!!Reenje zabrane kamate na kamatu je ispirisano zatitom
dunika.
Neplaanjem dospelih kamata mogu biti povreni i interesi poverioca.Otuda je pravilo da
se moe unapred ugovoriti da e se stopa kamate poveati ukoliko dunik ne isplati
dospele kamate na vreme.Meutim to poveanje kamatne stope ne moe ii preko
granice zakonskog maksimuma koji je imperativno utvren.
Od pravila da se ne moe ugovarati kamata na kamatu postoji i izuzetak koji se odnosi
na kreditno poslovanje banaka i drugih bankarskih organizacija.
Kamata uvek prestaje tei kada svota dospelih,a neisplaenih kamata dostigne
glavnicu,bez obzira da li je do toga dolo krivicom poverioca ili dunika.Ukoliko dunik
isplati dugovane kamate,a glavni dug jo postoji, kamata e i dalje tei na dugovanu
sumu.
Pravila vezana za ugovornu kamatu (stopa,kamata na kamatu,prestanak i slino) shodno
se primenjuju i na nenovane obaveze koje imaju za predmet generine stvari.
Zatezna kamata
Razlikuje se od ugovorne kamate po nekoliko osnova:

29

1. Zatezna kamata duguje se samo kod novanih obaveza,a ugovorna i


kod nenovanih
2. Zatezna kamata se plaa kada dunik padne u docnju,a ugovorna se
plaa od dana nastanka glavne obaveze do momenta ispunjenja
3. Zatezna kamata se uvek duguje u novcu,a ugovorena se moe dugovati
i u stvarima odreenim po rodu
4. Zatezna kamata je imperativne prirode,duguje se po samom zakonu,a
ugovorna je dispozitivne prirode,njeno ugovaranje preputeno je volji
stranaka
Stopa zatezne kamate odreuje se prema kamatnoj stopi koja se,prema mestu
ispunjenja,plaa na tedne uloge po vienju.
Imperativnost zatezne kamate znai da poverilac i dunik ne mogu dogovoriti da dunik
ne plaa zateznu kamatu.Poverilac moe osloboditi dunika obaveze plaanja zatezne
kamate samo onda kada je glavna ugovorna obaveza dospela,ali to ne moe initi
unapred u momentu kada obaveza nastane.
Visinu stope ugovorne kamate odreuju poverilac i dunik sporazumno,a zatezna kamata
je odreena zakonom(i ne moe se drugaije ugovoriti).Prema zakonu o visini kamatne
stope,kamatna stopa ima dva dela:
1. Fiksni deo koji iznosi 0,5%
2. Promenljivi deo je stopa rasta cena na malo koji meseno utvruje
Republiki zavod za statistiku
Visina kamate obraunava se po formuli:
(Glavni dug + promenljivi deo) x fiksi deo =visina kamate
Ono to je zajedniko i za zateznu i za ugovornu kamatu je zabrana anatocizma(kamate
na kamatu),ali postoje izvesna odstupanja.
Odstupanja kod ugovorne kamate:
1. Poverilac i dunik mogu ugovoriti da e se stopa ugovorne kamate
poveati ako dunik ne ispuni obavezu na vreme
2. Kod bankarskih poslova,banka moe u svojim kreditnim poslovima
ugovoriti da e na kamatu,kada dospe na naplatu,poetii da tee
kamata
Odstupanja kod zatezne kamate:
1. U sluaju kada poverilac podnese zahtev sudu da osudi dunika na
plaanje kamate(jer to nije uinio u roku),na iznos kamate za koji
poverilac trai da dunik isplati,poinje da tee kamata od momenta
podnoenja tubenog zahteva.Takva kamata naziva se i procesna
kamata.
Ako je ugovorena kamata za novane obaveze,pa dunik padne u docnju i od tada tee
zatezna kamata, poverilac nema pravo da kumulira obe kamate.On moe traiti samo
isplatu jedne od njih.Ako je stopa ugovorene kamate via od stope zatezne kamate,moe
traiti samo isplatu ugovorene kamate i obrnuto.Pravilo je da poverilac u sluaju docnje
dunika moe traiti kamatu koja je via.
Zatezna kamata poinje da tee od dolaska dunika u docnju.Tu se pravi se razlika
izmeu novanih obaveza iz ugovora i obaveze na naknadu tete.Kod novanih obaveza
iz ugovora dunik dolazi u docnju prvog dana po proteku roka koji je ugovoren za isplatu
obaveze,a ako ovaj rok za isplatu obaveze nije ugovoren,dunik je u docnji kada ga

30

poverilac opomene na izvrenje,a ako je poverilac to propustio da uini,onda onog dana


kada poverilac podnese tubu sudu u kojoj trai prinudno izvrenje novane obaveze.
Povremene novane obligacije su one obligacije koje se plaaju povremeno,kao to je
recimo zakupnina. Dunik dolazi u docnju:
1. Po proteku roka koji je bio ugovoren za isplatu unapred poznatog
iznosa(npr.zakupnina)
2. Neke povremene novane obligacije nemaju unapred poznat iznos,ve
se on povremeno obraunava(npr.obaveza plaanja naknade za
potroenu elektrinu energiju,obraunava se svakog meseca).U ovom
sluaju dunik dolazi u docnju onoga dana kada mu je obraun
dostavljen,a ako nije,onda od dana podnoenja tube sudu.
to se tice odnosa zatezne kamate i naknade tete,kod naknade tete razlikuju se
materijalna i nematerijalna teta.Materijalna teta je gubitak,umanjenje necije
imovine,spreavanje njenog uveanja.Od momenta prouzrokovanja tete dunik duguje
zateznu kamatu.Nematerijalna teta je teta koja se ispoljava u fizikom bolu,duevnom
bolu ili strahu.Kada jedno lice drugome prouzrokuje nematerijalnu tetu,oteeni ima
pravo da od tetnika zahteva naknadu u novcu.Obaveza tetnika da nadoknadi tetu
dospeva u momentu donoenja sudske presude na ime naknade za bol,strah i slino.Od
tog momenta tetnik je takoe duan da plaa zateznu kamatu.
Zatezna kamata je jedan vid pretpostavljene naknade tete.To je naknada koja se duguje
zbog toga to se pretpostavlja da je poverilac pretrpeo odreenu tetu,zbog toga sto
dunik nije ispunio obavezu na vreme.Poverilac ne mora da dokazuje da je tetu
pretrpeo,jer se to pretpostavlja.Moe se desiti da poveriocu teta bude znatno vea od
zatezne kamate,i tada poverilac ima pravo na naknadu potpune tete.U ovom sluaju
teta se ne pretpostavlja,ve poverilac mora da je dokae.
POTPUNA

TETA =OBINA

TETA+IZMAKLA

DOBIT

Kod potpune tete potrebno je dokazati tetu i uzronu vezu zadocnjenja dunika i
nastale tete.Poverilac ne mora da dokae krivicu dunika za oteenje,jer je
pretpostavka krivice u korist poverioca.Teret dokazivanja u ovom sluaju pada na
dunika,tj.on treba da dokae da nije kriv za oteenje.
Sama docnja moe biti shvaena u objektivnom i subjektivnom smislu:
1. Objektivni smisao
Dunik je u docnji im ne ispuni svoju dospelu obavezu bez obzira na krivicu
2. Subjektivni smisao
Ukoliko dunik ne ispuni svoju dospelu obavezu,usled toga to je bio spreen
viom silom,onda ne moe biti re o docnji,jer su to opte prihvaeni osnovi
iskljuenja odgovornosti.Dunik novane obligacije koji je pao u docnju
odgovara ne samo za prouzrokovanu tetu i viu silu,nego je duan i da plaa
odreene zakonske kamate,ali sve to pod pretpostavkom da nije u mogunosti
da dokae da je zadocnio sa ispunjenjem usled vie sile ili nekih drugih okolnosti
za koje ne odgovara.

DELJIVE I NEDELJIVE OBLIGACIJE

31

Deljive obligacije su takve obligacije ciji se predmet moe podeliti i ispuniti u


delovima,tako
da
dugovani
predmet
usled
toga
ne
izgubi
vrednost
i
svojstvo(npr.obligacije koje glase na predaju stvari odreene po rodu,novane obligacije)
Kada u jednom obligacionom odnosu postoji vie poverilaca ili dunika,ukoliko obaveza
nije solidarna,svaki od poverilaca moe traiti samo ispunjenje svog dela i svaki od
dunika je duan da ispuni samo svoj deo.Inae deljiva obligacija sa vie dunika je
pasivna
obligacija,a
deljiva
obligacija
sa
vie
poverilaca
je
aktivna
obligacija.Obligacija se dele na jednake delove,ako neto drugaije nije odreeno.
U sluaju aktivne deljive obligacije svaki poverilac moe zahtevati samo svoj deo
trabine,a ukoliko pojedini delovi nisu drugaije odreeni,celo potraivanje se deli meu
njima na jednake delove.
U sluaju pasivne deljive obligacije obaveza se deli meu dunicima na jednake delove
ukoliko nije odreena neka druga podela,a svaki od dunika odgovara za svoj deo
obaveze.
Deljive obligacije najee se nazivaju zajednicke obligacije.
Svaki pojedini deo duga,odnosno trabine ima svoju samostalnost:
1. Posledice docnje ne deluju prema ostalim dunicima
2. Prekid zastarelosti prema jednom duniku ne koristi ostalima,kao ni
zatoj zastarelosti
3. Rizik insolventnosti snosi svaki poverilac zasebno
Ako jedan poverilac dobije svoj deo,ostali ne mogu traiti od njega da ih
isplati.Ako jedan poverilac ne dobije svoj deo,a ostali da,on nema pravo
od ostalih da trai da mu daju njegov deo.
4. Ako dunik doe u docnju prema jednom poveriocu,to ne proizvodi
dejstva prema ostalim poveriocima
5. Kada jedan poverilac prekine zatoj prema duniku,taj prekid ne deluje
prema svim ostalim poveriocima
Ako solidarnost nije predviena,dug odnosno potraivanje se deli na onoliko delova koliko
ima dunika odnosno poverilaca.
Pretpostavka solidarnosti predviena je samo u sluaju kada ima vie dunika
u nekoj deljivoj obavezi nastaloj ugovorom u privredi i to pod uslovom da
ugovornici nisu izriito otklonili solidarnu odgovornost.
U ostalim sluajevima deljivih obaveza ne postoji pretpostavka solidarnosti.
Nedeljive obligacije su takve obligacije ciji se predmet ne moe podeliti i ispuniti u
delovima,a da se time ne smanji njegova vrednost ili izgubi svojstvo(npr. obligacija koja
glasi na neinjenje i to je apsolutna nedeljivost).
Postoje dve vrste nedeljivih obligacija:
1. Apsolutno nedeljive obligacije
To su obligacije koje se nikako ne mogu podeliti,po prirodi predmeta su nedeljive
(npr.konj ili dijamant)
2. Relativno nedeljive obligacije
To
su obligacije koje su redovno deljive,ali su strane ugovorile
nedeljivost(npr.novane obligacije)
Ako postoji vie poverilaca radi se o aktivnim nedeljivim obligacijama,a ako ima vie
dunika radie se o pasivnim nedeljivim obligacijama.
Za nedeljive obaveze u kojima ima vie dunika primenjuju se propisi o solidarnim
obavezama.Kada u nedeljivoj obavezi ima vie poverilaca meu kojima nije ugovorena ni
zakonom odreena solidarnost,jedan poverilac moe zahtevati da dunik ispuni
njemu,samo ako je ovlaen od ostalih poverilaca da primi ispunjenje,a inae svaki

32

poverilac moe zahtevati od dunika da obavezu ispuni svim poveriocima zajedno ili da
je poloi sudu.
to se tie pravnog znaaja podele obligacija na deljive i nedeljive obligacije treba
razlikovati dve situacije:
1. Kada u obligacionom odnosu uestvuje vie subjekata na aktivnoj ili
pasivnoj strani,onda deljiva obligacija moe biti ili zajednika ili
solidarna,to zavisi ili od volje stranaka ili zakona, a nedeljiva
obligacija se moe dugovati samo tako da je svaki dunik obavezan da
ispuni ceo dug,odnosno da je svaki poverilac ovlaen da pod
odreenim uslovima moe zahtevati ispunjenje cele trabine.Nedeljiva
obligacija moe biti samo solidarna.
2. Nepotpuno izvrenje,odnosno delimino ispunjenje deljive obaveze ne
mora biti razlog za raskid,a ako je u pitaju nedeljiva,delimino
izvrenje je razlog za raskid ugovora zbog neizvrenja.

SOLIDARNE OBLIGACIJE
Izvori ovih obligacija su ugovor,testament(predvieno)ili zakon(nareeno)
Solidarne obligacije su obligacije sa vie lica na dunikoj/poverilakoj strani kod kojih je
svaki dunik duan da ispuni ceo dug,odnosno svaki poverilac je ovlaen da trai isplatu
celog duga,ali tako da kada jedan dunik ispuni ceo dug ostali sadunici se prema
poveriocu
oslobaaju
obaveze,odnosno
kada
jedan
poverilac
naplati
celu
trabinu,obaveza prestaje prema ostalim poveriocima.Iako je predmet deljiv i mogao bi
se podeliti,kod solidarnih obligacija predmet se duguje/potrauje u celini.
Situacija sa vie dunika,a jednim poveriocem su pasivne solidarne obligacije.Kod njih
poverilac moe potraivati od bilo kog dunika,a izmeu sadunika postoje regresni
odnosi.
Situacija sa vie poverilaca,a jednim dunikom su aktivne solidarne obligacije.
Pasivne solidarne obligacije
U ove obligacije sa vie dunika,a jednim poveriocem,spadaju obligacije gde svaki dunik
odgovara poveriocu za dug u celini i gde poverilac moe zahtevati isplatu duga u celini
od svakog dunika sve dok obaveza ne bude ispunjena,ali kada jedan dunik ispuni
obavezu u celini,onda se svi dunici oslobaaju duga prema poveriocu.Recimo tri lica
uzmu zajam od 30 000 e i ugovore solidarnost.Zajmodavac moe da trai od svakog
dunika isplatu duga.Ako jedan dunik isplati deo duga,on i dalje ostaje duan,sve dok
ceo dug ne bude isplaen.
Poverilac ima pravo da izabere dunika koji e isplatiti sve,a ako on to ne ispuni,poverilac
se obraa sledeem duniku,sve dok ne naplati trabinu.Izbor poverioca nije neopoziv,on
moe da promeni odluku,pa moe traiti i od nekog drugog dunika ispunjenje
obligacije.Dunici duguju sa razliitim rokovima,i poverilac moe zahtevati samo
ispunjenje prema onom duniku kome je rok nastupio(razliiti modaliteti obvezivanja).To
znai da svaki dunik moe dugovati sa razliitim rokom ispunjenja,pod drugim uslovima
i uopte sa razliitim odstupanjima.
Dunici se uzajamno zastupaju,a to znai da radnje koje preduzme jedan dunik proizvodi
dejstvo prema ostalim dunicima.

33

Znaaj pasivnih solidarnih obligacija je vei nego znaaj aktivnih solidarnih


obligacija.Pasivne solidarne obligacije su sredstvo obezbeenja potraivanja
poverioca.Poverilac ima veu sigurnost naplate,jer to je vei broj solidarnih dunika,to je
za poverioca rizik insolventnosti manji.Kada nema potrebnu sigurnost moe traiti
obezbenje.Stvarna sredstva obezbeenja su runa zaloga,hipoteka,kapara,odustanica i
slino i sastoje se u tome da dunik preda poveriocu neku stvar iz ije e vrednosti moi
namiriti,ako dunikova imovina nije dovoljna.Solidarnost dunika treba razlikovati od
drugih sredstava linog obezbeenja kao to je jemstvo i ugovorna kazna. Jemstvo je
ugovor zakljuen izmeu poverioca i treeg lica(jemca)kojim se to lice obavezuje da
ispuni obavezu ukoliko je dunik ne ispuni.Ugovorna kazna je takoe sporedna
obaveza,koja slui obezbeenju ispunjenja obligacije,ali za razliku od jemstva i
solidarnosti dunika,ona uvek podrazumeva vrednost koje su strane unapred odredile,a
koju poverilac moe zahtevati od dunika u sluaju neizvrenja ili neurednog izvrenja
obaveze.
Pasivne solidarne obligacije nema ukoliko nije predviena.Izvori su:
1. Ugovor
2. Testament
3. Zakon
Kada u ugovoru bude predvieno da vie dunika odgovara poveriocu za ispunjenje
postoji solidarnost po ugovoru. Solidarnost se zasniva izriitom izjavom,kada ugovor
sadri izraze koji neposredno iskazuju nameru stranaka da se obaveu.U praksi se koriste
izrazi nerazdeljeno i svi za jednog,jedan za sve.Meutim solidarnost moe nastati i
preutno,odnosno posredno kada se iz okolnosti,prema uobiajenom toku stvari i prirode
konkretnog odnosa moe zakljuiti da su strane imale nameru da na dunikoj strani
ustanove solidarnu odgovornost.
Solidarna odgovornost moe nastati i na osnovu testamenta.Kada testator solidarno
obavee svoje univerzalne naslednike na ispunjenje neke obaveze,recimo da solidarno
isplate legataru odreenu sumu novca.
Ove obligacije mogu postojati i na osnovu zakona.Postojanje zakonske norme koja nalaze
da,kada se vie lica nae u jednoj pravnoj situaciji odgovaraju solidarno poveriocu,jeste
upravo izvor ovih obligacija.Recimo kada tri lica prouzrokuju tetu jednom licu,a udeli u
teti se ne mogu odrediti,pa onda dug plaaju svi u celini,ili recimo odgovornost za
drugog,kao to je npr.odgovornost roditelja za dete,tako isto ZOO predva solidarnost
jemca.Oboriva je pretpostavka solidarnosti u nekoj deljivoj obavezi nastaloj iz ugovora u
privredi.Solidarnost dunika moe biti predviena razliitim zakonima(ZOO,ZON,PZ)
Dejstvo i prestanak dejstva pasivnih solidarnih obligacija
1. Deluje u odnosu poverilac-dunik
2. Odnos izmeu samih dunika
Poverilac zahteva ispunjenje od bilo kog dunika u celini(sve u zavisnosti sa kakvim je
modalitetom dunik prihvatio obavezu).Potraivanje se gasi prema ostalim dunicima,ako
jedan dunik ispuni obavezu.Svaki dunik ima pravo da prema poveriocu istakne
prigovor koji odlae zahtev ispunjenja.Mogu isticati iz samog odnosa iz koga je nastala
pasivna obligacija iz ugovora.Recimo istai prigovor da je ugovor nitav/ruljiv.
Pored prigovora vezanih za sadrinu same obligacije,dunik moe istai prigovore line
prirode,odnosno line prigovore.Recimo prigovor poslovne nesposobnosti,na koji se ne
mogu pozvati ostali poslovno sposobni dunici,ili recimo prigovor pobijanja nekog svog
potraivanja koji je ranije imao prema licu koje sada ima poloaj poverioca.
Prestanak pasivne solidarne obligacije deluje u korist svih dunika.Do prestanka dejstva
pasivnih solidarnih obligacija dolazi:

34

1. Ispunjenjem
Ispunjenje postoji kada jedan dunik isplati poveriocu dug u celini.U tom sluaju se
pasivna solidarna obligacija gasi.
2. Zamena ispunjenja(datio in solutum)
3. Polaganje dugovane stvari kod suda
4. Kompenzacija ili prebijanje
Svaki solidarni dunik moe se pozvati na prebijanje,koje je izvrio njegov
sadunik. Solidarni dunik moe potraivanje svog sadunika prema poveriocu
prebiti sa poverioevim potraivanjem,ali samo za onoliko koliko iznosi deo duga
tog sadunika u solidarnoj obavezi.
5. Otputanje duga
Otputanje duga sa jednim solidarnim dunikom,oslobaa obaveze i ostale
dunike.Meutim ako je otputanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo
dunika sa kojim je izvreno,solidarna obaveza smanjuje se za deo koji prema
meusobnim odnosima dunika pada na njega,a ostali odgovaraju solidarno za
ostatak obaveze.Relevantna je namera.To nije jednostrana izjava volje,vec ugovor
izmeu poverioca i dunika kojim se dug gasi bez isplate.
6. Prenov ili novacija
Postoji kada se dunik i poverilac saglase da se ugasi postojea obligacija,a da se
zasnuje nova,razliita po predmetu ili osnovu.Prenovom koji je poverilac izvrio sa
jednim solidarnim dunikom, oslobaaju se ostali solidarni dunici.Ako je prenov
uinjen in personam,odnosno ako su poverilac i dunik prenos ograniili samo na
deo obaveze koja dolazi na tog dunika,obaveza tog dunika se gasi,a obaveza
ostalih dunika ne prestaje,ve se smanjuje za taj deo.
7. Poravnanje
Poravnanje je ugovor koji se zakljuuje izmeu poverioca i dunika kojim oni
okonavaju spor koji traje meu njima i kojim ureuju drugaije svoja prava i
obaveze.Poravnanje koje zakljuuje jedan od solidarnih dunika sa poveriocem ne
proizvodi pravna dejstva prema ostalim dunicima.Meutim ostali solidarni dunici
mogu,ako hoe da prihvate to poravnanje,ukoliko ono nije iskljuivo vezano za
linost dunika koji ga je zakljuio.
8. Sjedinjenje ili konfuzija
Prema optem pravilu obaveza prestaje kada jedno isto lice postane i poverilac i
dunik.Meutim kada je re o sjedinjenju u kategoriji solidarnosti dunika,onda je
pravilo da ukoliko se u istom licu steknu svojstva poverioca i dunika(npr.usled
nasledstva),obaveza ostalih dunika smanjuje se za onoliko koliko iznosi deo tog
dunika u solidarnoj obavezi.To znaci da se ne gasi cela obaveza,ve samo onaj
deo obaveze koji pripada onom duniku ijom linou je nastupilo sjedinjenje.
9. Docnja
Kada poverilac padne u docnju prema jednom od solidarnih dunika,onda to
proizvodi dejstva i prema ostalim solidarnim dunicima.Docnja jednog solidarnog
dunika nema dejstvo prema ostalim dunicima.Isto vai i za priznanje duga koje bi
izvrio jedan od solidarnih dunika.
10.
Zatoj,prekid zastarevanja i odricanje od zastarelosti
Na zastarelost se moe pozvati onaj dunik prema kome je zastarelost
nastupila,odnosno mogu se pozvati na nju svi dunici,ako je nastupila za sve
njih.Prekid ili zatoj zastarelosti prema jednom solidarnom duniku,ne proizvodi
dejstva prema ostalim solidarnim dunicima,ali dunik koji je morao da ispuni
obavezu ima pravo regresa prema sadunicima koji su bili osloboeni ispunjenja

35

usled zastarelosti.Odricanje od zastarelosti nema dejstva prema ostalim


sadunicima.
Presuda izreena u sporu izmeu poverioca i jednog solidarnog dunika na tetu tog
dunika,nema dejstvo prema ostalim dunicima.Ona nema dejstvo ni kada je doneta u
korist dunika ukoliko je zasnovana na razlozima line prirode.Solidarni dunici je mogu
koristiti samo onda ako je doneta u korist dunika,a na osnovu razloga koji vaze za sve
dunike,odnosno koji proizilazi iz sadrine obligacije.
to se tie nemogunosti izvrenja,ukoliko do nje doe usled vie sile,obaveza se
gasi.Ako je kriv jedan solidarni dunik,ostali se ne oslobaaju od obaveze koja odgovara
vrednosti dugovanog predmeta,a ne za tetu koju poverilac pretrpi.
Regres i pravni odnosi posle ispunjenja
Dunik koji je ispunio obavezu ima pravo da zahteva od svakog sadunika da mu
nadoknadi deo obaveze koji pada na njega.Pri tom,nije od uticaja okolnost to je
poverilac nekog od sadunika oslobodio duga ili mu je dug smanjio.
Deo koji pada na dunika od koga ne moe da se dobije naknada,deli se srazmerno na
sve dunike. Meutim, kada nisu ugovoreni pojedini delovi,niti se oni mogu odrediti
prema pravnom odnosu koji povezuje solidarne dunike,onda se vri podela na jednake
delove,odnosno na svakog dunika dolazi jednak deo.Ali ako je solidarna obaveza
zakljuena u iskljuivom interesu jednog solidarnog dunika,on je duna nadoknaditi ceo
iznos obaveze saduniku koji je namirio poverioca.
Aktivne solidarne obligacije
Kod njih svaki poverilac potrauje dug u celini,a kada dunik isplati dug, oslobaa se
obaveze prema ostalom poveriocima.Dunik bira kome ce ispuniti obavezu.Ako jedan
poverilac,ne ekajuci izbor, zahteva ispunjenje,onda dunik mora da mu ispuni obavezu i
ne moe je izvriti drugome,ali ako to uradi,pada u dunicku docnju prema svim
poveriocima.Prekid zastarelost i zatoj koji izvri jedan poverilac deluju u korist svih
ostalih.Ove obligacije imaju manji znaaj od pasivnih solidarnih obligacija.Aktivne slabe
pravnu sigurnost,jer ako dunik ispuni obavezu jednom poveriocu,nije sigurno da e on
isplatiti ostale poverioce,pa moe doi do spora.
Dejstva i prestanak aktivnih solidarnih obligacija
Osnovno dejstvo aktivnih solidarnih obligacija je u tome to svaki poverilac ima pravo da
zahteva od dunika ispunjenje cele trabine.Ispunjenjem dunik se oslobaa obaveze i
prema ostalim poveriocima.Obligacija prestaje za sve poverioce u sluaju ispunjenja
obligacije onako kako ona glasi,ugovorenom zamenom ispunjenja(datio in
solutum) ili deponovanjem dugovanog predmeta kod suda.
1. Kompenzacija
Dunik moe izvriti prebijanje svoje obaveze sa potraivanjem koje ima prema
poveriocu,koji mu zahteva ispunjenje.Dunik moe jednom od solidarnih
poverilaca,u cilju kompenzacije,predloiti ono to mu duguje neki drugi od
poverilaca,ali samo do visine dela solidarnog potraivanja koje pripada tom
poveriocu.
2. Otputanje duga
Ako poverilac u sporazumu sa dunikom izvri otputanje duga in personam,onda
to otputanje oslobaa dunika i prema ostalim poveriocima samo za onoliko koliko
iznosi deo tog poverioca.Ali ako jedan poverilac po ovlaenju ostalih poverilaca
izvri u sporazumu sa dunikom oprotaj duga in rem,dunik je u potpunosti
osloboen obaveze ispunjenja.
3. Prenov ili novacija

36

Samo smanjuje obavezu dunika prema ostalim poveriocima za onoliko koliko


iznosi deo poverioca koji je zakljuio novaciju. Ali ako je namera stranaka bila da se
novacijom ugasi obaveza dunika i prema ostalim poveriocima koji su takvu
saglasnost dali,onda je dunik osloboen obaveze prema svim poveriocima.
4. Poravnanje
Poravnanje koje je zakljueno izmeu dunika i jednog poverioca,ne proizvodi
pravna dejstava prema ostalim poveriocima.Ostali poverioci su samo ovlaeni da
prihvate to poravnanje i to samo u sluaju da ono nije ogranieno samo na
poverioca sa kojim je zakljueno.
5. Sjedinjenje
Kada se u licu jednog solidarnog poverioca sjedini i svojstvo dunika,svaki od
ostalih poverilaca moe od njega zahtevati samo svoj deo potraivanja.
6. Docnja
Kada dunik doe u docnju prema jednom poveriocu,onda je u docnji i prema
ostalim poveriocima. Docnja jednog solidarnog poverioca,dejstvuje i prema ostalim
poveriocima.
7. Priznanje duga
Znaajno je za prekid zastarevanja,moe se uiniti izjavom poveriocu,davanjem
otplate, plaanjem kamate,davanjem obezbeenja i slino.Priznanje uinjeno
jednom solidarnom poveriocu,deluje i prema ostalim poveriocima.
8. Zastarelost
Ako jedan poverilac prekine zastarelost ili ako prema njemu ne tee zastarelost,to
ne koristi ostalim poveriocima i prema njima zastarelost tee i dalje.Odricanje od
zastarelosti izvreno prema jednom poveriocu, koristi i ostalim poveriocima.
to se tice presude,vaze ista pravila kao i kod pasivnih solidarnih obligacija.
Pravni odnosi posle ispunjenja
Svaki solidarni poverilac ima pravo da zahteva od poverioca koji je primio ispunjenje da
mu preda deo koji mu pripada. Ako iz odnosa meu poveriocima ne proistie neto
drugo,svakom solidarnom poveriocu pripada jednak deo.

INDIVIDUALIZOVANE I GENERINE(PO RODU) OBLIGACIJE


Individualizovane obligacije su obligacije kod kojih je akt predaje,injenja ili
uzdravanja,tano i potpuno odreen,tako da se obligacija ispunjava preduzimanjem tog
akta(npr.tano odreena slika na odreenoj izlozbi).Dunik duguje samo onaj predmet
koji je individualizovan i nedvosmisleno odreen(in obligatione),a kojim se vri i
ispunjenje obligacije(in solutione).Izmeu predmeta obaveze i predmeta ispunjenja
nema razlike,poto je predmet obaveze ono ime se obaveza ispunjava.Otuda,ako
predmet obaveze propadne iz razloga za koje dunik ne odgovara (via sila),odnosno
nastupi naknadna nemogunost ispunjenja,onda se dunik oslobaa obaveze(npr.predaja
umetnike slike Jovana Bjelica Predeo sa kucama,ulje na platnu 52x32)
Generine obligacije su obligacije kod kojih je predaja stvari,injenje ili
uzdravanje,odreeno samo prema rodu ili vrsti, tako da se obligacija ispunjava
preduzimanjem akta iz okvira odgovarajueg roda ili vrste,a prema izboru
dunika,ukoliko neto drugaije nije predvieno.U okviru dugovanog roda ili vrste,dunik
je duan da ispuni obligaciju na nain to e, postupajui po odreenim pravilima ili
odgovarajuem standardu,izvriti konkretan izbor stvari ili radnje i blagovremeno izvriti

37

predaju odnosno dugovano injenje.Ali ako nije potrebno tano odrediti stvar ili
radnju,ve samo rod ili vrstu, potrebno je odrediti koliinu dugovanih stvari,odnosno
okvir dugovane radnje,ili bar predvideti neke okolnosti na osnovu kojih e se to pouzdano
moi ustanoviti.Ove obligacije podrazumevaju mnogo iri predmet obaveze od predmeta
ispunjenja.Dunik duguje stvar odreenog roda (in obligatione),a ispunjava obligaciju
predajom
odreene
koliine
stvari
tog
roda
i
odreenog
kvaliteta(in
solutione).Recimo,dunik duguje odreenu koliinu penice,pamuka,ulja itd.
Generina obligacija gubi svoja obeleja ne samo kada se tano odredi dugovana
stvar(jer tada postoji individualizovana obligacija),nego i kada se odrede dve ili vie
dugovanih stvari,tako da dunik moe da ispuni svoju obavezu predajom jedne od tih
stvari(kada postoje alternativne obligacije).Recimo,stene rase maltezer i slino.
Pravni znaaj podele
Vae u pogledu individualizovanih i generinih obligacija razliita pravila u pogledu
prestanka obligacija usled sluajne propasti dugovanog predmeta.
Ako propadne predmet individualizovane obligacije,usled uzroka za koji dunik ne
odgovara,odnosno nastupi objektivna nemogunost ispunjenja,onda se obligacija gasi,a
dunik se oslobaa odgovornosti.Prema optem pravilu,rizik sluajne propasti stvari,snosi
njen vlasnik.Ako do propasti stvari doe krivicom dunika,onda se dunik oslobaa ne
obaveze,ve postaje dunik naknade tete koju poverilac trpi usled neispunjenja
obligacije.
Ako propadne predmet generine obligacije,dunik se ne oslobaa obaveze,ako su stvari
tog odreenog roda propale usled vie sile ili nekog drugog uzroka za koji se inae ne
odgovara.Smatra se da rod nikada ne propada,pa je dunik duan da izvri svoju
obavezu
predajom
stvari.Ipak,ukoliko
nastupi
objektivna
nemogunost
ispunjenja(npr.odreeni rod stvari se stavi van prometa,odreena vrsta ivotinje
izumre),dunik se oslobaa obligacije.Rizik sluajne propasti snosi vlasnik.
Znaaj podele na individualizovane i generine obligacije ogleda se i u tome to se
izvesni ugovori karakteriu generinim obligacijama(npr.ugovor o zajmu),dok drugi
ugovori raaju individualizovane obligacije(npr.ugovor o zakupu).

ALTERNATIVNE OBLIGACIJE
Alternativne obligacije su obligacije koje imaju dva ili vie predmeta,ali koji se tako
duguje,da se isplatom jednog od njih, obligacija gasi.Dunik duguje dve ili vie stvari ili
radnji,ali predmet ispunjenja obligacije je predaja samo jedne stvari ili izvrenje samo
jedne od dugovanih radnji.
Alternativne obligacije razlikuju se od kumulativnih obligacija po tome to se kod
kululativnih obligacija duguju dva ili vie predmeta,ali tako da se obligacija gasi tek kada
se ispune svi ti predmeti.
Alternativne obligacije razlikuju se od generinih obligacija po tome to je predmet
alternativne obligacije,iako nije unapred tano i potpuno odreen u smislu
individualizovane obligacije,ipak je preciznije odreen od predmeta generine
obligacije.Dok je alternativna obligacija uvek koncentrisana na dva ili vie
predmeta,tano odreenih predmeta,od kojih je samo jedan predmet ispunjenja
obligacije,generina obligacija se odnosi na itav okvir odreene vrste ili roda stvari iz
koga se(prema pravilima izbora) izdvaja odgovarajui predmet kojim se ispunjava
obligacija.

38

Pravo izbora kod alternativnih obligacija,ako nita drugo nije odreeno,pripada


duniku.Ali pravo izbora moe biti preputeno i poveriocu,ali i treem licu,ukoliko je to
izraz volje stranaka.Ukoliko tree lice ne izvsi izbor ili ako je izbor poveren nekoliini
lica,koja iz nekog razloga ne mogu doneti zajedniku odluku,poverilac ili dunik mogu im
ostaviti primereni rok u kome ce izvriti izbor,a ako taj rok bezuspesno protekne,izbor ce
izvriti sud na zahtev poverioca ili dunika.Dunik ima pravo izbora sve dok,u postupku
prinudnog izvrenja,jedna od dugovanih stvari ne bude potpuno ili delimino predata
poveriocu po njegovom izboru.Recimo,prodavac i kupac se dogovore da prodavac proda
jedno od tri stabla hrasta u umi,drvo odreuje strunjak umske slube(struke),ako ga
on ne odredi,pravo izbora pripada duniku.
Izborom se alternativna obligacija pretvara u jednostavnu i zato lice koje ima pravo
izbora ne moe kombinovati akt ispunjenja.Recimo,ako se alternativna obligacija odnosi
na odreenu sumu novca ili na odreeno zemljite,onda se pravom izbora ne moe uzeti
jedan deo dugovane sume i jedan deo zemljita.
Po svojoj pravnoj prirodi izbor je jednostrana izjava volje kojom se jedna alternativna
obligacija svodi na jednostavnu obligaciju.
Izbor je izvren kada strana kojoj pripada pravo izbora obavesti drugu stranu o tome ta
je izabrala i od tog asa izbor se vie ne moe menjati.To znai da je ova izjava
neopoziva,ali je naslediva.Izvrenjem izbora smatra se da je obaveza od poetka bila
jednostavna i da je njen predmet od poetka bila izabrana stvar.
Alternativne obligacije esto se zasnivaju ugovorom.Recimo prodavac se obavezuje da e
prodati kupcu jedan od svoja dva automobila.Alternativne obligacije mogu za svoj izvor
imati i jednostranu izjavu volje.Recimo,testamentom se zaveta legat po kome e
univerzalni naslednik biti duan da legataru preda odreenu nepokretnost ili odreenu
sumu novca.Izvor moe biti i zakon.Recimo,lice koje je po zakonu duno davati
izdravanje drugom licu(izuzev roditelja za decu).
Ako jedan od dugovanih predmeta propadne usled dogaaja za koji ne odgovara ni jedna
strana(via
sila)
ili
nastupi
objektivna
nemogunost
ispunjenja
jednog
predmeta(npr.zabrana prometa odreenih stvari),obligacija se svodi na preostale
predmete.Ako je imala dva predmeta postaje jednostavna(naelo koncentracije),a ako je
imala vie od dva predmeta,a jedan sluajno propadne,onda obligacija i dalje zadrava
obeleja alternativne obligacije.
Koncentracija trabine
Ako je do nemogunosti ispunjenja jednog od dva dugovana predmeta dolo usled krivice
jedne strane,onda se vodi rauna ijom je krivicom dolo do nemogunosti ispunjenja i
kome je pripadalo pravo izbora.
Ako je do nemogunosti ispunjenja jednog predmeta dolo krivicom dunika,onda ukoliko
je njemu pripadalo pravo izbora,obligacija postaje jednostavna,to znai da e dunik biti
duan da ispuni preostali predmet.Ako je pravo izbora pripadalo poveriocu,onda
poverilac moe optirati ili za ispunjenje preostalog predmeta ili za naknadu tete koju
usled toga pretrpi.
Ako je do nemogunosti ispunjenja dolo krivicom poverioca,onda ukoliko je njemu
pripadalo pravo izbora,dunikova obaveza se gasi ili poverilac moe ukoliko hoe dati
naknadu tete i traiti preostali predmet. Ako pravo izbora pripada duniku njegova
obaveza prestaje,ali on moe ako hoe traiti naknadu tete i izvriti obavezu preostalim
predmetom.
Zbog ovog se smatra da je pravo izbora zapravo jedna vrsta pravne moi.

39

FAKULTATIVNE OBLIGACIJE
Fakultativne obligacije su obligacije kod kojih se duguje samo jedan predmet,ali se dunik
moe osloboditi obaveze dajui neki drugi odreeni predmet. Dunik se moe koristiti
ovom mogunou sve dok poverilac u postupku prinudnog izvrenja,ne dobije potpuno
ili delimino predmet obaveze.
Fakultativne obligacije se razlikuju od alternativnih obligacija po tome to se kod
fakultativnih obligacija duguje samo jedan predmet,ali je dunik ovlaen da ispuni
obligaciju bilo dugovanim,bilo nekim drugim predmetom koji je odreen
zakonom,ugovorom ili jednostranom izjavom volje.Kod alternativnih obligacija uvek
postoje dva ili vie dugovanih predmeta.Recimo na osnovu zakona,kada poklonodavac
usled nedostatka nunih sredstava za ivot,zahteva od poklonoprimca povraaj
predmeta poklona,a zakon ovlasti poklonoprimca da se moe osloboditi obaveze ili
povraajem predmeta poklona ili davanjem poklonodavcu u odgovarajuoj meri sredstva
koja mu nedostaju.
Poverilac fakultativne obligacije moe traiti samo dugovani predmet,a ne onaj kojim
dunik,ako to hoe,moe da ispuni svoju obavezu.Upravo zbog tog ovlaenja,po kome
dunik moe da bira jedan od dva predmeta kojim e ispuniti svoju obavezu,kae se da je
na strani dunika facultas alternativa.Recimo,testamentom se zaveta legat po kome
ce univerzalni naslednik biti duan da legataru preda sliku,ali se naslednik moe
osloboditi obaveze,ako legataru ispalti iznos od 30 000 e,ali sam legatar ne moe
zahtevati ovu sumu novca, ve samo sliku.
Razlika fakultativne obligacije od alternativnih obligacija javlja se i kod pitanja propasti
stvari,odnosno nemogunosti ispunjenja obligacije.
Ako dugovani predmet propadne zbog dogaaja za koji dunik ne odgovara(via
sila),onda se obligacija gasi,dunik se oslobaa obaveze ispunjenja(a kod alternativne
obaveza se svodi na preostale predmete).
Ako dugovani predmet propadne,odnosno nastupi nemogunost ispunjenja usled
dogaaja za koji dunik odgovara,poverilac moe zahtevati samo naknadu tete,a ne i
drugi predmet koji dunik moe dati umesto dugovanog.U takvom sluaju dunik se
moe osloboditi obaveze naknade tete dajui predmet koji je ovlaen dati umesto
dugovanog predmeta.
Za razliku od alternativnih obligacija,kod fakultativne obligacije poverilac nikada ne moe
imati pravo izbora,jer se uvek duguje,odnosno uvek se potrauje samo jedan predmet.
Po svojoj pravnoj prirodi izbor dunika razlikuje se kod fakultativnih obligacija i
alternativnih obligacija.
Kod alternativnih obligacija vrenjem prava izbora dunik pretvara alternativnu obligaciju
u jednostavnu obligaciju,to znai da je re o jednom pravu na preobraaj prava(pravna
mo),i zbog toga je izjava volje kojom se vri izbor neopoziva.
Kod fakultativnih obligacija izjava volje dunika da e dati,umesto dugovanog,neki
drugi,odreeni predmet,nije neopoziva,jer ona ne izaziva nikakav preobraaj,ve samo
znai vrenje jednog ovlaenja koje se gasi tek potpunom ili deliminom predajom
dugovanog ili nekog drugog odreenog predmeta dobrovoljno ili u postupku prinudnog
izvrenja.
Dunik koji je,menjajui svoju odluku o ispunjenju obligacije jednim ili drugim
predmetom,prouzrokovao poveriocu tetu,postaje dunik naknade te tete,ali to ne utie
na iznetu pravnu prirodu dunikovog ovlaenja u fakultativnoj obligaciji.

40

Fakultativna potraivanja
Za razliku od fakultativne obaveza,fakultativna potraivanja postoje u sluaju kada se
zakonom ili ugovorom predvidi da poverilac moe umesto dugovanog predmeta
zahtevati od dunika neki drugi odreeni predmet i to tako da je dunik duan predati mu
taj predmet ako poverilac to zahteva.Ako poverilac ne zahteva taj drugi predmet,dunik
je duan predati mu dugovani predmet.
Za fakultativno potraivanje vae pravila o fakultativnim i alternativnim obavezama,to
zavisi od namere ugovornika i konkretnih prilika posla.

KUMULATIVNE OBLIGACIJE
Kumulativne obligacije su obligacije koje imaju dva ili vie razliitih predmeta,ali koji se
tako duguju da ih sve treba predati ili izvriti.Poverilac je ovlaen da,ukoliko nista drugo
nije predvieno,zahteva izvrenje,odnosno predaju svih predmeta oednom(osnovno
pravilo).Kao i kod drugih obligacija i ovde se predmet sastoji u predaji neke
stvari,injenju ili uzdravanju od injenja.
Mogue je predvideti da se ispunjenje obligacije ne obavi istovremeno jednim aktom,ve
razliitim aktima,u razliitom vremenu(npr.predaja sume novca u jednom danu,a predaja
neke druge stvari u drugom danu).
Ukoliko jedan od dugovanih predmeta propadne usled razloga za koji dunik ne
odgovara(via sila),dunik duguje ostatak u sluaju da poverilac za to ima interesa,to je
faktiko pitanje koje se procenjuje prema okolnostima konkretnog sluaja.
Kada svi dugovani predmeti sluajno propadnu ili nastupi naknadna objektivna
nemogunost ispunjenja obligacije,dunik se oslobaa obaveze ispunjenja,jer se kod ove
obligacije ispunjavaju svi predmeti koji se duguju.
Ako je do propasti predmeta dolo krivicom dunika,on duguje naknadu tete poveriocu
koju ovaj usled toga trpi,i to u visini propalog predmeta.
Kumulativnu obligaciju treba razlikovati od kumulativnog dugovanja dve ili vie
obligacija.Dok je kumulativna obligacija jedna obligacija sa vie predmeta koje sve treba
predati ili izvriti, dotle kumulativno dugovanje vie obligacija,podrazumeva obavezu
dunika iz jednog pravnog osnova da ispuni vie obligacija,bez obzira da li su one
kumulativne ili ne.Tako ugovori najee predstavljaju zbir obligacija koje ugovornik
duguje kumulativno(npr.na strani prodavca je obaveza predaje stvari i obaveza zatite u
sluaju pravnih i fizikih nedostataka,a na strani kupca je obaveza isplate cene i obaveza
preuzimanja stvari)

CIVILNE I NATURALNE OBLIGACIJE


Civilne obligacije su obligacije koje poseduju mo sudskog prinudnog ostvarenja.Poverilac
civilne obligacije moe, kao i drugi titular prava,da podigne tubu kod suda i da zahteva
ostvarenje svog prava pod pretnjom prinudnog izvrenja nad imovinom dunika.Kod ovih
obligacija postoji neposredna pravna sankcija.
Naturalne obligacije su obligacije koje ne poseduju mo prinudnog sudskog izvrenja,ali
ako dunik izvri dobrovoljno takvu obligaciju,ne moe se pozivati na isplatu
nedugovanog i traiti povraaj datog.Smatra se da je izvrio ono to je bio duan da
izvri.ZOO nema opte odredbe o naturalnim obligacijama,ali ih pominje na vie

41

mesta.Tako,prema ZOO,zastarelou se gasi pravo da se trai ispunjenje obaveze,a sud


se ne moe obazirati na zastarelost,ako se dunik nije na nju pozvao.Zastarelost nastupa
kada protekne zakonom odreeno vreme u kome je poverilac mogao zahtevati ispunjenje
obaveze.Sa druge strane,ZOO predvia da se ne moe traiti ono to je dato ili
uinjeno,na ime izvrenja neke prirodne obaveze ili neke moralne ili drutvene dunosti.
Znai,ako dunik ispuni zastarelu obavezu,nema pravo zahtevati da mu se vrati ono to
je dao,ak i ako nije znao da je obaveza zastarela.Poverilac se moe namiriti iz zastarelog
potraivanja koje je obezbeeno zalogom ili hipotekom.

TRENUTNE I TRAJNE OBLIGACIJE


Kriterijum za ovu podelu na trenutne i trajne obligacije jeste trajanje prestacije.
Ako
se
ispunjenje obligacije sastoji iz jednog akta davanja,injenja
ili
uzdravanja,realizuje se oednom,takva obligacija je trenutna(npr.predaja stvari iz ruke u
ruku,jednokratni prelaz preko tueg zemljita).
Ako se obligacija ispunjava preduzimanjem vie akata davanja,injenja ili
uzdravanja,odnosno ako se realizacija tih akata preduzima trajnim i kontinuiranim
ponaanjem koje se prostire u vremenu,onda je takva obligacija trajna(npr.svakog prvog
u mesecu predaje se odreena koliina dugovane stvari,mesena zakupnina, prodaja sa
otplatom na rate).
Jedna ista obligacija moe u jednoj prilici biti trenutna,a u drugoj trajna.Da li e obligacija
biti trenutna ili trajna zavisi od prirode izvora obligacije i drugih okolnosti sluaja.Ako je
re o obligaciji koju ugovor raa,same stranke odreuju da li e obligacija biti trenutna ili
trajna(npr. od volje ugovornih strana zavisi hoe li kupac biti duan da isplati cenu
oednom ili u odreenim ratama).
Nekada sama priroda obligacionog odnosa uslovljava da obligacija bude
trajna(npr.obaveza doivotnog izdravanja,obaveza uvanja poverene tue stvariposluga,ostava)
Trajne obligacije se jo nazivaju i sukcesivne obligacije upravo zbog ovih karakteristika.
Obligacije koje se odnose na neinjenje,odnosno uzdravanje(negativne obligacije) u
veini sluajeva su trajne obligacije (npr.obaveza kupca da ne otui stvar neko
vreme),dok su obligacije davanja i injenja(pozitivne obligacije)su ili trajne ili trenutne
obligacije,to zavisi od prirode samog odnosa ili volje stranaka.
Izvori i trenutnih i trajnih obligacija mogu biti razliiti pa tako izvor moe biti
ugovor,zakon,jednostrana izjava volje i slino.
Pravni znaaj podele
S obzirom na vreme trajanja kod trajnih obligacija,one su izloene razliitim okolnostima
koje mogu uticati na dejstva pa i na prestanak obligacije.Recimo,pitanje naknadne
nemogunosti ispunjenja obligacije ili pitanje izmene obligacije zbog promenjenih
okolnosti postavlja se po prirodi stvari kod trajnih obligacija.Takoe ustanova
promenjenih okolnosti javlja se samo kod trajnih obligacija.
Trenutne obligacije uglavnom nisu izloene mogunosti uticaja promenjenih
okolnosti.Meutim ako je ispunjenje trenutne obligacije odloeno do nastupanja neke
izvesne okolnosti(npr.po isteku 6 meseci od dana nastanka obligacije),mogue je da se u
meuvremenu steknu takve okolnosti koje onemoguavaju ili oteavaju ispunjenje
obligacije.

42

Znaaj ove podele ogleda se i u tome to kada se trajna obligacija odnosi na predaju
sume novca,odnosno kada trajna obligacija pripada novanim obligacijama,tokom
ispunjenja trajne novane obligacije moe se javiti pitanje uticaja valutnih
promena,odnosno manje ili vee kupovne moi novca u trenutku potpune isplate u
odnosu na trenutak nastanka obaveze.
Zastarelost
Povremena
potraivanja
koja
dospevaju
godinje
ili
u
kraim
razmacima(kamate,izdravanje,potraivanja
zakupnine,
naknade
tete
i
slino)zastarevaju za 3 godine od dospelosti ovakvog pojedinog davanja(subjektivni rok).
Samo pravo iz kojeg proistiu pojedina potraivanja zastareva za 5 godina(objektivni rok)
od dospelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja posle koga dunik nije vrio
davanja.Kada zastari pravo iz koga proistiu povremena potraivanja,onda poverilac
gubi,ne samo pravo da zahteva budua povremena davanja,nego i ona povremena
davanja koja su dospela pre ove zastarelosti.Kada je re o povremenim davanjima treba
rei da dokaz o isplati poslednjeg povremenog davanja stvara oborivu pretpostavku o
isplati ranijih davanja (npr.priznanica o isplati jedne rate stvara oborivu pretpostavku da
su isplaene i prethodne rate).

43

UGOVORI

44

POJAM UGOVORA
Prema tradicionalnom shvatanju ugovor je saglasnost volja dva ili vie lica kojom se
postie neko pravno dejstvo.Opti pojam ugovora svojstven je ne samo obligacionom
pravu ve i drugim granama prava u kojima se javlja,kao to su porodino pravo,
meunarodno pravo,nasledno pravo itd.U obligacionom pravu ugovor predstavlja izvor
obligacija.
Ugovor u obligacionom pravu je saglasnost volja dva ili vie lica kojom se postie neko
obligacionopravno dejstvo. Karakteristike ugovora:
1. Uvek je dvostrani pravni posao
Za razliku od dvostranog,kod jednostranog pravnog posla nema saglasnosti volja,
ve izjava samo jedne volje stvara odreeno pravno dejstvo(npr.javno obeanje
nagrade).
2. Proizvodi obligacionopravno dejstvo koje se ogleda u zasnivanju,promeni
i gaenju obligacija
3. Proizvodi imovinskopravna dejstva
To znai da se pravne posledice ugovora odraavaju direktno u imovini ugovornih
strana.
Za oznaavanje pojma ugovor koriste se razliiti nazivi:
1. Sporazum
To je iri pojam od ugovora, on podrazumeva svaku saglasnost volje,a ne samo onu
izjavu koja proizvodi obligacionopravno dejstvo.
2. Pakt (u meunarodnom pravu)
Ne upotrebljava se u obligacionom pravu.Ovaj termin koristi se za one obaveze
koje raaju nesankcionisane pravne obaveze.
3. Pogodba (uglavak,utanaenje)
Ovaj termin ima dvostruko znaenje,koristi se da se oznai ugovor u celini,ali i da
se oznae pojedine odredbe u ugovoru.
4. Dogovor
To je zapravo sporazum koji su ugovorne strane postigle tokom pregovora,to je faza
koja prethodi zakljuenju ugovora.
Ranije za ugovor nije bila dovoljna prosta saglasnost volja da bi nastala obligacija,bila je
neophodna i forma,rituali,gestovi itd.Tek kasnije forma prestaje da bude neophodna za
nastanak ugovora.
Lica koja zakljuuju ugovor nazivaju se i ugovornici,ugovorne strane,ugovarai.

OSNOVNA NAELA UGOVORNOG PRAVA


1. Naelo dispozicije subjekata
2. Naelo slobode ugovaranja
3. Naelo konsensualizma
4. Naelo savesnosti i potenja
Naelo dispozicije stranaka i naelo slobode ugovaranja zapravo ine naelo autonomije
volje.

45

NAELO SLOBODE UGOVARANJA


Ovo naelo moe biti shvaeno u uem i irem smislu.
1. U uem smislu
Sloboda ugovaranja je sloboda svakog subjekta da izabere da li e ili nece zakljuiti
ugovor i sa kim e ga zakljuiti.
2. U irem smislu
Sloboda ugovaranja obuhvata i slobodu pravnih subjekata da svojom voljom urede
sadrinu ugovora(u okviru naela dispozicije subjekata)
Sloboda ugovaranja u uem smislu moe u pojedinim sluajevima biti ograniena radi
zatite odreenih lica.Ta ogranienja su trostruka:
1. Obavezno zakljuenje nekih ugovora
U naem pravu postoji obaveza da se zakljui ugovor kod osiguranja vozila koje je
u saobraaju.Ugovor mogu zakljuiti svi sopstvenici motornih vozila,prevoznici u
javnom saobraaju, vlasnici vazduhoplova, lica koja moraju da zakljue
ugovor(npr.vodovod,elektrodistribucija)itd.
2. Saglasnost treeg za zakljuenje ugovora
Sloboda zakljuenja ugovora nekada je ograniena i to radi zatite javnog interesa
ili radi zatite privatnog interesa odreenih lica.
a. Moe se dati pre zakljuenja ugovora dozvola,kada ugovor ne moe nastati
ako dozvola nije data,ili odobrenje, koje se daje kada je ugovor ve
zakljuen.Odobrenje ima obeleje odlonog uslova,ako se dobije saglasnost
ugovor proizvodi pravna dejstva,a ako ne smatra se da ugovor nije ni
zakljuen(npr.kod ugovora od strane poslovno nesposobnog lica,potrebno je
odobrenje zakonskog zastupnika,odobrenje u sluaju prekoraenja granica
ovlaenja itd.)
3. Izbor ugovornika(sloboda izbora druge ugovorne strane)
Prema pojedinim zakonskim propisima,u pojedinim sluajevima odreuju se lica
kojima se mora uiniti ponuda za zakljuenje ugovora,a tek kada to lice odbije
ponudu,ponudilac ima potpunu slobodu.Ovde spadaju sluajevi prava pree
kupovine koje moe biti ili zakonsko ili ugovorno.

DISPOZICIJA SUBJEKATA
Dispozicija subjekata je izraz opteg naela autonomije volje.Ugovorne strane su
slobodne da po svojoj volji urede sadrinu ugovora.
Ovo naelo trpi neka opta ogranienja i to su:
1. Prinudni propisi
2. Javni poredak
3. Dobri obiaji

46

Prinudni propisi su konkretne naredbe i zabrane(numerus clausus) sadrane u


zakonskim i podzakonskim propisima.Ne mogu se promeniti voljom stranaka.U ZOO
postoji vie propisa koja imaju prinudni karakter:
1. Propisi o pravima zastarevanja
2. Propis o najviem iznosu ugovorene kamatne stope
3. Propis ugovaranja kamate na kamatu
Javni poredak je najire ogranienje dispozicije subjekata.Prvi put je pomenut u Code civil
1804.godine.U pogledu javnog poretka u uporednom pravu postoje etiri teorije:
1. Prva teorija prema kojoj javni poredak nije mogue,a ni potrebno
definisati.Umesto toga treba prepustiti sudu da u svakom konkretnom sluaju
utvrdi ta je javni poredak kada se takvo pitanje postavi pred njim.
2. Druga teorija prema kojoj je potrebno odrediti osnovna obeleja javnog
poretka,ali nije neophodno da se precizno definie. Ostavlja se sudu da pronae da
li je javni poredak povreen ili ne.
3. Trea teorija prema kojoj javni poredak predstavlja skup propisa koji su izriito
nabrojani.
4. etvrta teorija prema kojoj javni poredak treba definisati tako to e se odrediti
jedan opti kriterijum koji bi omoguio da se klasifikuju pravila koja se tiu javnog
poretka.
Kod nas postoje dva shvatanja:
1. ira koncepcija javnog poretka koja obuhvata opta naela na kojima je
zasnovano postojanje pravno organizovane zajednice.Javni poredak podrazumeva i
prinudne propise,dobre obiaje i moralne norme.
2. Ua koncepcija(Anti) prema kome javni poredak obuhvata opte principe
ustavnog ureenja,pravila u zakonima i pravne standarde iju sadrinu odreuje
sud.U pojam javnog poretka ne ulaze prinudni propisi,dobri obiaji i moralne
norme.
Dobri obiaji predstavljaju ustaljena pravila ponaanja koja usvaja odreena
drutvena grupa. Proizilaze iz svesti ljudi da su u odreenoj optoj situaciji duni da
se ponaaju na odreeni nain.Bitno je da se kvalifikuju kao dobri(u skladu sa
savesnou i potenjem),to znai da su u skladu sa vladajuim poretkom.
Naelo dispozicije subjekata trpi i neka posebna ogranienja i to su ogranienja koja se
odnose na sadrinu ugovora. Postoje dva takva ogranienja:
1. Zakonom regulisana sadrina ugovora
Odreene ugovore zakon moe ureivati neke elemente.Najee ureuje cene,kod
ugovora o kupoprodaji odreenih roba ili sirovina koje imaju strateki znaaj u
nekoj dravi (npr.odlukom vlade cena nafte,elektrine energije itd.).Ugovorne
strane ne mogu odrediti veu cenu od propisane. Ako je i ugovore primenie se
propisana cena.
2. Ogranienje putem formularnih ugovora(ugovori po pristupu)
To su ugovori iju sadrini unapred u potpunosti odreuje samo jedna ugovorna
strana zbog svoje ekonomske nadmoi.Sadrina je odtampana na jednom obrascu
u vidu jednog broja klauzula,koje ta strana nudi drugoj na potpis,odnosno druga
ugovorna strana samo pristupa tako utvrenoj sadrini ugovora.Druga ugovorna
strana nema mogunost da pregovara,dispozicija za nju ne postoji(npr.ugovor o
osiguranju imovine,ugovor o prevozu itd.)
Razlika izmeu ove dve vrste ogranienja je u tome to se kod formularnih ugovora
ogranienje dispozicije subjekata vri faktikim putem,zato to jedna strana ima faktiku
ekonomsku mo da drugoj strani nametne uslove.Kod zakonom regulisane sadrine radi

47

se o ogranienju pravne prirode,a ne faktike.Objektivno pravo postavlja ogranienje


obema ugovornim stranama.

KONSENSUALIZAM
Konsensualizam kao princip ugovornog prava,znai da se ugovori mogu zakljuivati
prostom saglasnou volja,bez ispunjenja zakonom predvienih formi.Strane mogu
ispoljavati svoju volju na razliite naine i to usmeno ili pismeno,kao i svim postupcima
kojima se posredno ili neposredno iskazuje odreena volja.
Istorijski razvoj ugovornog prava ukazuje na injenicu da se ovaj princip nekada nije
primenjivao u svom apsolutnom smislu,ve da su bili prisutni odreeni izuzeci koje su
strane dune da potuju i da ih se pridravaju.Dugotrajni proces stvaranja principa
konsensualizma okonan je tek u XVI i XVII veku.Sve do tada vladajui princip bio je
formalizam.Glavni uzroci koji su doveli do usvajanja ovog principa bili su nerazvijeni
drutveno ekonomski odnosi i uticaj religije na pravo. Kasnije dolazi do ublaavanja
formalizma zbog sloenijih drutveno ekonomskih odnosa i slabljenje uticaja religije na
pravo.Rimsko pravo nikada nije postavilo konsensualizam kao opti princip ugovornog
prava.
Poetak novog veka,karakterie se naglim razvojem robne privrede,razmena materijalnih
dobara zahteva to veu brzinu i slobodu u privrednim odnosima.Javila se potreba da se
ugovori lako i brzo zakljuuju.Formalizam sputava pravni promet.
Kodifikacije graanskog prava u XIX veku potpuno prihvataju princip solo consensus
obligat.Autori francuskog graanskog zakonika nisu ga ak ni formulisali na jedan opti
nain,jer su smatrali da se on svuda podrazumeva.Dolazi do usvajanja opteg pravila da
su ugovori u principu neformalni,a samo izuzetno formalni,to je suprotno onome to je
vailo u rimskom pravu.Forma u savremenom pravu ne javlja se kao ritual,vec kao
sredstvo,kao zatita drutvenih interesa.
Na ZOO princip konsensualizma predvia reima da zakljuenje ugovora ne podlee
nikakvoj formi,osim ako zakonom nije drugaije odreeno.I pored toga to ZOO predvia
princip neformalnosti,mnoge ugovore i uprkos tome ipak proglaava formalnim,kao to
su ugovor o prometu nepokretnosti,ugovor o graenju,ugovor o licenci,ugovor o
osiguranju,ugovor o jemstvu itd.

ZAKLJUENJE UGOVORA
Da bi dolo do zakljuenja ugovora potrebno je ispunjenje odreenih uslova,koji se dele
na opte i posebne.Opti uslovi za zakljuenje ugovora koji moraju biti ispunjeni
kumulativno su:
1. Sposobnost ugovaranja
2. Saglasnost volja
3. Predmet ugovora
4. Kauza
Posebni uslov za zakljuenje ugovora trai se samo kod onih ugovora koji su formalni i to
je naravno:
1. Forma(kada je odreena zakonom,sporazumom itd.)

48

SADRINA SAGLASNOSTI I NAMERA UGOVARANJA


Zakljuiti ugovor znai obavljati jednu intelektualnu radnju.Svest o elementima
preduzete radnje kao i namera da se ugovor zakljui (animus contrandi),ine osnovne
osobine pravno relevantne volje.Zapravo svest o elementima preduzete radnje je
posedovanje mogunosti da se shvati domaaj svog akta(svest nemaju duevno obolela
lica,lice koje je pod dejstvom hipnoze,alkohola,droga,jer ne mogu da shvate domaaj
svog akta).Volja mora biti:
1. Ozbiljna
Znai da ugovor ne moe nastati na osnovu proste zelje ili ale nekog lica(npr.volja
nije ozbiljna ako je izjavljena na pozorinoj sceni u nekom komadu)
2. Stvarna
Znai da volja mora biti stvarna,a ne prividna(simulovana).Ako odreena lica
izjavljuju volju samo radi odreenog prikrivanja nekog drugog ugovora koji su ta
lica zaista zakljuila,onda takva izjava nema pravno dejstvo.Prividan ugovor vai
ako su ispunjeni uslovi za njegovu primenu.Ova injenica ne moe se isticati prema
treem savesnom licu.
3. Slobodna
Znai da lice koje izjavljuje volju ne sme biti rtva prevare,zablude,prinude(osnovi
relativne nitavosti).
4. Mogua
Znai da se volja mora odnositi na neto to je mogue ostvariti.Tu se podraumeva
i pravna i fizika mogunost.Pravna mogunost znai da je volja upravljena na
neto to pravnim ili moralnim normama nije zabranjeno.Fizika ili faktika
mogunost podrazumeva ono to se po redovnom toku zbivanja moe ostvariti.

ODNOS UNUTRANJE I IZJAVLJENE VOLJE


Da bi se dolo do saglasnosti volje,potrebno je da se volja na neki nain izjavi.Ako volja
nije izjavljena,ve postoji neka unutranja psiholoka pojava,onda takva volja ne
proizvodi pravna dejstva.U pogledu odnosa unutranje i izjavljene volje postoje dve
teorije:
1. Teorija volje
2. Teorija izjave
Prema teoriji volje bitna je unutranja volja,pa se mentalne rezerve uzimaju u
obzir.Posledice dosledne primene ove teorije su u tome to mentalne rezerve dobijaju
pravnu vanost.Kod tumaenja ugovora istrauje se stvarna volja ugovornih strana.Nema
punovanog ugovora ako se unutranja volja ne poklapa sa izjavljenom voljom.Zabluda u
ovom sluaju povlai nitavost.
Prema teoriji izjave u sluaju nesklada unutranje i izjavljene volje prednost se daje
izjavljenoj volji.Vodi se rauna samo o onome to su ugovornici ozbiljno izjavili,a ne ono
to su eventualno hteli.Posledice dosledne primene ove teorije su u tome to u sluaju da
izjavljena volja ne poklapa sa stvarnom voljom,ugovor nastaje.Mentalne rezerve se ne
uzimaju u obzir.Izjava volje moe obvezivati uprkos postojanju zablude.
ZOO usvaja sredinje reenje,pa predvia da pri tumaenju spornih odredaba ne treba se
drati doslovnog znaenja upotrebljenih izraza,ve treba istraivati zajedniku nameru

49

ugovaraa i odredbu tako razumeti kako to odgovara naelima obligacionog prava.Na


osnovu ovog principa se recimo dobroini ugovori tumae na nain koji je manje teak za
dunika u smislu kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.
Prema ZOO mentalne rezerve proizvode pravna dejstva,dakle uzima se u obzir kada
strana nije mislila ono sto je izjavila.Mane volje mogu da utiu na punovanost ugovora.

NAINI IZRAAVANJA VOLJE


Princip konsensualizma povlai sa sobom pravilo da su strane u naelu slobodne u izboru
naina kojim ce zakljuiti svoju volju,osim kada zakonom nije drugaije odreeno.
Volja se redovno izraava aktivnim ponaanjem.U aktivnom ponaanju treba razlikovati
dva naina izjavljivanja volje i to izriito i preutno.
Volja se manifestuje izriito kada lice preduzima akte kojima direktno pokazuje postojanje
odreene namere.To se ini najpre izgovorenim ili napisanim recima,odreenim
znaima,gestovima ili preduzimanjem neke druge radnje koja za cilj ima izraavanje
volje(npr.dizanje ruke kod javnog nadmetanja).
Preutno izraavanje volje postoji kada lice preduzme takve akte na osnovu kojih se
indirektno,ali sa sigurnou moe ustanoviti postojanje pravno relevantne namere.Ovaj
nain izjave volje naziva se jo i konkludentne radnje.Da bi ovako izjavljena volja
proizvodila
pravno dejstvo potrebno je da se iz takvog ponaanja moe prema
okolnostima(mesto,vreme,nain preduzete radnje,shvatanja drutvene sredine) logino i
sa sigurnou zakljuiti da se volja izraava radi postizanja odreene pravne
svrhe(npr.ako poverilac
dobrovoljno preda svom duniku dokaz o postojanju
duga,npr.priznanicu,mada od njega nije primio dugovanu sumu,uzima se da je uinjen
otpust duga,putnik koji ulazi u autobus preutno izraava volju da zakljui ugovor o
prevozu,kada lice u svoje ime i za svoj raun raspolae robom koju je primilo od
drugog,smatra se da je zakljuen ugovor o kupoprodaji,ako primalac nije znao da je roba
poslata u drugu svrhu)
Preutno izjavljena volja proizvodi ista pravna dejstva kao i izriito izjavljena
volja.Meutim mogue je da zakon za odreene poslove zahteva da se volja izjavi
izriito(npr.poverilac izriito izjavi svom duniku da mu dug ne oprata mada mu predaje
pismeno kojim je dug konstatovan).
Pored aktivnog ponaanja postoji i pasivno ponaanje.Pasivno ponaanje je apsolutno
uzdravanje jednog lica od preduzimanja bilo kakvih akata kojima se volja
izraava.Razlika izmeu pasivnog ponaanja i preutno izjavljene volje nije uvek lako
uoljiva(npr.vozac taksija na taksi stanici preutno izraava volju da zakljui ugovor o
prevozu).
Pasivno ponaanje postoji recimo u sluaju kada ponudilac pismom predloi ponuenom
da zakljue odreeni ugovor,a ponueni na to ne odgovori niti preduzme bilo kakav akt
na osnovu koga bi se moglo osnovano zakljuiti da je ponuda prihvaena.utanje samo
za sebe ne znai pristanak.Bez pravnog dejstva su odredbe u ponudi kojima bi se utanje
ponuenog smatralo prihvatanjem ponude ili odredbe koje bi u sutini imale istu
svrhu(npr.ako ponueni ne odbije ponudu u odreenom roku ili ako poslatu stvar u vezi
sa kojom mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku)
Postoje i izuzeci od principa da utanje ponuenog ne znai prihvatanje ponude,pa e se
tako smatrati da utanje znai prihvatanje ponude u pet situacija:

50

1. Kada je ponueni u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem u pogledu


odreene robe,ukoliko nije ponudu odbio odmah ili u ostavljenom roku
2. Lice koje se ponudilo drugom da izvrava njegove naloge za obavljanje
odreenih poslova,kao i lice u iju poslovnu delatnost spada vrenje
takvih naloga,duno je da izvri dobijeni nalog ako ga nije odmah
odbio.Ako ponuda,odnosno nalog nije odbijena smatra se da je ugovor
zakljuen u trenutku kada je ponuda,odnosno nalog stigao ponuenom
3. Ako osigurava u odreenom roku ne odbije ponudu,koja ne odstupa od
uslova pod kojima on vri predloeno osiguranje,smatrae se da je
prihvatio punudu i da je ugovor zakljuen(8 dana)
4. Preutno produenje ugovora i to u prvom redu ugovora o zakupu,kao i
drugih ugovora sa trajnim izvrenjem ugovora.Ako je ugovor o zakupu
zakljuen na odreeno vreme i to vreme protekne,a zakupac se ne ponaa
pasivno,ve dri i upotrebljava stvar koja je predmet zakupa,a
zakupodavac:
a. I dalje prima zakupninu ili na drugi nain pokazuje volju da ostane u
ugovornom odnosu,onda nije re o pasivnom ponaanju (nije
izuzetak jer se ne ponaa pasivno)
b. Zakupodavac se ne protivi zakupevom upotrebljavanju stvari,ne
prima zakupninu niti na bilo koji drugi nain ne izraava volju u
smislu produenja zakupa,onda se prema zakonskom nareenju
pasivno
ponaanje
zakupodavca
uz
aktivno
ponaanje
zakupca,uzima kao injenica koja dovodi do obnavljanja ugovora o
zakupu (izuzetak).Time se stvara zakup neodreenog trajanja koji
zakupodavac uvek moe opozvati.Zatim kod ugovora o poklonu ili
kod ugovora o posluzi,pasivno ponaanje ponuenog koji je dobio
stvar na poklon/poslugu nije ugovor zakljuio.Smatra se da je
ugovor zakljuen tek upotrebom stvari.
5. Kada strane same ugovore da e se u regulisanju njihovih buduih
ugovornih odnosa,pasivno ponaanje jedne od njih znaiti pristanak,osim
ako zakon zahteva izjavu volje na odreeni nain (npr. sveana forma)
Kada utanje ponuenog znai prihvatanje ponude,ugovor je zakljuen onda kada
ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvata ponudu.

VRSTE UGOVORA
Ugovor kao saglasnost volja dve ugovorne strane moe se prema razliitim kriterijumima
podeliti:
1. Prema odreenosti u zakonu:
a. Imenovani ugovori
Tu su bitni elementi i obaveze ugovornih strana ureeni zakonom
b. Neimenovani ugovori

51

2.

3.

4.

5.

6.

Zakon ih posebno ne regulie, niti daje posebno ime. To su ugovori koji se


zakljuuju u okviru principa dispozicije subjekata
U zavisnosti od toga da je forma bitan sastojak ugovora razlikuju se:
a. Formalni ugovori
Kod njih je forma je bitan uslov za njihov nastanak(npr.ako forma predviena
zakonom nije ispunjena, ugovor ne proizvodi pravna dejstva)
b. Neformalni ugovori
Nastaju saglasnou volja,pa za nastanak ugovora nije potrebno ispuniti
nikakve posebne formalnosti
Prema duini trajanja posledica iz ugovora razlikuju se:
a. Trenutni ugovori sa trenutnim izvrenjem
Ovi ugovori se izvravaju jednim aktom davanja ili injenja
b. Trajni ugovori
Kod njih izvrene obaveze traju u jednom vremenskom periodu, a obaveza iz
ugovora izvrava se putem jednog kontinuiranog akta davanja, injenja ili
uzdravanja od injenja, ili putem vie uzatopnih sukcesivnih akata koji
sleduju jedan drugom tokom vremenskog perioda.
U zavisnosti od samostalnosti / zavisnosti ugovora (jednog od drugog) :
a. Samostalne ugovori
Samostalni su oni koji mogu postojati bez drugog ugovora, egzistiraju
nevezano za druge ugovore
b. Zavisni (akcesorni) ugovori
Oni koji ne mogu postojati bez drugog ugovora (npr. ugovor o jemstvu kao
sto je recimo akcesorni ugovor jemstva jer njegova sudbina zavisi od glavnog
ugovora, a prestaje onog momenta kada se izvre obaveze iz glavnog
ugovora. Isto tako ugovor o jemstvu moe prestati ako je glavni ugovor
nepunovaan.Obaveza jemca ne moe biti vea,osim izuzetno,od one koju
dunik ima u glavnom ugovoru)
U zavisnosti od tehnike i naina zakljuivanja:
a. Ugovori po pristupu
Sadrinu ugovora ne odreuju ugovorne strane sporazumno, ve je ureuje
jedna od njih bez pregovora sa drugom ugovornom stranom (npr.formularni
ugovori).Ne zakljuuju se posredstvom klasicne seme(ponuda,prihvatanje
ponude).Tehnika zakljuenja ovih ugovora je putem opte i stalne
ponude.Opta ponuda je upucena unapred neodreenom broju lica, a stalna
ponuda znai da se jedna strana trajno ponavlja u vrenju svoje
delatnosti(osiguravajuca drutva,avioprevoznici)
b. Ugovori sa sporazumno odreenom sadrinom
Ugovori iju su sadrinu ugovorne strane odredile sporazumno tokom
pregovora koji su prethodili zakljuenju ugovora.Sadrina ugovora je jednaka
rezultatu sporazuma.Sadrina o o kojoj se pregovaralo unosi se u ugovor
klasicnom tehnikom(putem ponude i traznje)
U zavisnosti od toga da li licna svojstva utiu na zakljuenje ugovora
razlikuju se:
a. Ugovori koji se zakljuuju sobzirom na svojstva linosti

52

To su ugovori intuiti personae.Dakle ugovor se zakljuuje sobzirom na lina


svojstva ugovornika i izvrenje obaveza iz ugovora se vezuje za lina
svojstva (npr. ugovor o nalogu ili ugovor o punomoju, ili ugovor o
zastupanju) .Recimo kod ugovora o punomostvu,koji se zakljuuje s obzirom
na licna svojstva i punomonika i vlastodavca,potrebno je stvoriti odnos
poverenja,i to poverenje mora biti obostrano.Vlastodavcu nije svejedno ko
mu je punomonik,ali i obrnuto.Kod ugovora o delu,se uzimaju u obzir licne
osobine poslenika.
b. Ugovori koji se zakljuuju bez obzira na svojstva linosti
7. U zavisnosti od odnosa prava i obaveza iz ugovora (najvanija podela!!!!)
a. Jednostrano obavezni i dvostrano obavezni ugovori
b. Teretni i dobroini ugovori
c. Komutativni i aleatorni ugovori

JEDNOSTRANOBAVEZNI I DVOSTRANOOBAVEZNI UGOVORI


Ovde ugovor moe stvoriti obaveze za jednu ili za obe ugovorne strane.Ako u ugovoru na
osnovu saglasnosti volja, nastaju obaveze za obe ugovorne strane, to su onda
dvostranoobavezni ugovori (npr. prodaja, razmena, zakup, zajam)

DVOSTRANO UZAJAMNI=UZAJAMNI=RECIPRONI=SILAGMATICNI UGOVO


Kada na osnovu saglasnosti volja, obaveza nastane za jednu voljnu stranu, onda su to
jednostranoobavezni ugovori (npr.ugovor o poklonu).
Meutim treba voditi rauna o dvostranim poslovima,ali koji su jednostranoobavezni
ugovori.To znai da je tada potrebna saglasnost dve volje za nastanak ugovora,ali iz
ugovora nastaje obaveza samo za jednu stranu(klasian primer je ugovor o poklonu,jer
nastaje obaveza poklonodavca da preda stvar poklonoprimcu i da odgovara za
materijalne i pravne nedostatke stvari).U modernoj koncepciji se i ugovor o poklonu
smatra dvostranoobaveznim,jer nastaje obaveza na zahvalnost prema poklonodavcu.
Dvostranoobavezni ugovori u ZOO su odreeni kao dvostrani.To nije ispravno jer se
meaju dvostranoobavezni ugovori sa dvostranim pravnim poslovima.Za dvostrane
pravne poslove bitan je broj volja,a za dvostranoobavezne ugovore bitan je
broj obaveza,da li obaveze nasatju za obe ugovorne strane.
Znaaj podele (ZOO lanovi 121-147):
1. Prigovor o neispunjenju
Ni jedna strana u dvostranoobaveznom ugovoru nije duna da ispuni svoju
obavezu ako druga strana nije izvrila svoju obavezu ili nije spremna da je izvri.
2. Raskidanje ugovora zbog neispunjenja
U dvostranoobaveznim ugovorima kada jedna strana ne ispuni svoju obavezu,
druga moe zahtevati ispunjenje obaveze ili moe pod uslovima zakona raskinuti
ugovor jednostranom izjavom volje, ukoliko raskid ne nastupi po samom zakonu u
oba sluaja.Ta strana ima pravo na naknadu tete.
3. Promena okolnosti
Ako ispunjenje ugovorene obaveze postane oteano zbog okolnosti koje su
nastupile nakon zakljuenja ugovora, a koje se nisu mogle predvideti ili ako

53

4.

5.

6.

7.
8.

ispunjenje obaveze postane nemogue usled tih okolnosti,strana kojoj je oteano


izvrenje obaveze ima pravo da od suda zahteva raskid ili izmenu ugovora
Prekomerno oteenje
Ako je u vreme zakljuenja ugovora postojala oigledna nesrazmera uzajamnih
davanja, za koju oteena strana nije morala niti je mogla znati, ona moe
zahtevati ponitenje u roku od 1 godine od dana zakljuenja takvog ugovora.
Zelenaki ugovor
Ako je u ugovoru jedna ugovorna strana iskoristila stanje nude, tekog
materijalnog stanja, lakomislenost ili zavisnost druge ugovorne strane,da bi za
sebe ugovorila korist koja je u oiglednoj nesrazmeri sa onim to je dala, onda
druga strana ima pravo da zahteva ponitenje takvog ugovora.
Ustupanje ugovora
Svaka strana u dvostranoobaveznim ugovorima moe na osnovu ugovora sa treim
licem uz pristanak druge strane ustupiti svoj ugovorni poloaj treem licu.Ugovorni
poloaj je skup obaveza i prava koja na osnovu ugovora ima jedna strana u
dvostranoobaveznom ugovoru(npr.prodavac ustupi treem licu svoj poloaj uz
pristanak kupca).Ugovor o ustupanju ugovornog poloaja je mogu samo kada je u
pitanju dvostranoobavezni ugovor.
Prestanak usled naknadne nemogunosti ispunjenja predmeta ugovora
Kada ispunjenje nije mogue usled dejstva vie sile, ugovor prestaje da postoji.
Tumaenje
Kod tumaenja dvostranoobaveznih ugovora vai pravilo da kada su ugovorne
odredbe nejasne ili dvosmislene,onda se one moraju tumaiti na nain,kojim se
ostvaruje pravian odnos izmeu obaveza ugovornih strana.Tumaenje
jednostranoobaveznih ugovora se uvek vri na nain koji je manje teak za
dunika.

TERETNI I DOBROINI UGOVORI


Teretni ugovor je ugovor gde svaka strana duguje naknadu za korist koju prima od
druge.Teretni ugovori jo se nazivaju i onerozni ugovori ili ugovori sa naknadom.
Dobroini ugovor je ugovor kod kojeg jedna strana ne duguje nikakvu naknadu za korist
koju prima ( ugovor o poklonu,posluzi,zajmu bez kamate, besplatnoj ostavi,punomostvu,
ako nije ugovorena nagrada za punomonika).
Najvaniji kriterijum ove podele je ekonomski,jer je to odnos koristi i naknade.Pored toga
podela se vri i prema pravnom kriterijum u zavisnosti od toga da li pravne obaveze
nastaju samo za jednu stranu ili za obe strane.
Treba voditi rauna o tome da se podela na dvostrano i jednostranoobavezne ugovore ne
poklapa sa podelom na teretne i dobroine poslove,kao to je recimo ugovor o
beskamatnom zajmu,koji je dobroini i dvostranoobavezan ugovor,kao i ugovor o posluzi
itd.
Znaaj ove podele je u tome to se neka pravila primenjuju samo na teretne ugovore a
druga samo na dobroine ugovore.
Inae teretni i dobroini poslovi razlikuju se po tri kriterijuma,a to su:
1. Nastanak
2. Dejstvo
3. Prestanak

54

to se tice nastanka,dobroini ugovori tee nastaju zato to se za doroine ugovore


predvia forma. Da bi nastao dobroin ugovor neophodno je da ugovorne strane ispune
zakonom propisane formalnosti.Kod teretnih ugovora nema formalnosti zbog ega se
bre i lake zakljuuju.
to se tie dejstva kod teretnih ugovora postoji odgovornost prenosioca za fizike i
pravne nedostatke.Kod dobroinih ugovora odgovornost za materijalne nedostatke o
evikciji ne postoji ( poklonodavac moe odgovarati za tetu na imovini usled pravnih i
fizikih nedostataka,ali nije duan da ih otkloni).
Razlika izmeu teretnih i dobroinih ugovora postoji i u pogledu krivice kod uslova
odgovornosti za neizvrene ugovorne obaveze.Tako se kod dobroinih ugovora krivica se
blae ceni.To se najbolje se vidi kod ugovora o ostavi ako je ostava besplatna.Ako
ostavoprimac besplatno uva stvar duan je da pokae panju kao prema soptvenoj
stvari,a odgovarae ako je nije uvao kao svoju.Kod teretnih ugovora kao to je recimo
ostava sa naknadom potreban je vei stepen panje, poveana panja dobrog domaina,
privrednika(ova panja kod ugovora o ostavi u privredi).
to se tie prestanka dejstva ugovora,dobroini ugovori lake prestaju od teretnih zato
to je broj razloga za prestanak ugovora vei (npr.dobroini ugovori mogu prestati usled
zablude o motivu dok se kod teretnih ugovora to ne uzima u obzir).Dobroin ugovor
prestaje ako je kod jedne strane postojala nedoputena pobuda(motiv).Kod teretnih
ugovora to nije dovoljno, potrebno je da je druga ugovorna strana znala ili morala znati
za to(morala znati za nedoputenu pobudu,odnosno motiv).

KOMUTATIVNI I ALEATORNI UGOVORI


Komutativni ugovori su ugovori kod kojih se u trenutku zakljuenja zna uzajamni odnos
prava i obaveza kao i visina obaveza ugovornih strana tako da ne postoji nikakva
neizvesnost.
Aleatorni ugovori su ugovori kod kojih u trenutku zakljuenja ugovora moe biti
nepoznato koja e strana biti dunik,a koja poverilac ili kolika e biti visina obaveze jedne
ugovorne strane ili kakav e biti uzajamni odnos izmeu ugovornih strana.Dakle aleatorni
ugovor e postojati ako postoji neizvesnost,ali alternativno:
1. Ko e biti dunik,a ko poverilac (opklada,igra)
2. Kolika e biti visina obaveze jedne ugovorne strane(ugovor o doivotnom
izdravanju,jer je neizvesna duina ivota primaoca izdravanja)
3. Kakav e biti uzajamni odnos obaveza izmeu ugovornih strana(ugovor o
osiguranju)
Aleatorni ugovor e postojati,kada postoji jedna od ove tri neizvesnosti,ali ne mogu
postojati sve tri istovremeno.
Recimo ugovor o prodaji je aleator kada se radi o kupovini buduih stvari,kao to je
npr.rod voa iz vonjaka, jer se ne zna da li e roda uopte biti.
Neizvesnost kod aleatornih ugovora postoji uvek,ako doe do nejednakosti,strana koja je
na gubitku ne moe zahtevati ponitenje ugovora.Lezija kod aleatornih ugovora ne
postoji,odnosno oteena strana se ne moe pozivati na prekomerno oteenje.
to se tie zakljuenja ugovora,za nastanak komutativnih i aleatornih ugovora
neophodno je ispuniti uslove bez kojih nema zakljuenja bilo kog ugovora.

USLOVI ZA ZAKLJUENJE UGOVORA I SPOSOBNOST UGOVARANJA

55

Opti uslovi za zakljuenje ugovora su:


1. Sposobnost ugovaranja
2. Saglasnost volja
3. Kauza
4. Predmet ugovora
Ovo su ujedno i obavezni uslovi koji su dovoljni za nastajanje ugovora,ali je za nastanak
nekih ugovora je potrebno ostvarenje posebnog uslova a to je:
1. Forma
Upravo zato [to je forma uslov za zakljuenje samo pojedinih ugovora,radi se o
fakultativnom osnovu.
Sposobnost ugovaranja je sposobnost jednog lica da svojom pravnorelevantnom voljom
stupi u pravni odnos. Jedno lice poseduje poslovnu sposobnost koja se zahteva za
zakljuenje odreenog ugovora. Sposobnost za ugovaranje se u jednom pravu ne
priznaje svim licima ve odreenim kategorijama lica za koja se pretpostavlja da mogu
imati pravno relevantnu svest i nameru da zakljue ugovor.U naem pravu poslovna
sposobnost se priznaje:
1. Punoletnim licima
2. Maloletnim licima koja su navrila 16 godina i kojima je odlukom suda
dozvoljeno da stupe u brak(kumulativno)
3. Maloletnim licima koja su navrila 16 godina na osnovu odluke suda ako
su postala roditelji,a imala su psihiku i fiziku zrelost da se sama staraju
o svojim pravima i obavezama(kumulativno)
4. Maloletnim licima koja su navrila 16 godina i koja su stupila u brak bez
dozvole suda,ali u postupku ponitenja braka,zbog izostanka dozvole
suda,sud donese odluku kojom odbija zahtev za ponitenje braka.Ovakva
odbijajua odluka konvalidira brak,a samim tim konvalidira nedostatak
ugovorne sposobnosti.
Nesposobnost za ugovaranje znai da pravo odreenim licima ne priznaje sposobnost da
svojom pravnorelevantnom voljom stupe u pravni odnos.Poslovna nesposobnost moe
biti:
1. Apsolutna(potpuna)
2. Delimina(relativna)
U naem pravu potpuno poslovno su nesposobna:
1. Maloletna lica mlaa od 14 godina
2. Punoletna lica koja su pod starateljstvom.Izuzetak su ugovori o poklonu
ili ugovori kojima stiu neko pravo kao i ugovori od manjeg znaaja,a koji
su to poslovi odreuje sud(npr.kupovina hleba).Ostali poslovi poslovno
nesposobnih lica su apsolutno nitavi.
Potpuno poslovno nesposobna lica su ona kojima zakon odbija da da mogunost za
zakljuenje ugovora.Izjava volje lica potpuno lienih poslovne sposobnosti,ne predstavlja
pravnorelevantnu injenicu.
Umesto poslovno nesposobnih lica ugovor zakljuuje zakonski zastupnik.
Delimino poslovno nesposobna lica su lica za koje zakon odreuje da mogu samostalno
da zakljue samo neke ugovore,dok je za druge potrebna saglasnost zakonskog
zastupnika.Delimino poslovno nesposobna lica u naem pravu su:
1. Maloletna lica koja su navrila 14 godina,a nisu starija od 18 godina
2. Punoletna lica koja su pod starateljstvom,jer im je poslovna sposobnost
delimino oduzeta

56

Delimino poslovno sposobna lica mali broj ugovora zakljuuju samostalno,a za ostale
ugovore im treba saglasnost zakonskih zastupnika.Samostalno sklapaju ugovore kojima
stiu prava i ugovore malog znaaja,a uz saglasnost sve ostale ugovore.Saglasnost zavisi
od predmeta ugovora,za recimo ugovore o pokretnim stvarima manje vrednosti je
dovoljna samo roditeljska saglasnost,a za ugovore koji za predmet imaju stvari vee
vrednosti, potrebna i saglasnost organa starateljstva,pored saglasnosti roditelja.
Maloletnici 14-18 samostalno mogu zakljuiti jos dva ugovora:
1. Ugovor o radu i na osnovu njega zasnovati radni odnos
2. Sve druge ugovore kojima raspolau prihodima koji su steeni
radom(npr.mogu zakljuiti i ugovor o punomostvu,ako raspolau
zaradom)
Ugovori koje zakljuuju potpuno poslovno nesposobna lica su apsolutno nitavi i
nepostojei.
Kada delimino poslovno sposobna lica zakljuuju ugovor koji je izvan granica u okviru
kojih mogu samostalno da zakljuuju ugovor,a za koje nije dobijena saglasnost,smatrae
se da takvi ugovori postoje i proizvode pravna dejstva,stvaraju prava i obaveze od
momenta kada su zakljuena sa saugovornikom,ali je pravna sudbina takvih ugovora
neizvesna(da li e optati ili e biti poniten) i zavisi od ponaanja roditelja i organa
starateljstva( ovi ugovori su ruljivi).
Zakonski zastupnik moe posle zakljuenja ugovora da izjavi da li je saglasan ili ne
(ukoliko ne da svoju saglasnost na zakljuen ugovor,onda on ne proizvodi pravna
dejstva,a odbijanje davanja saglasnosti ima isti znaaj kao i podnoenje tube za
ponitenje ugovora).Sudbinu obih ugovora,moe reiti i saugovornik ne ekajui
saglasnost, ukoliko nije znao da lice sa kojim je zakljuio ugovor nema ugovornu
sposobnost ili ako je znao,a bio je prevaren u pogledu postojanja ovlaenja zakonskog
zastupnika.U tom sluaju on moe odustati od ugovora. Ako je znao za tu
nesaglasnost,moe pozvati roditelje da se izjasne u roku od 30 dana,ako je odgovor
roditelja pozitivan,ugovor ostaje na snazi,a ako je negativan ili nije dat u roku od 30 dana
(smatra se da saglasnost nisu dali) ugovor ne proizvodi pravna dejstva.
Inae ako je saglasnost data pre zakljuenja ugovora radi se o dozvoli,a ako je data
nakon zakljuenja ugovora, radi se o odobrenju,koje ima retroaktivno dejstvo,odnosno
dejstvo ex tunc.Dozvola,odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za
ugovore za ije se zakljuenje daju.
Po sticanju potpune poslovne sposobnosti lice moe u roku od 3 meseca zahtevati da se
poniti ugovor koje je zakljuilo za vreme svoje ugovorne nesposobnosti.

ZASTUPANJE
Zastupanje je pravni odnos u kome jedno lice (zastupnik) obavlja pravne poslove u ime i
u korist drugog lica (zastupljeni),tako da se pravna dejstva obavljenog/zakljuenog
pravnog posla neposredno ostvaruju za zaposlenog.Postoje dve vrste zastupanja:
1. Zakonsko zastupanje
2. Ugovorno zastupanje
to se tie zakonskog zastupanja,ono postoji kada pri zakljuenju ugovora, lice koje
nema potpunu poslovnu sposobnost za ugovaranje,umesto njega ugovor mora da
zakljui lice koje na osnovu zakona ili na osnovu odluke organa starateljstva ima obavezu
da zastupa takvo lice.

57

Zastupnici na osnovu zakona su roditelji, koji zastupaju svoje maloletno dete prilikom
zakljuivanja svih ugovora koje oni do punoletstva ne mogu samostalno da zakljue.
Zastupnik na osnovu zakona i odluke organa starateljstva je staratelj koji zastupa
punoletno lice koje je,iz nekog razloga predvienenog porodinim zakonom,stavljeno pod
starateljstvo.
Ovlaenje za zastupanje proizilazi iz zakona, a zakonski zastupnik prema treem licu sa
kojim treba da se zakljui ugovor mora da se legitimie ili svojim roditeljskom svojstvom
ili svojstvom staratelja. Za roditelje je legitimacija izvodi iz matine knjige roenih, a za
staratelje je reenje organa starateljstva na osnovu koga je postavljen.
to se tie ugovornog zastupanja,to je zastupanje na osnovu ugovora,kod zakljuivanja
ugovora lica koja imaju ugovornu sposobnost. Ugovor o punomostvu izmeu ugovorno
sposobnog lica kao zastupanog i punomonika je ugovor na osnovu koga zastupani izdaje
ovlaenje za zastupanje koje se naziva punomoje. Punomojem se punomonik
legitimie pred licem sa kojim zakljuuje ugovor.
Osnovna razlika izmeu ove dve vrste zastupanja je u osnovu za zastupanje.Dakle za
zakonsko zastupanje osnov je zakon,a za ugovorno zastupanje osnov je ugovor. Neka
pravila su razliita za ove dve vrste zastupanja,a neka su zajednika.Zajedniko je:
1. Zastupnik je duan da drugu stranu obavesti da on istupa u svojstvu
zastupnika,kako bi ugovor obavezivao tree lice i zastupanog. Ako
zastupnik propusti da obavesti drugu stranu da postupa kao zastupnik, onda
ugovor ne obavezuje zastupanog i tree lice. Izuzetno, ugovor e obavezivati tree
lice i zastupanog,ako je tree lice znalo ili moglo znati da zastupnik istupa u ime
zastupanog.
2. Zastupnik se mora kretati u granicama ovlaenja i ne sme ih prekoraiti.
Obim ovlaenja kod zakonskog zastupnika je utvren zakonom, a kod ugovornog
zastupanja obim ovlaenja je odreen ugovorom, tj. zastupani svojom voljom
odreuje obim ovlaenja zastupnika.
Pravilo je da,ako je ovlaenje prekoraeno,zastupani moe odobriti (ratifikovati)
prekoraeno ovlaenje i tada ga ugovor obavezuje i u prekoracenom delu. Ako ne
ratifikuje prekoraeno ovlaenje,tree lice sa kojim je zastupnik zakljuio ugovor
moe tuiti zastupanog za naknadu tete,i za njega moe nastati obaveza da tetu
nadoknadi.Tree lice moe tuiti zastupnika zajedno sa zastupanim(radie se o
solidarnim pasivnim obligacijama,jer je na dunikoj strani).
Ako se neko lice potpuno neovlaeno predstavi kao zastupnik i zakljui ugovor u
ime i za raun zastupanog, zastupani moe odobriti ugovor u celini i tada nastaje
ugovor izmeu zastupanog i treeg lica koji proizvodi pravno dejstvo, a ako odbije
da se saglasi, ugovor ne obavezuje njega i tree lice. U ovom sluaju moe da
nastane obaveza izmeu neovlaenog i treeg lica, tj. tree lice moe da tui
neovlaenog za naknadu tete.
Posebno pravilo postoji u sluaju ugovor sa samim sobom. To je sluaj kada se
bar prividno kumuliraju uloge dve ugovorne strane u jednom licu.To su najpre sluajevi
koji se javljaju kod zastupanja(npr. zastupnik zakljuuje ugovor sa samim
sobom).Razlikuju se dve situacije:
1. Jedno lice kao zastupani zakljui ugovor o punomoju sa drugim licem kao
punomonik, na osnovu koga punomonik treba u ime i za raun
zastupljenog da zakljui neki pravni posao. Na osnovu takvog ugovora

58

punomonik treba da zakljui ugovor sa nekim drugim licem. Moe se desiti da


punomonik odlui da on sam taj stan kupi. U tom sluaju punomonik se sa jedne
strane nalazi kao kupac, a sa druge strane u ulozi prodavca. Takav ugovor ne bi
trebalo da proizvodi pravno dejstvo jer predstavlja vid zloupotrebe
ovlaenja(izigravanje vlastodavca).Meutim postoji izuzetak ako je dato
ogranieno punomoje gde su bili navedeni uslovi prema kojima punomonik treba
da zakljui takav ugovor(odreena cena,predaja itd.)pod uslovima u
punomoju,proizvodi pravna dejstva.Ako se zakljui ugovor kod koga su uslovi
unapred odreeni(ugovori po pristupu)koji su stranama bili poznati,ne mogu doi u
opasnost interesi vlastodavca,jer punomonik nema mogunost pregovaranja.Ovo
ne vai za poslove intuitu personae.
2. Dva lica angaovala su isto tree lice kao punomonika,recimo prodavac
odredi jednog advokata da mu bude punomonik za prodaju stana, a kupac koji eli
da kupi stan odredi istog advokata kao svog punomonika i navede u punomoju
uslove kupovine.Sada kupac i prodavac imaju istog punomonika povodom
kupovine/prodaje iste stvari. Takvi ugovori ne bi trebalo da vae zato to
predstavljaju zloupotrebu. Izuzetak i u ovom sluaju postoji ako se punomonik
dosledno dri uslova za prodaju iz punomostva, tj. ovlaenja nad kupovinom dato
od kupca,takav ugovor bice punovaan.
Ugovor je zakljuen kada punomonik izjavi da je ugovor izmeu kupca i prodavca
zakljuen.

SAGLASNOST VOLJA
Saglasnost volje je sutinski element ugovora.Saglasnost volja je jedan od bitnih uslova
za zakljuivanje ugovora.Ugovora nema bez saglasnosti volja ugovornih strana.Ugovor
nastaje u momentu kada je saglasnost volja postignuta. U tom momentu, ugovorne volje
se sjedinjuju. Da bi dolo do sjedinjenja volja, potrebno je da jedna strana izjavi da hoe
da zakljui ugovor i da se druga strana sa tim saglasi. Volja prve strane koja se unosi u
ugovor je ponuda, a volja druge strane je prihvatanje ponude. Ponuda i prihvatanje
ponude se mogu posmatrati kao dve faze zakljuenja ugovora. Ove dve faze se
objedinjuju u fazi zakljuenja. Ipak, pre ponude mogue je da postoji prethodna faza u
kojoj se zakljuenje ugovora priprema. U toj pripremnoj fazi se odvijaju pregovori. Kada
se okona pripremna faza, sledi ponuda.Ugovor je zakljuen kada se ugovorne strane
saglase o bitnim sastojcima ugovora.

PREGOVORI
Pregovori su proces u kome strane polazei od, po pravilu, udaljenih pozicija nastoje da
prevaziu postojee razlike i postignu sporazum.Nije bitno da li su strane postigle

59

sporazum,ve nastojanje strana da doe do sporazuma.Ishod pregovora je po pravilu


neizvestan. Moe se uspeno okonati, to dovodi do nastanka ugovora. Ukoliko ne
uspeju, kao da nikada nisu ni otpoeti. Ovo je privremna faza, prolazno stanje. Ako ih
jedna strana prekine, oni iezavaju,a ako se zavre uspehom onda se ulivaju u ugovor
koji iz njih nastaje.
Pravni znaaj pregovora (Pravilo u ZOO)je u tome to pregovori koji prethode zakljuenju
ugovora ne obavezuju strane i svaka moe prekinuti pregovore kada god hoe. Pregovori
se razlikuju od ugovora,jer ugovor obavezuje,stvara obaveze za ugovorne strane koje su
ga zakljuile,da ispune sve o emu su se dogovorile.Prigovori ne obavezuju strane ni na
ta,ak ih ne obavezuju ni da nastave pregovore.Ovo pravilo nema istu domaaj u svim
pravima.
Predugovorna odgovonost kod nas je vanugovorna odgovornost,zasnovana na dokazanoj
krivici.Strana koja je verna pregovorima,treba da dokae da:
1. Trpi tetu (materijalnu i izmaklu dobit)
2. Uzronost
3. Krivicu druge strane,dokazuje da je nesavesno postupao
U engleskom pravu pregovori su apsolutnog karaktera, oni ne obavezuju do zakljuenja
ugovora. Ne odgovara se ni za tetu koju bi jedna strana prouzrokovala drugoj u
pregovorima. U evropsko kontinentalnom pravu ovo pravilo ima ogranien domaaj, ne
postoji potpuna neograniena sloboda pregovaraa u toku pregovora. Strane imaju
odreene dunosti. Osnovna dunost je savesnost i potenje.Zbog toga iz pregovora
mogu nastati dunosti za pregovarake strane, a jedna od tih je da ne smeju
prouzrokovati tetu. U naem pravu je prihvaeno pravilo da pregovori ne obavezuju,
mogu se prekinuti, ali postoje dva ogranienja:
1. lan 30 stav 2 ZOO predvia da strana koja vodi pregovore bez ozbiljne
namere da zakljui ugovor odgovara za tetu koju je prouzrokovala drugoj
strani(npr.da ispita cenu)
2. lan 30 stav 3 ZOOpredvia da odgovara za tetu strana koja je vodila
pregovore u nameri da zakljui ugovor, ali je bez osnovanog razloga
odustala i time nanela tetu
Oba pravila zasnivaju se na ideji da jedna strana nadoknadi drugoj tetu,ako je tetu
skrivila svojom krivicom.Ni u jednom,od ova dva sluaja,nije lako utvrditi krivicu,ali je
ipak za nijansu lake to uiniti u drugom sluaju(npr.dat je oglas o prodaji,kupac i
prodavac se dogovaraju,kupac opet doe,a prodavac odjednom nee da proda stvar.U
ovom sluaju u engleskom pravu nema naknade trokova kupca,a u englesko
kontinentalnom pravu ima,ali mora da dokae krivicu prodavca)
Ovo pravilo o pregovorima kod nas nije postojalo do donoenja ZOO.

PONUDA

60

Ponuda je predlog zakljuenja ugovora upuen odreenom licu,koji sadri bitne sastojke
ugovora kako bi se njenim prihvatanjem ugovor mogao zakljuiti.Razlike izmeu
pregovora i ponude su dvostruke:
1. Pregovori prethode nastanku,a ponudom zapoinje zakljuenje ugovora
2. U odnosu prema samom ugovoru, ponuda dolazi nakon okonanih
pregovora (oznaava poetak zakljuenja ugovora).Da bi dolo do
zakljuenja ugovora potrebno je da pregovori budu okonani,da jedna
strana uputi ponudu i da druga strana prihvati ponudu.
to se tie pravnog dejstva ponude,za razliku od pregovora,koji ne obavezuju ni na
zakljuenje ugovora niti postoji obaveza da se pregovori nastave,ponuda
obavezuje.Ponuda stvara obavezu za ponudioca da je odri odreeno vreme i da ako je
ponuda prihvaena zakljui ugovor pod uslovima koji su ponudom predvieni. Da bi
ponuda bila obavezujua potrebno je da ima pravna obeleja:
1. Mora biti konana (po tome se razlikuje od poziva na ponudu)
2. Mora da bude data u nameri zakljuivanja ugovora (animus contrahendi)
3. Mora da sadri bitne sastojke ugovora
4. Predlog mora da potie od buduih ugovornika
5. Predlog mora biti uinjen odreenom licu
To je konaan predlog u smislu da se nita ne moe izmeniti i dodati od ponuenog.Mora
biti prihvaena onakva kakva jeste.O uslovima koji su ponueni se ne moe
raspravljati.Na ponuenom je da izvri preobraajno pravo i da ponudu pretvori u ugovor.
Pored toga,ponuda mora da sadri nameru da se zakljui ugovor(animus
contrahendi),kao i nameru obvezivanja(animus obligandi).Svaka ponuda mora da
sadri animus contrahendi,ali svaka ne mora da sadri animus obligandi. Razlika u tom
pogledu postoji izmeu dvostranoobaveznih ugovora i jednostranoobaveznih ugovora.
Kod dvostranoobaveznih ugovora ponuda,bez obzira od koje strane u ugovoru
potie,mora da sadri i nameru obvezivanja.Kod jednostranoobaveznih ugovora namera
zakljuenja i namera obvezivanja moraju postojati kada predlog za zakljuenje ugovora
upuuje strana koja ugovorom preuzima neku obavezu.Ako predlog za zakljuenje
ugovora dolazi od strane za koju ne nastaje obaveza,onda je dovoljno da njen predlog
sadri animus contrahendi.
Primer: Namera poklonodavca AC + AO, namera poklonoprimca AC,a nema AO
Namera mora da postoji u momentu kada ponudilac upuuje predlog za zakljuenje
ugovora. Mogue odstupanje od namere za zakljuenje ugovora ponudilac izraava
izjavom upuenom na oduzimanje dejstva ve ponuenog ugovora.
Dve izjave ponuenog ne mogu istovremeno proizvoditi pravno dejstvo.
Naknadna izjava kojom se odstupa od prvobitne namere,je izjava ije dejstvo zavisi od
redosleda dostavljanja ponude,odnosno naknadne izjave.Ako je naknadnu izjavu
ponueni dao pre ili najdocnije u momentu kada je sama ponuda dostavljena,dolazi do
povlaenja ponude.Ako izjava nije stigla posle dostavljene ponude,dolazi do opozivanja
ponude.
Povlaenje ponude je izjava volje kojom ponudilac izraava nameru drugaiju od
prvobitne.Spreava da ponuda proizvede pravno dejstvo.Neophodno je da stigne

61

ponuenom,pre ili najkasnije zajedno sa ponudom,da bi proizvela pravno dejstvo.Uvek je


mogue povlaenje ponude.
Opozivanje ponude je izjava ponudioca data u cilju oduzimanja pravnih dejstava
ponude.To je izjava koja stie ponuenom posle dostavljanja ponude.
Izmeu opozivanja i povlaenja ponude nema razlike u sadrini, ali se razlikuju po svom
uticaju na ponudu.
1. Povlaenje spreava proizvoenje pravnih dejstava, a opoziv oduzima
ponudi pravno dejstvo
2. Povlaenje ponude je mogue kod svake ponude, a opoziv nije. Opoziv je
mogu samo kod tzv. opozivnih ponuda. Ako je ponuda neopoziva, onda izjava o
opozivanju ne proizvodi pravno dejstvo (ponuda je neopoziva ako je ponudilac
duan da dri ponudu do isteka roka odreenog u samoj ponudi ili u zakonu, a
opoziva ponuda je ona u kojoj ponudilac nije duan da odri ponudu i uvek se
moe opozvati naknadnom izjavom).
U naem pravu sve su ponude neopozive, ali je pravilo o neopozivosti dispozitivne
prirode jer ponuda obavezuje ponudioca da je odri, izuzev ako je svoju obavezu da odri
ponudu iskljuio, ili ako to proizilazi iz okolnosti posla. Samo ponudilac moe da uini
ponudu opozivom.
Poslednji uslov koji mora da ispunjava ponuda jeste da sadri bitne
sastojke(elemente)ugovora.Bitni elementi ugovora su oni koji su neophodni za
postojanje ugovora.Zbog neophodnosti,moraju biti sadrani ve u ponudi.Samo u tom
sluaju prihvatanjem ponude,moe doi do zakljuenja ugovora.Pitanje je koji su to bitni
elementi i ko ih odreuje.U tom pogledu razlikuju se:
1. Objektivno bitni elementi
To su oni elementi koji su zakonom propisani da ih ugovor mora imati i nalaze se u
zakonskoj definiciji ugovora(npr. ugovor o prodaji
mora imati predmet i
cenu,ugovor o razmeni mora imati oba predmeta, ugovor o zakupu mora imati rok,
stvar i cenu).Ako nema jednog elementa,predlog nije ponuda.
Bez objektivno bitnog elementa ponuda ne proizvodi pravno dejstvo.
2. Subjektivno bitni elementi
Mogu postojati po volji jedne ili obe ugovorne strane, ali nisu neophodni da bi
ponuda proizvodila pravno dejstvo.U pogledu sporednih taki(subjektivno bitnih
elemenata),potrebno je ispunjenje dva uslova:
a. Da je sporedna taka bila znaajna za makar jednu ugovornu stranu
b. Ako je to stavila do znanja svom saugovorniku najkasnije do
trenutka zakljuenja
Ugovor punovano nastaje kada se strane saglase o svim bitnim elementima i
objektivnim i subjektivnim.
Ako doe do spora ta ini sadrinu ugovora u pogledu ovih elemenata, odluku e doneti
sud, vodei rauna ta je tokom pregovora bilo dogovoreno.
Ponuda je po pravilu neformalna.Ponuda se moe uiniti na bilo koji
nain,usmeno,pismeno,konkludentnim radnjama(postupci ija svrha nije neposredno
izraavanje volje,ali se posredno moe zakljuiti da to lice eli da zakljui ugovor).Pravilo

62

o neformalnosti u naem pravu, odnosno naelo neformalnosti znai da ponuda ne mora


biti formalna. Postoje odstupanja:
1. Kada je zakonom predviena forma za ugovor i ponuda mora biti u istoj
formi(kod
nas
je
mnogo
takvih
ugovora,recimo
ugovor
o
prodaji
nepokretnosti,jemstvu,graenju,licenci).Kada je zakonom predviena forma za
ugovor,i ponuda se daje u formi koja je neophodna za zakljuenje ugovora.
2. Kada zakon predvia formu samo za ponudu ne i za ugovor (kod nas se
javlja retko ali postoji recimo kod ugovora o osiguranju,gde ponuda mora biti
pismena,ali ne mora biti pismen prihvat ponude)
3. Kada pregovarai u toku pregovora postignu sporazum da forma bude
uslov punovanosti njihovog ugovora (ugovorna forma).Ugovorne strane
mogu predvideti i da forma bude uslov,od koga e zavisiti postojanje punovanog
ugovora(naravno pregovaraju i o drugim stvarima,i kada postignu saglasnost o
objektivnim bitnim elementima,ugovor nastaje)
U toku zakljuenja ugovorne forme postoje 3 momenta:
a. Sporazum o formi je sporazum izmeu pregovarakih strana kojim preuzimaju
obavezu da sve ugovore zakljue u naruitoj formi. Mora biti postignut pre
saglasnosti o sadrini, najkasnije sa istovremeno sa njom.
b. Saglasnost o sadrini jer moraju postii dogovor o sadrini ugovora (o bitnim
elemetima)
c. Da obave formalnosti koje su predviene sporazumom o formi.Ovo se
najee ini kod advokata koji sastavlja ugovor.Ugovora nema ako strane ne
obave ove formalnosti.Onaj koji se obavezao na osnovu sporazuma o formi,mora
da trpi naknadu tete(lucrum cessans i damnum emergens).Osnov za naknadu
tete je neizvrena obaveza u toku pregovora i to je po pravilima za prekid
pregovora.Kada zakljue ugovor ali se dogovore da u svrhu obezbeenja dokaza o
postojanju ugovora preduzmu odreenu formu,tada je ugovor nastao,proizvodi
pravno dejstvo.Ako su ugovorne strane preuzele obaveze da e obaviti formalnosti
koje su predviene sporazumom o formi,pa jedna strana to ne uini,druga ima
pravo da trai prinudno izvrenje ovog ugovora.
Sledee obeleje predloga je davalac ponude.Predlog mora da potie od buduih
ugovornika, samo lice koje je budui ugovornik ili njegov zastupnik moe izneti predlog.
Ponudu mogu uputiti i fizika i pravna lica,ponudu moe uputiti i jedno lice,ali i tri
lica(npr.vie suvlasnika podnese ponudu moleru za kreenje).Predlog ne moe uiniti
tree lice, jer bi to znailo da prvo lice izjavljuje da ima nameru da zakljui ugovor, a
ugovor bi obavezao drugo lice (takva pravna struktura nije mogua). Ponudilac predloga
mora da ima poslovnu sposobnost koja se zahteva za zakljuenje ugovora. Od upuenja
predloga do nastanka proe vreme koje moe uticati na gubitak poslovne sposobnosti.
Bitno je da je ima u momentu kada upuuje ponudu. Ako ponudilac nije imao, a stekne je
u meuvremenu, do nastanka ugovora, onda takva injenica konvalidira raniji
nedostatak,pa se smatra da je imao poslovnu sposobnost u momentu upuivanja. Ako
izgubi nakon upuivanja predloga, onda gubitak poslovne sposobnosti ne ometa
nastanak ugovora (isti sluaj je kada podnosilac umre,jer tada ponuda obavezuje njegove

63

naslednike,a izuzetno, smrt dovodi do prestanka, kada je ponudilac hteo lino da se


obavee i da se takva obaveza ne prostire na naslednika i isto izuzetno kada je ponuda in
persona kao to je ponuda za ugovor o punomostvu,pa ponudilac umre).
Jos jedno obeleje predloga je da predlog mora biti uinjen odreenom licu.
Upuuje se buduem saugovorniku, po pravilu jednom odreenom licu, mada moe
stajati i vie lica. Ima sluajeva kada se upuuje i neodreenom licu, tj. licima ija
svojstva nisu unapred odreena. ZOO poznaje tri takva sluaja:
1. Isticanje robe sa oznaenom cenom smatra se ponudom,ukoliko uz robu stoji
cena,ako cene nema, smatra se da je to neki drugi predlog,odnosno da nije
ponuda.Ovaj sluaj je dispozitivnog karaktera.Ponudilac moe da oduzme karakter
ponude,ali to mora da uini na izriit ili neki drugi shodan nain(npr.nije na
prodaju,primerak,rezervisan,prodat)
2. Slanje kataloga,cenovnika,tarifa i drugih obavetenja,oglasa putem
tampe, radija TV. Po ZOO to jeste predlog, ali nije ponuda. Ovaj predlog ima
karakter poziva na ponudu(poziva da se uini ponuda pod objavljenim
uslovima).Poziv nije konaan predlog za zakljuenje ugovora,dok ponuda to
jeste.Predlae se nekom drugom licu da uputi ponudu za zakljuenje ugovora i ako
to lice prihvati poziv i poalje ponudu koju pozivalac prihvati tek tada nastaje
ugovor. Postoje dve situacije:
a. Ponuda koju upuuje ponudilac ponuenom kada kae da prihvata
ponudu,to rezultira ugovorom
b. Poziv na ponudu (katalog) koji upuuje pozivalac ponudiocu,ako to lice da
pozitivan odgovor,odnosno ako kae da je to ponuda,jo uvek nema
ugovora.Ako ponudilac kae da,onda on ini ponudu pozivaocu,a kada pozivalac
kae
da
i
time
prihvati
ponudu
rezultat
je
ugovor.Ugovorna
inicijativa,jednostrane izjave volje nije podobna za prihvat.Jedno lice poziva
drugo da uini ponudu pod uslovima iz poziva.Pozivalac ima mogunost da
diktira uslove budueg ugovora i da odlui da li e ugovor nastati.Mane poziva
su u tome to obini ponueni moe da uti.Pozivalac to nema,ako hoe da
odbije ponudu,mora to uiniti iz opravdanih razloga,jer e se u suprotom
aktivirati njegova predugovorna odgovornost. Ponueni ima mo da odbije
ponudu.U skladu sa optim naelom ni pozivalac ne mora da prrihvati poziv na
ponudu,pa nee biti u obavezi da nadoknadi tetu.ZOO predvia i izuzetak koji
se sastoji u tome da lice koje je uputilo poziv na ponudu ako odbije da zakljui
ugovor pod uslovima navedenim u oglasima ili katalogu i ako to uini bez
osnovanog razloga, duan je da nadoknadi tetu koju druga strana
trpi(ponudilac).
3. Opta ponuda je predlog za zakljuenje ugovora koji sadri sve bitne sastojke
budueg ugovora.Formularni ugovori se zakljuuju od strane lica(najee trgovci)
koja se zakljuivanjem ugovora bave masovno u obavljanju svoje
delatnosti.Predlozi odtampani u vidu formulara smatraju se predlogom za

64

zakljuenje ugovora.Dakle,vai kao ponuda ako neto drugo ne proizilazi iz


okolnosti sluaja ili obiaja.
Pravno dejstvo ponude
Ponuda obavezuje ponudioca da je odri odreeno vreme i da u okviru uslova navedenih
u ponudi zakljui ugovor,ponuda svtara pravnu obavezu za ponudioca. Obaveza nastaje
od momenta saoptavanja drugoj strani.Ako se ponuda ini neposredno prisutnom licu
onda je vezan od momenta kada je predloena, a ako se ini licu u odsustvu onda je
ponudilac vezan ponudom od momenta kada je dostavljena ponuenom.
Opte je pravilo da je ponudilac vezan ponudom u roku koji odredi u ponudi a ako takav
rok ne odredi onda se primenjuju pravila ZOO,pa postoje dve situacije:
a. Prisutnom licu je uinjena ponuda,ponudilac nije vezan ponudom,ako je ponueni
odmah ne prihvati
b. Ako je u pitanju odsutno lice ponudilac je vezan onoliko koliko je potrebno da
ponuda stigne ponuenom i da je ovaj razmotri, o njoj odlui i da odgovor stigne
ponudiocu. (ponudilac moe odgoditi ovaj rok za prihvatanje pismom ili
telegramom a datum poinje da tee od oznaenog u pismu,odnosno kada je
telegraf predat posti.U sluaju da pismo nije datirano rok za prihvatanje ponude
tee od dana kada je pismo predato poti).Ponuda uinjena telefonom smatra se
kao ponuda uinjena prisutnom licu.
Prihvatanje ponude
Prihvatanje ponude je izjava ponuenog kojom on pristaje na ponudu,ugovor nastaje
susretom ponude i prihvatanja ponude.U pitanju je jednostrana izjava volje,koja se u
svemu mora saglasiti sa ponudom.
Dve su razlike izmeu ponude i prihvatanja ponude:
a. Ponuda je izjava volje koja prethodi,a prihvatanje ponude je izjava volje
koja sledi
b. Ponuda ima svoju sadrinu i samostalnu egzistenciju,zbog toga ponuda
proizvodi pravno dejstvo, nezavisno od prihvatanja ponude.Prihvatanje
ponude nema svoju samostalnu sadrinu,ne proizvodi pravno dejstvo bez
ponude.
Ponuda po svojoj pravnoj prirodi pravna mo zato to ponueni izjavom volje menja
jednu pravnu situaciju. Promena je u tome to prihvatanjem ponude nastaje
ugovor.Izjava o prihvatanju ponude proizvodi pravno dejstvo od momenta kada bude
dostavljena ponudiocu i od tog trenutka nastaje ugovor.
to se tie naina prihvatanja ponude,po pravilu moe biti uinjeno aktivnim
ponaanjem. Moe biti uinjeno izriito, preutno ili konkludentno.
Izriito prihvatanje ponude se ini neposrednom,direktnom izjavom volje(npr.ponueni
izjavi prihvatam ili pistajem) ili kada ponueni nekim gestovima ili opte vidljivim
znaima iz kojih se moe zakljuiti da je ponuda prihvaena.
Preutno prihvatanje ponude je ono uinjeno odreenim postupcima ija neposredna
svrha nije da se izjavi volja za zakljuenje ugovora,ali iz koje se posredno moe zakljuiti
da je ponuena strana time izraava volju za zakljuenje ugovora. Da bi se ponaanje
moglo tumaiti kao prihvatanje ponude potrebno je da se s obzirom na okolnosti moe

65

zakljuiti da je ponueni imao volju da zakljuenje ugovora. Preutno prihvatanje ponude


proizvodi isto pravno dejstvo kao i izriito prihvatanje,osim ako zakon ne zahteva izriito
prihvatanje (npr.pretpostavka solidarnosti kod ugovora u privredi).
Primeri konkludentnog ponaanja(ZOO lan 39) kod prihvatanja ponude su recimo,kad
ponueni ne kae da ali plati cenu ponuene stvari ili poalje stvar koja je predmet
ugovora ili uini neku drugu radnju koja se na osnovu ponude,prakse utvrene izmeu
zainteresovanih strana ili obiaja moe smatrati kao izjava o prihvatanju. Moe se desiti
da lice koje preuzima konkludentnu radnju ne eli da joj se pridoda karakter prihvatanja
ponude onda u tom sluaju lice mora izriito oduzeti takav karakter,odnosno mora
izriito izjaviti da njegov postupak ne treba tumaiti kao prihvatanje ponude.To je protest
ili rezerva,odnosno izriita izjava volje lica koje preduzima konkludentnu radnju,kojom se
toj radnji oduzima takav karakter(npr.poverilac izriito izjavi da mu dug ne oprata,a
predaje mu pismeno kojim je dug konstatovan).
Pitanje je da li ponuda moe biti prihvaena pasivnim ponaanjem,odnosno utanjem.Po
pravilu utanje na ponudu se u ZOO smatra odbijanjem ponude.Ali i od ovog
pravila postoje izuzeci kada utanje znai prihvatanje:
1. Kada postoji stalni poslovni odnos ponuenog i ponudioca u pogledu
odreene robe.Tada e se smatrati da utanje ponuenog znai prihvatanje,ako
ponueni odmah,ili u odreenom roku izriito izjavi da takvu ponudu ne prihvata.
2. U sluaju lica koje se ponudilo drugom da izvrava njegove naloge,
odnosno lica u iju profesionalnu delatnost spada i izvravanje tuih
naloga.Ne primenjuje se kod lica ija profesija nije izvravanje tuih naloga.Za ta
lica nalogoprimca smatra se da su prihvatila ponudu,ako je nisu odmah ili u
propisanom
roku
odbili(zakupnici,posrednici
i
drugi
profesionalni
nalogoprimci).Ovaj izuzetak ne primenjuje se kod lica ija profesija nije izvravanje
tuih naloga.
3. U ugovoru o osiguranju (lan 901)pravilo je da ako ugovaralac osiguranja
uputi osiguravau pismenu ponudu za zakljuivanje ugovora o osiguranju,
osigurava ima rok od 8 dana da odgovori na ponudu a ako propusti taj
rok onda e se iz njegovog utanja izvui zakljuak da je prihvatio
ponudu.Da bi ovaj izuzetak nastao potrebno je da je ponuda podneta pismeno i da
su navedeni uslovi osiguranja koji ne odstupaju od optih uslova i da je istekao rok
od 8 dana.Ovaj izuzetak je znaajan jer su esto osigurani rizici velike vrednosti.
4. Kod ugovora o zakupu ako posle isteka ugovora o zakupu koji je zakljuen
na odreeno vreme zakupac produi da upotrebljava stvar,a zakupodavac
se tome ne usprotivi,smatra se da je zakljuen novi ugovor o zakupu
neodreenog trajanja pod istim uslovima kao i prethodni.Tu postoje dve
situacije:
a. kada se zakupodavac ne protivi,ali prima zakupninu,onda se ovaj
izuzetak ne primenjuje jer se prijemom zakupnine ini konkludentna
radnja.
b. kada se zakupodavac potpuno pasivno ponaa,ne protivi se,ne uzima
zakupninu.Samo se ovde primenjuje izuzetak,jer se zakupodavac potpuno

66

pasivno ponaa.Iako je ovim zakljuen novi ugovor o zakupu neodreenog


trajanja,zakupodavac uvek moe opozvati ugovor.
5. Kada su ugovorne strane u ugovoru ugovorile da e se u njihovom
buduem odnosu utanje smatrati prihvatanjem ponude.
Inae u Skici za zakonik o obligacijama i ugovorima postoji jo jedan izuzetak,a to je
ugovor o poklonu.Ako poklonodavac uputi poklonoprimcu ponudu za zakljuenje ugovora
u pismenoj formi,smatrae se prihvatanjem ponude,ako poklonoprimac uti u roku
odreenom u pismenoj formi.
to se tie sadrine prihvatanja ponueni ne moe ponudu u bilo emu izmeniti, dodati
ili oduzeti.Prihvatanje ponude mora u svemu biti podudarno s ponudom, odnosno
ponueni treba sa svime da se saglasi. Ako ponueni neto doda ponudi ili izmeni onda
se njegova izjava ne smatra prihvatanjem ponude ve novom ponudom(preformulisao
ponudu, zapravo uputio svoju novu).Meutim postoje izmene i dopune koje ne remete
podudarnost ponude i prihvatanja ponude:
a. Ponueni prihvati ponudu ali izjavi neslaganje sa uslovima
b. Ponueni uz prihvatanje moe da izjavi navedena oekivanja.Kada ovako
prihvata ponudu,to su takozvana gunajua prihvatanja.
Kada se radi o formi prihvatanja vlada princip neformalnosti to znai da prihvatanje
moe biti neformalno, izuzetak od ovoga su sluajevi kada se prihvatanje ponude mora
uiniti formalno na osnovu zakona ili obostrane volje strana.
to
se
tie
blagovremenosti
prihvatanja,prihvatanje
ponude
mora
biti
blagovremeno,prihvatanje ponude mora biti dostavljeno ponudiocu u roku koji je odreen
u ponudi ili proizilazi iz zakona.U zakonu se rok odreuje opisno.Ako ponuda stigne posle
roka,odreenog u ponudi ili zakonom (prihvatanje ponude sa zadocnjenjem) se smatra
novom ponudom od strane ponuenog.Sluaj zadocnelog dostavljanja izjave o
prihvatanju podrazumeva da je izjava o prihvatanju ponude uinjena blagovremeno,ali
nije stigla na adresu ponudioca na vreme.Tada,ako je ponudilac znao ili je mogao znati da
je izjava blagovremena,e takva izjava dovesti do nastanka ugovora,bez obzira to je
dostavljena nakon isteka roka.Ako ponudilac odmah nakon izjave o prihvatanju ponude,a
najkasnije prvog dana po prijemu,izjavi da se ne smatra vezanim ponudom,tada ne
dolazi do nastanka ugovora,ve se ta izjava smatra novom ponudom.

TRENUTAK ZAKLJUENJA UGOVORA


Trenutak zakljuenja ugovora je momenat kada ponudilac primi izjavu ponuenog da
prihvata ponudu..Ovaj trenutak zakljuenja znaajan je iz nekoliko razloga:
1. U momentu zakljuenja ugovor poinje da proizvodi pravna dejstva, u
naem pravu od momenta zakljuenja ugovor stvara obaveze.
2. Poinju da teku rokovi odreeni zakonom,odnosno rokovi koje su odredile
same stranke
3. Kada doe do propasti predmeta ugovora,ako predmet propadne nakon
zakljuenja onda se primenjuju pravila o prestanku ugovora usled
nemogunosti ispunjenja

67

4. Ako posle zakljuenja ugovora doe do promene zakona onda se na


ugovor primenjuju zakon koji je bio na snazi u momentu zakljuenja
5. Rokovi za podnoenje paulijanske tube kojom poverilac pobija dunikove
radnje poinje da tee od momenta kada je zakljuen ugovor na osnovu
koga je dunik otuio svoju imovinu i tako onemoguio poverioca da
naplati svoje potraivanje(rok je za teretne ugovore je jedna godina a za
dobroine 3 godine)
Postoji nekoliko teorija u vezi sa momentom zakljuenja:
1. Teorija izjave
Prema ovoj teoriji ugovor se smatra zakljuenim kada ponueni izjavi da prihvata
ponudu.U tom momentu namera ponudioca sree se sa namerom ponuenog i
tada se mora smatrati da je ugovor nastao. Nebitno je da li je ponudilac saznao za
izjavu. Loe strane ove teorije lee u tome to nije mogue dokazati da li je
ponueni zaista doneo odluku da zakljui ugovor kao ni kada je doneo tu
odluku.Zbog toga je ova teorija korigovana teorijom otposlanja ili espedicije.
2. Teorija otposlanja (ekspedicija)
Prema ovoj teoriji ugovor se smatra zakljuenim u momentu kada ponueni preda
svoju izjavu o prihvatanju potom.Ova teorija je dobra zato to otklanja
neizvesnost prethodne teorije(moe se utvrditi taan momenat).Ali ima i loe
strane koje se sastoje u tome to ponueni i nakon predaje moe brim sredstvima
opozvati izjavu i spreiti nastanak ugovora.
3. Teorija saznanja
Prema ovoj teoriji ugovor se smatra zakljuenim,kada ponudilac sazna za to je da
je ponueni prihvatio ponudu .Nije dovoljno da ponueni samo da izjavu ve da to
dopre do svesti ponudioca.
4. Teorija prijema
Prema ovoj teoriji ugovor se smatra zakljuenim kada ponudilac primi izjavu
ponuenog da prihvati ponudu.Predstavlja dopunu teorije saznanja,jer uzima da je
momenat prijema istovremen sa momentom saznanja.
5. Teorija namere
Prema ovoj teoriji ne treba unapred odreivati momenat u kome se smatra da je
ugovor zakljuen ve u svakom konkretnom sluaju treba tumaiti volju i
zajedniku nameru ponudioca i ponuenog i prema toj nameri utvrditi kada su oni
smatrali da je ugovor zakljuen. Ako nameru nije mogue utvrditi,taan momenat
zakljuenja ugovora treba udvrditi prema obiajima ili prema pravinosti.
ZOO prihvata teoriju prijema.

MESTO ZAKLJUENJA
Mesto zakljuenja ugovora ima praktian znaaj,recimo kod odreivanja mesne
nadlenosti suda u sluaju spora.ZOO prihvata da je ugovor zakljuen u mestu u kome je
ponudilac ima prebivalite, boravite ili sedite firme u vreme slanja ponude.

68

NEDOSTACI SAGLASNOSTI VOLJE


Saglasnost volje je jedan od neophodnih uslova za zakljuenje ugovora.Meutim mogu
postojati nedostaci kod saglasnosti volja kao uslova za postojanje ugovora.Ako u
saglasnosti volja postoji nedostatak postavlja se pitanje kako se on pojavljuje.Izvor
nedostatka u saglasnosti volje lei u razlici izmeu unutranje i izjavljene volje. Izjave
volje koje stvaraju ugovor moraju biti saglasne, to znai da odgovaraju stvarnoj,pravoj i
unutranjoj volji strana.Ukoliko izjava jedne ili obe strane nije u saglasnosti sa
unutranjom voljom onda saglasnost volje ima nedostatak. Nedostaci se mogu pojaviti iz
unutranjih i spoljih razloga:
1. Unutranji razlozi usled kojih do nesaglasnosti dolazi zbog toga to jedna strana
koja je izjavila volju nije bila dovoljno prisebna, nije dobro sagledala situaciju i
donela ishitrenu nepromiljenu odluku, pogreno je uzela da injenica postoji,a ona
ne postoji ili obrnuto.Pogrena prestava o bitnim injenicama za zakljuenje
ugovora je zabluda.
2. Spoljni razlozi usled kojih nesaglasnost volja postoji kao posledica delovanja bilo
drugog ugovornika ili treeg lica.Mogue je da je drugi ugovornik stvorio pogrenu
prestavu da bi naveo sagovornika da zakljui ugovor ili da je njegovu izjavu iznudio
stvarajui mu opravdani strah da e ga pogoditi posledica ako ne zakljui ugovor.
Spoljni razlozi su prevara ili pretnja.
Dakle razlozi nesaglasnosti volja su:
1. Zabluda
2. Prevara
3. Pretnja
Pravne posledica ponitaja ugovora usled nekog od nedostataka saglasnosti
volja,odnosno usled zablude, prevare ili pretnje(to su mane volje) je restitucija(u naturi
ili novcu),prema pravilima koja vaze za dvostranoobavezne ugovore.
Mogua je i nesaglasnost volja kao posledica nezrelosti,odnosno mogue je da je jedno
lice izjavilo volju za zakljuenje ugovora,ali nije bilo,niti je moglo biti svesno toga.U ovom
sluaju
se
kao
razlog
nedostatka
saglasnosti
volje
javlja
ugovorna
nesposobnost(ograniena).

ZABLUDA
Zabluda je pogrena predstava o injenicama relevantnim za punovanost ugovora. Sa
obzirom na ta se odnosi,postoji nekoliko vrsta zabluda :
1. O prirodi ugovora (eror in negotio)
Pogrena prestava jedne ugovorne strane u karakteru ugovora koji
zakljuuje(npr.jedan misli da je poklon,a drugi da je prodaja).Strane veruju da su
saglasne,a u stvari meu njima postoji nesporazum.
2. O linosti (eror in persona)

69

Zabluda o linim svojstvima drugog ugovornika,najee se javlja kod ugovora po


delu i punomostvu (to su tipini ugovori intuitu personae).
3. O predmetu (eror in objectio)
Zabluda o stvari ili o injenju ili neinjenu o kome se zajljuuje ugovor(npr.jedan
kupuje vino mislei da potie iz panije,a zapravo potie iz Makedonije).
4. O bitnim svojstvima predmeta(eror in supstanci)
Prema jednom shvatanju odnosi se na supstancu,odnosno na hemiijski sastav i
namenu predmeta,to je starije shvatanje,a prema novom shvatanju bitna svojstva
predmeta nije samo hemijski sastav ili namena,ve to moe biti bilo koje svojstvo
ako je odluujue uticalo na formiranje volje jedne ugovorne strane da zakljui
ugovor.To moe biti i izgled predmeta.
5. O motivu
Zabluda o pobudi koja jednu stranu opredelila da zakljui ugovor(npr.deda misli da
unuka hoe da se uda,pa joj pokloni sat,a ona se ne udaje,ve je samo u vezi).
6. O kauzi (eror in causa)
Netana predstava o zakljuenju nekog ugovora(npr.jedno lice zakljui ugovor o
osiguranju pokretnih stvari u svom stanu od rizika poplave,poara i slino,ne
znajui da jedan ugovor o osiguranju postoji i da je jo uvek na snazi).
Sve ove razliite vrste zablude,ne utiu podjednako na ugovor,ve razliito,tako da su
neke od njih potpuno irelevantne sa stanovita njihovog uticaja na formiranje volje
ugovornika.Samo neke su bitne i nuno utiu na izjavu volje,a koje od njih su bitne
odreuje svako pojedinano zakonodavstvo.
Kod nas ZOO je podelio zablude u dve kategorije :
1. Zablude prepreke su pogrene prestave ije prisustvo u svesti jednog ugovornika
spreava nastanak ugovora,odnosno takvi ugovori su nepostojei. To su zablude:
a. prirodi ugovora
b. kauzi
c. predmetu obaveza
Graansko pravna posledica ove zablude je apsolutna nitavost ugovora.Znai da
kada postoji jedna,od ove tri vrste zablude,ugovor uopte ne nastaje.Kada
postoji neka od ovih zabluda,ne moe se reci da su se volje ugovornih strana
susrele,vec su se razmimoisle.Zbog toga ZOO kaze da u sluaju neke od ovih
zabluda postoji nesporazum.
2. Bitne zablude u uem smislu imaju za posledicu ruljivost ugovora.Njihovo
prisustvo ne spreava nastanak ugovora,ali postojanje neke od ovih zabluda moe
dovesti do njihovog ponitenja,ako se strana koja se nalizi u zabludi na njih
pozove.To su zablude:
a. Zabluda o bitnim svojstvima predmeta
ZOO u skladu sa modernim shvatanjem odreuje ovu vrstu zablude,kao
zabludu o svakom svojstvu koje je uticalo na volju jedne ugovorne strane da
zakljui ugovor,tako da ta strana ne bi zakljuila ugovor da se nije nalazila u
zabludi.
b. Zabluda o linosti
Ako se ugovor zakljuuje s obzirom na svojstva linosti.

70

c. Zabluda o motivu
Ova zabluda bitna je samo kod dobroinih ugovora,nije od znaaja kod
teretnih ugovora.
d. Zabluda koja se odnosi na bilo koju okolnost,koja se po nameri
stranke ili po obiaju u prometu smatra bitnom,tako da strana koja je
ugovor zakljuila,ne bi zakljuila ugovor da je znala za pravo stanje
stvari.Ta okolnost je svaka okolnost koja prati zakljuenje ugovora,ako su
ispunjena dva uslova:
Da je ona bila bitna/odluna,pri cemu se to ocenjuje prema nameri
stranaka i obiaju u prometu
Strana koja je bila u zabludi,ne bi zakljuila ugovor da je znala za
pravo stanje stvari.
Zabluda o bitnim svojstvima predmeta razlikuje se od odgovornosti za fizike
nedostatke stvari po tri osnova:
1. Odgovornost prenosioca prava na jednoj stvari koja postoji u sluaju kada
jedna stvar nema svojstva koja su ugovorena ili kada nema potrebna
svosjstva za redovnu upotrebu ili potrebna svojstva za naruitu
upotrebu.Tiu se samo upotrebe,dok bitno svojstvo predmeta,bilo koje svojstvo
predmeta,a ne ono koje se tie upotrebe.
2. Zabluda o bitnim svojstvima predmeta se moe javiti kod bilo kog
ugovora i kod teretnog i kod dobroinog dok odgovornost za fiziki
nedostatak postoji samo kod teretnih ugovora. Ta odgovornost posledica je
delovanja principa ekvivalencije koji postoji samo kod teretnih ugovora.
3. U pravnim posledicama jer zabluda o bitnim svojstvima predmeta moe dovesti
do ponitenja ugovora,zbog njegove ruljivosti,odnosno relativne nitavosti,a
odgovornost za fizike nedostatke ne moe dovesti do ponitenje ugovora.Ugovor
postoji i smatra se punovanim,ali pribavilac ima pravo da zahteva da se
nedostatak otkloni, popravljanjem ili davanjem neke druge stvari u zakup,a ako
ne,onda moe da zahteva snienje cene ili da se koristi pravom da raskine ugovor.
Pribavilac ima pravo na naknadu tete,bez obzira za ta se od ovih opcija odlui.
Strana koja je u zabludi(bitna zabluda u uzem smislu)moe zahtevati ponitenje ugovora
ali moraju da budu ispunjeni odreeni uslovi :
1. Ta se ta strana nalazi u izvinjavajui zabludi tj da je strana u zabludi prilikom
zakljuenja ugovora postupula prema standardu panje koja se od nje
zahteva.Potrebno je da je strana ulozila svu potrebnu paznju i da je uprkos tome
dolo do zablude.Suprotno o dizvinjavajuce zablude je neizvinjavajua zabludaTo
je zabluda strane ,koju je ona sama sebi servirala,tu se ne moe zahtevati
ponitenja ugovora.
2. Da druga strana, saugovornik strane koje je u zabludi ne eli da izvri ugovor kao
da zablude nije ni bilo. Ako druga strana pristaje da izvri ugovor kao da zablude
nema, nema ni ponitenja. (kupim sada xx mislei da je rolex a prodavac pristane
da mi da rolex umesto xx sata )
Ponitenje je mogue u roku od godinu dana od dana saznanja, odnosno tri godine od
dana zakljuenja ugovora. Ako sud izrekene ponitenje onda nastaje pravo saugovornika

71

strane u zabludi da od nje zahteva naknadu tete. Strana u zabludi odgovara u sluaju
ponitenja. Ova odgovornost je jedna vrsta predugovorne odgovornosti u koju spada jo
i odgovornost za prekid pregovora.
Zabluda lica,preko kojeg je strana izjavila svoju volju,smatra se kao zabluda pri vlastitoj
izjavi volje(npr,zabluda punomonika ima isti pravni znaaj,kao zabluda samog
vlastodavca).
Postoje tri vrste predugovornih obaveza:
1. Odgovornost za prekid pregovora
2. Odgovornost za naknadu tete usled zakljuenja apsolutno nitavog
ugovora.
3. Odgovornost za ponitenje ugovora usled postojanja zablude

PREVARA
Prevara je kvalifikovana zabluda,odnosno zabluda kvalifikovana nesavesnou druge
strane. Kod prevare se javljaju dve vrste nedostatka saglasnosti volje:
1. Kada jedna strana izazove kod druge pogrenu predstavu o nekoj
okolnosti, u nameri da je navede na zakljuenje ugovora(npr.kominica
ubedi da mu prodaje 1,a zapravo mu prodaje 2).
2. Kada jedna strana odrava drugu stranu u zabludi u nameri da je navede
na zakljuenje ugovora. Dakle jedna strana je primetila da je druga u zabludi,ali
uti,doputa da ostane u zabludi,u nameri da je navede na zakljuenje
ugovora(npr.pacijentkinja posle operacije zbog saobraajne nesree eli da lekaru
uini poklon zbog zasluge za uspenu operaciju,a pogreno misli da je poklon dala
pravom lekaru,a ovaj je dri u zabludu primajui poklon).
Da bi postojala prevara nije bitna okolnost o kojoj je prevarena strana imala pogrenu
predstavu i po tome se prevara razlikuje od zablude,jer zabluda dovodi do ponitenja
samo ako se radi o zabludi o bitnoj okolnosti.
Svaka prevara dovodi do ponitenja bez obzira da li je zabluda bitna ili ne, to je posledica
principa praos omnia terum.Da bi dolo do ponitenja usled prevare neophodno je da
na strani saugovornika postoje dve namere:
1. Da se kod druge strane izazove zabluda ili da se odrava u zabludi
2. Da se druga strana navede na zakljuenje ugovora
Ugovor u prisustvu prevare je ruljiv, rok za ponitaj je godinu dana od saznanja
ugovora,odnosno tri godine od dana zakljuenja. U sluaju ponitenja sud e dosuditi
prevarenoj strani naknadu tete.Dunik je druga strana koja je izvrila prevaru,a
poverilac je prevarena strana.
Moe se desiti da tree lice izazove zabludu kod jedne ugovorne strane u nameri da je
navede na zakljuenje ugovora.Postavlja se pitanje kako to utie na ugovor.U tom
pogledu razlikuju se dobroini i teretni ugovori.Kod dobroinih ugovora,prevara treeg

72

lica,uvek dovodi do ponitenja ugovora bez obzira da li je druga strana znala za prevaru
ili ne, a kod teretnih ugovora samo ako je druga strana znala ili morala znati za prevaru.

PRETNJA
Pretnja je oblik psihike prinude(vis compulsiva).Pretnja postoji ako je ugovorna strana
ili neko trei nedoputenom pretnjom izazvao opravdani strah kod druge strane,tako da
je ta strana usled toga zakljuila ugovor,druga strana moe traiti da se ugovor
ponisti .Meutim nije svaki strah pravno relevantan. Strah se smatra opravdanim ako se
iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot,telo ili drugo znaajno dobro
ugovorne strane ili treeg lica.Dakle pretnja mora biti takva da:
1. Izaziva opravdani strah
2. Da je nedoputena,jer ako pretnja nije nedoputena ne dovodi do
ponitenja ugovora(ako jedna strana preti drugoj da e je tuiti,na ta
ima pravo,onda ta pretnja nije nedoputena)
Ako je ugovor zakljuen kao posledica pretnje,ugovor je relativno nitav,odnosno
ruljiv.Rok za ponitenje ugovora je godinu dana od dana prestanka pretnje,odnosno u
roku od tri godine od zakljuenja ugovora.Ako doe do ponitenja ugovora,strana koja je
ugovor zakljuila pod pretnjom,ima pravo na naknadu tete.

PRINUDA
Kod prinude izjava volje nije jednaka unutranjoj volji.Lice nikada ne bi dalo izjavu volje
sa takvom sadrinom,da nije bilo prinude.Kod nas postoje dve vrste prinude:
1. fizika prinuda(vis apsoluta) je primena fizike ili druge neodoljive sile da bi se
jedno lice navelo da zakljui ugovor.Fizika sila je upravljena na nanoenje fizikog
bola.Ugovori nastali na ovaj nain smatraju se nepostojeim,odnosno na njih se
primenjuju pravila apsolutne nitavosti.Volja nije manljiva,ve se smatra da nije ni
izjavljena,odnosno ne postoji nedostatak u volji,ve nedostatak volje,odsustvo
volje.
2. psihika prinuda(vis compulsiva)
Da bi postojala prinuda potrebno je ispunjenje tri uslova:
1. Da prinuda odluujue utice na izjavu volje.Mora se voditi rauna da volja
koja je izjavljena pod dejstvom prinude bude vezana za bitne elemente ugovora,jer
e samo tada biti mogu ponitaj ugovora.Ukoliko su se strane sporazumele o
bitnim elementima ugovora bez mana volje,a u nekoj sporednoj taki je dolo do
prinude,ugovor ostaje na snazi,a ta odredba se moe ponistiti,uz pravo na naknadu
tete lica koje je bilo pod dejstvom prinude.Lice koje trpi prinudu,ima pored
materijalne,pravo na naknadu i nematerijalne tete,jer se nematerijalna teta
sastoji od trpljenja fizikog ili psihikog bola ili straha.

73

2. Da izaziva neposredno dejstvo ili opravdani strah.Neposredno dejstvo je


primena fizike prinude ili druge neodoljive sile na pravni subjekt,to je proizvelo
da izjavljena volja ne odgovara unutranjoj volji. Opravdani strah mora postojati
kao posledica neke ozbiljne opasnosti,to je opet relativna stvar i tu je najznaajniji
subjektivni oseaj lica pod prinudom.
3. Da je nedoputena(bilo zato to je zabranjen cilj ili sredstva)

KAUZA
Kauza je razlog zato se neko obavezuje.Moe biti shvaena u pravnom i vanpravnom
smislu.U vanpravnom smislu shvaena je kao uzrok ili razlog.U pravnom smislu kauza je
neposredni pravni cilj obvezivanja jedne strane u ugovoru.
Kauza se razlikuje od predmeta ugovora.Predmet je ono na ta se ugovorna strana
ugovorom obavezuje.Kauza objanjava razlog,cilj zbog koga se ugovorne strane
obavezuju.Dakle predmet govori o emu se obavezuje,a kauza govori o tome zato se
obavezuje.U pravu se odvojeno cene i procenjuju uslovi za postojanje i doputenost
kauze odnosno predmeta.
Kauza se razlikuje i od osnova sticanja(titulus).Osnov sticanja je pravna injenica koja
objanjava zato se derivativnim putem jedno pravo prenosi sa jednog lica na drugo
lice(npr.ugovor,legat,javno obeanje nagrade, a nekada to moe biti i zakon,recimo kad
zakon obavezuje na izdravanje).Kauza ne objanjava ta je osnov derivativnog
sticanja,ve objanjava zato nastaje jedan pravni posao,odnosno zato se jedno lice
svesno i voljno obavezalo i odluilo da prenese svoje pravo na drugo lice.
Kauza se razlikuje i od namere ugovaranja(animus contrahendi).Namera ugovaranja je
namera jednog lica da zakljui ugovor i da prihvati pravna dejstva koje je taj ugovor
proizvodi.Kauza prethodi nameri ugovaranja.Ona podrazumeva svest o pravnom cilju,koji
se hoe postici ugovorom.Svest o tom pravnom cilju uvek prethodi nameri ugovaranja.
Teorije o kauzi :
1. Klasina teorija(XVII vek)
Formulisao je francuski pravnik Doma,a nastavljaju je Otje i Portalis.Osnovne
postavke ove teorije sastoje se u tome da je kauza apstraktni pravni cilj
obvezivanja,koji je isti u svim ugovorima iste vrste.U svim dvostranim ugovorima
kauza je ista,u svim jednostranim ugovorima kauza je ista.
Kauza u dvostranim ugovorima sastoji se u tome to se jedna strana obavezuje
drugoj zato to se druga strana obavezuje prema njoj.
Kauza u jednostranim ugovorima,koji su realni,je predaja stvari (npr.zajam kada se
shvati kao realni, zajmoprimac primio,kauza obaveze zajmoprimca se nalazi u
predaji stvari) .Kod dobroinih kauza ima subjektivni karakter (npr.poklonodavac se
obavezuje prema poklonoprimcu zbog toga to hoe da mu uini neko
dobro/korist/uslugu).Kauza je intetio liberales,odnosno namera da se uini

74

besplatna korist ili usluga,odnosno animus donandi,a to je namera da se uini


poklon.U jednostranim ugovorima koji se zakljuuju predajom stvari osnov (kauza )
je predaja stvari. Kod dobroinih jednostranih ugovora kauza ima subjektivni
karakter. Kauza je ovde namera da se uini besplatna korist ili usluga ( intetio
liberales ) ili namera da se uini poklon(animus donandi).Intetio libertatis postoji
kod vie dobroinih ugovora,kao to su poklon,posluga,beskamatni zajam
itd.Animus donandi je oblik konkretizacije intetio libertatisa i postoji samo kod
ugovora o poklonu.
Potje je usavrio postavke ove teorije. Dodaje jo dve stvari :
a. Uvodi pojam nepotene i nemoralne kauze i uvodi tezu da samo
potena i moralna kauza obavezuje
b. U teretnim ugovorima nije dovoljno samo da se druga strana
obavee prema prvoj ve se mora obavezati na neto to je
ekvivalentno, srazmerno obavezi druge strane
Portalis takoe doprinosi teoriji, pitanje postojanje kauze proiruje na sve izvore
obligacija(dok je Doma smatrao da je kauza samo u ugovorima),ali njegovo
stanovite nije prihvaeno. Pojam kauze ostaje samo u okvirima ugovora i ne
postoji u okviru drugih izvora obligacija.
2. Teorija negacije kauze (XIX vek u Belgiji zaetnik Ernst )
Javila se kao reakcija na klasinu teoriju.Osnovne postavke ove teorije polaze od
toga da kauzu uopte ne treba uvrstiti meu opte uslove za zakljuenje
ugovora.Ova teorija upuuje klasinoj teoriji kritike u etiri pravca:
a. Logiki nemogua Domova teza,jer kauza mora da prethodi nastanku
obaveze, ne mogu istovremeno nastati dve obaveze.
b. Pojam kauze kod realnih ugovora nije predaja stvari ve in
zakljuenja, pojam kauze je pogreno izveden,jer kod realnih ugovora kauza
predaje stvari mora biti samo uslov za nastanak u smislu forme
c. Kod dobroinih ugovora kauza se mea sa motivima/pobudama zbog
kojih je ugovor zakljuen.To je greka,jer je kauza motiv.Ako je kauza
animus donandi,onda se ne moe razlikovati od drugih motiva koji su uticali
na zakljuenje ugovora.
d. Sa istorijske take klasina teorija je nastala zbog pogrenog
tumaenja smisla koji je pojam kauze imao u rimskom pravu ( kauza
je u rimskom pravu oznaavala sam ugovor iz kog nastaje obaveza), a
klasina teorija je protumaila to kao razlog za nastanak ugovora.Prema
negaciji pojam kauze je nepotreban i sve ono to se eli postii kauzom moe
se postii pojmom predmeta.Pojam kauze je formulisan da bi se ostvarila
kontrola nad ugovorima i da bi se spreilo da ugovor proizvede
nedoputene/zabranjene posledice.
3. Savremene teorije o kauzi (XX veku)
Mogu se podeliti u tri grupe:
a. Subjektivna teorija o kauzi(nastala je u Nemakoj,predstavnik je bio Vinajd)
prema kojoj je kauza pobuda za zakljuenje ugovora, kauza se poistoveuje sa

75

motivom,i kauza je psiholoki element, pokreta voljnog akta. Kritike ove teorije
bazirale su se na tome da ako se kauza shvati kao motiv to bi iziskivalo od suda
da uzme posao psihologa i da u svakom konkretnom sluaju istrauje koja je
pobuda prevagnula. Kasnije je ova teorija usavrena tako da se ne shvata svaka
pobuda kao kauza ve samo odluujua pobuda,pobuda koja je doprinela da
ugovorna strana izjavi volju za zakljuenje ugovora.
b. Objektivna teorija o kauzi prema kojima su motivi irelevantni za pojam
kauze, ona je imovinska ravnotea odnosno ekonomski ekvivalent. Svaka strana
u ugovoru se obavezuje da bi dobila vrednost koja je jednaka vrednosti koju je je
dala.Postoji u dvostranim ugovorima samo onda kada postoji imovinska
ravnotea.Kod nas ovu teoriju zastupao je Andrija Tams. Loa strana ove teorije
je to ne moe da objasni kauzu kod dobroinih ugovora upravo iz razloga to
kod njih ne postoji ekonomska jednakost.Zbog toga se u dobroinim ugovorima
kauza objanjava ili kao elja za odsusutvom ekonomske jednakosti, odnosno
kao elja da se postigne negativni ekonomski efekat ili da je kod ovih ugovora
kauza ustvari odluka poklonodavca
da ne trai nita kao ekvivalent od
poklonoprimca.
c. Meovite(objektivno-subjektivne teorije)
U okviru ovih teorija koje tee da postignu kompromis posebno se izdvajaju
dve :
an Mori formulisao je da kauza treba da ima i objektivni i subjektivni
element.Objektivni element je ekvivalent koji se postie ugovorom,a
subjektivni element je elja svake strane da od druge dobije ekonomski
ekvivalent. Kauza je po njegovom shvatanju eljeni element.
Kapitanova teorija (neoklasina),razlog obaveze jedne strane je
izvrenje obaveze druge strane. Polazne pretpostavke su isto kao i kod
klasine teorije. Kauza je cilj obavezivanja, to je ono to stranke tee da
postignu u ugovoru.Taj cilj je subjektivni element u pojmu kauze.Cilj moe biti
razliit(moe biti psiholoki,ekonomski itd.). Prema ovoj teoriji bitan je samo
pravni cilj koji se ugovorom eli postii (kod ugovora o prodaji,pravni cilj za
prodavca je suma novca, a za kupca svojina na stvari,kod zakupa,pravni cilj
zakupodavca je zakupnina,a za zakupoprimca upotreba stvari koja je
predmet zakupa).Objektivni element je izvenje obaveze druge strane.Kauza
obaveze jedne strane je izvrenje obaveze druge strane,jedna strana se
obavezuje, da bi druga izvrila obavezu prema njoj,jer e jedino tako ostvariti
pravni cilj.
Kod jednostranih ugovora ova teorija zadrava sve iz klasine teorije,odnosno
da je kauza u dobroinim ugovorima intetio liberalis,a kod ugovora o poklonu
animus donandi.
Dva su doprinosa ove teorije :
Kada se kae da je kauza obaveze jedne strane izvrenje obaveze
druge strane onda se moe utvrditi
kada u
ugovoru nema
kauze.Odsustvo kauze postoji ako predmet izvrenja obaveze
jedne strane propadne usled naknadne nemogunosti
ispunjenja ili kada jedna strana nee da izvri obavezu.U tom

76

sluaju ni obaveza druge strane nema kauzu.Tada kauza ne


postoji.Time se mogu objasniti pravni instituti prestanka ugovora usled
nemogunosti ispunjenja.
Ova teorija je odvojila kauzu od motiva.Kauza je pravni cilj,a to je
poslednji u nizu motiva koji su opredelili ugovornu stranu da izjavi volju
za zakljuenje ugovora.Iza poslednjeg neposrednog motiva mogu
stajati i drugi motivi,ali oni ne ulaze u sastav kauze.Pravilo je da motivi
zbog
kojih
je
ugovor
zakljuen
ne
utiu
na
njegovu
punovanost.Izuzetak samo u sluaju kada je neki drugi motiv bio
nedoputen.Ako je postojao nedoputen motiv,moe ui u polje
kauze,samo ako je druga ugovorna strana znala za njegovo
postojanje.Ako su u pitanju dobroini ugovori nedoputen motiv uvek
ulazi u polje kauze.
ZOO prihvata neoklasinu teoriju (lan 51-53).
Znaaj ove teorije je u tome to ona omoguava da se kontrolie ugovor u
smislu da se prvo utvrdi da li ugovor postoji,jer ako kauze nema nema ni
ugovora.Takoe ova teorija slui da se ugovor kontrolie sa stanovita zatite
optih interesa, da se njime ne bi postizali ciljevi koji su zabranjeni.
Praktina primena dolazi do izraaja kod pitanja prividnog osnova,
nedoputenog osnova i dejstva osnova.

ODSUSTVO OSNOVA/KAUZE

(ZOO LAN 51 STAV 1)

Svaki ugovor mora imati svoj doputen osnov ( kauzu ).Ukoliko ona ne postoji nema ni
ugovora.
Moe postojati prividna kauza i javlja se u 3 oblika :
1. Putativna kauza
Kada oba ugovornika imaju pogrenu predstavu o tome da kauza postoji,a ona ne
postoji.To je obostrana zabluda o kauzi.
2. Fiktivna kauza
Kada kauza stvarno ne postoji,ali ugovornici stvaraju privid da kauza postoji. U
oima treih lica postoji privid da su zakljuili ugovor,a nisu (npr. primena propisa o
agrarnoj reformi,vlasnici koji su imali vie zemlje nego to je dozvoljeno imali su
fiktivne ugovore sa bliskim licima da bi se izvrio prenos u zemljine knjige i da bi
se u stvarnosti prikazali kao vlasnici).
3. Simulovana kauza
Kada su ugovorne strane u istinu zakljuile jedan ugovor,a predstavljaju da su
zakljuile neki drugi (npr. kada predak i potomak zakljue ugovor o poklonu ali se
javnosti predstavlja kao ugovor o prodaji, zbog toga da izbegnu uraunavanje
poklona i legata u nasledni deo).
to se tie pravnih posledica kod ove tri vrste nedoputetne kauze,one se razlikuju.Kod
putativne kauze ugovor ne nastaje,jer postoji obostrana zabluda.Kod fiktivne
kauze ugovor ne nastaje,ne proizvodi pravna dejstva.Kod simulovane kauze

77

izmeu ugovornih strana vazi onaj ugovor koji su prikrile,a ne onaj koji su
predstavile.
Moe postojati i nedoputena kauza i ona se moe javiti u 2 vida :
1. Ako je suprotna prinudnim propisima,javnom pravu i dobrim obiajima (u
sudskoj praksi naroito esti sluajevi, ugovori kojima se stvara vanbrana
zajednica ili ugovori kojima se otuuju odreena sredstva iz drutvene imovine po
izuzetno niskim cenama ili ugovori o zajmu kod koga su se zajmodavac i
zajmoprimac dogovorili da e zajmoprimac umesto odreene koliine zamenljivih
stvari koje je uzeo na zajam vratiti zajmodavcu odreenu svotu novca iji iznos
znatno prevazilazi vrednost zamenljive stvari kao i ugovori na osnovu kojih se ocu
plaa odreena suma novac da bi se erka udala).
2. Kada je osnov nedoputen ZOO prihvata neoklasinu teoriju.Pobude ne
ulaze u sastav kauze,ne utiu na njenu punovanost.Ali ako je nedoputena
pobuda,bitno uticala na odluku njenog ugovaraa da zakljui ugovor,i ako je to
druga ugovorna strana znala ili morala znati,ugovor e biti bez dejstva.To znai da
ako je pobuda bila poznata drugoj ugovornoj strani,ulazi u pojam kauze i povlai
nitavost ugovora.Ako druga strana nije znala za tu pobudu,onda ona ne ulazi u
kauzu i ugovor je punovaan.Recimo,kod prodaje automobila da bi se od tog novca
kupila droga,to je nedoputena pobuda,ako je kupac automobila znao za nameru
prodavca takav nedoputen motiv ulazi u kauzu.
U ugovoru o poklonu nedoputena ponuda ulazi u kauzu i kada nije bila poznata
drugoj strani.Kod dobroinih ugovora nedoputena pobuda,takoe ulazi u kauzu.
Posledica nedoputene kauze je apsolutna nitavost ugovora.Ponitenje ugovora moe
da trai svaka ugovorna strana, svako zainteresovano lice,a sud po slubenoj dunosti
vodi rauna o nedoputenoj kauzi.Sud moe izrei tri vrste pravnih posledica:
1. Moe dosuditi da svaka strana vrati drugoj ono to je primila
2. Moe da odbije zahtev za povraaj stvari i da odredi da svaka strana
zadri ono to je primila
3. Da svaka strana ono to je primila preda mesno nadlenoj optini.
Za koju e se od ovih posledica sud odluiti zavisi od stepena nesavesnosti i znaaja
drutvenog interesa koji treba zatititi.
ZAKLJUAK:AKO OSNOV NE POSTOJI ILI NIJE DOPUTEN ONDA JE UGOVOR
NITAV

PREDMET UGOVORA
Predmet ugovora je isto to i predmet obligacije.Predmet obligacije je neko
davanje,injenje ili neinjenje,pa je shodno tome predmet ugovora ono na ta ugovorna
strana obavezala,a moe se obavezati na davanje,injenje ili neinjenje.
Predmet ugovora se razlikuje od objekta ugovora.Svaki ugovor ima predmet,ali ne i
objekat. Objekat imaju samo oni ugovori kod kojih obaveza jedne strane ili obe glasi na

78

predaju odreene stvari (objekta) . Ugovori koji glase na neko injene ili neinjenje
nemaju objekat.
Ugovori mogu imati jedan ili vie predmeta(npr.ugovor o prodaji gde su predmet stvar i
cena ili o zakupu gde su predmet stvar i zakupnina).Postoje i ugovori koji imaju samo
jedan predmet(npr.ugovor o ostavi koji za predmet imaju obavezu ostavoprimca da
stvar vrati ostavodavcu).
Da bi ugovor punovano nastao potrebno je da budu osvareni uslovi koji se tiu
predmeta:
1. Predmet mora da bude odreen
2. Predmet mora biti mogu
3. Predmet mora da bude doputen
Odreivanje mora biti uinjeno neposredno ili posredno.Neposredno je kada npr. kod
ugovora o prodaji brana bude odreeno da jedna tona kota 200 din. ili kada se
ugovorne strane dogovore da zakupnina bude 200 din. Posredno moe biti na dva
naina:
1.
Kada ugovorne strane u ugovoru navedu podatke na osnovu kojih se
predmet moe odrediti(npr. strane ne odrede cenu brana,ali odrede da
e kupac biti duan da plati cenu jedne tone brana odreenog dana)
2.
Kada ugovorne strane prepuste treem licu da odredi predmet
ugovora.Tada je tree lice duno da savesno i poteno odredi predmet,
ako tree lice ne moe ili nee to da uini onda se po ZOO takav ugovor
smatra nitavim.
Za ugovor o prodaji vae posebana pravila:
1. Za ugovor o prodaji u privredi
Ako ne sadri dovoljno podataka na osnovu kojih se moe odrediti cena koju kupac
treba da plati ugovor nee biti nitav nego e kupac morati da plati cenu koju
prodavac redovno naplauje ( u vreme zakljuenja ugovora).Ako ne postoji redovna
cena onda je kupac duan da plati razumnu cenu (tekua, trina).
2. Kada je tree lice zadueno da odredi cenu,a ono to ne uini, ugovor nee
biti nitav nego se kupcu i prodavcu ostavlja rok da se dogovore o ceni ili
da raskinu ugovor. Ako ni jedno ni drugo ne urade, onda e kupac biti duan da
plati razumnu cenu(tekua cena u vreme zakljuenja ugovora).
3. Kada su ugovorne strane posebnom klauzulom poverile odreivanje cene
jednoj od njih. Tada prema ZOO takva klauzula je nitava.To je delimina
nitavost zbog jedne nitave odredbe u ugovoru.Pravi se razlika izmeu ugovora o
prodaji u privredi i meu pojedincima i ta razlika je u klauzulama koje (ne)dovode
do nitavosti. Kod ugovora izmeu pojedinaca,ako je nitava klauzula,nitav je i
ugovor,a u privredi ugovor ostaje na snazi,ali je pitanje koju e cenu biti duan da
isplati kupac.Pravilo je da je duan da plati cenu koju je prodavac za tu robu
naplaivao drugim licima u vreme zakljuenja ugovora,a u nedostatku ove
cene,kupac plaa razumnu cenu.
Kada predmet ugovora predaja stvari,predaja zavisi od vrste stvari koja se predaje.Tako
individualna stvar mora biti odreena sa dovoljno podataka na nain koji otklanja svaku

79

neizvesnost meu ugovornim stranama o tome ta je predmet ugovora.Stvari odreene


po rodu,koje se mere/broje moraju biti odreene po rodu i koliini.Kod njih nije
neophodno da bude odreen kvalitet, uzima se da je ugovoren srednji kvalitet.
Predmet mora biti mogu,odnosno da je bilo ko u stanju da ga izvri. Ugovor ne nastaje
ako je njegov predmet fiziki nemogu. Fizika nemogunost je isto to i materijalna
nemogunost. Ona moe biti apsolutna (nemogunost predmeta za sva lica) ili relativna
(nemogunost predmeta za odreeno lice koje je ugovorna strana u nekom ugovoru).
Ako ima apsolutno nemogui predmet onda ugovor ne nastaje,odnosno apsolutno je
nitav,a ako ugovor ima relativno nemogu predmet ugovor nastaje i proizvodi pravna
dejstva(npr.slikar se obavee da naslika sliku,a ne moe da je naslika). U sluaju
subjektivne nemogunosti za koju je druga strana znala ili mogla znati ugovor ne
nastaje(npr.znala je da slikar ne moe da naslika sliku).Meutim ovo je teorijsko a ne
zakonsko pravilo!!!
Da bi ugovor nastao neophodno je da predmet mogu u momentu zakljuenja ugovora.
Ako je predmet bio nemogu ugovor ne nastaje. Tada se govori o poetnoj nemogunosti
. Ako je predmet bio mogu u trenutku zakljuenja,a kasnije nemogu onda se radi o
naknadnoj nemogunosti. Kod naknadne nemogunosti ugovor postoji i proizvodi dejstva
dok naknadna nemogunost ne nastupi,a kad nastupi naknadna nemogunost onda je to
razlog za prestanak ugovora.
Predmet mora da bude doputen.Nije doputen predmet koji je suprotan pravnim
propisima, javnom poretku i dobrim obiajima. Suprotan je pravnim propisima ako neki
imperativi propis zabranjuje da neka stvar bude predmet ugovora(npr. delovi tela
odvojeni za ivota ili posle smrti ne mogu biti predmet ugovora o prodaji prema izriitoj
odredbi). Dobra od opteg interesa ne mogu biti predmet drugog ugovora osim ugovora
o zakupu ili koncesiji. Predmet je suprotan prinudnim propisima ako je u pitanju izvrenje
krivinog dela(npr.tampanje lanog novca,davanje mita).Predmet koje je suprotan
prinudnim propisima je zabranjena radnja(ne mogu se ugovoriti rokovi zastarelosti).
Pravne posledice nedoputenosti predmeta su da je ugovor koji se odnosi na nedoputen
predmet apsolutno nitav i samim tim ne proizvodi pravna dejstva. Ponitenje ugovora
moe traiti svaka ugovorna strana, zainteresovano lice ili sud po slubenoj
dunosti.Pravo na ponitenje ugovora ne zastareva!!!!Ovakav ugovor se ne moe
konvalidirati,ali se u odreenim situacijama moe konvertovati u neki drugi ugovor.

FORMA UGOVORA
Forma ugovora je neobavezan uslov, zbog toga to se ne trai za svaki ugovor ve samo
za onaj za koji je zakonski propisana forma ili je ona voljom ugovornih strana ugovorena
kao uslov za nastajanje ugovora.
U naem pravu vazi princip konsenzualizma. To znai da svaki nain izraavanja volje ima
jednak znaaj pred zakonom.Volja se moe izraavati pismeno,reima,gestovima ili
opteugovornim znacima kojima se volja moe izraziti.
Suprotno principu konsensualizma je princip formalizma.To znai da odreeni naini
izraavanja volje imaju poseban znaaj za nastanak ugovora.Ovaj princip postojao je u

80

jednom periodu razvoja rimskog prava.Danas nigde nije prihvaen. Sva savremena prava
usvajaju princip konsensualizma.Meutim svako pravo poznaje ui/iri krug izuzetaka od
principa konsensualizma.U tim izuzecima zakonom se predvia da ugovor,da bi proizveo
pravna dejstva,mora da bude zakljuen u odreenoj formi.
Forma je oblik u kome se izraava sadrina nekog ugovora.Sadrina ugovora je
saglasnost volja o bitnim elementima ugovora,a forma je oblik u kome se ta sadrina
ispoljava.
Svrha propisivanja forme je znaajna zbog toga to u pojedinim sluajevima,u zavisnosti
od toga ta je svrha propisivanja forme,mora biti reeno pitanje da li jedan ugovor u
kome forma nije ispunjena moe ostati na snazi ili ne. Tri su osnovna razloga zbog kojih
zakoni propisuju formu:
1. Zatita interesa ugovornih strana
To pre svega znai da se time tite privatni interesi.Forma se propisuje zato to
omoguava stranama da dobro razmisle pre nego to zakljue ugovor,da odvagaju
razloge za i protiv za zakljuenje,kako bi ih propisivanjem forme spreilo da
prenagljeno i ishitreno donesu odluku da se obaveu. Forma se propisuje za
ugovore kod kojih pravni interesi mogu biti naroio ugroeni(ugovor o poklonu,gde
se propisivanjem forme spreava,ali ne u potpunosti,da se olako poklanja).Kod nas
se trai pismena forma za zakljuenje ugovora(kao izuzetak,ne kao pravilo).
2. Obezbeenje dokaza o postojanju ugovora
U ovom pogledu znaajna je notarijalna forma ugovora,u ijem sastavljanju
uestvuje notar (javni belenik),kao lice koje uiva posebno javno poverenje i
kome je drava dala javno ovlaenje da sastavlja pravne poslove,koji zbog toga
dobijaju posebnu snagu.Ugovor u ovakvoj formi ima snagu javne isprave i moe
sluiti kao dokaz . Obaveze iz javnih isprava podleu posebnoj ubrzanoj proceduri
prinudnog izvrenja.
to se tie dokazne funkcije forme,kod usmenih ugovora,strane mogu zaboraviti na
ta su se obavezale,do kada traje ugovor,to znai da postoji neizvesnost i ne
mogu se osloniti na svedoke.Kod pismenih ugovora ovakva neizvesnost ne postoji.
3. Zatita opteg ili javnog interesa(npr. za naplatu budetskih prihoda i svih
javnih dabina u korist drave).
To je porez koji treba da bude plaen nakon obavljanja svakog akta prometa(npr.
prenos svojine).U ZOO porez na promet apsolutnih prava(npr.ugovor o prometu
nepokretnosti,zahteva se pismena forma i da potpisi budu overeni u sudu).Nakon
overe potpisa jedan primerak ide upravi prihoda,koja donosi reenje kojim se
razrezuje porez.Ne moe se uknjiziti,ako nije placen porez,jer bez placanja dolazi
do odsustva modus acquirendi).Nekada je interes drave bio da kontrolie da li
neko lice putem ugovora stie svojinu preko zakonskog maksimuma.Zatita javnog
interesa moe se ogledati i u kontroli drave ko je vlasnik zemljita.
Formu treba razlikovati od slinih institucija:
1. Odobrenje za zakljuenje ugovora
Odobrenje za zakljuenje ugovora nije forma,ve je,u zavisnosti od toga ko ga daje,
ili slubena radnja dravnog organa ili izjava volje.Nije uslov za nastanak ugovora i

81

ima znaaj pravne injenice sa snagom odlonog uslova. Ugovor ne proizvodi


pravno dejstvo dok odobrenje ne bude dato, kad bude dato deluje
retroaktivno,dakle od samog poetka ugovor proizvodi pravna dejstva. Na neki
nain ovo odobrenje jeste povezano sa formom zato to samo odobrenje ima svoju
formu.U pogledu forme odobrenja,postoje dva stanovita u uporednom pravu:
a. Za formalne ugovore odobrenje za zakljuenje moe biti i usmeno
b. Za ugovore za koje se zakonom predvia forma,odobrenje za
zakljuenje mora biti u istoj formi,kao i ugovor za ije se zakljuenje
daje
Ovo drugo stanovite prihvaeno je kod nas.Pa ako se za ugovor zakonom
zahteva pismena forma onda i odobrenje mora biti pismeno.Dakle ako
ugovor ima formu javne isprave i odobrenje e imati formu kavne isprave.
2. Formalnog publiciteta
Formalni publicitet su mere koje slue za zatitu treih savesnih lica iji interesi
mogu biti povreeni zakljuenjem ugovora izmeu drugih lica.Jedna od formi
publiciteta(objavljivanja ugovora treim licima) u naem pravu je upis u zemljine
knjige(trea lica se obavetavaju da je neko stekao pravo i tako su upozorena na
injenicu da sa istim prodavcem ne zakljuuju ugovor).Formalnosti publiciteta nisu
isto to i forma,jer i u odsustvu ispunjenja potrebnih formalnosti,ugovor postoji i
proizvodi pravna dejstva,ali ako nije ispunjena forma ugovor ne nastaje.
3. Fiskalne formalnosti
Mere propisane zakonom u cilju potvrivanja da su obavljene odreene finansijske
obaveze u vezi sa ugovorom(npr.registracijom ugovora kod nadlenih organa ili
itosanje odnosno peaenje ugovora). Kod nas uprava prihoda potvruje da je
porez na promet apsolutnih prava plaen. Fiskalne formalnosti nisu forma,jer od
njih ne zavisi nastanak ugovora. Ako ne budu ispunjene,fiskalne formalnosti ne
utiu na dejstvo ugovora,jedino to se moe dogoditi jeste da lica koja su bila
duna da ih ispune,trpe odreene pravne posledice po finansijskim
propisima(npr.plaanje kazne).

VRSTE FORME
Klasifikacija forme moe se izvriti po nekoliko kriterijuma.To su:
1. Dejstvo forme
2. Nain ispoljavanja
3. Nain nastanka
Prema pravnom dejstvu forma se deli na:
1. Bitnu formu (forma ad solemnitatem)
2. Dokaznu formu (forma ad probationem)
Bitna forma je uslov za punovanost ugovora.To je konstitutivni element ugovora i kada
je predviena ugovor ne nastaje ako nije ispunjena.Forma ad solemnitatem je sveana
forma.Od njenog ispunejnja zavisi vanost ugovora.Dokazna forma je jedini dokaz o

82

postojanju ugovora i ne utie na punovanost ugovora.Ako ne bude ispunjena,ugovor


postoji i proizvodi pravna dejstva,ali se ne moe dokazivati drugim sredstvima.Forma ad
probationem nije predviena kod nas.Ima miljenja da se arbitrani sporazum zakljuuje
u ovoj formi.
Kod nas dejstvo bitne forme,dakle nije mogue ugovoriti dokaznu formu!!!!!
Ralika izmeu bitne i dokazne forme je u tome to ugovor ne moe biti usmen kada je
predviena bitna forma,ali kada je predviena dokazna forma,moe biti usmen.Ako na
osnovu usmenog ugovora strane izvre svoje obaveze,onda se pitanje nepotovanja
forme ni ne postavlja.Ali ako jedna strana ne ispuni svoju obavezu,onda poverilac nee
moi da dokaze da ima potraivanje prema duniku.
Pitanje dokazne forme postavlja se samo ako doe do spora.Dokazna forma iskljuuje
ostala dokazna sredstva.
Dokazna forma se razlikuje od forme kao prostog dokaza.Formu kao prost dokaz
ugovorne strane preduzimaju kada je ugovor ve zakljuen u cilju obezbeenja dokaza o
sadrini takvog ugovora.Preduzimaju se kod ugovora za koje zakonom nije predviena da
moraju biti u formi.Svrha toga jeste da se usmeni sporazum stavi na papir,da se treim
licima(po pravilu dravi) stavi do znanja da je ugovor zakljuen,kako bi se umanjile
mogunosti spora(npr.kod ugovora o delu naruilac i poslenik se mogu sporazumeti da
ugovor zakljue u formi da bi se znala sadrina obaveza,a sve zbog toga to ugovor o
delu moe trajati dugo).Ugovor se moe dokazivati bilo kojim dokaznim
sredstvina(svedovi,vetaci,pismena isprava itd).
Dakle forma kao prost dokaz nije isto to i forma ad probationem,jer kod nje je pismena
isprava jedini dokaz. Ugovor se tu ne moe dokazivati svedocima ili nekim drugim
dokaznim sredstvima.
Prema nainu ispoljavanja:
1. Pismena forma
2. Forma javne isprave
3. Realna forma
Pismena forma je forma nieg stepena.Obina pismena forma je forma privatne
isprave,kako bi se razlikovala od forme javne isprave.Pismena forma je pismena redakcija
ugovora na odreenoj ispravi koja treba da bude potpisana od strane ugovornika.Moe
da bude napisana rukom,pisaom mainom i slino.Kod nas ova forma preovladava.ZOO
je predvia kod niza ugovora(ugovor o prodaji sa obronim cenama,jemstvu, graenju,
licenci,trgovinskom
zastupanju,kreditu,bankarskom
tekuem
raunu
itd.).Srpski
graanski zakonik predviao je pismenu formu kod ugovora o poklonu.
Forma javne isprave je forma vieg stepena zbog toga to je za njeno ispunjenje
potrebna intervencija organa javne vlasti.Moe se sastojati ili u overi potpisa na
privatnoj ispravi ili u potvrivanju sadrine privatne isprave (npr.overa potpisa se trai
kod ugovora o prometu nepokretnosti,ugovora o prodaji, razmeni,poklonu,a potvrivanje
sadrine je predvieno zakonom o nasleivanju kod ugovora o ustupanju i raspodeli
imovine za ivota i kod ugovora o doivotnom izdravanju,a u porodinom zakonu kod
brano-imovinskog ugovora).Intervencija organa javnih vlasti moe se ispoljiti u vidu

83

sastavljanja isprave o ugovoru ,ali takav vid kod nas nije predvien.Propisan je u pravima
gde postoji notarijalna sluba,a intervencija notara ispoljava se u sastavljanju ugovora.
Konstitutivni elementi obine pismene forme su:
1. Pismena redakcija ugovora (potpisivanje teksta ugovora na nekoj ispravi)
2. Postojanje potpisa
Tekst ugovora mogu sastaviti obe ugovorne strane,samo jedna,ili neko tree
lice(npr.advokat na osnovu ugovora o delu koji zakljuuje sa ugovornom
stranom).Podloga nije bitna za punovanost forme.Tekst se po pravilu nalazi na
hartiji.Nije bitan ni broj primeraka isprave.
Potpis je ime koje se stavlja ispod teksta dokumenta da bi se utvrdilo da je jedno lice
tvorac tog dokumenta ili da to lice odobrava sadrinu dokumenta.U graanskom pravu
potpis je lini znak koji se stavlja na dokument da bi se omoguila identifikacija lica,koje
je posredstvom tog dokumenta izrazilo volju.Potpis ima dva elementa:
1. Formalan (olien u linom znaku)
2. Intelektualni (njega ini namera da se potvrdi sadrina dokumenta)
Ispravu o ugovoru treba da potpiu ugovornici za koje iz ugovora nastaju
obaveze.Dvostranoobavezne ugovore potpisuju obe ugovorne strane,dok je kod
jednostranoobaveznih ugovora dovoljan potpis strane koja se obavezuje(npr.kod ugovora
o poklonu dovoljan je potpis poklonodavca).
Potpis mora biti svojeruan,jer njegovim stavljanjem ugovornici materijalizuju ovaj
pristanak.Nekada se traio potpun potpis,dakle ime i prezime,danas je dovoljno da sadri
potreban broj slovnih znakova iz kojih se moe zakljuiti sa sigurnou ko je u
pitanju.Dakle danas potpis ne mora da sadri ime i prezime,ve moe biti i krai, moe
biti i pseudonim.
Potpisi drugih lica nisu neophodni(npr.nije neophodan potpis advokata).Za punovanost
nije neophodan ni datum,ali je pozeljan,jer je to po pravilu momenat zakljuenja ugovora
i od tog momenta proizvodi pravna dejstva,osim ako nisu predvieni rokovi.
Mesto potpisa zakonom nije propisano.Dakle potpisi se mogu dati bilo gde.Po pravilu daju
se ispod teksta,zbog pretpostavke da se potpisom priznaje za istinito sve ono to stoji
iznad njega.
Potpis ne mora biti svojeruan jedino kada ugovornici ne znaju da se potpisu.Tada je
dovoljan rukoznak,koji e biti punovaan,ako je overen od strane dva svedoka,suda ili
drugog dravnog organa.
Realna forma ogleda se u predaji stvari.Kod nekih ugovora je pored saglasnosti
volje,potrebna i predaja stvari.Predaja kod realnog ugovora ne predstavlja izvrenje
obaveze,ve uslov za nastanak ugovora.Realni ugovori u rimskom pravu bili su
zajam,posluga,ostava,zaloga,a kasnije je u ovu grupu uklju;en i poklon.
Kod nas svi ovi ugovori,osim poklona,organizovani su kao konsesualni ugovori,pa je
dovoljna usmena saglasnost volja za njihov nastanak,odnosno nije neophodna predaja
stvari.Ipak i ZOO predvia jedan realni ugovor,a to je ugovor o kapari.Ovaj ugovor
smatra se zakljuenim kada jedna strana u ugovoru primi kaparu.Usmeni dogovor o
kapari sam za sebe ne proizvodi pravno dejstvo.

84

Izvan zakona realna forma javlja se kod zakljuenja ugovora o prevozu robe u drumskom
i eleznikom saobraaju.Ovaj ugovor smatra se zakljuenim kada prevozilac primi robu
na prevoz.
Kod ugovor o poklonu postoji konkurencija formi,to znai da je kod ovog ugovora
predviena i pismena i realna forma(realna forma predviena je samo kada su u pitanju
pokretne stvari).Uslovi za punovanost realne forme poklona kod nas su:
1. Da poklonoprimac bude doveden u takav polozaj prema stvari,da se
prema njoj moe ponaati kao svojinski dralac.To znai da je neophodno da
je stvar izala iz ruku poklonodavca i da on vie ne moe da vri faktiku vlast.
2. Da
je
izvrena
prava,stvarna,odnosno
faktika
predaja
stvari
poklonoprimcu.Predaja moe biti fiktivna,samo ako se stvar nalazi u rukama
poklonodavca(traditio brevi manu) ili u rukama nekog treeg(cesio
vindicationis).Constitutum possesorium nije mogu(ja sam vlasnik odreene
stvari, prodajem telefon drugoj osobi, ali kaem nakon to smo izvrili prodaju, ona
je stvar platila, ali ja stvar zadrim jo npr. mesec dana da stvar upotrebljavam bez obzira to nije izvrena predaja osoba je postala vlasnik.Upravo zato ovaj oblik
nije mogu kod poklona).
3. Da je predaja izvrena za ivota poklonodavca bez obzira da li je efekivno
izvrio on sam ili preko treeg lica i bez obzira da li je ona izvrena poklonoprimcu
ili treem licu koje poklonoprimac odredi.
Prema nainu nastanka:
1. Ugovorna forma
2. Zakonska forma
Ugovorna forma je ona forma koja nastaje voljom ugovornih strana i koja je uslov
punovanosti njihovog ugovora. Zakonska forma je forma propisana zakonom.
Kada je forma propisana zakonom ili proizilazi iz ugovora javlja se pitanje dejstva takve
forme.U tom sluaju forma moe da bude :
1. Ili uslov za punovanost ugovora
2. Ili sredstvo dokaza
Kada je ugovorena forma pravilo je da ima snagu konstitutivnog elementa za nastanak
ugovora.Kada formu propisuje zakon,onda norma koja odreuje formu,po pravilu
propisuje i pravno dejstvo te forme(npr.u ZOO forma je propisana za ugovor o jemstvu,pa
je na osnovu lana 998 propisano da ta forma ima dejstvo bitnog elementa,pa ugovor ne
obavezuje ako nije sainjen pismeno.Isto tako ugovor o jemstvu obavezuje jemca,samo
ako je izjavu o jemenju uinio pismeno.Zatim ZOO je kod ugovora o prodaju sa
obronom otplatom cene propisao formu,ali tu nije jasno odredio dejstvo te forme.Zakon
propisuje da ovaj ugovor mora biti u pismenoj formi,ali se ne vidi zbog ega,odnosno ne
vidi se da li se forma propisuje zbog dokaza ili konstitutivnog elementa)
Ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo,to znai da ugovor
koji nije zakljuen u ugovornoj formi nema pravno dejstvo,ukoliko su strane punovanost
ugovora uslovile posebnom formom.
ZOO u lanu 70 formulie pretpostavku da kada je forma propisana zakonom ona ima
dejstvo forme ad solemnitatem,pa ako nije ispunjena ugovor ce biti apsolutno nitav.Ovaj
lan se uvek tumai uz lan 73 ZOO koji odreuje da je mogue da ugovor koji nije
zakljuen u odreenoj formi proizvede pravno dejstvo,odnosno da se smatra

85

punovanim,ako su obaveze izvrene u celini ili pretenom delu,ali se mora voditi rauna
o svrsi forme(zatita privatnih interesa,javnih interesa itd.)
ZOO regulie jo tri pitanja:
1. Forma sporazumnog raskida formalnog ugovora
2. Forma izmena i dopuna formalnog ugovora
3. Pravna sudbina istovremenih usmenih pogodbi
Sporazum o raskidu ugovora je novi ugovor zakljuen izmeu istih ugovornih strana
kojim one odustaju od ve ranije zakljuenog ugovora.Takav sporazum mogu zakljuiti
samo dok nisu izvrene obaveze iz ugovora,a ukoliko jesu onda se ugovor ne moe
raskinuti.
Kada strane ele da raskinu formalin ugovor pitanje je da li je potrebna ista forma.ZOO
predvia razliita pravila za ugovornu i zakonsku formu:
1. Ugovorna forma
Kada stranke odlue da raskinu ugovor,a same su odredile formu,onda ZOO
preputa stranama da odrede da li e ugovor da raskinu u istoj formi,a strane to
po pravilu i ine.U samom ugovru predviaju da li se taj isti ugovor moe raskinuti
u istoj formi.Ako to ne odrede,ZOO sadri dopunsko pravilo da raskid ugovora za
koji je bila ugovorena forma,moe biti neformalan(prostim usmenim sporazumom
bez formalnosti).Obralozenje ovog reenja lei u tome to stranke predviaju
formu da bi zatitile sopstveni interes.
2. Zakonska forma
U uporednom pravu postoje dva stanovita:
a. Ugovor mora biti raskinut u istoj formi(zakonskoj)u kojoj je
zakljuen.Ovo reenje zasniva se na principu paralelizma formi.
b. Ugovor moe biti raskinut i usmeno,prostom saglasnou
ZOO prihvata drugo stanovite,pa je pravilo da se ugovor moe raskinuti i
neformalnim sporazumom. Meutim postoje dva odstupanja:
Ako zakon predvia da je za raskid formalnog ugovora neophodna
forma,onda sporazum o raskidu mora biti zakljuen u odreenoj
formi.
Neodreeno pravilo,a to je da ugovor mora biti raskinut u formi
koja je propisana za ugovor koji se raskida ako cilj zbog koga je
forma bila propisana zahteva da ugovor bude raskinut u istoj
formi.Ovo reenje je neodreeno zato to se u svakom konkretnom
sluaju ispituje svrha forme.Postoje sluajevi kada to nije lako(npr.kod
ugovora o graenju forma moe biti dokazna,njen cilj moe biti zatita
javnog interesa,javnopravna stvar)
Forma izmene i dopune formalnog ugovora (u praksi se nazivaju aneksovane)
U toku ispunjenja ugovora,naroito u odreenom vremenu,moe se javiti potreba da se
odredbe ugovora izmene/dopune.Tada ugovorne strane zakljuuju novi sporazum kojim
menjaju/dopunjuju odredbe ve zakljuenog ugovora.I ovde je pitanje da li je neophodno
da sporazum bude zakljuen u istoj formi kao i ugovor na cije se izmene/dopune
odnosi.ZOO opet pravi razliku izmeu zakonske I ugovorne forme:
1. Ugovorna forma (lan 69)
Ugovor se moe izmeniti/dopuniti i neformalnim sporazumom i usmeno
2. Zakonska forma (lan 67 stav 2 i 3)

86

Ugovor se moe izmeniti/dopuniti i neformalnim sporazumom,ali samo pod


odreenim uslovima.Moraju da budu ispunjena tri uslova(kumulativno):
a. Ukoliko se izmene/dopune odnose na sporedne take ugovora(jer su
to elementi ugovora koji nisu bitni).Znai razlikuju se:
Bitni elementi ugovora su objektivno bitni elementi,oni sastojci koji
proizilaze iz definicije svakog imenovanog ugovora.
Sporedne take su elementi od kojih ne zavisi nastanak
ugovora(npr.ugovor o prodaji,odredbe o mestu,vremenu,nainu).
Izmene i dopune se ne mogu odnositi na bitne elemente(jer ako se
izmenjuju/dopunjuju bitni elementi tada strane zapravo zakljuuju novi
ugovor).
b. O sporednim takama nije bilo nita reeno u formalnim ugovorima
c. Da iz svrhe zbog koje je forma propisana,ne proizilazi da je
neophodno da izmene/dopune budu sainjene u odreenoj formi
Tree pitanje koje regulie ZOO jeste da li su punovane usmene pogodbe iz
formalnog ugovora.Pogodbe u smislu ZOO su pojedine odredbe/klauzule u u
ugovoru.Posebna pogodba je dodatak ili modalitet ugovora(npr. odredba o zadravanju
prava svojine u ugovoru o prodaji,otplata cene u obronim otplatama itd.).
ZOO u pogledu pogodbi odreuje da e one vaiti iako su usmene pod odreenim
uslovima(kumulativno):
1. Da se radi o sporednim takama ugovora
2. Da sadrina usmenih odredbi nije u suprotnosti sa sadrinom ugovora
3. Da usmeno postignuta forma o sporednim takama nije u suprotnosti sa
svrhom zbog koje je forma propisana
Posebno pravilo vai u sluaju kada je forma propisana iskljuivo u interesu ugovornih
strana.U tom sluaju bie punovane istovremene usmene pogodne ako se njima
smanjuju ili olakavaju obaveze jedne ili obe ugovorne strane.

DEJSTVA UGOVORA
Dejstvo ugovora je zapravo saglasnost izjavljenih volja koja proizvodi pravno
dejstvo.Saglasna izjava volje je zakljuenje ugovora.Da bi jedan ugovor bio zakljuen
potrebno
je
kumulativno
ispunjenje
nekoliko
uslova
i
to
su:sposobnost
ugovaranja,saglasnost volja,predmet,kauza,a ponekad i forma.
Kada su ovi uslovi ispunjeni postignuta je saglasnost volja,postignut je sporazum,ali to ne
znai da je nastao ugovor,jer ako saglasnost volja ne proizvodi pravno dejstvo nema
ugovora.Tek kada se utvrdi da saglasnosti volje pravni poredak priznaje pravno
dejstvo,tek se onda ispituje da li su ispunjeni uslovi za zakljuenje ugovora.
KADA PRAVNI POREDAK NE PRIZNAJE PRAVNO DEJSTVO UGOVOR JE NEVAEI

87

Postoje tri vrste nevaecih ugovora:


1. Apsolutno nitav ugovor
2. Relativno nitav(ruljiv) ugovor
3. Nepostojei ugovor
Apsolutno nitavi ugovori su ugovori kojima pravni poredak ne priznaje pravno
dejstvo zbog toga to su izriito zabranjeni ili zbog toga to su protivni pravnom
poretku,javnom pravu ili dobrim obiajima.
Ruljivi ugovori su ugovori kod kojih je nevanost ustanovljena zato to postoji
nedostatak u volji,odnosno zato to postoji nasaglasnost izmeu izjavljene i unutranje
volje.Zakon predvia da su ruljivi ugovori koje zakljui lice sa ogranienom poslovnom
sposobnou,ugovor koji je zakljuen uz prekomerno oteenje kao i drugi ugovori koje
odredi zakonodavac.
Nepostojei ugovori su ugovori kod kojih je nevanost ustanovljena zbog toga to
nedostaje neki od bitnih uslova za nastanak ugovora.ZOO ne poznaje ovu kategoriju
ugovora,to znai da u naem pravu oni ne postoje.ZOO odreuje dvojnu podelu ugovora
kojima pravni poredak ne priznaje pravno dejstvo,dakle priznaje apsolutno i relativno
nitave ugovore.ZOO o nepostojeim ugovorima govori u lanu 63 i predvia da
nesporazum postoji kada stranke veruju da su saglasne,a u stvari postoji nesporazum o
prirodi ugovora,osnovu ili predmetu obaveze.Praktino,radi se o zabludi(zabluda
prepreke).ZOO nepostojee ugovore izjednaava sa apsolutno nitavim ugovorima.

PRAVNA OBELEJA APSOLUTNO NITAVIH UGOVORA


1. Nitavost nastupa po samom zakonu.
Ugovor je od poetka nitav,ne moe pravno da postoji,ve postoji faktiki kao
injenica u drutvu,kao saglasnost volje iz koje ne mogu nastati pravne
obaveze.Jedna strana sudskim putem ne moe biti prinuena da izvri obavezu.
2. Na nitavost se moe pozvati svako pravno zainteresovano lice,jer je
apsolutna nitavost zasnovana u cilju zatite javnog interesa ili sud po slubenoj
dunosti utvrdi njegovo postojanje ili javni tuilac zahteva utvrivanje nitavosti.
3. Odluka suda u sporu koji je nastao povodom izvrenog apsolutno
nitavog ugovora ima deklaratorno dejstvo.To znai da sud presudom
potvruje da apsolutno nitavi ugovor pravno ne postoji.
4. Pravo na isticanje nitavosti se ne gasi.To znai da apsolutno nitav ugovor ne
moe konvalidirati.
5. Apsolutno nitavi ugovor ne postaje punovaan ak i kada zabrana ili neki
drugi razlog nitavosti naknadno otpadne.Tako se moe desiti da se donese
novi propis po kome dotini ugovor nee biti nitav,ali je on nitav po starom
propisu koji je vaio u vreme kada je zakljuen.Meutim postoje dva izuzetka kada
je mogua konvalidacija apsolutno nitavih ugovora:
a. Moe postati punovaan ako je usmeno zakljuen jedan ugovor za
koji se zakonom zahteva odreena forma,a ugovorne strane su
potpuno ili u pretenom delu izvrile obaveze koje proizilaze iz
ugovora.Tada apsolutno nitavi ugovor moe da postane punovaan.

88

b. Kada je zabrana bila nekog manjeg znaaja,a ugovor je izvren u


celini ili pretenom delu,onda se nitavost vie ne moe isticati.

DOMEN PRIMENE APSOLUTNO NITAVIH UGOVORA


Domen primene zapravo obuhvata sve ugovore na koje se prostire apsolutna
nitavost.Apsolutna nitavost pogaa:
1. Zabranjene ugovore,odnosno one koji su pojedinanim imperativnim propisima
izriito oznaeni kao nitavi.
2. Ugovore
iji
je
cilj,odnosno
predmet
suprotan
prinudnim
propisima,javnom poretku ili dobrim obiajima.Meutim nisu svi ugovori koji
su suprotni prinudnim propisima,javnom pravu ili dobrim obiajima apsolutno
nitavi,pa nee biti apsolutno nitavi:
a. Kada zakon predvia neku drugu sankciju
b. Kada cilj povreenog pravila ukazuje na neku drugu sankciju
3. Ugovori koji su zabranjeni samo za jednu ugovornu stranu(npr.prodaja
lekova licima koja nisu struna/registrovana za prodaju lekova).U ovom sluaju
ZOO sadri pravilo da ako je zakljuenje ugovora zabranjeno za jednu ugovornu
stranu,ugovor e ostati na snazi,a strana koja je povredila zakonsku zabranu
snosie posledice.
Apsolutno nitavi ugovori su kod nas:
1. Zabluda prepreke
2. Fizika prinuda (vis aposoluta)
3. Ugovor zakljuen sa apsolutno poslovno nesposobnim licem
4. Zabranjeni ugovori i ugovori protivni prinudnim propisima,javnom pravu i
dobrim obiajima
5. Zelenaki ugovori

DELIMINA NITAVOST U VEZI SA APSOLUTNOM NITAVOU


I pravilo(ZOO):Ako je jedna odredba u ugovoru nitava,njena nitavost nee povui
nitavost ugovora u celini,ako ugovor moe ostati na snazi bez nitave odredbe i ako ona
nije bila uslov odnosno odlucujua pobuda zbog koje je ugovor zakljuen.
II pravilo:Tumaenjem argumentum a contrario dolazi se do drugog pravila,a to je da
nitava odredba povlai nitavost ugovora u celini ako je ta odredba bila odluujuca
pobuda i ako ugovor ne moe optati bez nje.
III pravilo: Ugovor ostaje na snazi cak i ako je odredba bila uslov/pobuda,ukoliko je
nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vaio bez nje.
Recimo lex commisoria je odredba ugovora o zajmu koja je odluujua pobuda
zajmodavca i na osnovu koje je zajmoprimac duan da zajmodavcu da odreenu stvar u
zalogu,kao i odredba prema kojoj e zajmodavac moi da,ukoliko zajmoprimac ne isplati
zajam u roku,zaloenu stvar zadri za sebe ili da je proda iz slobodne ruke.Takva odredba
je zabranjena lanom 973 ZOO.Meutim ako bi se na lex commisoriu primenilo drugo
pravilo,svaka strana bi bila duna da vrati ono to je primila,ali se ne menja poloaj
zajmoprimca.Lex commisoria se ne moe ugovoriti u momentu zakljuenja ugovora,jer

89

se smatra da je zajmoprimac u takvom stanju da moe nesmotreno pristati na


nju.Dozvoljeno je ugovoriti u nekom kasnijem momentu,jer zajmoprimac moda ima
interesa da to prihvati,jer su se okolnosti promenile.Lex commisoria je inae raskidna
klauzula.

KONVERZIJA
Konverzija se vezuje samo za apsolutnu nitavost(mogua je i kod nepostojeih
ugovora,ali se oni u naem pravu svrstavaju u apsolutno nitave ugovore).Konverzija je
pretvaranje nepunovanog pravnog posla u punovani.
Ako je jedan ugovor nitav zbog toga to mu nedostaju svi potrebni elementi za
nastanak,ali ako postoje elementi za punovanost nekog drugog ugovora koji tei istom
cilju, i ako se moe smatrati da bi i njega ugovorne strane htele,polazei od principa da
ira namera sadri u sebi i uu nameru,onda ce meu ugovornim stranama vaiti taj
drugi ugovor.
Uslovi za konverziju su (lan 106):
1. Da je jedan ugovor nitav (zakljuen nitav ugovor)
2. Da taj ugovor ispunjava uslove za punovanost nekog drugog ugovora
3. Da bi strane zakljuile taj drugi ugovor da su znale za nitavost prvog
ugovora
4. Da taj drugi ugovor tei istom cilju koje su strane htele da postignu
zakljuujui prvi ugovor
1. Konverzija ugovora o ustupanju imovine za ivota u ugovor o poklonu
Ugovor o ustupanju imovine za ivota zakljuuju predak i potomak.Ovaj ugovor
overava se sudu i tom prilikom sudija mora da proita sadrinu ugovora i da strane
upozori na pravne posledice.Za zakljuenje ugovora je potrebno da svoj pristanak
daju svi potomci koji bi u momentu delacije bili pozvani na naslee.Ovaj ugovor
sadri dve namere i to:
a. Ustupanje imovine koje je besplatno,odnosno bez naknade
b. Raspodela imovine meu potomcima koji e u momentu delacije biti
naslednici
Ako se jedan potomak ne saglasi sa ugovorom onda se po ZON taj ugovor
konvertuje u ugovor o poklonu.ira namera je ustupanje,a ua namera je
raspodela.
2. Konverzija ugovora o preuzimanju duga u ugovor o preuzimanju
ispunjenja
Ugovor o preuzimanju duga se zakljuuje izmeu dunika u obligaciji i treeg
lica(preuzimaoca).Da bi on proizveo pravno dejstvo neophodno je da poverilac da
pristanak,jer njemu nije svejedno ko mu duguje.Na osnovu ovog ugovora dunik
izlazi iz obligacije.Dunik i preuzimalac imaju iru nameru da dunik izae iz
obligacije,a uu nameru da tree lice ispuni dug.Ugovor izmeu dunika i
preuzimaoca nee proizvesti pravno dejstvo ako se sa njime ne saglasi
poverilac.Prema ZOO izmeu dunika i preuzimaoca vazie ugovor o preuzimanju
ispunjenja,koji ima ue pravno dejstvo. Kod ugovora o preuzimanju ispunjenja tree
lice preuzima obavezu prema duniku da e ispuniti dug,ali dunik ne izlazi iz
obligacije.

90

3. Konverzija ugovora o preuzimanju duga u ugovor o pristupanju duga


Do ove konverzije,prema ZOO,doi e u sluaju kada je poverilac dao svoj
pristanak na ugovor o preuzimanju duga,ali u momentu davanja saglasnosti nije
znao niti je mogao znati da je tree lice prezadueno i da nema dovoljno sredstava
da isplati njegovo potraivanje.Tada vai ugovor o pristupanju duga koji ima ua
pravna dejstva i kojim tree lice preuzima obavezu prema poveriocu da isplati
dug,ali prvobitni dunik ne izlazi iz obligacije tako da poverilac ima dva dunika,koji
odgovaraju solidarno.
Po sili zakona konverzija nastupa automatski,pa nije potreban ugovor(ako je zakljuen
ugovor o ustupanju on i dalje postoji,ali se smatra ugovorom o poklonu,to znai da nije
potrebno zakljuiti ugovor o poklonu), naknadna saglasnost itd.

RULJIVI UGOVORI
Ruljivi ugovori su oni kod kojih saglasnost izjavljenih volja postoji prividno,i po tome se
razlikuju od apsolutno nitavih ugovora,kod kojih je saglasnost postignuta,ali im pravni
poredak ne priznaje pravno dejstvo.Ruljivi ugovori su:
1. Mane volje (prevara, zabluda,pretnja)
2. Ugovor zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu sposobnost
3. Prekomerno oteenje
4. I ostali ugovori koje odredi zakonodavac
Apsolutna nitavost je ustanovljena u cilju zatite javnih interesa,a ruljivost radi zatite
pojedinanih intreresa.Krug lica koja se mogu pozvati na ruljivost je ua,pa se na
ruljivost mogu pozvati samo ugovorne strane.Apsolutno nitavi ugovori pravno ne
postoje,ruljivi ugovori postoje i stvaraju pravne obaveze za ugovorne strane i postoje
sve dok ne budu poniteni.
Presuda doneta povodom ruljivog ugovora ima konstitutivno dejstvo,jer se njom vri
promena pravnog stanja.Sud izrie prestanak ugovora.Ugovor se ponitava sa dejstvom
ex tunc,odnosno retroaktivno,pa se smatra kao da nije ni bio zakljuen.
Pravo na isticanje apsolutne nitavosti ne zastareva,dok pravo na pozivanje na ruljivost
zastareva posle proteka odreenog roka,koji zavise od razloga zbog koga je ugovor
ruljiv.
1. Kod mana volje zastareva u roku od 1 godine od dana saznanja za razlog
ruljivosti,a najkasnije u roku od 3 godine od zakljuenja ugovora
2. Kod ogranienja poslovne sposobnosti zastareva u roku od 3 meseca od
sticanja sposobnosti
3. Kod prekomernog oteenja zastareva u roku od 1 godine od dana
zakljuenja ugovora
Apsolutno nitavi ugovori ne mogu tokom vremena postati punovani.Ruljivi ugovori se
mogu konvalidirati protekom vremena,ako protekne rok u kome se moe traiti njihovo
ponitenje.
Konverzija je mogua samo kod apsolutno nitavih ugovora,dok se konvalidacija vezuje
za ruljive ugovore. Apsolutno nitavi ugovori se izuzetno mogu konvalidirati u dva
sluaja(vidi kod apsolutno nitavih ugovora).

91

KONVALIDACIJA
Uslovi za konvalidaciju ruljivih ugovora su etvorostruki:
1. Da se radi o relativnoj nitavosti
2. Da se konvalidacija preduzima od strane lica u ijem je interesu
ruljivost ustanovljena
3. Da to lice zna za postojanje razloga zbog kojih se moe zahtevati
ponitenje(ovo je ujedno i najvaniji uslov)
4. Neophodno je da je u momentu konvalidacije strana bila sposobna da
izjavi svoju volju
Konvalidacija nastupa samo ako je preduzeta na jedan od tri naina:
1. Preutno
Proputanje roka da se zahteva ponitenje.
2. Izriito
Strana u ijem je interesu ustanovljena ruljivost neposredno izjavi da se odrie
prava da zahteva ponitenje.
3. Putem izvrenja ugovora
Ako strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena izvri svoju obavezu.
Ova tri naina konvalidacije vae u svim sluajevima ruljivosti,osim kod ruljivosti
ugovora koji je zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu sposobnost.Ako je
ugovor zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu sposobnost,takav ugovor ne
moe da se konvalidira!Lice koje ima ogranienu poslovnu sposobnost ne moe preduzeti
konvalidaciju izvrenjem,jer ne moe samostalno izvriti svoje obaveze.Konvalidacija se
ne moe izvriti ni preutno,osim jedino ako zakonski zastupnik takvog lica da izriitu
izjavu kojom se odrie prava da zahteva ponitenje ugovora.
Mogue je da su samo neke odredbe ugovora ruljive(npr.neka strana pristane na
odredbu ugovora usled prevare ili prinude).U tom sluaju vae ista pravila kao kod
apsolutno nitavih ugovora,kada je jedna odredba apsolutno nitava.To znai da je
mogue da samo te odredbe ne proizvode pravna dejstva ili da ceo ugovor bude
poniten.

PRAVNE POSLEDICE NEVAEIH UGOVORA


U naem pravu postoje dve kategorije nevaeih ugovora i to su apsolutno i relativno
nitavi ugovori. Nepostojei ugovori kod nas se smatraju apsolutno nitavim ugovorima.
Izmeu apsolutno i relativno nitavih ugovora postoji nekoliko razlika u pogledu pravnih
posledica:
1. Ako ugovorne strane izvre obaveze iz apsolutno nitavih ugovora mora
doi do:
a. Restitucija (prva posledica apsolutno nitavih ugovora)
To je povraaj stvari u ono stanje u kom su bile pre zakljuenja
ugovora.Restitucija moe biti jednostrana ili dvostrana.Ako obe strane izvre
svoje obaveze,restitucija e biti dvostrana,a ako je samo jedna strana
ispunila svoju obavezu onda e biti jednostrana(vraa samo strana koja je
primila).Ako restitucija nije mogua u naturi,onda e biti u novcu.Pitanje je

92

koji e se momenat uzeti sa odreivanje visine novanog iznosa koji se na


ime restitucije daje.Kod nas se odgovarajua naknada u novcu odreuje
prema cenama u vreme donoenja sudske odluke,ako zakon drugaije ne
odreuje.
b. Odbijanje zahteva za povraaj
Ako je nepravino odrediti restituciju,pogotovo ako je jedna strana bila
nesavesna.Prema zakonu sud moe da odbije zahtev nesavesne strane za
vraanje onog to je dala.
c. Oduzimanje predmeta ugovora u korist mesno nadlene optine
Ako su obe strane bile nesavesne,odnosno ako su obe znale da je ugovor
apsolutno nitav.
d. Naknada tete
Naknadu duguje nesavesni ugovornik,odnosno ugovorinik koji je znao za
razloge koji ine ugovor nitavim.Poverilac naknade je druga strana pod
uslovom da je bila savesna,jer ako je nesavesna nema pravo da trai
naknadu tete.
2. Pravne posledice relativno nitavih ugovora
a. Restitucija
I ovde moe biti dvostrana ili jednostrana,u zavisnosti od toga da li je jedna
strana ispunila obavezu ili su to uinile obe.Ako restitucija nije mogua u
naturi,onda e biti u novcu. Odgovarajua naknada u novcu odreuje se prema
cenama u vreme donoenja sudske odluke,ako zakon drugaije ne odreuje.
b. Naknada tete
Poverilac naknade tete zbog ponitenja ugovora je strana na kojoj se nalazi
razlog ruljivosti.To znai da je kod pretnje i prevare,to prevarena odnosno
prisiljena strana.Kod zablude to je strana koja je u zabludu,ali ona nije poverilac
ve dunik naknade.Ona duguje naknadu tete zbog ponitenja ugovora,ije
ponitenje druga ugovorna strana nije skrivila,a imala bi pravo da zahteva
stvarnu tetu (trokovi u vezi sa zakljuenjem ugovora),ali i naknadu izmakle
dobiti (korist koju je mogla da ostvari da je zakljuila ugovor sa drugim licem).
Od pravnih posledica ruljivosti postoje odstupanja,koja se odnose na sluaj
ruljivosti kada je ugovor zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu
sposobnost.To su:
a. Restitucija
Po optem pravilu mora da obuhvati sve ono to je primljeno na osnovu
ugovora bez obzira da li je to kasnije uniteno,utroeno ili otueno.Ako je do
unitenja,utroenja ili otuenja dolo,onda je restitucija u novcu.
Dunik restitucije je lice ograniene poslovne sposobnosti.Meutim ZOO
odreuje da ne vraa sve,ve onu korist koja se jo uvek nalazi u njegovoj
imovini,korist koja je utroena u njegove potrebe i duguje naknadu ako je
korist namerno unitena/utroena/otuena.Ne duguje naknadu za korist ako
je ona otuena normalno (pravnim poslom treem licu) niti ako je propala
korist bez njegove krivice.
b. Naknada tete
Po optem pravilu se nadoknauje celokupna teta i potrebna je krivica
(obicna nepanja). Naknadu tete duguje ogranieno poslovno sposobno lice
samo ako je namerno ili lukavstvom ubedilo saugovornika da zakljui
ugovor.Trai se vei stepen krivice u odnosu na ostale sluajeve naknade
tete usled ruljivosti.

93

PRAVNA DEJSTVA PUNOVANIH UGOVORA


Punovani ugovori su ugovori kojima pravni poredak priznaje pravna dejstva saglasnosti
volja koja je postignuta izmeu dva lica.Dejstva ugovora su znaajna iz dva razloga:
1. Funkcija ugovora u jednom drutvu
2. Svrha koja se hoe postii ugovorom
Dejstva ugovora se sastoje u tome to on stvara obaveze za ugovorne strane,on stvara
obligacije koje mogu nastati na obe ugovorne strane,kada postoje dvostranoobavezni
ugovori,a
moe
nastati
samo
za
jednu
ugovornu
stranu,kada
postoje
jednostranoobavezni ugovori.
Pitanje je izmeu kojih lica ugovor proizvodi pravno dejstvo.To su lica ijom je voljom
ugovor nastao,odnosno lica koja su uestvovala u zakljuenju ugovora.To su lica ijim je
izjavama volje,koje sadre nameru zakljuenja ugovora,ugovor nastao.Ta lica ne moraju
biti fiziki prisutna prilikom zakljuenja ugovora,pa umesto njih mogu biti prisutna druga
lica (zastupnici, punomonici).Ugovor proizvodi pravna dejstva i za univerzalne
sukcesore ugovornih strana.To se primenjuje uvek,izuzev ako su ugovorne strane
ograniile dejstvo ugovora samo za svog ivota.Ovo pravilo primenjuje se zato to
univerzalni sukcesori stupaju u sva prava i obaveze,pa samim tim stupaju i u obaveze iz
ugovora.Ugovori iz kojih obaveze ne prelaze na univerzalne sukcesore su ugovori koji se
zakljuuju s obzirom na svojstva licnosti,to su ugovori inter partes.Recimo ugovor o
delu,ugovor o punomostvu,koji se zakljuuje s obzirom na lina svojstva punomonika I
vlastodavca,pa punomoje prestaje smru punomonika/ vlastodavca.Meutim postoje
izuzeci kod punomoja kada punomoje deluje posle smrti vlastodavca.Naime
punomonik je duan da dovri poslove ije se izvrenje moe prekinuti bez tete po
pravne sledbenike vlastodavca,kao ni onda kada je ugovorom predvieno da punomoje
moe da vai i posle smrti vlastodavca.Tako recimo vlastodavac moe ovlastiti prijatelja
da zakljui autorski izdavaki ugovor sa izdavakom kuom koja ce objaviti to delo.Ovi
izuzeci kada punomoje vai i posle smrti vlastodavca je punomoje post mortem.Ovo
vai ne samo za fizika nego i za pravna lica.Pravilo ne vai za singularne
sukcesore(npr.legatar),jer na njega ne prelaze prava iz ugovora koje je zakljuio
ostavilac.I u ovom sluaju postoji izuzetak kada legatar izvodi svoje pravo iz nekog
ugovora koji u momentu delacije jo nije bio izvren.Tada dolazi do jedne vrste
personalne subrogacije,odnosno stupanja legatara u prava koja je ostavilac imao u
tom ugovoru,tako da legatar pribavlja prava iz tog ugovora sa svim ogranienjima koja
su bila u ugovoru (npr.stipulisan nalog,uslov,rok).
Dejstva ugovora prema treim licima

Trea lica nisu strane ugovornice niti univerzalni sukcesori.Osnovno pravilo je da ugovor
trea lica ne obavezuje!Dakle iz ugovora ne mogu nastati obaveze za trea lica.To je
princip rimskog prava res inter alios acta.
Od XIX veka usled potreba pravnog prometa,javila se mogunost da iz ugovora nastanu
prava za trea lica.To znai da je dozvoljeno da iz ugovora za trea lica nastane neko

94

pravo,ali nikako obaveza.Ovaj princip prvo je usvojilo francusko pravo u oblasti


osiguranja.

UGOVOR U KORIST TREEG LICA


Ugovor u korist treeg lica postoji kada se jedan ugovornik(promitent) obaveze
drugom(stipulant) da ce uiniti neku prestaciju u korist treeg lica(npr.ugovor o
osiguranju).
Ovde postoje tri lica:
1. Beneficijar
2. Stipulant
3. Promitent
Stipulant je lice koje ugovara u svoje ime pravo za neko tree lice.Promitent je lice koje
zakljuuje ugovor sa stipulantom iz koga nastaje obaveza da nesto izvri u korist treeg
lica.Stipulant i promitet su dakle ugovorne strane.Beneficijar je tree lice,koje stoji van
ugovora,ali za koje nastaje sopstveno i neposredno pravo da od promitenta zahteva da
mu izvri ono to je ugovorom predvieno.
Ispred promitetnta stoje dva poverioca i to stipulant i beneficijar.I jedan i drugi imaju
prava da od promitenta kao dunika zahtevaju izvrenje obaveze.
Sve dok korisnik ne primi izvrenje obaveze,stipulant ima pravo da korist opozove.Ako
korist treba da bude predata beneficijaru nakon smrti stipulanta,onda stipulant ima pravu
da u testamentu opozove ovu korist za beneficijara.Ako to ne uini do momenta kada
beneficijar izjavi da prima korist,ne moe vie opozvati korist.Ako beneficijar nee da
prihvati tu korist,onda ona pripada stipulantu,osim ako neto drugo ugovorom nije
predvieno.
Razlika ugovora u korist treeg lica i domiliciranja ugovora
Domiliciranje ugovora postoji kada se dva lica u ugovoru sporazumeju da jedno od njih
preda predmet svoje obaveze nekom treem licu u mestu u kome se to lice
nalazi.Domiliciranje ugovora je vid nepotpunog ugovora u korist treeg lica,ali nije
ugovor u korist treeg lica zbog toga to za tree lice ne nastaje pravo da od promitenta
zahteva izvrenje ugovora.
Odnosi kod ugovora u korist treeg lica
Ovde se razlikuju tri vrste odnosa:
1. Izmeu stipulanta i promitenta
2. Izmeu stipulanta i beneficijara
3. Izmeu beneficijara i promitenta
Odnos izmeu stipulanta i promitenta je ugovorni odnos.Nastaje iz ugovora u kome je
stipulisana klauzula u korist treeg lica.Na osnovu ovog ugovora za stipulanta nastaje
pravo da zahteva od promitenta izvrenje prestacije u korist treeg lica.Meutim za
stipulanta nastaje jo jedno pravo,a to je pravo da opozove/izmeni korist koju je ugovorio
za treeg.On to pravo ima sve dok trei ne izjavi da prihvata ono to je ugovoreno u
njegovu korist.Ali ako je ugovoreno da e se korist treeg lica izvriti nakon smrti

95

stipulanta,onda on ima pravo da opozove/izmeni korist ak i u testamentu.Na osnovu


ovog ugovora za promitenta nastaju sva prava i obaveze koje on inae ima po prirodi
takvog ugovora.Osobenost promitenta je u tome to on svoju obavezu mora izvriti
treem licu na njegov zahtev.
Odnos izmeu stipulanta i beneficijara je odnos koji objanjava zbog ega stipulant
ugovora u korist treeg lica.U tom odnosu nalazi se razlog(Anti smatra da je to
kauza)ugovora u korist treeg lica.Taj razlog moe biti trostruk:
1. Solvendi causa,odnosno radi ispunjenja duga(npr.stipulant je bio dunik
beneficijara).
2. Donandi causa,odnosno ugovora da bi se uinio poklon(stipulant je
poklonodavac,mora postojati namera ugovoranja,i da se ne trai nita zauzvrat).
3. Credendi causa,odnosno radi davanja kredita(stipulant ugovara da bi dao kredit
beneficijaru,koji e mu beneficijar u budunosti vratiti).
Odnos izmeu beneficijara i promitenta je obligacioni odnos u kome za beneficijara
nastaje iskljuivo pravo da od promitenta zahteva izvrenje odreene prestacije koja
moe glasiti na davanje/injenje/uzdravanje. Beneficijar se ne mora koristiti ovim
pravom ako to ne eli.On ima ovlaenje da odbije izvrenje koristi koje mu nudi
promitent.U tom sluaju prema ZOO,ako neto drugo nije ugovoreno ili proizilazi iz
prirode pravnog posla,korist pripada stipulantu.Za promitenta nastaje obaveza prema
beneficijaru.Meutim kada beneficijar od promitenta zahteva izvrenje obaveze
promitent ima pravo da istakne prigovor.U ovom sluaju postoje dve vrste prigovora:
1. Oni koji proizilaze iz ugovora koji su zakljuili promitent i
stipulant(npr.prigovor neispunjenja ugovora od strane stipulanta,da je ugovor
ruljiv usled prevare stipulanta,prigovor da je ugovor apsolutno nitav itd.).Ovi
prigovori proizilaze iz same sadrine ugovora.
2. Lini prigovori su prigovori koji proizilaze iz nekog linog odnosa izmeu
promitenta i beneficijara koji postoje od ranije i koji su nezavisni od ugovora u
korist treeg lica(npr.prigovor kompenzacije gde povodom zahteva beneficijara da
mu promitent ispuni neko potraivanje, promitent moe da istakne da on od ranije
ima potraivanje prema beneficijaru i da istakne da eli da ta dva potraivanja
budu prebijena)
PREBIJANJE=KOMPENZACIJA kada dolazi do gaenja potraivanja
PREBIJANJEPOBIJANJE,jer tada dolazi do podizanja paulijanske tube i odnosi se na
pravni posao,a ne na potraivanje
Promitent ne moe prema beneficijaru da istakne line prigovore koje ima prema
stipulantu(npr.promitent ne moe da istakne beneficijaru prigovor kompenzacije
potraivanja koje on ima iz ranijeg potraivanja prema stipulantu).

OBEANJE RADNJE TREEG LICA


Obeanje radnje treem licu je ugovor kojim se obeavalac obavezuju ugovorniku da e
mu neko tree lice izvriti odreenu prestaciju.Ovakav ugovor bi bio ugovor na tetu
treeg lica,jer bi trebalo da nastane obaveza za tree lice.Meutim vazi princip da iz

96

ugovora ne moe da nastane obaveza za tree lice.Prema tome obeanje ne obavezuje


tree lice da izvri ono to je obeavalac obeao ugovorom.
Upravo zato postavlja se pitanje kakvo pravno dejstvo proizvodi ovaj ugovor izmeu
ugovornika i obeavaoca.Pitanje je isto i da li obeavalac duguje naknadu tete ako tree
lice nee/ne moe da izvri ono to je obeavalac obeao.U tom pogledu razlikuju se dva
oblika obeanja:
1. Obeavalac obeao da e tree lice izvriti tano odreenu radnju ili
proputanje
U tom sluaju obaveza obecavaoca je obligacija cilja. Ako tree lice ne
izvri,obecavalac duguje naknadu tete.
2. Obeavalac se obavezao samo da e se zauzeti kod treeg lica kako bi se
ono obavezalo prema ugovorniku da neto uini/propusti
U tom sluaju obaveza obeavaoca je obligacija sredstva,a ne obligacija
cilja.Obeavalac e dugovati naknadu tete,samo ako je propustio da se zauzme
kod treeg lica(sve potrebne radnje koje se trae u pravnom prometu).Ako je
preduzeo sve radnje,a tree lice nee da se obaveze,onda ne duguje naknadu
tete.

DEJSTVA UGOVORA MEU STRANAMA UGOVORNICAMA


U ovom pogledu razlikuju se:
3. Opta dejstva
4. Posebna dejstva
Opta dejstva ugovora javljaju se kod svih ugovora,bez obzira na njihovu vrstu,a posebna
dejstva se javljaju samo kod teretnih ugovora.
Opta dejstva ugovora
Ugovor obavezuje ugovorne strane kao zakon i zato ugovornici moraju izvriti ugovorne
obaveze kao da ih zakon nalaze.To je princip rimskog prava pacta sunt servanta.
Ugovorne strane u principu ne mogu odstupiti od ugovora.Meutim princip pravinosti
ipak nalae da se pod odreenim uslovima od ugovora moe odstupiti.Tokom XIX i XX
veka u pravu nastaju dva izuzetka:
1. Ugovorne strane mogu raskinuti ugovor,odnosno jedna strana moe
odustati od ugovora ako druga strana ne ispunjeva svoje obaveze.
2. Od ugovora se moe odstupiti,odnosno ugovorne odredbe mogu biti
izmenjene ako se posle zakljuenja ugovora izmene okolnosti koje su
ugovorne strane imale u vidu prilikom zakljuenja ugovora.Ovo odstupanje
mogue je samo pod uslovima predvienim zakonom.Kod nas to je pravilo o
raskidu/izmeni ugovora zbog promenjenih okolnosti
Pravna priroda dejstava ugovora
U ovom pogledu postavlja se pitanje da li ugovor stvara samo trabena prava(prava
potraivanja)ili i stvarna prava.Postoje tri sistema u uporednom pravu:
1. Ugovor stvara samo pravo potraivanja,a ne i stvarna prava
Ovaj sistem prihvaen je u nasem pravu,pa ugovor ima samo obligaciono pravno
dejstvo.Ugovor ne prenosi pravo svojine niti druga stvarna prava.Ugovor je samo
pravni osnov(iustus titulus) za sticanje prava svojine.Da bi dolo do prenosa
prava svojine potrebna je predaja stvari,odnosno upis u zemljine knjige.

97

2. Ugovor ima stvarnopravno dejstvo,jer direktno prenosi pravo svojine


Ovaj sistem usvojen je u Francuskoj i ugovor ima translativno dejstvo.Ali ne prenosi
ugovor pravo svojine na svakoj stvari,ve samo na induividualno odreenim
stvarima.
3. Sistem nemakog prava,gde je za sticanje prava svojine potrebno dva
akta:
a. dugovinski ugovor kojim se strane obavezuju sa jasno vidljivom svrhom.On
je kauza.
b. ugovor o tradiciji na osnovu koga dolazi do prenosa prava svojine.U
nemakom pravu tradicija je apstraktan pravni posao koji sam za sebe
prenosi svojinu,a u naem pravu tradicija je faktiki materijalni akt.
Posebna dejstva ugovora
Posebna dejstva ugovora javljaju se samo kod teretnih ugovora,kao posledica principa da
svaka strana duguje drugoj strani naknadu koja je jednaka koristi koju je od druge strane
primila.Ovo je princip ekvivalencije,koji se u ZOO odreuje kao naelo jednakosti
uzajamnih davanja.titi se putem nekoliko pravila koja propisuju pravne posledice koje
pogaaju ugovor ili ugovor i jednu ugovornu stranu ako je taj princip povreen.
Posebna dejstva su:
1. Odgovornost prenosioca za pravne nedostatke (odgovornost za evikciju)
2. Odgovornost prenosioca za materijalne/fizike nedostatke
3. Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari
4. Prekomerno oteenje
5. Zelenaki ugovor
6. Raskid/izmena ugovora zbog promenjenih okolnosti
7. Prigovor neispunjenja
Na poetku postojala su dva pravila i to su odgovornost prenosioca za pravne nedostatke
ispunjenja i odgovornost prenosioca za materijalne nedostatke ispunjenja.Pravila o ova
dva oblika odgovornosti predviena su ZOO u lanu 121 kod ugovora sa naknadom,pa
svaki ugovornik odgovara za materijalne/pravne nedostatke ispunjenja.Ali lan 121 nije
uredio pravne posledice postojanja pravnih ili materijalnih nedostataka ispunjenja.Taj
lan samo upuuje da e se na obaveze prenosica prava shodno primenjivati odredbe
zakona o odgovornosti prodavca za materijalne/pravne nedostatke ispunjenja,to znai
da su konkretne pravne posledice u delu koji se odnosi na ugovor o prodaji,a to su
lanovi 478-515.

ODGOVORNOST PRENOSICA ZA PRAVNE NEDOSTATKE


(ODGOVORNOST ZA EVIKCIJU)
Evikcija se sastoji u uznemiravanju pribavioca stvari na osnovu nekog prava koje je
postojalo pre pribavioevog sticanja za koje on,u vreme zakljuenja ugovora,nije znao niti
je mogao znati da je pristao da stvar uzme sa tim nedostatkom.
Za evikciju je bitno da se vri isticanjem prava nekog treeg lica i da to pravo
iskljuuje/umanjuje/ ograniava pravo pribavioca.Uznemiravanje mora biti pravno,to
znai da se vri isticanjem nekog pravnog osnova i to uvek mora biti neko stvarno
pravo(ne moe biti obligaciono pravo).Za evikciju nije znaajno faktiko

98

uznemiravanje,odnosno uznemiravanje pribavioca u dravini stvari.To uznemiravanje nije


osnov odgovornosti prenosioca,jer se pribavilac moe zatiti podizanjem dravinskih
tubi.
Ako doe do evikcije onda nastaje posebna odgovornost prenosioca koja e se sastojati u
tome da je on duan da pribaviocu prui pomoc u sporu koji vodi sa trecim licem.Ako
doe do gubitka spora,dunost prenosioca je da vrati korist koju je primio i da pribaviocu
nadoknadi tetu koju je pretrpeo.
Evikcija moe biti:
1. Potpuna evikcija
2. Delimina evikcija
Potpuna evikcija postoji kada je usled prava treeg lica potpuno iskljuena dravina
pribavioca na celoj stvari.To ce biti sluaj kada je prenosilac prodao pribaviocu tuu stvar
ili kada je prodao kupcu stvar na kojoj postoji hipoteka.
Delimina evikcija postoji kada pribavilac usled postojanja prava treeg lica izgubi
dravinu na delu stvari ili kada ima dravinu na celoj stvari,ali nema sva ovlaenja koja
je oekivao da e stei ugovorom(npr.jedan deo stvari bude prodat da bi se namirili
poverioci prenosioca ili kada na stvari postoji plodouivanje treeg lica).
Prenosilac odgovara pribaviocu(kao dunik poveriocu)ako je ispunjeno nekoliko uslova:
1. Da se uznemiravanje zasniva na nekom pravu
To pravo tree lice moe isticati u sporu ili izvan spora.Kada se istie u sporu,onda
pribavilac moe biti uznemiren na dva naina:
a. Putem tube
Kada se pribavilac nalazi u dravini stvari,a tree lice protiv njega podigne
npr.reivindikacionu tubu i tvrdi da je vlasnik stvari,pa trai da mu se stvar vrati.
b. Putem prigovora
Kada pribavilac koji je zakljuio ugovor sa prenosiocem trai od nekog treeg
lica sudskim putem da mu ono preda stvar,a tree lice istakne prigovor da ono
tu stvar dri po nekom pravnom osnovu(npr.ugovor o zakupu).
Uznemiravanje izvan spora u rimskom pravu nije imalo znaaja.U savremenom
pravu postoji tuba za utvrenje i ona moe biti pozitivna i negativna.Pozitivnom
tubom tuilac od suda trai da utvrdi postojanje nekog njegovog
prava.Negativnom tubom tuilac trai od suda da punovano utvrdi da prava
treih lica prema njemu ne postoje.Kada podnese negativnu tubu,prema ZOO
prenosilac mora da se upusti u takav spor i da u njemu iznese sve dokaze kojima
se utvruje postojanje prava koje je on preneo pribaviocu odnosno dokae da
prava treih lica ne postoje.
2. Nedostatak treba da postoji u prenosioevom pravu
Nedostatak koji se se pojavi nakon to je pribavilac stekao pravo na stvari nije
pravno relevantan.Za nastanak odgovornosti,odnosno obaveze zatite,nije bitno da
li je prenosilac znao za postojanje nedostatka.On e odgovarati ak i kada nije znao
da u njegovom pravu postoji pravni nedostatak.To je posledica principa jednake
vrednosti uzajamnih davanja.Ovaj princip deluje objektivno i on nalae da mora
postojati ravnotea u meusobnim davanjima ugovornih strana,pa zbog toga na
njegovu primenu ne utice injenica da li je prenosilac znao ili nije znao.Pribavilac
moe da zahteva zatitu od pravnog prethodnika svog prenosioca,ako je pravni
nedostatak postojao i pre nego to je prenosilac stekao pravo koje je kasnije
preneo pribaviocu.To moe uiniti posredno i neposredno.

99

a. Posredno moe da zahteva samo ako je prenosilac insolventan,na osnovu


pravila da poverilac ima pravo da ostvaruje prava koja njegov dunik ima prema
svojim dunicima,ukoliko ih insolventni dunik sam ne vri(opte pravilo
obligacionog prava).Posledice takve tube pribavioca,ako bude usvojena,je da
prethodnik mora u imovinu prenosioca da vrati sve ono to mu duguje da bi se
iz imovine mogli namiriti svi poverioci prenosioca.Ovaj posredni nain je
nepovoljan za pribavioca zbog toga to kada uspe sa tubom ima pravo da se
namiri iz imovine prenosioca,ali to pravo imaju i svi drugi
poverioci
prenosioca,pa postoji opasnost da nee moi potpuno da se namiri.
b. Neposredno je nain koji je povoljniji za pribavioca.Pribavilac se moe
neposredno stvarno pravnom tubom obratiti prethodniku pribavioca na osnovu
opteg pravila da se na osnovu svakog prenosa stvari,prenose i tube za zatitu
tog prava.
3. Da je pribavilac savestan
Potrebno je da pribavilac nije znao niti je mogao znati u momentu zakljuenja
ugovora da postoje prava nekog treeg lica.On nee biti savestan ako ga je
prenosilac obavestio o postojanju prava.Ako ga nije obavestio pribavilac e biti
nesavestan ako je to pravo upisano u javne registre,shodno naelu pouzdanja u javne
registre.Ali ako je ovo pravo upisano u javne registre,a prenosilac je uverio pribavioca
da i pored toga to je to pravo upisano,ono zapravo ne postoji(npr.zato to je
prestalo,a nije brisano),prenosilac e odogovarati.Dakle u ovom sluaju nee se
smatrati da je pribavilac nesavestan.
Nesavesnost pribavioca ne iskljuuje u potpunosti mogunost pozivanja prenosioca
na odgovornost ,pa ak i ako je pribavilac znao ili mogao znati,on e imati pravo da
zahteva povraaj stvari,snienje cene.Jedino pravo koje nee imati je pravo da
zahteva naknadu tete od prenosioca.
4. Pribavilac treba da obavesti prenosioca o pravnom uznemiravanju
Da bi prenosilac mogao pruiti zatitu pribaviocu,potrebno je da on sazna da tree
lice istie neko pravo prema pribaviocu.im sazna za postojanje prava treeg lica,bez
obzira da li se to pravo istie u sporu ili vansudski postoji opravdana
bojazan,pribavilac je duan da o tome obavesti prenosioca.Sa obavetenjem mora
pozvati prenosioca da se umea u spor koji on vodi ili namerava da povede i da u tom
sporu podnese dokaze o tome da je pravo koje je preneo na pribavioca bez
nedostatka.
Ovaj uslov prema ZOO nema apsolutni znaaj,pa e prenosilac moi da se pozove na
odgovornost ak i kada se pribavilac upustio u spor i spor izgubio ne obavetavajui
prenosioca o tome.Pribavilac e se u sluaju kada ne obavesti prenosioca,upusti se u
spor,ali ako ga izgubi,izgubie prava koja mu pripadaju po osnovu odgovornosti,osim
ako dokae prenosiocu da je on(pribavilac) raspolagao sredstvima koja su mogla da
odbiju zahtev treeg lica.Pribavilac se moe pozvati na odgovornost i kada nije
obavestio prenosioca o uznemiravanju,ako je bez spora priznao oigledno osnovano
pravo treeg lica.
Odgovornost prenosioca sastoji se u nastanku nekih obaveza za njega.Koje e obaveze
nastati zavisi od toga da li je u pitanju potpuna ili delimina evikcija.

100

Ako postoji potpuna evikcija onda se ugovor raskida po samom zakonu.Ako postoji
delimina evikcija ugovor se ne raskida po samom zakonu,ve pribavilac ima pravo
izbora izmeu dva prava:
1. Snienje cene
2. Raskid ugovora jednostranom izjavom volje
Ako doe do raskida ugovora za prenosioca nastaje obaveza da vrati ono to je primio na
osnovu takvog ugovora i obaveza na naknadu tete.Ako je u pitanju potpuna evikcija
onda je prenosilac duan da vrati sve ono to je primio.Ako je evikcija delimina,a
pribavilac je optirao za snienje cene,onda prenosilac vraa samo odgovarajui deo
onoga to je primio,a faktiko je pitanje u kom obimu e biti to vraanje.
Obaveza na naknadu tete treba da obuhvati 4 stavke:
1. Da podmiri trokove koje je pribavilac imao u vezi sa zakljuenjem i
izvrenjem ugovora
2. Da podmiri parnine trokove voenja sudskog spora pribavioca sa treim
licem
3. Da podmiri trokove za plodove od stvari koje je pribavilac morao da
preda treem licu,raunajuci od dana kada je tree lice podnelo tubu,jer
je od tog momenta pribavilac nesavestan
4. Da podmiri svako drugo umanjenje imovine pribavioca koje je nastupilo
kao posledica pravnog nedostatka
to se tie rokova u kojima pribavilac moe da zahteva povraaj datog i naknadu
tete,postoje dve vrste:
1. Prvi rok vai u situaciji kada je tree lice podiglo tubu protiv pribavioca i u
tom sporu uspelo.Taj rok iznosi 6 meseci i rauna se od momenta kada je spor
pravosnano okonan.U tom roku pribavilac moe traiti povraaj datog i naknadu
tete.
2. Drugi rok postoji u situaciji kada tree lice nije podiglo tubu protiv
pribavioca,ali je pribavilac van spora saznao za pravo treeg lica.Rok iznosi 1
godinu i to je rok u kome pribavilac mora podneti tubu protiv treeg lica,da bi se
utvrdilo da li pravo treeg lica postoji ili nepostoji.
Moe se desiti da tree lice ne istie nikakvo pravo,ali mogu postojati javnopravna
ogranienja na pravu koje je pribavilac pribavio(npr.zabranjena izgradnja).Tada se prema
ZOO primenjuju pravila po osnovu evikcije ukoliko je prenosilac znao za postojanje takvih
ogranienja i nije skrenuo panju pribaviocu.
Pravila o evikciji su dispozitivnog karaktera i strane mogu ugovorom ograniiti/iskljuiti
odgovornost prenosioca za pravne nedostatke,ali ako je prenosilac u momentu
zakljuenja ugovora znao za nedostatke stvari takva odredba u ugovoru je nitava.

ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE(FIZIKE)NEDOSTATKE
Ovde je isto kao i za evikciju,posledica je delovanja principa ekvivalencije.Ovde se taj
princip izraava kroz obavezu prenosioca da garantuje pribaviocu mirnu dravinu i
korisnu dravinu,odnosno da garantuje da e pravo koje pribavilac stie moi da koristi u
skladu sa oekivanjima zbog kog je zakljuen ugovor.
Javljaju se 2 pitanja:

101

1. ta je potrebno da bi prenosilac odgovarao


2. Za koje nedostatke prenosilac odgovara
to se tie drugog pitanja,u potpunosti ga reava ZOO.Potrebno je pre svega da
nedostatak postoji.Nedostatak prema ZOO postoji kada:
1. Stvar nema svojstva i odlike koje su izriito ili preutno ugovorene
(npr.ugovoren je pas koji je dresiran,a nije).
2. Stvar nema svojstva/odlike koje su potrebne za redovnu upotrebu stvari
shodno njenoj nameni (npr.prodata klima koja ne hladi vazduh)
3. Stvar nema svojstva za naroitu upotrebu zbog koje je pribavilac
nabavlja,a koja je bila poznata prenosiocu ili mu nije mogla ostati
nepoznata(npr.kupac kupuje konja zbog trke,jer misli da je konj trkaki,a ustvari je
obian).
4. Stvar ne odgovara uzoru/modelu koji je bio pokazan pribaviocu.Ovaj
nedostatak je pravno relevantan samo kod ugovora u privredi.
Dakle moe se rei da je potrebno ispunjenje etiri uslova da bi prenosilac odgovarao za
nedostatke stvari:
1. Da nedostatak postoji
2. Da nedostatak bude znatan (npr.prodaja bolesne stoke)
3. Da nedostatak bude nepoznat pribaviocu.
Ukoliko su nedostaci bili poznati ili mogli biti poznati pribaviocu u momentu
zakljuenja ugovora,prenosilac ne odgovara.Prema ZOO smatra se da nisu mogli
ostati nepoznati kupcu nedostaci koje bi briljivo lice sa prosenim znanjem i
iskustvom lica istog zanimanja i struke kao kupac,moglo lako opaziti pri
uobiajenom pregledu stvari.Dakle ZOO uvodi objektivan kriterijum,jer ne ne
uzimaju u obzir lina svojstva kupca.ZOO sadri i odstupanje od ovog pravila, pa e
prenosilac odgovarati ak i onda kada nedostaci nisu mogli ostati nepoznati,ako je
prenosilac izjavio da stvar nema nedostatke,odnosno da stvar ima odreena
svojstva/odlike.
4. Nedostatak mora postojati u momentu prenosa prava
Kod nas taj momenat je momenat prelaska rizika,odnosno momenat sticanja
dravine.
Ako postoje ovi uslovi,onda prenosilac odgovara za fizike nedostatke.Ali neophodno je
da i pribavilac ispuni odreene dunosti koje mu zakon nalaze.Pribavilac je duan da:
stvar pregleda na uobiajeni nain ili da je da na pregled,cim je to mogue prema
redovnom toku stvari
da obavesti prenosioca o uocenom nedostatku,a samo obavestenje treba da bude
blagovremeno i uredno. Smatra se da je za fiziko lice ucinjeno blagovremeno,ako
je ucinjeno u roku od 8 dana,o dana kada je nedostatak uocen,a kod ugovora u
privredi odmah,bez odlaganja.
Moe se desiti da se nedostatak nije mogao uoiti uobiajenim pregledom.Tada se radi o
skrivenom nedostatku.Ako postoji skriveni nedostatak rok (8 dana ili bez odlaganja) se
ne rauna od momenta pregleda stvari,ve od momenta je pribavilac nedostatak
otkrio.Ako se nedostatak pojavi 6 meseci nakon predaje pribaviocu,onda takav
nedostatak nije pravno relevantan.
to se tie obavetenja o nedostatku,obavetenje mora biti uredno,to znai da u njemu
mora biti navedeno u emu se nedostatak sastoji i mora biti upuen poziv prenosiocu da
otkloni taj nedostatak.Obavetenje mora biti upueno prenosiocu na pouzdan
nain.Nekada se pouzdanim nainom smatralo samo pismeno obavetenje,ali u

102

savremenoj praksi to su i druga sredstva,kao to su telefon,telegraf i slino,pod uslovom


da se sa sigurnou moe utvrditi da je takvo obavetenje stiglo do prenosioca.
Ako pribavilac nije ispunio svoje dunosti,koje mu zakon nalae,on nema prava koja mu
zakon garantuje.Jedino ako je prodavac znao ili mu nije mogao ostati nepoznat
nedostatak,kupac/pribavilac ne gubi svoja prava,ak i kada je propustio da obavesti
prenosioca o njihovom postojanju.Dakle to znai da pribavilac i dalje ima prava
garantovana zakonom i pored toga to prenosioca nije obavestio o nedostacima
stvari,pod uslovom da je prenosilac bio nesavestan.
to se tie rokova za ostvarivanje prava po osnovu nedostatka,oni teku od momenta
kada je pribavilac obavestio prenosioca o postojanju nedostatka.Rok tee od tog
momenta i iznosi godinu dana.U okiru tok roka pribavilac moe da zahteva:
1. Otklanjanje nedostataka,popravku ili zamenu stvari
2. Snienje cene
3. Raskid ugovora
Iz ovog proistiu i prava pribavioca koja mu garantuje ZOO,a to su pravo da zahteva
ispunjenje ugovora,da zahteva snienje cene ili da raskine ugovor jednostranom izjavom
volje.Pravo na ispunjenje ugovora podrazumeva pravo da pribavilac zahteva otklanjanje
nedostatka,popravku ili zamenu stvari/isporuku druge stvari iste vrste.
Pribavilac mora prenosiocu ostaviti rok.Njegovo trajanje nije zakonom odreeno u
danima,ve pravnim standardima.To znai da pribavilac prenosiocu mora ostaviti
primereni rok,a koji je rok primeren je faktiko pitanje koje odreuje sud.
Primarno pravo pribavioca je pravo da zahteva ispunjenje ugovora,pa se ne
moe korisititi sa preostala dva prava,pre nego to iskoristi ovo pravo.Preostala
dva prava,pribavilac ima tek poto istekne rok koji je ostavio prenosiocu za otklanjanje
nedostatka.
Ako pribavilac optira za snienje cene,onda je tu svoju odluku duan da saopti
prenosiocu nakon isteka primerenog roka.Ugovor ostaje na snazi,ali e prenosilac biti
duan da pribaviocu vrati razliku u ceni koja je jednaka razlici izmeu prodajne cene i
umanjene vrednosti koju stvar ima usled postojanja nedostatka.
Ako pribavilac optira za raskid ugovora,onda nije potrebno da ostavi dodatni rok,osim
prvobitnog primerenog roka,jer nakon isteka prvobitnog roka,ugovor se raskida po
zakonu,automatski.
Ugovorom se moe iskljuiti ili ograniiti odgovornost za nedostatke.

GARANCIJA ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJE STVARI


Garancija je slina obavezi zatite od fizikih nedostataka.Vrste garancije:
1. Garancija koja nastaje na osnovu samog zakona,a kojom se garantuje
pribaviocu stvari da e se fiziki nedostaci stvari koje je kupio biti otklonjeni,ali da
e imati pravo ako ne budu otklonjeni da raskine ugovor,zahteva snienje cene.
2. Ugovorna garancija,ali samo u sluaju ugovora o prodaji koji ima za predmet
neku tehniku robu,a prodavac je predao kupcu garantni list.Garantni list je
dokument koji sadri obeanje,odnosno izjavu prodavca da e otkloniti nedostatke
u funkcionisanju tehnike robe njenim popravljanjem ili zamenom stvari,ako se
nedostatak pojavi u roku trajanja garantnog roka.Ovom garancijom je pored
prodavca obavezan i proizvoa tehnike robe.
Zbog toga se javljaju dva ugovorna odnosa,jedan sa prodavcem,a drugi sa
proizvoaem.Svaki kupac ima odgovarajua prava na osnovu garancije:

103

a. Da zahteva od prodavca ili proizvoaa opravku stvari u razumnom


roku.Ako stvar ne moe biti opravljena u razumnom roku ima pravo da
zahteva isporuku druge stvari istog roda.
b. Pravo na naknadu tete koju je pretrpeo usled toga to je bio lien
upotrebe stvari za vreme dok je stvar na popravci.Za to vreme
garantni rok se produava za taj period,a ako je izvrena zamena garanti rok
tee iznova.
c. Pravo da ukoliko stvar ne bude popravljena/zamenjena u razumnom
roku zahteva snienje cene ili da raskine ugovor
Iako postoje odreene slinosti garancije sa obavezom zatite od fizikih nedostataka
postoje i razlike koje se ogledaju u nizu pitanja,a to su:
1. Ko odgovara
2. Rokovi
3. Momenat postojanja nedostatka
Korienjem prava iz garancije ne dira se u prava iz zakona,a to su pravila o odgovornosti
prodavca za nedostatke stvari.

PREKOMERNO OTEENJE
Prekomerno oteenje postoji kada se vrednost uzajamnih obaveza u dvostranom
ugovoru nalaze u disproporciji koja prevazilazi zakonom utvrene granice/vrednosti.
U pogledu prekomernog oteenja u teoriji postoje dva stanovita:
1. Subjektivno stanovite prema kome prekomerno oteenje postoji kada je
disproporcija posledica neke mane volje,zablude ili prevare ugovorne strane.Ovo
stanovite prihvaeno je u francuskom i austrijskom pravu.
2. Objektivno stanovite prema kome je ne bitno postojanje zablude ili prevare.Od
znaaja je samo injenica da postoji nejednakost,preko dozvoljene mere,vrednosti
obaveza ugovornih strana.Ovo stanovite bilo je prihvaeno u ZOO sve do izmena
1993.godine.
Do izmena ova pravila vaila su,kada je neko drutveno pravno lice otuivalo
osnovno sredstvo u drutvenoj svojini,kojim je raspolagalo,a pribavilac je bilo
graansko pravno ili fiziko lice.Ovo pravilo vailo je i kada se drutveno pravno
lice pojavljivalo kao pribavilac, a prenosilac je bilo graansko pravno ili fiziko
lice.Izmenama iz 1993.godine brisana su pravila o objektivnom pojmu
prekomernog oteenja.Sada ZOO usvaja subjektivni pojam prekomernog
oteenja,pa ono postoji kada je nesrazmera uzajamnih davanja posledica zablude
oteene strane u pogledu vrednosti sopstvene prestacije.
ZOO propisani su uslovi za prekomerno oteenje.Uslovi su:
1. Da izmeu obaveza ugovornih strana postoji nesrazmera
2. Da oteena strana za pravu vrednost prestacije nije znala niti je mogla
znati
3. Da postoji odreeni stepen nesrazmere
Taj stepen je u ZOO odreen standardom oigledne nesrazmere.ZOO nije prihvatio
tradicionalni nain iz rimskog prava,a to je da nesrazmera bude preko 1/2.Takoe
ZOO napusta pravilo iz Zakona o prometu zemljita,koji je traio da nesrazmera
bude preko 2/3.ZOO ne postavlja razlomak,ve preputa sudu da utvrdi stepen
nesrazmere,odnosno da utvrdi kada postoji oigledna nesrazmera.

104

4. Da nesrazmera postoji u momentu zakljuenja ugovora


Ako se nesrazmera pojavi u toku izvrenja ugovornih obaveza nije re o
prekomernom oteenju.Takva nesrazmera moe biti otklonjena primenom drugog
pravnog sredstva,a to je raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti.
Pravila o prekomernom oteenju se primenjuju na dvostranoobavezne teretne
ugovore.Postoje i izuzeci,a to su:
1. Aleatorni ugovori su oni u kojima se u momentu zakljuenja ne zna ko e biti
poverilac,a ko dunik obaveze.Sve zavisi od neizvesne okolnosti.
2. Ugovor o javnoj prodaji(prodaja na javnoj aukciji).
Javna prodaja organizovana od strane dravnih organa ne podlee primeni ovog
pravila(pravila o prekomernom oteenju),zbog toga to bi na taj nain bio
doveden u pitanje autoritet dravnog organa(npr.javna prodaja od strane suda u
izvrnom postupku).
3. Ugovor o prodaji kod koga je kupac pristao da plati veu cenu iz osobine
naklonosti prema nekoj stvari (npr.da kupi psa rase koji je bio uginuo)
4. Ugovor o poravnanju
Ovaj ugovor zakljuuju lica izmeu kojih postoji ili spor ili neizvesnost o nekom
pravnom odnosu.Strane zakljuuju poravnanje da bi reile spor ili otklonile
neizvesnost i tano precizirali svoja prava i obaveze.Strane se obavezuju na
meusobna poputanja,mogu se obavezati da delimino priznaju zahtev druge
strane,da se odreknu svog prava,da produe rok,da pristanu na deliminu otplatu
duga.Bitno je da poputanja budu uzajamna.Zbog toga to strana pristaje na
meusobna poputanja,druga strana se ne moe pozvati na prekomerno oteenje.
Prema ZOO strana koja je prekomerno oteena ima pravo da zahteva ponitenje
ugovora koji je zbog prekomernog oteenja ruljiv,dakle relativno nitav.Ako sud uvai
zahtev za ponitenje,svaka strana je duna da vrati ono to je primila.
Meutim postoji mogunost da se oslobodi obaveze saugovaraa ako svoju obavezu
dopuni do prave trine vrednosti. Moe se osloboditi obaveze koja glasi na jedan
predmet,predajui drugi i u tom sluaju postoji fakultativna obligacija.
Rok za ponitenje ugovora u kome postoji prekomerno oteenje je godinu dana od
zakljuenja ugovora. Nakon isteka tog roka oteena strana se vie ne moe pozvati na
prekomerno oteenje.Unapred odricanje od ovog prava nema pravno dejstvo.

ZELENAKI UGOVORI
Zelenaki ugovor je ugovor u kome jedna ugovorna strana koristei se stanjem
nude,tekim
materijalnim
stanjem
druge
ugovorne
strane,nedovoljnim
iskustvom,lakomislenou ili zavisnou,ugovori za sebe ili nekog treeg korist,koja je u
oiglednoj nesrazmeri sa onim to dao,uinio ili se obavezao da e uiniti.
Obzirom da su zelenaki ugovori bliski prekomernom oteenju,i kod ovih ugovora
zahtevaju se slini uslovi kao i kod prekomernog oteenja.Neophodno je da postoji
oigledna nesrazmera u uzajamnim davanjima.Ovde je potrebno da postoji odreeno
subjektivno stanje kod oteene ugovorne strane,pa tako to moe biti stanje nude,teko
materijalno stanje,nedovoljno iskustvo,lakomislenost ili zavisnost. Posledica ovog
subjektivnog stanja je u tome to jedna ugovorna strana upravo koristei to subjektivno
stanje ugovori za sebe ili neko tree lice korist koja je u oiglednoj nesrazmeri.

105

Zelenaki ugovor se manifestuje kroz pojedine ugovorne odredbe kao to je odredba o


kamati koja se ugovara po znatno veoj kamatnoj stopi,nego na tritu ili kada se
predvidi odredba o ugovornoj kazni u iznosu znatno veem od procenta u kome se
ugovorna kazna ugovara na tritu.Te odredbe su odluujua pobuda zbog koje je ugovor
zakljuen,pa one povlae apsolutnu nitavost celog ugovora.Znai da je kod zelenakih
ugovora,za razliku od prekomernog oteenja,re o apsolutnoj nitavosti.
Dakle kada se radi o prekomernom oteenju,zabluda povlai ruljivost,a kada se radi o
zelenakom ugovoru on se protivi osnovnom naelu,a to je naelo savesnosti i
potenja.Zbog toga se na
apsolutnu nitavost moe pozvati svako pravno
zainteresovano lice ili je utvruje sud po sluzbenoj dunosti.
ZOO propisuje jednako pravo za oteenu stranu koje uobiajeno strane nemaju kod
apsolutno nitavih ugovora.
Oteena strana kod zelenakog ugovora moe da zahteva da se njena obaveza smanji
na pravian iznos.Ovo pravo traje 5 godina i rauna se od dana zakljuenja
ugovora.Poto ovakvim zahtevom oteena strana izjavljuje svoju volju da ugovor odri
na snazi,u pitanju je poseban sluaj konvalidacije,koja nije svojstvena apsolutno nitavim
ugovorima.Zbog toga zelenaki ugovori odstupaju od istog modela apsolutno nitavih
ugovora i pribliavaju se ruljivosti ugovora.To znai da zelenaki ugovor jeste apsolutno
nitav ugovor,ali dobija i osobine ruljivog ugovora.

PRIGOVOR NEISPUNJENJA
Kod teretnih ugovora vai pravilo da se ugovorne obaveze izvriti istovremeno.Ovo
pravilo je predvieno i ZOO koji odreuje da nijedna strana nije duna da ispuni svoju
obavezu,ako druga strana ne ispuni svoju obavezu ili nije spremna da istovremeno ispuni
svoju obavezu,izuzev ako neto drugo nije ugovoreno,zakonom odreeno ili proistie iz
prirode posla(ovo je negativna formulacija).
Zakonom je mogue predvideti da jedna strana ispuni svoju obavezu pre nego to je
ispuni druga strana. Recimo kupoprodaja sa obronim otplatama cene.U ovom primeru
radi se o modifikaciji ugovora o prodaji kod koje prodavac unapred ispunjava svoju
obavezu,a kupac isplauje cenu tek posle i to u pojedinim obrocima u odreenom
vremenskom periodu.Ova prodaja je prodaja na poek ili kupovina na kredit.Suprotnost
ovom sluaju je prodaja na prekup ili prenumerativna prodaja gde kupac unapred plaa u
celini ili pretenim delom,dok prodavac obavezu predaje stvari ispunjava tek
kasnije(npr.pretplata na knjige).Kod kupovine na kredit ili prodaje na poek prodavac
eka kupca da ispuni obavezu istovremeno mu dajui kredit.
Moe se desiti da se posle zakljuenja ugovora,gde se jedna ugovorna strana obavee
da e prva ispuniti obavezu, promene materijalne prilike druge ugovorne strane,u toj
meri da postane neizvesno da li e moi da ispuni svoju obavezu(npr.kupac plati cenu,a
materijalne prilike prodavca postanu loije).Tada strana koja se obavezala da prva ispuni
svoju obavezu ima pravo da odloi ispunjenje sve dok druga strana ne ispuni svoju
obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbeenje da e je ispuniti.Ista mogunost postoji i
kada su materijalne prilike druge strane bile teke jo u vreme zakljuenja ugovora,ako
njen saugovara nije znao niti je morao znati za loe materijalne prilike.U ova dva
poslednja sluaja moe se prigovorom odloiti ispunjenje,odnosno u tim
sluajevima,strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu,moe zahtevati da joj
se obezbeenje prui u primerenom roku,a protekom tog roka,bez rezultata,moe
raskinuti ugovor.

106

RASKID/IZMENA UGOVORA ZBOG PROMENJENIH OKOLNOSTI


Ovo je peto po redu pravno sredstvo kojim se titi princip ekvivalencije u
dvostranoobaveznim ugovorima.Za razliku od zelenakih ugovora i prekomernog
oteenja kojima se ovaj princip titi u momentu nastanka,kod raskida ugovora zbog
promenjenih okolnosti,taj princip se titi u toku izvrenja ugovora.Dakle ovde postoji
disproporcija uzajamnih davanja,ali tek nakon zakljuenja ugovora.
Ovaj osnov za raskid treba da nastane usled promenjenih okolnosti,a to su okolnosti koje
su ugovorne strane imale u vidu prilikom zakljuenja ugovora,ako na izvrenje ugovora
deluju tako to oteavaju izvrenje obaveze jedne ugovorne strane i onemoguavaju
ostvarenje svrhe.
Razlikuju se nemogunost izvrenja i onemoguavanje ostvarivanja svrhe.
Onemoguavanje ostvarivanja svrhe

Nemogunost izvrenja

Ugovorna obaveza se moe izvriti,odnosno


ne postoji fizika nemogunost
izvrenja,ve je nemogue da se postigne
cilj koje su ugovorne strane imale u vidu
prilikom zakljuenja ugovora.Ovo je osnov
za primenu pravnih pravila o raskidanju ili
izmeni ugovora zbog promenjenih
okolnosti.

Posle zakljuenja ugovora nastupile su


okolnosti koje imaju karakter vie sile i
zbog kojih je fiziki nemogue izvriti
obavezu.Najee zbog toga to je predmet
ugovorne obaveze propao.Ovo je osnov za
primenu pravnog instituta prestanka
ugovora usled naknadne nemogunosti
ispunjenja.

U rimskom pravu ugovor je bio zakon,pa nije bilo mogue odstupiti od ugovora usled
promenjenih okolnosti. Teorija o klauzuli rebus sic stantibus poela je da menja
tadanji pogled na promenjene okolnosti.Po ovoj teoriji svaki ugovor se zakljuuje uz
preutnu klauzulu da e ugovorna strana izvravati ugovorne obaveze,ako stvari ostanu
u onakvom stanju kao prilikom zakljuenja ugovora.Ako se okolnosti promene i stanje
stvari postane drugaije,ugovorne strane mogu da se pozovu na ovu preutnu klauzulu i
da se oslobode daljeg izvrenja obaveze.
Ova teorija nije bila primenjena sve do XVII veka.Prvi put je primenjena u Italiji.Inae
javlja
se
odbojan
stav
prema
ovoj
teoriji
i
danas,recimo
u
Francuskoj,Nemakoj,vajcarskoj,pa je u ovim zemljama primena ove teorije mogua
samo u izuzetnim sluajevima predvienim zakonom.To znai da samo izuzetno u ovim
zemljama moe doi do raskida ugovora zbog promenjenih okolnosti.Do prihvatanja ove
teorije dolazi tek u XX veku.Prvi zakonik u kome je ona bila primenjena bio je Italijanski
graanski zakonik donet 1942.godine.Ova teorija uneta je i u opte uzanse za promet
robe iz 1954.godine.
Pravilo koje predviaju uzanse je da ako posle zakljuenja ugovora nastupe izvanredne
okolnosti koje se nisu mogle predvideti u vreme zakljuenja ugovora i ako usled dejstva
tih okolnosti izvrenje ugovorne obaveze za jednu ugovornu stranu postane preterano
teko ili bi joj to nanelo preterano veliki gubitak,onda ta ugovorna strana ima pravo da
zahteva raskid (reviziju) ugovora.
ZOO lan 133 predvia da ako posle zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje
oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili se zbog njih ne moe ostvariti svrha

107

ugovora,u oba sluaja u toj meri da je oigledno da ugovor vie ne odgovara


oekivanjima ugovornih strana i da bi bilo nepravino odrati ga na snazi takak kakav
je,strana kojoj je oteano ispunjenje obaveze,odnosno strana koja zbog promenjenih
okolnosti ne moe ostvariti svrhu ugovora,moe zahtevati da se ugovor raskine.
Dakle ZOO prihvata mogunost raskida ugovora zbog promenjenih okolnosti,ali uslovi za
raskidanje nisu isti kao u optim uzansama.
Postoje 2 pretpostavke za raskidanje:
1. Da su posle zakljuenja ugovora nastupile okolnosti koje se u vreme
zakljuenja nisu mogle predvideti, izbei,spreiti
Okolnosti mogu biti razliite prirode (npr.prirodni dogaaji kao to je
zemljotres,grad i drutveni dogaaji kao sto su rat,trajkovi itd.).Promena okolnosti
moe biti i donoenje novih zakona i podzakonskih propisa (ogranienje ili zabrana
uvoza i izvoza,odreenih sirovina itd.).Tu se takoe mogu ubrojiti i ekonomske
pojave(nagli skok cena,inflacija).Potrebno je da se radi o okolnostima koje se nisu
mogle predvideti,izbei,spreiti,sa stanovita ugovora ove okolnosti imaju karakter
vie sile.Ove okolnosti ne cene se subjektivno sa stanovita ugovora,ve
objektivno.Objektivni kriterijum za odreivanje da li je dolo do promene okolnosti
je proseno paljiv covek.
2. Da su promenjene okolnosti nastupile pre isteka roka za ispunjenje
ugovorne obaveze one ugovorne strane koja se na njih poziva
Promenjene okolnosti moraju nastupiti pre dospelosti te ugovorne strane.Obrnuta
situacija nije mogua zato to se nalazi u docnji,a dunik u docnji je duan da trpi
sve negativne posledice.
Postoje 2 sluaja raskida ugovora usled promenjenih okolnosti:
1. Kada promenjene okolnosti oteavaju izvrenje obaveze jedne ugovorne
strane u tolikoj meri da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih
strana i da bi ga po optem misljenju bilo nepravino ostaviti takvog na
snazi (npr.englezi,brod,suecki kanal).
2. Kada promenjene okolnosti onemoguavaju ostvarenje svrhe ugovora u
tolikoj meri da ugovor ne odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi
ga po optem misljenju bilo nepravino odrati na snazi takav kakav je.
Kada nastupe pretpostavke u jednom od dva sluaja,onda strana kojoj je oteano
ispunjenje obaveze ili se ne moe ostvariti svrha,duna je da po nastupanju tih okolnosti
obavesti drugu ugovornu stranu.Ova dunost predviena je ZOO i njen cilj je da druga
ugovorna strana sazna za okolnosti i za nameru strane koja eli raskid ugovora.Ova
strana takoe moe inicirati pregovore u vezi sa odgovarajuom izmenom.Ako ugovorna
strana ne ispuni svoju obavezu u pogledu obavetavanja,bice duna da nadoknadi
tetu,ali nee izgubiti pravo da zahteva raskid ugovora.
Raskid se ostvaruje sudski putem,a zahtev za raskid ugovora podnosi strana pogoena
promenjenim okolnostima.U toku postupka sud utvruje da li postoje pretpostavke za
raskid i ako postoje on e presudom raskinuti ugovor.Umesto raskida ishod spora moe
biti izmena ugovornih odredaba.Do toga moe doi samo ako druga ugovorna strana
pristane da se odgovarajui uslovi ugovora pravino izmene.Ako izrekne raskid
ugovora,sud e na zahtev druge ugovorne strane obavezati stranu koja je zahtevala
raskid ugovora, da nadoknadi pravian deo tete.
RASKID ZBOG PROMENJENIH OKOLNOSTI JE JEDINI SLUAJ SUDSKOG RASKIDA
UGOVORA

108

Ugovorne strane mogu se unapred odrei pozivanja na promenjene okolnosti,ako to nije


suprotno naelu savesnosti i potenja.Meutim postojanje prava ugovornih strana da se
odreknu od prava na raskid/izmenu ugovora zbog promenjenih okolnosti slabi ugovornu
disciplinu.Druga strana nikada ne moe biti sigurna da li e ugovor biti ispunjen onako
kako glasi.Svaka ugovorna strana zainteresovana je da se druga ugovorna strana
odrekne prava na pozivanje promenjenih okolnosti.To odricanje se obavlja na osnovu
posebnih odredbi u ugovoru.Pre donoenja ZOO,u sudkoj praksi smatralo se da ovakvo
odricanje nije dosledno.Pozivanje na to treba da ima svoje granice (ne mogu se pozvati
na bilo koju okolnost).

PRESTANAK UGOVORA
Obligacija prestaje ispunjenjem,protekom roka,novacijom,otkazom i slino.Obligacija
prestaje ispunjenjem obaveze iz ugovora,dok ugovor ne prestaje ispunjenjem
obaveze iz ugovora(iustus titulus)!Sve obaveze iz jednog ugovora prestaju da postoje
ako ugovor bude poniten ili prestane na drugi nain.
NAIN NA KOJI PRESTAJE OBAVEZA UGOVOR
Ugovor moe prestati na jedan od etiri naina:
1. Ponitaj ugovora
2. Raskid ugovora
3. Prestanak ugovora usled nemogunosti ispunjenja
4. Prestanak ugovora usled smrti ugovornika
Ponitaj ugovora je nain prestanka nepunovanog ugovora,odnosno ugovora koji ne
proizvodi pravna dejstva. Sam ponitaj nepunovanog ugovora moe biti dvojak:
1. Apsolutna nitavost
2. Relativna nitavost
Prestanak punovanog ugovora razlikuje se od prestanka nepunovanog ugovora.
Punovaan ugovor je onaj ugovor koji postoji i proizvodi pravno dejstvo.To je saglasnost
volja kojoj pravni poredak priznaje pravno dejstvo.Punovaan ugovor moe prestati na tri
naina:
1. Raskid ugovora
2. Prestanak usled nemogunosti ispunjenja
3. Prestanak usled smrti jedne ugovorne strane

PRESTANAK PUNOVANOG UGOVORA


Raskid ugovora je nain prestanka ugovora na osnovu izjave volje obe ugovorne strane
ili samo jedne ugovorne strane. Postoje dve vrste raskida:
1. Sporazumni raskid
2. Jednostrani raskid
Sporazumni raskid je ugovor kojim ugovorne strane odustaju od svog ranije zapoetog
ugovora.Za raskid ugovora je bitno da prethodni ugovor nije izvren do kraja(npr.kod
ugovora o prodaji kupac ne isplati cenu).Nakon to je izvren moe se ponistiti(prodavac
isporuio,kupac platio-naknadna saglasnost-kupac ima poloaj prodavca,a prodavac

109

poloaj kupca).Ako je prethodni ugovor izvren,novi ugovor je novi ugovor,gde ugovorne


strane imaju obrnute uloge nego u ranijem ugovoru.Uslovi za sporazumni raskid su pre
svega uslovi koji se zahtevaju za zakljuenje bilo kog ugovora,obzirom da je to u stvari
novi ugovor.Uslovi su saglasnost volja,sposobnost,predmet,kauza,forma(fakultativan
uslov).
Ovi uslovi se cene nezavisno od uslova koji su bili potrebni da se ugovor zakljui.
Ako je ugovor koji se raskida bio formalan,njegov raskid moe biti i neformalan,osim u
nekoliko izuzetaka:
1. Kada je zakonom predvieno da raskid mora biti uinjen u istoj formi kao
i ugovor koji se raskida
2. Kada iz svrhe zbog koje je bila propisana forma proizilazi da i raskid mora
biti uinjen u istoj formi
Jednostrani raskid je prestanak punovanog ugovora na osnovu volje jedne ugovorne
strane.On se protivi prirodi ugovora,jer je on dvostrana izjava volje.Zbog toga nije uvek
mogu.Mogu je kada je predvien samim ugovorom ili zakonom.ZOO predvia 2 sluaja
kada se ugovor moe jednostrano raskinuti protivno volji druge ugovorne strane:
1. Raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti
2. Raskid ugovora zbog neispunjenja (vansudski raskid)
U dvostranim ugovorima,ako jedna strana ne ispuni svoju obavezu,druga ugovorna
strana moe,ako neto drugo nije odreeno,da zahteva ispunjenje obaveze,ili pod
odreenim uslovima moe raskinuti ugovor prostom izjavom volje,ako raskid ne
nastupi po samom zakonu,a u svakom sluaju ima pravo na naknadu tete.
I ovde je potrebno kumulativno ispunjenje nekoliko uslova:
a. Da jedna strana nije ispunila obavezu
b. Da jedna strana izjavi drugoj da raskida ugovor(prosta izjava).Izjava
ne mora biti formalna,ali je uglavnom pismena.
c. Da duniku bude ostavljen naknadni rok za ispunjenje(primeren)
Kada ispunjenje obaveze u odreenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora,pa
dunik ne ispuni svoju obavezu u tom roku,ugovor se raskida po samom
zakonu(npr.ugovor o delu da se saije odelo do venanja).
Meutim poverilac moe odrati ugovor na snazi,ako po isteku roka bez odlaganja
obavesti dunika da zahteva ispunjenje ugovora.Kada je poverilac zahtevao
ispunjenje,pa ga nije dobio u razumnom roku,moe izjaviti da raskida ugovor.Ova
pravila vae kako u sluaju da su ugovorne strane predvidele da e se ugovor
smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odreenom roku,tako i onda kada je
ispunjenje ugovora o roku bitan sastojak ugovora.
Kada ispunjenje obaveze u roku nije bitan sastojak ugovora,dunik zadrzava pravo
da i posle isteka roka ispuni svoju obavezu,a poverilac da zahteva ispunjenje
obaveze.Ali ako poverilac eli da raskine ugovor,mora duniku da ostavi
naknadni,primereni rok za ispunjenje.Ako dunik ne ispuni svoju obavezu u
naknadnom roku nastupaju iste posledice kao i u sluaju kada je rok bitan sastojak
ugovora.
Poverilac moe raskinuti ugovor i bez ostavljanja naknadnog roka za ispunjenje ako
iz dunikovog dranja proizilazi da on svoju obavezu nee izvriti ni u naknadnom
roku.
Kada je pre isteka roka za ispunjenje obaveze oigledno da jedna strana nee
ispuniti svoju obavezu iz ugovora druga strana moe raskinuti ugovor i zahtevati
naknadu tete.

110

Posebna pravila vae kod ugovora sa uzastopnim obavezama.Kada jedna strana ne


ispuni jednu obavezu,druga strana moe u razumnom roku raskinuti ugovor u
pogledu svih buduih obaveza,ako je iz datih okolnosti oigledno da ni one nee
biti ispunjene(to su ugovori gde se obaveze prostiru u duem vremenskom periodu
npr.ugovor o osiguranju).
Ta strana moe raskinuti ugovor ne samo u pogledu buduih obaveza,nego i u
pogledu ve ispunjenih obaveza,ako njihovo ispunjenje bez ostalih ispunjenja nema
interesa za nju.Dunik moe odrati ugovor ako da odgovarajue obezbeenje.
Poverilac koji zbog neispunjenja dunikove obaveze raskida ugovor,duan je da to
duniku saopti bez odlaganja.
Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dela obaveze.Neznatno
ispunjenje bi moglo biti neispunjenje neke sporedne obaveze(npr.ne plaanje
ugovorene kamate).Ali to je faktiko pitanje u svakom konkretnom sluaju.
Dejstvo raskida
Raskidom ugovora obe strane su osloboene svojih obaveza izuzev obaveze na naknadu
tete.Ako je jedna strana izvrila ugovor potpuno ili delimino ima pravo da joj se vrati
ono to je dala(restitutio ili povraaj datog),odnosno ukoliko su obe ugovorne strane
izvrile u potpunosti ili delimino,svaka moe zahtevati ono to je dala prema pravilima
dvostranih ugovora,pa nijedna strana nije duna da vrati ono to je primila,ako druga
strana nee ili nije spremna da vrati ono to je primila.
U sluaju restitucije vai i jo jedno pravilo,a to je da svaka strana duguje naknadu za
korist koju je u meuvremenu imala od onoga to vraa.Strana koja vraa novac duna je
da plati zateznu kamatu od dana kada je isplatu primila.
Prestanak ugovora usled nemogunosti ispunjenja
I:Kada ni jedna strana nije kriva zato to dolazi do raskida ugovora
Kada dolazi do prestanka ugovora usled nemogunosti ispunjenja za koju ne odgovara ni
jedna ugovorna strana,razlikuju se dve situacije.
1. Kada nastupi potpuna nemogunost ispunjenja
Kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue
zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana gasi se i obaveza
druge strane,a ako je ona ispunila neto od svoje obaveze moe zahtevati
povraaj(po pravilima o vraanju steenog bez osnova).
Znai postoje dva uslova za gaenje i to su:
a. Da nastupi dogaaj za koji nije odgovorna ni jedna ugovorna strana i
to bilo koji dogaaj (prirodni, drutveni,akt nekog treeg lica)
b. Usled dejstva tog dogaaja dolo je do potpune nemogunosti
ispunjenja
ZOO ne govori blie kada e se smatrati da nije odgovorna ni jedna ugovorna
strana.Gleda se u pravila ZOO pa tako strana nee biti odgovorna kada je
osloboena i deliktne i ugovorne odgovornosti. Ugovorna odgovornost je
odgovornost jedne ugovorne strane za tetu prouzrokovanu drugoj ugovornoj strani
usled neizvrenja obaveze.Strana koja nije izvrila obavezu odgovara za tetu
izuzev ako postoji razlog koji je oslobaa.ZOO sadri pravilo o osloboenju dunika
od odgovornosti,pa se dunik oslobaa odgovornosti i za tetu,ako dokae da nije
mogao da ispuni svoju obavezu,odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem svoje
obaveze zbog okolnosti nastalih posle zakljuenja ugovora koje nije mogao
spreiti,otkloniti ili izbei.
Deliktna odgovornost je odgovornost za prouzrokovanu tetu koja nije posledica
neizvrenja neke ranije postojee ugovorne obaveze.To je izvanugovorna

111

odgovornost.tetnik odgovara za prouzrokovanu tetu kod nas i postoje tri oblika


odgovornosti:po osnovu krivice,za drugog,za tetu od opasne stvari i za posebne
sluajeve meovite prirode.
Da bi ugovor prestao usled nemogunosti ispunjenja potrebno je da je
nemogunost potpuna.Ako usled vie sile doe do deliminog ispunjenja,ugovor
ostaje na snazi,a druga strana moe da bira izmeu prava na raskid ugovora(ovo je
inae supsidijarno pravo koje moe koristiti samo kada delimino ispunjenje ne
odgovara njenim potrebama) ili na snienje cene.Moe se desiti da za
nemogunost ispunjenja bude odgovorna druga strana(prodavac-kupac).Tada
ugovor ne prestaje i strana kojoj je nemogue da izvri svoju obavezu usled
dogaaja koje je skrivila druga strana,zadrava svoje potraivanje prema drugoj
ugovornoj strani(npr.kupac skrivi,prodavac ne mora predati stvar,ali zadrzava
pravo potraivanja,odnosno pravo da zahteva isplatu cene).Dejstvo prekida u
sluaju nemogunosti ispunjenja,kada nije kriva ni jedna ugovorna strana jeste u
tome to ugovor prestaje.Raskid deluje i za budunost i za prolost,pa strana koja
je izvrila obavezu moe da zahteva povraaj datog(restitucija).
2. Kada nastupi delimina nemogunost ispunjenja
U sluaju delimine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije odgovorna
ni jedna ni druga strana,druga strana moe raskinuti ugovor ako delimino
ispunjenje ne odgovara njenim potrebama, inae ugovor ostaje na snazi,a druga
strana ima pravo da zahteva srazmerno smanjenje svoje obaveze.
II:Kada za nemogunost ispunjenja odgovara ugovorna strana
Kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogue zbog
dogaaja za koji odgovara druga strana,njena obaveza se gasi,a ona zadrava svoje
potraivanje prema drugoj strani(npr.kupac skrivi dogaaj,prodavac nema obavezu da
preda stvar,ali ima pravo potraivanja na isplatu cene),osim ako se potraivanje za
onoliko koliko je strana imala koristi od osloboenja od sopstvene obaveze.Strana ija se
obaveza gasi,duna je da ustupi drugoj strani ova prava koja bi imala prema treim
licima u vezi sa predmetom svoje obaveze ije je ispunjenje postalo
nemogue.Nemogunost nastupa i pre dospelosti obaveze.
Prestanak ugovora usled smrti jedne ugovorne strane
Ovo je nain prestanka ugovora koji se zakljuuje s obzirom na lina svojstva jednog ili
oba ugovornika.Ugovor prestaje smru jedne ugovorne strane(npr.ugovor o
punomostvu,gde su bitne line osobine obe ugovorne strane ili ugovor o delu gde su
bitne line osobine poslenika/preduzimaa/izvoaca radova).
U ostalim sluajevima,kada se ugovor ne zakljuuje s obzirom na line osobine jednog ili
oba ugovaraa,pravilo je da ugovor ne prestaje smru jedne ugovorne strane.
U pogledu ovih ugovora postoji jedan izuzetak kada smrt ugovorne strane nee dovesti
do prestanka ugovora,a to je sluaj smrti davaoca izdravanja kada njegove obaveze
prelaze na suprunika i decu.

112

TETA

113

PROUZROKOVANJE TETE
lan 1 ZOO odreuje da izvor obligacionog odnosa moe biti ugovor,prouzrokovanje
tete,sticanje bez osnova,poslovodstvo bez naloga,jednostrana izjave volje i druge
zakonom utvrene injenice.To znai da je prouzrokovanje tete izvor obligacionog
odnosa.
to se tie odnosa ugovora i prouzrokovanja tete slinost je u tome to su u pitanju dva
izvora obligacionog odnosa:
1. Kod ugovora postoji namera obe strane da nastane obligacioni odnos.Kod
prouzrokovanja tete po pravilu nema namere da nastane obligacioni odnos.
2. Za razliku od ugovora,gde je volja bitna da nastane obligacioni odnos,kod
prouzrokovanja tete postoji nepovoljni dogaaj koji je nekoga pogodio(npr.kada
neko izgubi novanik,padne ispit i slino,sve je to nepovoljni dogaaj).Meutim ne
dovodi svaki nepovoljni dogaaj do nastanka obligacionog odnosa.
Ukoliko smo nepovoljni dogaaj sami prouzrokovali nee nastati obligacioni
odnos(npr.pasti na ispitu). Nepovoljni odnos je izvor obligacionog odnosa samo
kada nam ga je neko drugi prouzrokovao.Tada izmeu nas i lica koje nam je
prouzrokovalo nepovoljni dogaaj nastaje obligacioni odnos.To lice e biti duno da
nam nadoknadi tetu.
U obligacionom odnosu koji nastaje iz injenice prouzrokovanja tete postoje dva lica i to
tetnik i oteeni. tetnik je lice koje je skrivilo nepovoljni dogaaj,a lice koje trpi
tetu,odnosno lice kome je prouzrokovan nepovoljni dogaaj je oteeni.Oni
imaju svoje uloge u obligacionom odnosu,pa je tetnik dunik,a oteeno lice je
poverilac.Izmeu ta dva lica nastaje obligacioni odnos,u kom oteeni ima pravo na
naknadu tete,a tetnik obavezu na naknadu tete.
Naknada tete je sankcija graanskog prava,njena sutina je u popravljanju
tete,odnosno u reparaciji zbog tete.Visina naknade tete uvek treba da odgovara visini
tete.Samo izuzetno naknada moe da bude manja ili vea od tete.
Naknada se pojavljuje u dva oblika:
1. Uspostavljanje ranijeg stanja (restitutio)
Sastoji se u uspostavljanju onog stanja stvari koje je postojalo pre prouzrokovanja
tete.To je naturalna restitucija.
2. Naknada tete u novcu
Naknada koja predstavlja naknadu vrednosti nekog oteenog dobra u novcu.To je
novana naknada (ZOO).
Graanskopravna odgovornost je drugi naziv za ovaj obligacioni odnos (tetnik-oteeni)
i znai podnositi tetne posledice onoga to je uradio.tetnik polae raun
oteenom,zato to se nije ponaao onako kako treba i on sam snosi tetne posledice
svog ponaanja.
Postoje i druge pravne odgovornosti:
1. Graansko pravna odgovornost
2. Prekrajno pravna odgovornost
3. Disciplinska odgovornost
Za obavezu naknade tete se kae graansko pravna odgovornost.Postoje i sluajevi
kada se teta nadoknauje i onda kada nema odgovornosti,pa se ne mogu koristiti kao
sinonimi(npr.kod raskida ugovora zbog promenjenih okolnosti).

114

ODNOS
IZMEU
ODGOVORNOSTI

GRAANSKO

PRAVNE

KRIVINE

Radi se o dve potpune odvojene vrste pravne odgovornosti u savremenom pravu.Tokom


istorije ove dve vrste odgovornosti nisu se razlikovale.U rimskom pravu obligacije su
nastajale ex contaractus i ex delicto(delicta publica i delicta privata).Delicta
publica su delikti poput zavere,izdajei slino.Delicta privata su delikti poput teke telesne
povrede,krae,utaje,oteenja tue stvarii slino.
Sada u krivino pravnu odgovornost spada izdaja,zavera,kraa,teka telesna povreda,a u
graansku odgovornost oteenje tue stvari.
U rimskom pravu posotjala je privatna osveta,to znai da onaj koji je izvrio neki delikt
mora da trpi sankciju,odnosno uinilac delikta morao je da trpi fiziku patnju.Privatna
osveta je zamenjena kompozicijom.To znai da onaj koji je izvrio delikt mogao se
iskupiti,tako to je plaao odreenu sumu novca ili dravi ili licu kojem je prouzrokovalo
tetu.U poetku kompozicija je bila dobrovoljna,a kasnije je postala obiaj,pa nije vie bio
potreban sporazum,nego je arbitar odreivao visinu cene koju je trebao da plati.Zatim se
razvila legalna kompozicija,kada je drava propisivala visinu otkupnine.
Znai da je razvoj iao sledecim redom:
1.privatna osveta
2.kompozicija
3.legalna kompozicija
Prvi korak ka odvajanju krivinopravne i graanskopravne odgovornosti u rimskom pravu
uinjen je u III veku p.n.e. donoenjem Lex Aquilia de damno.Tada je propisan delikt
damnum iniuria datum i to je delikt najpriblizniji dananjem pruzrokovanju tete.Ovaj
delikt znaio je zapravo da onaj koji oteti tuu stvar za to mora da plati odreenu
cenu.Meutim i pored ovoga,u rimskom pravu nije odvojena krivinopravna od
graanskopravne odgovornosti,to je uinjeno tek u XVI veku.
Izmeu krivinopravne i graanskopravne odgovornosti postoje i neke slinosti.
Za krivinopravnu odgovornost potrebna je:
1. Krivica
2. Uzrona veze (izmeu dela i krivice)
3. Krivino delo
4. Protivpravnost
Za graanskopravnu odgovornost potrebna je:
1. teta
2. Uzrona veza
3. Krivica
Slinosti izmeu ove dve dve vrste odgovornosti ogledaju se upravo u uslovima ije je
ispunjenje neophodno da bi postojala neka od ove dve vrste odgovornosti.I krivino delo i
teta su nepovoljne posledice.Drugi uslov je identian, a to je uzrona veza izmeu
nepovoljne posledice i radnje.Trei uslov je krivica i za krivinopravnu i za graansku
odgovornost,ali tu ne postoji potpuna identinost.U krivinom pravu nema objektivne

115

odgovornosti,nema krivine odgovornosti bez krivice.U graanskom pravu postoji i


odgovornost koja se ne zasniva na krivici i to je objektivna odgovornost.Nain kako se
krivica utvruje takoe nije identian.U krivinom pravu krivica je subjektivni odnos
uinioca prema delu,a u graanskom pravu krivica nije psihiki odnos tetnika prema
teti,sud ne utvruje kakav je sadraj svesti tetnika prema teti,nego da li se ovaj
ponaao onako kako je trebalo.Ukoliko se nije ponaao onako kako je trebalo sud
konstatuje da je tetnik kriv za priinjenu tetu.
PRAVNI STANDARD:NIJE SE PONAAO ONAKO KAKO JE TREBALO
Izmeu ove dve vrste odgovornosti naravno postoje i razlike:
1. U polju primene
Polje primene krivinopravne je od graanskopravne odgovornosti ue,jer nije
svaka teta koja se priini drugom licu istovremeno i krivino delo.Da bi takva
radnja bila krivino delo potrebno je da je takva radnja kao krivino delo propisana
zakonom.Krivina dela su po pravilu graanskopravni delikti,ali naravno postoje
izuzeci.U izuzetke spadaju recimo krivina dela koja ostaju u pokuaju,tu ne postoji
graanskopravna odgovornost.U najveem broju sluajeva krivinopravna i
graanskopravna odgovornost se poklapaju,ali je po pravilu polje primene
graanskopravne odgovornosti ire.
2. U ciljevima graanskopravne i krivinopravne odgovornosti
U krivinom pravu cilj zatite je zatita drutvene zajednice,odnosno pravnog
poretka.Ta svrha se postie specijalnom i generalnom prevencijom.Svrha
kanjavanja u krivinom pravu je trostruka:
a. Spreavanje
uinioca
da
ponovo
izvri
krivino
delo,njegovo
prevaspitanje,to predstavlja specijalnu prevenciju
b. Krivinopravna zatita treba vaspitno da utie na ostala lica da ne vre
krivina dela,to predstavlja generalnu prevenciju
c. Uvrtavanje moralnih vrednosti i discipline u jednom drutvu
Graanskopravna
odgovornost
postoji
da
bi
se
zatitili
privatni
interesi,reparacijom,izravnanjem.Ona ima za cilj da otkloni tetne posledice.
3. U nainu odreivanja delikta
U krivinom pravu postoji sistem pojedinanih(posebnih)delikata,to znai da niko
ne moe biti krivino odgovoran,ako delo koje mu se pripisuje,nije bilo posebno
predvieno kao krivino delo.Tuilac treba da dokae da postoje elementi bia
krivinog dela.U graanskom pravu postoji samo jedan i to opti pojam
graanskopravnog delikta u lanu 154.Ko drugome prouzrokuje tetu duan je
nadoknaditi je,osim ako dokae da nije kriv.Tuilac u graanskom pravu treba da
dokae da postoji teta,uzrona veza izmeu radnje i tete i krivica (ali ne u
svakom sluaju).
4. Po osnovu odgovornosti
Osnov odgovornosti je razlog zbog ega neko odgovara.U krivinom pravu osnov
odgovornosti je uvek krivica.U graanskom pravu krivica je osnov odgovornosti
samo kod jedne vrste graanskopravne odgovornosti i to je odgovornost za
sopstveni in.To je u graanskom pravu subjektivna odgovornost, odnosno
odgovornost po osnovu krivice.Pored toga postoje jo dve vrste odgovornosti i to
odgovornost za drugog i objektivna odgovornost. Odgovornost za drugog obuhvata
nekoliko sluajeva odgovornosti koji se mogu podeliti u dve grupe:
I grupa:

116

a. Odgovornost roditelja za tetu koju priine njihova maloletna deca


b. Odgovornost staraoca za tetu koju prouzrokuje stienik
c. Odgovornost kole,obdanita ili druge ustanove za tetu koju
prouzrokuju lica koja su im poverena
Oni odgovaraju zbog sopstvene krivice jer su propustila nadzor nad licima nad
kojima su trebala vriti nadzor.
II grupa:
a. Odgovornost poslodavca za tetu koju prouzrokuju zaposleni
b. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ
Oni odgovaraju za krivicu drugog.
Objektivna odgovornost zasniva se na samom faktu prouzrokovanja tete i to je:
a. Odgovornost vlasnika opasne stvari,odnosno vrioca opasne
delatnosti
5. U sankcijama
U krivinom pravu glavna sankcija je kazna,ali i mera bezbednosti,vaspitne
mere,mere upozorenja....To su sankcije koje su usmere ka linosti uinioca
krivinog dela,to se vidi i po odreivanuju visine kazne,koja se odmerava upravo s
obzirom na linost onog lica koje je izvrilo to krivino delo za koje se odmerava
kazna.Smisao kazne je u nanoenju zla licu koje je vrenjem krivinog dela rtvi
nanelo zlo,to je retribucija.U graanskom pravu sankcija je naknada tete.Sankcija
se sastoji u tome da se popravi stanje koje je nastalo u imovini,a sancija se
odmerava s obzirom na visinu tete.Smisao naknade tete je da teta bude
potpuno nadoknaena.Njena visina nimalo ne zavisi od linosti tetnika.Pored
naknade tete u graanskom pravu postoje i druge sankcije.Kada su povreena
prava linosti onda se sankcija moe sastojati u objavljivanju presude,objavljivanju
ispravke,povlaenja izjave itd.Kada se teta sastoji u nanoenju fizikog ili
psihikog bola,sud moe da dosudi pravinu novanu naknadu.Ali u ovom sluaju
to nije isto to i naknada tete zbog toga to je naknada tete uvek potpuna.Ta
pravina naknada to nije,ona nije reparacija ve satisfakcija.Smisao naknade tete
nije u nanoenju zla,nego u poravljanju zla.tetnik e morati da nadoknadi tetu iz
sopstvene imovine,tako da je i naknada tete,ipak posredno,nanoenje zla.Razlika
je u kazni i naknadi tete je u tome to kazna pogaa linost, a naknada tete
imovinu.
6. U postupcima u kojima se ostvaruje odgovornost
Krivinopravna odgovornost se ostvaruje u krivinom postupku,a taj postupak se
pokree
od
strane
javnog,a
samo
izuzetno
od
strane
privatnog
tuioca.Graanskopravna odgovornost se ostvaruje u parninom postupku,a taj
postupak se uvek pokree privatnom tubom.Meutim graanskopravna
odgovornost moe se utvrivati i u krivinom postupku.To se deava kada u
krivinom postupku oteeni postavi imovinski zahtev,a sud ga prihvati.Tada e se
o graanskopravnoj odgovornosti raspravljati u krivinom postupku.Meutim isto
tako sud moe odbiti raspravljanje o imovinskopravnom zahtevu,ukoliko bi dolo do
odugovlaenja krivinog postupka.Tada e sud privatnog tuioca uputiti na parnini
postupak.

ODNOS GRAANSKOPRAVNE I MORALNE ODGOVORNOSTI

117

Ovo je odnos jedne pravne i jedne vanpravne odgovornosti.Meutim to ne znai da se


ove dve odgovornosti iskljuuju,naprotiv one se meusobno dopunjuju.Izmeu ove dve
vrste odgovornosti postoje znaajne slicnosti:
1. Osnovno pravilo o graanskopravnoj odgovornosti,prema kome je tetnik duan da
nadoknadi prouzrokavanu tetu potie upravo od moralnog naela da ovek
oveku ne treba da ini zlo.
2. Krivica,kao osnov odgovornosti,bazira se na moralu.Onaj ko uini zlo,tuga i nevolja
treba da padnu na njegovu duu.tetu treba da nadokanadi onaj ko se nije
ponaao kako je trebalo i zato je kriv.
Izmeu ove dve vrste odgovornosti postoje i razlike:
1. U osnovu odgovornosti
Osnov graanskopravne odgovornosti je krivica,a osnov moralne odgovornosti se
zasniva na pojmu greha.
2. U licu kome se odgovara
Graanskopravno se odgovara oteenom,moralno se odgovara Bogu.
3. U uslovima odgovornosti
Uslovi graanskopravne odgovornosti su teta,uzrona veza,posledica i krivica,dok
se kod moralne odgovornosti,odgovara i bez tete,odgovara se i za greh koji nije
ucinjen,nego je ostao u mislima.
4. U sankciji
Sankcija za graanskopravnu odgovornost je naknada tete,a za moralnu
odgovornosti,sankcija je gria savesti (ispovedanje greha).
5. U domenu primene
Domen moralne odgovornosti je iri od od domena graanskopravne
odgovornosti.Moral tei postizanju vrline.Pravo tei da se ljudi ponaaju onako kako
pravila nalau.

RAZLIKE UNUTAR GRAANSKOPRAVNE ODGOVORNOSTI


Postoje ugovorna i deliktna odgovornost.Ugovorna odgovornost je odgovornost za tetu
koja nastaje unutar povrede neke ranije obaveze.To je obaveza na naknadu
tete.Deliktna odgovornost je odgovornost koja nastaje samim faktom prouzrokovanja
tete unutar obligacionog odnosa i ne podrazumeva obavezu koja je ranije postojala
izmeu tetnika i obezbeenog.Ugovorna odgovornost se moe shvatiti u uem i irem
smislu.Prvobitno se ova odgovornost shvatala samo u uem smislu,kao odgovornost
usled povrede neke obaveze koja je nastala iz ugovora.Kasnije je ova odgovornost poela
da se shvata i ire kao povreda svake obaveze,a ne samo one koja je nastala povredom
ugovora.Ugovorna odgovornost postoji danas i kada je teta nastala povredom
ugovora,sticanjem bez osnova,poslovodstvom bez naloga, jednostranom izjavom volje,
zakonom,pa i samom naknadom tete.
Za ugovornu i deliktnu odgovornost je zajedniko to obe stvaraju obavezu da se
nadoknadi teta.
Razlike izmeu ove dve vrste odgovornosti su:
1. Domaaj odgovornosti
Ugovorna odgovornost postoji samo izmeu lica koja su se ranije nalazila u
obligacionom odnosu,a deliktna odgovornost izmeu ireg kruga lica i kada je vie
lica nanelo tetu jednom oteenom,bez obzira da li su tu tetu naneli zajedniki ili
nezavisno jedan od drugog.

118

2. Ukoliko je postojao raniji obligacioni odnos,pa je jedno lice drugome


prouzrokovalo tetu,moe nastati samo ugovorna,a ne i deliktna
odgovornost
To je princip nekumulacije odgovornosti.Taj princip znai da jedno lice koje
odgovara po pravilima o ugovornoj odgovornosti ne moe istovremeno odgovarati i
po pravilima deliktne odgovornosti.
3. Sposobnost tetnika za odgovornost
Lice koje odgovara po pravilima ugovorne odgovornosti mora imati poslovnu
sposobnost za zakljuenje ugovora,bilo potpunu,bilo deliminu.to se tie deliktne
odgovornosti, lice je stie sa 14 godina.
4. Mogunost da se ugovorm iskljui ili ogranii odgovornost
Deliktna odgovornost je ureena imperativnim propisima i zato tetnik i oteeni
ne mogu postii sporazum po kome se tetnik oslobaa duga u pojedinim
sluajevima ili sporazum o tome da se odgovornost tetnika ogranii do odreene
visine.Ugovorna odgovornost je ureena dispozitivnim pravilima,pa ugovornici
mogu unapred,pre nego to teta nastane,da postignu sporazum o tome da tetnik
nee odgovarati za tetu koju prouzrokuje.
5. Momenat od koga poinje da tee rok zastarelosti
Kod ugovorne odgovornosti rok zastarelosti prava na naknadu tete poinje da tee
od dospelosti ugovorne obaveze.Kod deliktne odgovornosti rok zastarelosti prava
na naknadu tete poinje da tee od momenta kada je teta prouzrokovana,jer
tada dospeva i obaveza na naknadu tete.Rok zastare odreen je kao subjektivni i
tee od dana saznanja za prouzrokovanu tetu i iznosi 3 godine,a objektivni rok
tee od prouzrokovanja tete i iznosi 5 godina.
6. Obim naknade
U principu,vea je naknada za deliktnu odgovornost,nego za ugovornu
odgovornost.Kod deliktne odgovornosti se duguje potpuna naknada,u visini koja
odgovara velicini tete.Kod ugovorne odgovornosti,strana koja je povredila svoju
ugovornu obavezu,duguje naknadu tete u visini koju je mogao predvideti da e
nastupiti kao posledica neizvrenja obaveze.Tu se duguje naknada samo
predvidljive tete.Kod ugovorne odgovornosti postoji izuzetak,kada e se dugovati
naknada potpune tete,ako jedna ugovorna strana nije namerno izvrila obavezu.
Uslovi odgovornosti:
1. teta
2. Uzrona veza
3. Krivica
teta i uzrona veza su opti uslovi,koji se zahtevaju kod svih vrsta odgovornosti,a
krivica je poseban uslov, zbog toga to je izriito zakonom predviena samo kod
odgovornosti po osnovu krivice.
U ZOO postoje tri vrste odgovornosti:
1. Subjektivna odgovornost ili odgovornost po osnovu krivice
2. Objektivna odgovornost ili odgovornost za drugoga
3. Odgovornost bez krivice ili odgovornost za tetu od opasne stvari

TETA

119

Osnovni(glavni)cilj odgovornosti i njen znaaj vide se i potiu upravo iz toga to su iz


korena reci teta izvueni nazivi za strane u obligacionom odnosu.U obinom govoru
teta je svaka nepovoljna posledica koja nas je zadesila.Nepovoljna posledica moe da
bude rezultat nekih prirodnih dogaaja(npr.smrt,sua,udar groma itd.) ili ljudskih
radnji.Prirodni dogaaji i ljudske radnje nazivaju se osnovi tete.
Definicija tete ZOO lan 155
teta je umanjenje neije imovine (obina teta) i spreavanje njenog uveanja
(izamkla dobit) kao i nanoenje drugog fizikog i psihikog bola ili
straha(nematerijalna teta)
Skica profesora Konstantinovica ire definise tetu i pod tetom podrazumeva ne samo
umanjenje neije imovine ili spreavanje njenog uveanja,ve i povrede svakog
zakonitog interesa i povrede prava linosti i nanoenje drugih psihikih i fizikih bolova.
Kada se uzme u obzir i ZOO i Skica moe se izvesti podela tete na:
1. Imovinska teta
Ovu tetu ini sve ono to ini imovinsku tetu,a to je umanjenje neije
imovine,spreavanje uveanja i povreda zakonitog interesa.
2. Neimovinska teta
teta koja nastaje povredom linih dobara,prava linosti i drugih linih dobara
nanoenjem fizikog bola,duevnog bola i straha

IMOVINSKA TETA
Imovinska teta se ponekada naziva i materijalnom tetom,za razliku od povrede nekog
linog dobra,odnosno fizikog ili duevnog bola ili straha i ta teta se naziva
nematerijalna ili neimovinska teta.
Prema definiciji ove tete,moe se rei da ona ima dva elementa:
1. Umanjenje imovine
2. Spreavanje uveanja imovine
U rimskom pravu ova dva elementa tete su se nazivala damnum emergens to
doslovno znai gubitak koji nastaje i lucrum cessans
to znai korist koja se
prekida,dobitak koji prestaje.
U ZOO govori se o umanjenju imovine i spreavanju uveanja imovine,dok se u Skici
govori o pretrpljenom gubitku i izmakloj dobiti.
U praktinom smislu umanjenje imovine je unitenje neke stvari,oteenje na stvari ili
kvar,oteavanje upotrebe neke stvari,povreda nekog prava ili zakonitog interesa,smetnja
radi ijeg uklanjanja je trebalo uiniti neke trokove (npr.lecenje,negaitd.).Spreavanje
uveanja imovine ili izmakla dobit je npr.sluaj kada neko onemogui da stvar daje
plodove u naturalnom obliku koje je davalo do tada ili sprei sticanje odreenih prihoda
koji bi se inae stekli.
Imovina se moe definisati na tri naina:
1. Kao skup prava i obaveza
2. Kao skup prava,dok obaveze ne ulaze u imovinu,ve postoje kao teret na
imovini
3. Razlikuje se imovina kao skup prava i obaveza od imovinske mase koja je
odnos izmeu aktive i pasive koji se moe dopunski,odnosno vrednosno
izraziti

120

Kada govorimo o umanjenju imovine misli se na odnos izmeu aktive i pasive koji se
moe vrednosno izraziti, jer onaj koji je naneo drugom tetu promenio je odnos izmeu
aktive i pasive.On je prouzrokovao da aktiva bude manja i sve se to moe raunski
izraziti:
Umanjenje imovine je razlika izmeu vrednosti imovine pre prouzrokovanja tete i
vrednosti imovine koju ona ima nakon prouzrokovanja tete
Umanjenje imovine obino se moe ispoljiti kroz gubitak ili povredu nekog prava
(umanjenje aktive) ili u optereenju nekom pravnom obavezom ili u nekom drugom
ogranienju koje se moe imovinski izraziti (poveanje pasive).
Umanjenje imovine postoji i kada je imovina oduzeta,dravina neke stvari(npr.kada nam
neko ukrade auto koju smo uzeli na poslugu).
to se tie izmakle dobiti,utvrivanje njene visine definisano je ZOO u lanu 189.Pri oceni
visine izmakle koristi, uzima se u obzir dobit koja se mogla osnovano oekivati prema
redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima,a ije je ostvarenje spreeno
tetnikovom radnjom ili proputanjem.
Izmakla korist nije svaka korist kojoj se neko nada(npr.kada je neko spreen da uplati loto
listi)ve samo dobit koja se prema redovnom toku stvari mogla oekivati.
Izmakla korist ima etiri osobine:
1. Dobit koja se nije ostvarila
Imovina nekog lica nije uveana i u tome se ogleda teta koju je on pretrpeo.
2. Dobit se mogla osnovano oekivati
Ne uzima se u obzir bilo koja,ve samo preseena dobit,dobit koja je sadanjeg
postojanja,ali koja se projektuje za budunost.To je sadanja vrednost koja se
projektuje za ubudue,ali sa sadanjeg stanovita ta projekcija je
neizvesna.Postavlja se pitanje do kog stepena verovatnoe treba da bude izvesna
korist da bi se za nju mogla traiti nakanada?
Prema uzansama,pod izmaklom dobiti podrazumeva se samo dobit za koju je
izvesno da bi je poverilac mogao ostvariti.To znai da prema uzansama oteeni
moe da trai naknadu samo ako je uspeo da dokae tu potpunu izvesnost.Ta
izvesnost se granii sa sigurnou,pa je poverilac bio u jakom tekom poloaju pri
dokazivanju.
Drugu krajnost reenja ovog pitanja,pored uzansi,nudi Nemaki graanski
zakonik.Prema ovom zakoniku dovoljno je da oteeni dokae verovatnou.Ovo
reenje pogoduje oteenom,ali je isuvie neodreeno,omoguuje poveriocu da
ostvari naknadu i onda kada je njegovo ostvarivanje samo verovatno.
ZOO prihvata srednje reenje.Prema njemu,izmakla dobit je korist koja bi se mogla
osnovano oekivati sa velikim stepenom verovatnoe.Dakle nije dovoljno da
oteeni
dokae
samo
verovatnou,ali
nije
neophodno
da
dokazuje
izvesnost.Dovoljno je da dokae visok stepen verovatnoe,a sud o tom pitanju
donosi konanu odluku.
3. Dobit koja se mogla ostvariti prema redovnom toku stvari ili prema
posebnim okolnostima
To je ono sto se zbiva prema optem toku stvari,dok su posebne okolnosti okolnosti
konkretnog sluaja.
4. Dobit koja je spreena radnjom ili proputanjem
Neophodno je da postoji uzrona veza izmeu izmicanja koristi i radnje
tetnika.Bez uzrone veze ne moe se traiti naknada.

121

Kada izmakne korist postavlja se pitanje njene visine.Visina izmakle koristi zavisi od
vremena trajanja izmaklog dobitka.
to se tie vrste imovinske tete postoje:
1. Predvidljiva i nepredvidljiva teta
2. Pozitivni ugovorni interes i negativni ugovorni interes
3. Neposredna i posredna teta
Predvidljiva i nepredvidljiva teta
Predvidljiva teta je teta koja nastaje kao posledica:
1. Povrede ugovorne obaveze
2. Potpunog ili deliminog neizvrenja obaveze iz ugovora
Predvidljiva teta se odreuje prema objektivnom kriterijumu.To je teta koju bi razuman
covek mogao predvideti da se nalazio u istoj situaciji,u kojoj se nalazi ugvornik koji nije
ispunio svoju obavezu.Ako se ugovornik ponaao kao razuman covek,odgovarae samo
za predvidljivu tetu,ali ako je ugovornik namerno ili krajnjom nepanjom propustio da
izvri svoju obavezu,onda on odgovara i za nepredvidljivu tetu.
Nepredvidljiva teta je jednaka potpunoj teti koju je poverilac pretrpeo(npr.kod ugovora
o graenju,kada izvoa radova zadocni sa izvrenjem radova u odreenom
roku,odgovarae samo za predvidljivu tetu, meutim ako je nou ruio ono to je danju
zidao,on je tetu naneo namerno i odgovara za celokupnu tetu).
Podela na predvidljivu i nepredvidljivu tetu ima znaaja samo kod ugovorne
odgovornosti,jer se kod deliktne odgovornosti nadoknauje potpuna teta.
Pozitivni i negativni ugovorni interes
Pozitivni ugovorni interes je teta koju jedna ugovorna strana trpi zbog toga to njen
saugovornik nije ispunio obavezu iz punovano zakljuenog ugovora.Ovaj interes
izraava se u razlici izmeu imovnog stanja u kome bi se nalazila strana da je ugovor
izvren i postojeeg imovinskog stanja u kome se strana nalazi zato to saugovornik nije
ispunio obavezu kako treba.
Pri tom je bitno da je ugovor punovano zakljuen da bi proizvodio ovakva pravna
dejstva.Svaki ugovornik ima interes koji pravo priznaje.Ako druga strana nije ispunila
obavezu onda je taj interes povreen i ima pravo na naknadu.Ako ugovor nije uopte
zakljuen ili je zakljuen,ali je nitav ili je zakljuen,ali je poniten zbog ruljivosti,tada se
ispunjenje ugovora ne moe zahtevati,pa je logino da strane ne mogu zahtevati ni
naknadu pozitivnog ugovornog interesa.Pitanje je,meutim,da li mogu zahtevati naknadu
po nekom drugom osnovu?
Kod pregovora,kada ih jedna strana prekine,druga strana ima pravo na naknadu
tete.Pre donoenja ZOO,to pravo strana nije imala,jer se smatralo da ako nema ugovora
nema ni tete.U francuskom i nemakom pravu smatralo se da u sluaju da su strane
vodile pregovore,pa jedna odustane,a kod druge nastane teta,druga strana ima pravo
na naknadu. Ako odustane od pregovora ini culpa contrahendi.To je nepanja za
zakljuenje ugovora.1977.godine dolo je do preokreta u naem pravu,donoenjem
presude,da se za tetu,koja nastane u toku pregovora,odgovara prema optim pravilima
o deliktnoj odgovornosti.To znai da se tu radi o naknadi negativnog ugovornog interesa.
Negativni ugovorni interes je interes koji postoji kada ugovor nije ni zakljuen ili je
zakljuen,ali je nitav ili ruljiv(pa bude poniten).Znai razlikuju se tri sluaja:
1. Ugovor nije ni zakljuen zbog toga to je jedna strana prekinula
pregovore
2. Ugovor je zakljuen,ali je apsolutno nitav
3. Ugovor je zakljuen,ali je ruljiv,pa je naknadno poniten
Negativni ugovorni interes sastoji se iz dva elementa:

122

1. Umanjenja imovine
2. Izmakle dobiti
U sluaju prekida pregovora umanjenje imovine moe se sastojati iz trokova oko
izgradnje projekta ili putnih trokova i slino.
Naknada izmakle koristi je pitanje koje je ovde sporno,jer izmakla korist moe da nastane
samo ako dobit,koja je trebala da proizie iz zakljuenja ugovora,a njega ovde
nema.Postoje dva shvatanja:
1. Kod negativnog ugovornog interesa ne postoji izmakla korist i naknada tog
elementa tete se ne moe zahtevati
2. Drugo shvatanje(po profesoru Orlicu)prema kome kod negativnog ugovornog
interesa postoji izmakla korist ak i kada ugovor nije zakljuen.Oteena strana
moe da zahteva naknadu,ako dokae da je postojala verovatnoa da bi zakljuila
neki drugi ugovor iz koga bi ostvarila dobit,a taj ugovor nije zakljuen zbog toga
to je oteena strana pogreno verovala da e biti zakljuen prvi ugovor
Prema profesoru Radisiu naknada tete po osnovu negativnog ugovornog interesa
duguje se po pravilima ugovorne odgovornosti,dok se prema profesoru Orlicu naknada
tete duguje prema pravilima o deliktnoj odgovornosti.
Ukoliko bi se radilo o ugovornoj odgovornosti,onda bi se dugovala naknade samo
predvidljive tete,a ukoliko se radi o deliktnoj odgovornosti dugovala bi se potpuna
teta.Nai sudovi stoje na stanovitu da se radi o deliktnoj odgovornosti.
Neposredna i posredna teta
Neposredna teta je direktna posledica tetne radnje,odnosno proputanja.Posredna
teta je indirektna posledica tetnikove radnje,odnosno proputanja.U naem pravu ova
podela nema pravni znaaj,jer je tetnik duan da nadoknadi i posrednu i neposrednu
tetu.
U francuskom pravu kod ugovorne odgovornosti,strana koja povredi ugovornu
obavezu,duna je da nadoknadi samo neposrednu tetu,osim ako je teta prouzrokovana
namerno.

NEIMOVINSKA TETA (MORALNA TETA)


Neimovinska teta se razlikuje od imovinske tete po tome to ne povlai imovinski
gubitak za lice koje je pogoeno.
Kod nas se razlikuju:
1. Fiziki bol odreenog intenziteta
Koji je intenzitet potreban ceni sud.To znai da nije relevantan bol bilo kog
intenziteta,ve bol odreenog intenziteta
2. Psihiki bol odreenog intenziteta
I to ne svaki bol,ve bol odreene vrste.Postoji nekoliko razliitih vrsta psihikog
bola.To su bol:
a. zbog umanjenja ivotne aktivnosti(razliit intenzitet,moe ak doi i
do potpunog umanjenja ivotne aktivnosti,za ta se dosuuje najvia
naknada)
b. usled naruenosti(to se subjektivno procenjuje,manekeni)
c. zbog povrede ugleda,asti,slobode ili prava linosti(sama povreda
ugleda,slobode ili asti kod nas nije teta,izuzev ako je to dovelo do
psihikog bola).Ovde postoji subjektivizovan koncept tete.

123

d. zbog smrti ili tekog invaliditeta bliskog lica(to su tano odreena


lica,restriktivno se gleda na to)
e. posebnu naknadu duevnih bolova imaju rtve seksualnih
delikata,odnosno ona lica koja se prevarom,prinudom,zloupotrebom
odnosa nadreenosti ili zavisnosti navedena na bilo koji vid seksualnih
odnosa(satisfakcija u posebnim sluajevima lan 202)
3. Strah odreenog intenziteta
Cilj dosuivanja naknade je satisfakcija,a ne reparacija.Ovde naknada stete nije novani
ekvivalent prouzrokovane tete. Pojedini autori smatraju da je naknada nematerijalne
tete nemoralna.
Prilikom odluivanja o zahtevu za naknadu nematerijalne tete i visini njene naknade,sud
vodi rauna o znaaju povreenog dobra i cilju kome slui ta naknada,kao i o tome da
ona ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i drutvenom svrhom.

OSNOV SUBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI ZA TETU


Subjektivna odgovornost je odgovornost po osnovu krivice, odgovornost za skrivljene
posledice vlastitog ina.
Postoje dve grupe pravnih sistema:
1. Sistem dokazane krivice
2. Sistem pretpostavljene krivice
Sistem dokazane krivice usvaja Francuski graanski zakonik.Ovaj sistem je bio predvien
Skicom za zakonik o obligacijama i ugovorima,ali kod nas nije prihvaen.
Pravilo je da ko drugome prouzrokuje tetu svojom krivicom,duan je
nadoknaditi je.
Postoje tri uslova za postojanje subjektivne odgovornosti:
1. teta
2. Uzrona veza
3. Krivica
Vazi osnovno pravilo actori incumbit probatio,odnosno da onaj koji neto tvrdi ima to i
da dokae.Teret dokazivanja je na tuiocu,odnosno oteenom.Dakle oteeni treba da
dokae da se tetnik nije ponaao onako kako je trebalo.Dovoljno e biti da oteeni
dokae obinu nepanju(to je nuni stepen).im dokae obinu nepanju odgovornost je
zasnovana.
Sistem pretpostavljene krivice je usvojen kod nas(lan 154).Pravilo je da ko drugome
prouzrokuje tetu duan je nadoknaditi je,ako ne dokae da je teta nastala
bez njegove krivice.Ovo je opta zakonska pretpostavka krivice. Zakonska
pretpostavka je zakonsko pravilo koje ovlauje sud da na osnovu poznatih izvue
zakljuak o nepoznatim injenicama.Poznate injenice su:
1. Neosporne
2. Notorne(koji je danas dan)
3. Dokazane
Oteeni dokazuje dva opta i stalna uslova,a to su da postoji teta i uzrona veza,pa ako
to dokae pretpostavlja se da postoji krivica tetnika,ali je ta pretpostavka oboriva.To
znai da se moe dokazivati da tetnik nije kriv.Taj teret dokazivanja pada na
tetnika.Dakle iako se dokae uzrona veza i teta,tetnik moe da se brani.
Postoje tri stepena krivice(lan 158):

124

1. Obicna nepanja
2. Gruba nepanja
3. Namera
Oborivo se pretpostavlja obicna nepanja.Oteenom je dovoljno da to dokae,jer retko
namera ima poseban znaaj(npr.profesor prouzrokuje tetu,odgovara fakultet,ali ako je
profesor namerno prouzrokovao tetu,onda e odgovarati on,ali se namera mora
dokazati).
Uslovi subjektivne odgovornosti su oni elelementi koji treba da budu ispunjeni
kumulativno,da bi se zasnovala odgovornost nekog lica.To su:
1. teta
2. Uzrona veza
3. Krivica

UZRONA VEZA
Kada se dokazuje uzrona veza zapravo se dokazuje kauzalitet,odnosno oteeni u
svojstvu tuioca dokazuje da tetnikovo ponaanje predstavlja uzrok tete(osim za tetu
nastalu od opasne stvari/delatnosti,jer tu postoji zakonska pretpostavka da potie ba od
te stvari).
esto je uzrona veza oigledna.Meutim neretko se deava da vie postupaka prethodi
teti.Tada se ti postupci javljaju kao uzroci tete.
Meutim,pitanje je koji uslov(conditio) predstavlja uzrok tete.Uslov je okolnost koja
omoguava da doe do tete,a uzrok(causa) je unutranji podsticaj koji dovodi do
posledice.
Postoje 4 pravne teorije o uzronosti.To su:
1. Teorija uslova ili teorija ekvivalentnosti
Ovo je najprimitivnija teorija.Svi uslovi koji su omoguili nastanak tete,jednako su
vredni,zato to je svaki od njih doprineo nastanku.Da je bilo koji od njih izostao
tetna posledica ne bi bila takva kakva jeste.Conditio sine qua non,dakle uslov
bez koga se ne moe.Prema ovoj teoriji nema razlike izmeu uslova i uzroka.
Primer:u ugovorenom roku kroja ne saije zimski kaput nekoj svojoj muteriji,pa
ona bude primorana da za nekoliko dana odloi planirani put u drugo mesto,a
zatim na putu,usled sudara vozova polomi nogu.Prema ovoj teoriji teta zbog
docnje koju je kroja duan da nadoknadi muteriji obuhvata i tetu preloma
noge,jer da je kaput bio saiven na vreme,muterija bi ranije otputovala i izbegla
sudar vozova.
Uzrok je svaka injenica iz prolosti.U postupku hipotetike eliminacije utvruje se
da li radnja nuno uslovljava posledicu.Sa znanjem okolnosti sluaja,ceo tok stvari
posmatra se unazad tako da tetna radnja nije ni izvrena. Ako se pokae da bi u
tom pretpostavljenom dogaaju posledica ipak nastala,znai da za nju radnja nije
bila uslovljavajua i izvrilac radnje nije odgovoran.Obrnuto,ako bi posle
pretpostavljene eliminacije radnje posledice izostala,radnja se smatra njenim
uzrokom.
Fikcija:ako meu uslovima postoji ljudska radnja onda je to uzrok.
Ova teorija nije operabilna,zato to sudovi ne mogu prepoznati uzrok,pa koriste
fikciju da je to ljudska radnja.Nai sudovi su odustali od ove teorije,ali ipak i dalje
ima odreenu primenu.

125

2. Teorija posrednog uzroka


Ovo je preovlaujua teorija.Prema njoj uzrok je onaj uslov ija vanost pretee u
injenicnom sklopu. Uzrok utie vie od ostalih delova.Uzrok je onaj koji je
neophodan u skupu dovoljnih uslova.Problem ove teorije je to ne daje formu da
sudska praksa prepozna koji je to uslov preteno delovao.
3. Teorija neposrednog uzroka(causa proxima)
Vai samo u krivinom pravu.
U Francuskoj ova teorija je usvojena na terenu ugovorne odgovornosti.Kod ove
teorije se gleda neposredan uslov,a ne uslov udaljen u prolosti.To je princip causa
proxima non remota spectatur.
Primer:trgovac koji je prodao bolesnu ivotinju,bie duan da vrati kupcu isplaenu
cenu i da mu nadoknadi vrednost svih ivotinja koje su uginule usled
zaraze.Odgovara se samo za neposrednu posledicu ugovorne odgovornosti.
Primer:kupac ne bi pravo da trai naknadu tete koju je pretrpeo zbog toga to je
usled uginua ivotinje bio lien mogunosti da obradi zemljite i tako stekne
prihode,jer su i mnoge druge okolnosti mogle spreiti obradu zemlje i prouzrokovati
smanjenje prihoda kupca.Kod nas oteeni na terenu ugovorne odgovornosti ima
pravo samo na predvidljivu tetu u trenutku kada je ugovor zakljuen(lan 265).
4. Teorija adekvatne uzronosti
Usvojena je u nemakom i vajcarskom pravu.I nai sudovi primenjuju ovu teoriju
na terenu deliktne odgovornosti.Prema ovoj teoriji uzrok tete je samo onaj
dogaaj ijem redovnom dejstvu odgovara konkretna teta,odnosno koji je po
svojoj prirodi adekvatn toj teti.Adekvatna uzrona veza postoji samo ako je
tetnikova radnja bila podesna da prema redovnom toku stvari i ivotnom iskustvu
izazove takvu posledicu.
Primer:jedno lice posee drugo lice koje je hemofiliar i iskrvari ili je telesna
povreda mogla imati kobne posledice po povreenog samo zato to je on od ranije
bio bolestan,ne iskljuuje adekvatnost. Adekvatnost meutim moe izostati.
Primer:pas ugrize prolaznika,on baci kamen,promai psa i pogodi staklo na nekoj
kui,pa dralac psa ne odgovara za tetu usled razbijenog prozora,jer ta teta nije
adekvatno prouzrokovana.Ovoj teoriji moe se prigovoriti zato sto je
subjektizovana,jer trai od suda da procenjuje da li je uzrona veza tipina ili
netipina,adekvatna ili neadekvatna,ne vodi rauna o okolnostima konretnog
sluaja,nego se oslanja na unapred odreene uzroke
Pravilo:U konkretnom sluaju sud prvo upotrebljava teoriju uslova,pa tek ako
se tetno ponaanje kvalifikuje teoriju adekvatne uzronosti.
Pravni znaaj uzrone veze
Uzrona veza je opti i stalni uslov odgovornosti.
Na terenu subjektivne odgovornosti teret dokazivanja je na oteenom,dok se na terenu
objektivne odgovornosti uzrona veza pretpostavlja(lan 173).Prema ZOO ako je teta
nastala u vezi sa opasnom stvari/opasnom delatnou,smatra se da potie od te
stvari,odnosno delatnosti,izuzev ako se dokae da one nisu bile uzrok tete.

KRIVICA
Krivica je osnov za zasnivanje subjektivne odgovornosti,tanije jedan od tri osnova.

126

ZOO ne definise pojam krivice,ali je krivicu definisao Mihajlo Konstantinovi u Skici za


zakonik o obligacijama i ugovorima i od tada sudovi koriste tu definiciju.
Definicija krivice:Pri prosuivanju da li je lice koje je tetu prouzrokovalo krivo
ili ne,odnosno da li se to lice ponaalo onako kako je trebalo,sud vodi rauna o
redovnom toku stvari i o onome to se od razumnog i paljivog oveka moglo
osnovano oekivati pri datim okolnostima.
Krivica je socijalna,a ne psiholoka injenica.Kriv je onaj koji postupa pogreno.U
graanskom pravu:
1. Krivica je gibak pojam,shvatanja o krivici se menjaju,jer se menja i
drutveno oekivanje
2. Kada sudija utvruje da li je tetnik kriv ili ne,ne pita se o stanju volje
tetnika.Sudija ispituje da li se on ponaao onako kako je trebalo.
3. Sudija utvruje sadrinu osnovanih drutvenih oekivanja,poredi
tetnikovo ponaanje sa pravnim standardom,odnosno poredi sa onim
kako bi se ponaao pazljiv,razuman covek.Ako sud utvrdi odstupanje tetnika
od ponaanja razumnog i paljivog oveka postoji krivica.
Prvo je potrebno utvrditi da li postoji teta,pa ako ona postoji da li postoji uzrona veza
izmeu tetnikovog ponaanja i prouzrokovane tete,pa ako postoji onda se utvruje
krivica tetnika.To znai da se u graanskom pravu ne utvruje krivica svih onih
pojedinaca ije je ponaanje oigledno drutveno neprihvatljivo,ukoliko najpre nije
utvrdio tetu i uzronu vezu.Kada vie lica prethodi teti,skloni smo da pretpostavimo da
onaj koji se ponaao pogreno zapravo onaj koji je prouzrokovao tetu.To rade i sudovi,i
oni se oslanjaju na faktike pretpostavke.
Teorijska shvatanja o krivici
1. Objektivizirano shvatanje je prihvaeno kod nas i to je shvatanje prema kome je
krivica negativna ocena vrednosti neijeg ponaanja,ona podrazumeva prekor
drutva prema poiniocu tete.Taj prekor podrazumeva da se ocena o tome da li je
neko kriv daje sa stanovita ponaanja koje je tetnik trebalo da se pridrava,a ono
je propisano zakonom ili drugim optim pravilima koja vae u jednom
drutvu.Potpuno je ne bitan odnos tetnika prema sopstvenom ponaanju.Ovo
shvatanje prihvata najvei deo nae teorije.
2. Subjektivizirano shvatanje(Radisi) prema kome se pod krivicom podrazumeva
oseaj tetnika da se ne ponaa onako kako treba da se ponaa.tetnik je kriv ako
zna da se ne ponaa onako kako treba,odnosno nije kriv ako ne zna da se ne
ponaa onako kako treba.
3. Shvatanje o krivici kao zabranjenom postupku se grana na dva shvatanja:
a. Skrivljeno je ono ponaanje koje je zakonom zabranjeno.Kriv je onaj
koji postupa na zabranjen nain. Za graanskopravnu odgovornost krivica je
preusko postavljena,jer se ne moe sastaviti numerus clausus zabranjenih
ponaanja.
b. Zabranjeno je svako ono ponaanje kojim se nanosi teta.Nije re o
zabranjenosti radnje,ve zabranjenosti rezultata.Prema ovome nije kriv onaj
koji postupa na zabranjen nain.
4. Teorija jedinstva krivice je teorija prema kojoj se krivica sastoji u pogledu neke
starije pravne obaveze.
Kod ugovorne odgovornosti kriv je onaj koji je povredio postojeu ugovornu
obavezu.
Kod deliktne odgovornosti ovo shvatanje se deli na dva pravca:

127

a. Postoji opta zakonska obaveza da se udrzimo od nanoenja tete bilo


kome.Ta obaveza uzdravanja je pravilo neminem laedere(lan 16).Svako
prouzrokovanje tete je protivpravno zato to je protivno zabrani
prouzrokovanja tete.
Planikul je pokuao da sastavi listu graanskopravnih delikata,pa je kriv onaj
koji se ogluio o neku stariju obavezu.To je na prvom mestu ugovorna
obaveza.Kod deliktne odgovornosti pokuao je numerus claususu,odnosno
taksativno nabrajanje.Planiklovih zakonskih obaveza ima etiri:
Obaveza uzdravanja od svakog nasilja
Obaveza uzdravanja od svake prevare
Obaveza uzdravanja od svakog postupka koji zahteva izvesnu snagu
ili umenost,ako se te osobine ne poseduju u odreenoj(dovoljnoj)meri
Obaveza nadgledanja opasnih stvari i lica koja su nam poverena
Problem kod ove etiri zakonske obaveze je to su teorijska
konstrukcija,dakle nisu zaista zakonske obaveze,osim obaveze da se potuje
ugovor.
Stepenovanje krivice
Prema ZOO postoje tri stepena krivice.To su:
1. Namera(dolus)
2. Nepanja(culpa)
a. Obina nepanja(culpa levis)
b. Krajnja nepanja(culpa lata)
Umisljaj se pominje samo u lanu 189 stav 4 koji predvia da kada je stvar unitena ili
oteena krivinim delom uinjenim sa umiljajem,sud moe odrediti visinu naknade
prema vrednosti koju je stvar imala za oteenog.

NAMERA
Namera kao stepen krivice je namera da se drugome nakodi,to je animus nocendi.
Namera da se drugome nakodinamera da se bude dunik iz onog odnosa koji e
nastati,jer odnos nastaje nezavisno od namere dunika ili namere poverioca.
Kada tetnik ima nameru da nekome nakodi,obligacionopravni odnos proizilazi iz
ostvarenja te namere,bez obzira da li je on hteo da se obaveze.Obavezu ne stvara
pravnorelevatna namera da se neko obaveze,ve zato to su se stekli zakonom propisani
uslovi.
Namera je tei oblik krivice,bez obzira to nekada tetne posledice mogu biti gore usled
nepanje.Namerno prouzrokovanje tete je najmanje to pojedinac moe da ode u
drutveno prihvatljivom ponaanju.
Kod nas je pravilo da se namerno prouzrokovanje tete smatra grubom
nepanjom.Dakle namera je po pravnim posledicama izjednaena sa grubom
nepanjom- culpa lata dolo aequiparatur(princip ekvivalencije pravnih posledica
grube nepanje i namere).Ovaj princip usvojen je kako bi se olakao poloaj oteenog
kome je teko da dokae nameru.
Neki oblici nepanje toliko su teki da se ne mogu razumeti na drugi nain,nego kao
postojanje namere da se drugome nakodi.
Izuzeci lee u tome to se tetnik ne moe osigurati od odgovornosti za tetu koju
namerno prouzrokuje.

128

Ovaj princip je kritikovan od strane onih koji u nameri vide moralni element.Princip brie
razliku izmeu tetnika koji postupaju namerno i tetnika koji postupaju sa grubom
nepanjom.

NEPANJA
Iako su retke zakonske definicije krivice,ak i u sistemima koji nastoje da kodifikuju
graansko pravo,kada se javi definicija krivice to je po pravilu definicija nepanje.
Nemacki graanski zakonik odreuje da nepaljivo postupa onaj koji ne pokazuje
paljivost koja se zahteva u pravnom prometu.panski graanski zakonik odreuje
nepanju kao proputanje da se postupi sa panjom kakvu nalae priroda obligacionog
odnosa i okolnosti koje se tiu ljudi,vremena,prostora.ZOO ne definie krivicu,pa ne
definie ni nepanju. Skica za zakonik o ugovorima i obligacijama je definisala krivicu,a
ta definicija se odnosi i na nameru i na nepanju.Nai sudovi formulisali su pravni pojam
nepanje jo pre Skice.I tada se ideja zanivala na osnovanim oekivanjima.
Prema ZOO postoje dva stepena nepanje.Da bi odgovornost bila zasnovana na krivici
potrebna je obina nepanja koja se pretpostavlja.U naem pravu postoje tri primera
krajnje nepanje ili nepanje po posledicama.To su:
1. Kada poslodavac isplati naknadu tete,on ima pravo na regres od
zaposlenog ako je postupao namerno ili sa krajnjom nepanjom
2. Institut snienja naknade (lan 191) ne primenjuje se ako je teta
prouzrokovana namerno ili krajnjom nepanjom
3. Odgovornost za nameru i krajnju nepanju (lan 265) ne moe se unapred
iskljuiti ugovorom
Vrlo retko postoje posebne pravne posledice nepanje.To su:
1. Potraivanje koje je nastalo namernim prouzrokovanjem tete ne moe
prestati kompenzacijom/prebijanjem
2. Oteeni kome je tetu prouzrokovao zaposleni na radu/u vezi sa
radom,moe da zahteva naknadu tete direktno od zaposlenog,samo ako
dokae njegovu nameru
Zajedniko za Skicu za zakonik o obligacijama i ugovorima i ZOO je standard osnovanih
drutvenih oekivanja koji moe biti dvojak:
1. Objektivan kriterijum prema kome je sadrina drutvenih oekivanja ista prema
svim licima.Ako pojedinac ima neke line karakteristike,koje ne mogu da dosegnu
standard,sud ne treba da ih uzme u obzir.Prema ovom kriterijumu nain na koji sud
odreuje sadrinu drutvenih oekivanja je in absracto. Nai sudovi procenjuju
krivicu in abstracto.
2. Subjektivni kriterijum prema kome se sadrina drutvenih oekivanja menja u
zavisnosti od linih osobina tetnika. Prema ovom kriterijumu nain na koji sud
odreuje sadrinu drutvenih oekivanja je in concreto.

SPOSOBNOST ZA RASUIVANJE
Sposobnost za rasuivanje je lina osobina uvek relevantna u naem pravu.Ona je
preduslov svake krivice,jer ne moe biti kriv onaj ko nije sposoban za rasuivanje.Ako
nastupi privremena nesposobnost za rasuivanje(npr.usled konzumiranja alkohola),ZOO

129

oborivo pretpostavlja da je tetnik sam skrivio takvo stanje u kome se nalazi.Ako tetnik
ne dokae da je u to stanje doao tuom krivicom,odgovarae za prouzrokovanu tetu.
Za razliku od poslovne sposobnosti,koja se moe oduzeti ili ograniiti,sposobnost za
rasuivanje nije institucionalizovana.Zakonodavac u tom pogledu usvaja odreene
pretpostavke,ali uprkos tome sud u konkretnom sluaju utvruje da li je neko lice
sposobno za rasuivanje ili nije.
1. Pretpostavka:lice starije od 7,a mlae od 14 godina je nesposobno za
rasuivanje,ali ako se dokae da je bio sposoban,moe se diskutovati o
krivici,odnosno mogue je dokazivati da je kriv.
2. Pretpostavka:lice starije od 14 godina je sposobno za rasuivanje,ali je
mogue dokazivati suprotno onda kada je to lice u poziciji tetnika.

PRAVNI ZNAAJ STEPENOVANJA KRIVICE


Ovaj znaaj je danas izgubio na znaaju,imao je teinu ranije.
Prema Srpskom graanskom zakoniku obim naknade tete je zavisio od stepena krivice
tetnika.Tako se:
1. Obinom nepanjom prouzrokovala stvarna teta
2. Grubom nepanjom ili namerom prouzrokovala se ukupna teta
Ovo reenje brani se sa pozicije tetnika.
Od donoenja ZOO usvojeno je naelo integralne naknade prema kome oteeni ima
pravo na naknadu ukupne tete (stvarna teta+izmakla dobit).
Ovo reenje brani se sa pozicije oteenog,da mu se prui reparacija,da se vrati u
poziciju u kojoj bi se nalazio da teta nije nastala.Stepen krivice ne utie na obim
naknade.Meutim i prema ZOO postoje izuzeci od naela integralne naknade,kada se
uzima u obzir i stepen krivice.To su tri sluaja:
1. Institut snienja naknade (lan 191)
Zahvaljujui ovom institutu sud moe da snizi naknadu,da je dosudi u manjem
iznosu nego to teta iznosi ako se steknu kumulativno tri uslova:
a. Da teta nije prouzrokovana ni namerno ni grubom nepanjom(jer
stepen krivice ovde utie na obim naknade)
b. Da je odgovorno lice slabog imovnog stanja,da bi ga ta isplata
dovela u materijalnu oskudicu
c. Da materijalno stanje oteenog ne predstavlja razlog da sud snizi
naknadu
Sud moe sniziti naknadu i kada je tetnik prouzrokovao tetu radei neto u
korist oteenog,vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u sopstvenim
poslovima(ovo inae nije izuzetak od naela integralnosti)
2. Odgovornost za drugog
Poslodavac koji odgovara za zaposlenog,ima pravo da se regresira od
zaposlenog,ako je zaposleni postupao sa grubom nepanjom ili namerom.Oteeni
moe da tui radnika samo ako moe da dokae nameru.
3.

PRAVNI ZNAAJ KRIVICE U GRAANSKOM PRAVU

130

Krivica
je
osnov
subjektivne
odgovornosti.tetnik
koji
nije
kriv,nije
ni
odgovoran.Pretpostavka krivice je oboriva.
Kod odgovornosti za drugog krivica se po pravilu pretpostavlja(npr.odgovornost roditelja
za tetu koju prouzrokuje dete starije od 7,a mlae od 14 godina ili odgovornost za
tienike).Kod objektivne odgovornosti krivica je irelevantna,jer se odgovornost zasniva
bez obzira na krivicu odgovornog lica,pa se ono ne moe osloboditi odgovornosti
dokazujui da nema krivice.
Jedini nain da se neko oslobodi odgovornosti jeste da obori pretpostavku o uzronosti
veze.To moe uraditi ako dokae jednu od tri stvari:
1. Viu silu
2. Da je teta posledica iskljuive radnje samo oteenog
3. Da je teta nastala iskljuivom radnjom treeg lica
Skica je predviala isto reenje,ali razliito u pogledu toga ta treba da dokae da bi se
oslobodio odgovornosti.Prema skici treba da dokae:
1. Viu silu
2. Krivicu treeg lica/oteenog

OSNOVI ISKLJUENJA KRIVICE (PROTIVPRAVNOSTI)


ZOO odreuje osnove iskljuenja protivpravnosti lanovima 161-163.Osnovi su:
1. Nuna odbrana,stanje nude,otklanjanje tete od drugog
Ako je ispunjen ovaj uslov onda ne postoji odgovornost.Ko u nunoj odbrani
prouzrokuje tetu napadau,nije duan da je nadoknadi ,osim ako prekorai nunu
odbranu.
Recimo do prekoraenja dolazi kada je u pitanju tua,pa se neko brani
noem.Nuna odbrana je ona koja je nuna,neophodna kako bi se od sebe ili
drugog odbio istovremeni protivnapad.Oteeni moe zahtevati naknadu od lica
koje je krivo za nastanak opasnosti tete ili od lica od kojih je teta otklonjena,ali
od ovih poslednjih ne vie od koristi koju su imala od toga.Onaj ko je pretrpeo tetu
otklanjajui od drugog opasnost tete,ima pravo zahtevati od njega naknadu one
tete,kojoj se rizino izloio.
2. Dozvoljena samopomo
Onaj koji u sluaju dozvoljene samopomoi prouzrokovao tetu licu koje je izazvalo
potrebu samopomoi,nije duan nadoknaditi je.Dozvoljena samopomo je pravo
svakog lica da otkloni povredu prava kada neposredno preti opasnost,ako je takva
zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima
nastaje opasnost.
3. Pristanak oteenika
Ko na svoju tetu dozvoli drugome preuzimanje odreene radnje,ne moe zahtevati
naknadu one tete,koja je tom radnjom prouzrokovana(npr.stavi se stvar na
ogradu,komije se klade da e jedan od njih pogoditi stvar i tom prilikom uniti
stvar).Izuzetak su radnje zabranjene zakonom,odnosno nitava je izjava oteenika
kojom je pristao da mu se uini teta radnjom koja je zakonom
zabranjena(npr.pristanak na ubistvo,telesnu povredu).Pristanak ne vai ni kada je
nemoralan(npr.neko se saglasi da mu drugi zapali kucu,povredi zube bez
medicinske indikacije).

131

ODGOVORNOST ZA DRUGOG
ZOO razlikuje nekoliko sluajeva odgovornosti za drugog koji se mogu podeliti u dve
grupe.
I grupu ;ine:
1. Odgovornost za tetu koju prouzrokuje maloletnik
2. Odgovornost za tetu koju prouzrokuju du[evno bolesna lica i lica
zaostala u umnom razvoju
II grupu ;ine:
1. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje zaposleni
2. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ
Odgovornost za tetu koju prouzrokuje maloletnik
to se tie prve grupe sluajeva tetnik je lice koje je nesposobno za rasuivanje,pa ono
ne moe biti krivo za tetu. Zbog toga za tetu moraju odgovarati lica koja su duna da
vode nadzor nad njima,a to su roditelji,odnosno staratelji.
to se tie druge grupe sluajeva tetnik je lice koje je sposobno za rasuivanje i koje bi
moglo odgovarati za tu tetu,ali tetnik za tu tetu ne odgovara,ve obaveza na naknadu
tete pada na neko drugo lice,a to lice se nalazi u pravno relevantnom odnosu sa
tetnikom.
Odgovornost roditelja ili staraoca za tetu koju prouzrokuje maloletno lice
Pitanje je da li sve maloletnike treba smatrati nesposobnim za rasuivanje i polaziti od te
pretpostavke i dozvoliti sudu da ispita da li su maloletnici bili sposobni za rasuivanje ili
sve maloletnike treba podeliti u kategorije prema uzrastu i za svaku kategoriju pripremiti
poseban reim?
Prema Skici za zakonik o obligacijama i ugovorima maloletnike treba razlikovati prema
njihovom uzrastu.Svi maloletnici koji u vreme prouzrokovanja tete nisu bili sposobni za
rasuivanje ne odgovaraju za tetu.tetnik je mogao da dokazuje da je maloletnik bio
sposoban za rasuivanje.Teret dokazivanja te injenice pao je na oteenog.Ako je
sposoban za rasuivanje maloletnik je samostalno odgovarao za tetu iz svoje sopstvene
imovine.Za tu tetu mogli su da odgovaraju i roditelji i to solidarno,ako se utvrdi i njihova
krivica,jer su propustili da vre nadzor nad njim.
Meutim u sudskoj praksi,zahvaljujui optoj sednici odranoj 1970. godine usvojeno je
stanovite da je bolje maloletnike podeliti prema uzrastu i onda na svaki uzrast primeniti
razliiti pravni reim.
ZOO je prihvatio gledite sudova,pa su svi maloletnici u ZOO podeljeni u tri kategorije:
1. Maloletnici do navrene sedme godine ivota.Oni ne odgovaraju za
prouzrokovanu tetu.
2. Maloletnici stariji od 7 godina,a mlai od 14 godina.Oni ne odgovaraju za
tetu osim ako se ne dokae da su pri prouzrokovanju tete bili sposobni za
rasuivanje.Dakle pretpostavka je da su nesposobni za rasuivanje,ali je to
oboriva pretpostavka.
3. Maloletnici stariji od 14 godina,a mlai od 18 godina.Ta lica su sposobna za
rasuivanje i oni odgovaraju prema optim pravilima o odgovornosti na osnovu
krivice.
Odgovornost maloletnika je razliita prema uzrastu,ali je i razliita odgovornost roditelja
u zavisnosti od toga da li je:
1. Dete kod roditelja

132

2. Dete nije kod roditelja,nego je povereno na nadzor drugom licu


to se tie prve grupe,kada je dete kod roditelja,razlikuje se nekoliko sluajeva:
1. Ako je tetu prouzrokovao maloletnik mlai od 7 godina odgovaraju
roditelji.Njihova odgovornost se bazira na neoborivoj pretpostavci o krivici.Oni se
odgovornosti oslobaaju jedino ako dokau da postoji neki od razloga koji
oslobaaju od odgovornosti bez obzira na krivicu.
2. Ako je tetu prouzrokovao maloletnik stariji od 7,a mlai od 14 godina,roditelji
odgovaraju na osnovu krivice. Meutim mogu se osloboditi odgovornosti,ako
dokau da je teta nastala bez njihove krivice.Treba voditi rauna i o tome da
maloletnik moe biti sam odgovoran za tetu,ako je u vreme prouzrokovanja tete
bio sposoban za rasuivanje,a to treba da dokae oteeni.Odgovarae i maloletnik
i roditelj solidarno.Krivica maloletnika se dokazuje,dakle nema pretpostavke
krivice.
3. Ako je tetu prouzrokovao maloletnik stariji od 14,a mlai od 18 godina,sam
odgovara za tetu,zato to je deliktno sposoban,ali za tu tetu odgovaraju i njegovi
roditelji.Kada maloletnik napuni 14 godina to ne znai da odgovornost roditelja
prestaje.Ta odgovornost traje do punoletstva i to je solidarna odgovornost roditelja
i maloletnika.Odgovornost roditelja se bazira na proputanju vrenja odreenih
dunosti koje roditelji imaju po Porodinom zakonu prema licima i te dunosti su:
a. Nadzor nad maloletnikom
b. Dunost da vaspitavaju svoje dete
Osnov odgovornosti roditelja lei u zanemarivanju ovih dunosti.Odgovaraju oba
roditelja,ako vre roditeljsko pravo zajedniki,i odgovaraju za tetu koju
prouzrokuje njihovo dete solidarno.Za tetu e odgovarati samo jedan roditelj ako
je brak razveden,a jednom roditelju je povereno dete.
to se tie druge grupe sluajeva,kada dete nije kod roditelja,ve je povereno na nadzor
drugom licu (obdanitu,koli,bolnici itd.),razlikuje se etiri situacije:
1. Za tetu odgovara to drugo lice.To je ustanova odgovornosti staratelja,koji
odgovara zbog proputanja vrenja nadzora nad maloletnikom.Ova odgovornost se
bazira na pretpostavci o krivici,ali je pretpostavka oboriva.Lice se moe osloboditi
odgovornosti iz dva razloga:
a. Ako dokae da je vrio nadzor na nain na koji je trebalo
b. Da bi teta nastala i pri briljivom vrenju nadzora
Ukoliko staratelj uspe da dokae ove dve injenice,za tetu odgovaraju roditelji.
2. Za tetu odgovaraju roditelji.Roditelji odgovaraju samostalno ako je teta posledica
loeg vaspitanja, ravih primera,porodinih navika ili se teta inae moe pripisati
krivici roditelja.Njihova odgovornost se u ovom sluaju bazira na krivici zbog loeg
vaspitanja i ta krivica se ne pretpostavlja.
3. Odgovornost i roditelja i ustanove.To znai da odgovornost roditelja ne iskljuuje
odgovornost ustanove.Mogue je da za istu tetu odgovaraju i roditelji i lice kome
je maloletnik poveren.Oni odgovaraju po osnovu krivice.Oteeni mora dokazati
krivicu roditelja,dok se krivica lica kome je dete povereno pretpostavlja.
4. Odgovornost deteta,roditelja i ustanove.To znai da se moe desiti da je maloletnik
koji se nalazi pod nadzorom kriv za prouzrokovanu tetu.U tom sluaju odgovaraju
solidarno:
a. Maloletnik po osnovu sopstvene krivice
b. Roditelji zbog loeg vaspitanja i dokazane krivice
c. Ustanova zbog proputanja nadzora i pretpostavljene krivice

133

ODGOVORNOST PO OSNOVU PRAVINOSTI


Zakon sadri dva izuzetka:
1. Kada tetu prouzrokuje lice koje za nju nije odgovorno,a naknada se ne
moe dobiti od lica koje je bilo duno da vri nadzor.Sud moe,kada to
pravinost zahteva,osuditi tetnika da nadoknadi tetu,u potpunosti ili delimino.
Uslovi:
a. Roditelj ili staratelj nema sredstava
b. tetnik ima sopstvena sredstva iz kojih moe nadoknaditi tetu
c. Materijalno stanje tetnika povoljnije je od materijalnog stanja
oteenog
d. tetnik je lice koje je nesposobno za rasuivanje usled duevnog
bola,zaostalog umnog razvoja ili maloletnik.
2. Kada je tetu prouzrokovao maloletnik sposoban za rasuivanje,ali nije u
stanju da je nadoknadi.Sud moe obavezati roditelje da nadoknade tetu
potpuno ili delimino iako za nju nisu krivi,ako:
a. Kriv tetnik sposoban za rasuivanje
b. Nema imovine iz koje bi nadoknadio tetu
c. Roditelji nisu odgovorni,ali imaju sredstava iz kojih bi se teta mogla
nadoknaditi
d. Materijalno stanje roditelja je povoljnije od materijalnog stanja
oteenog
Prema ZOO duevno bolesna lica,umobolna i lica zaostala u umnom razvoju nisu
sposobna za rasuivanje i ne odgovaraju za tetu.Prema lanu 164 ZOO za tetu
odgovaraju lica koja su na osnovu zakona ili odlukom nadlenog organa ili ugovora duna
da vode nadzor nad njima,a ta lica su njihovi staratelji.Staratelj odgovara zato to je na
osnovu zakona duan da vodi rauna o pravima takvog lica i da izvrava druge dunosti
prema linosti zbog tienika.Njihova odgovornost zasniva se na krivici,zato to nisu
izvrili nadzor koji su trebali da vre.Pretpostavka o krivici je oboriva,pa moe dokazivati
da nije kriv.
Staratelj se moe osloboditi odgovornosti po dva osnova,alternativno:
1. Ako dokae da je vrio nadzor na koji je obavezan
2. Da bi teta nastala i pri briljivom vrenju nadzora

ODGOVORNOST PREDUZEA ZA TETU KOJU PROUZROKUJE


ZAPOSLENI
tetnik je sposoban za rasuivanje i mogao bi da odgovara za tetu,ali za nju ipak ne
odgovara.Postavlja se pitanje ko treba da nadoknadi tetu poslodavac ili zaposleni?
U sluaju kada je tetu prouzrokovao zaposleni odgovara preduzee.To je reenje veine
zakonodavstava, ukljuujuci i na ZOO.Meutim na ZOO govori o odgovornosti
preduzeca i drugih pravnih lica.
ZOO 1974.godine predviao je samoupravljanje,ne ugovor o radu nego samoupravni
sporazum izmeu radnika,pa su ovde udrueni radnici u organizaciju,svi su

134

ravnopravni,svi su poslodavci i svi su zaposleni.To je odgovornost organizacije udruenog


rada.Ustavom SRJ 1992.godine zvanino je prestalo samoupravljanje.
Izmena u zakonu 1993.godine je odgovornost preduzea i drugih pravnih lica za tetu
koju priini zaposleni,a to je odgovornost poslodavca za zaposlenog.
ZOO lan 171 predvia da za tetu koju zaposleni u radu ili vezi sa radom
prouzrokuje treem licu odgovara preduzee,osim ako dokae da je zaposleni
postupao kako je trebalo.
Postoje dva stanovita u pogledu odgovornosti preduzea:
1. Odgovornost preduzea je objektivna,odgovornost bez krivice.Preduzee
odgovora zbog toga to je radnik prouzrokovao rizik od nastanka tete
2. Odgovornost preduzea je odgovornost na osnovu krivice,a radi se o
pretpostavljenoj krivici
Ako bi se prihvatilo prvo stanovite,preduzee se ne bi moglo osloboditi odgovornosti
dokazujui da nije krivo,preduzee bi se moglo osloboditi odgvornosti samo ako dokae
da postoji neki od osnova za iskljuenje odgovornosti(via sila, radnja oteenog,radnja
treeg lica).Ako bi se prihvatilo drugo stanovite,onda bi bilo dozvoljeno dokazivati da
krivice nema,ne mora da se dokazuje ta je uzrok tete.
ZOO je izgleda prihvatio drugo stanovite.Radi se o objektivnom pojmu krivice i to je
pojam krivice koji je bio prihvaen u Skici za zakonik o obligacijama i ugovorima i koji je
prihvatila naa sudska praksa.
Prema ZOO preduzee odgovara za tetu koju prouzrokuje zaposleniv na
osnovu pretpostavljene krivice,ne svoje,nego krivice zaposlenog.
Pitanje je kako zaposleni treba da se ponaa?
Pravni standard je paznja dobrog strunjaka.Od zaposlenog se oekuje da se u obavljanju
poslova ponaa kao svako drugo lice koje se profesionalno bavi odreenom
delatnou.Ovo je poseban standard prema kome se trai da se zaposleni u odreenoj
oblasti ponaa kao obuen i vican strunjak(zanatsvo,medicina,upravljanje motornim
vozilom i slino).
Uslovi za odgovornost preduzea:
1. Da je teta nastala u radi ili vezi sa radom
2. Da je prouzrokovana treem licu
Pre svega,potrebno je da je teta nastala u radu ili vezi sa radom,odnosno da je teta
nastala u obavljanju onih radnih zadataka koji su po osnovu individualnog ugovora o radu
bili dunost zaposlenog.to se tie tete koja nastane u vezi sa radom,potrebno je da
postoji veza izmeu obavljanja poslova i tete koja je nastala.teta moe biti:
1. Vremenska teta,ako nastane u toku rada
2. Funkcionalna teta,ako je povezana sa radom preko sredstva koja su
upotrebljivana u obavljanju nekog posla.Ako nema ove veze,odgovarae zaposleni
zbog tete koju je priinio svojom krivicom.Npr.ako zaposleni siluje koleginicu u
prostorijama preduzea,odgovarae zaposleni.
to se tie drugog uslova,odnosno da je potrebno da je teta prouzrokovana treem
licu,smatrae se da je uslov ispunjen ako se radi o licu koje nije zaposleno po ugovoru o
radu u istom preduzeu niti je po osnovu nekog drugog ugovora u vezi sa
preduzeem.Ako prouzrokuje tetu drugom zaposlenom ne odgovara preduzee nego
zaposleni.
ZOO lan 170 stav 2 predvia da oteeni ima pravo da zahteva naknadu tete
i neposredno od radnika,ako je radnik tetu prouzrokovao namerno.
Odgvornost zaposlenog ne iskljuuje odgovornost preduzea,pa e odgovarati i
preduzee zajedno sa zaposlenim,odnosno postojae solidarna odgovornost.Oteeni

135

moe da tui samo zaposlenog ili samo preduzee ili i jednog i drugog.Ako oteeni tui i
jednog i drugog ili samo preduzee,pa preduzee isplati dug ono ima pravo regresa (u
roku od 6 meseci). Meutim ovo pravo podlee ogranienju,jer pravo regresa postoji
samo ako je zaposleni tetu prouzrokovao namerno ili krajnjom nepanjom.Dozvoljno je
da se prilikom obavljanja nekog posla ine odreene greke,one su sastavni deo posla,pa
ne bi bilo pravedno da radnici odgovaraju i za njih.Tada naknada pada na teret
preduzea.
ZOO lan 170 stav 3 regulie se odnos izmeu odgovornosti preduzea za tetu
koju radnik priini radom i odgovornosti preduzea za tetu koju radnik priini
upotrebljavajui neku opasnu stvar.
Ako radnik priini tetu upotrebljavajui neku opasnu stvar,primenjuju se pravila o
odgovornosti za opasnu stvar.U ovom sluaju odgovarae i preduzee kao sopstvenik
opasne stvari, po pravilima objektivne odgovornosti.Ove odgovornosti moi e da se
oslobodi samo ako dokae da je teta uzrok vie sile,radnje oteenog ili radnje treeg
lica.Dakle u ovom sluaju preduzee ne odgovara kao poslodavac po pravilima za
odgovornost za drugog.
Pravilo ZOO o odgovornosti preduzea za tetu koju prouzrokuje zaposleni
primenjuje se i na odgovornost drugih lica za tetu koju zaposleni prouzrokuju
treim licima.
Pod drugim licima podrazumevaju se pravna lica koja nisu preduzea,kao to su
zadubine,fondovii slino.Ova pravila primenjuju se i na zaposlene kod preduzetnika,koji
su uvek fizika lica koji obavljaju neku privrednu delatnost i koja su registrovana kao
takva.To mogu biti i lica koja samostalno obavljaju delatnost,kao to su advokati,lekari i
slino.Ta lica odgovraju kao poslodavci po istim pravilima po kojima odgovara i
preduzee.

ODGOVORNOST LICA ZA TETU KOJU PROUZROKUJE NJEGOV


ORGAN
ZOO lan 172 predvia da kada je tetu prouzrokovao organ pravnog lica
nekom treem licu u vrenju ili u vezi sa vrenjem svoje funkcije odgovara
pravno lice.
Ti organi su organi koji zastupaju pravno lice,odnosno vode poslove jednog pravnog
lica.Po ovom pravilu,odgovara i drava za tetu koju prouzrokuju njeni organi.Osnov
odgovornosti pravnog lica za tetu koju treem licu prouzrokuje njegov organ je
sporan.Postoje dva stanovita:
1. Radi se o odgovornosti bez obzira na krivicu
2. Pravno lice odgovara po osnovu pretpostavljene krivice lica koje obavlja
funkciju njegovog organa
Prema Zakonu o radu pravno lice ima pravo na naknadu ako je zaposleni tetu
prouzrokovao namerno ili krajnjom nepanjom.

OSNOV ODGOVORNOSTI ZA TETU

136

Osnov odgovornosti za tetu je zapravo osnov tete.Osnov tete je uzrok tete.Osnov


odgovornosti za tetu je razlog zbog koga se odgovara za tetu.
Razlozi odgovornosti za tetu su tokom istorije bili razliiti i zavisili je od pogleda drutva
na interese oteenog,sa jedne strane,i interesa tetnika da za tetu odgovara samo
onda kada je za nju odgovoran,sa druge strane.U primitivnim pravima naglasak je
stavljan na interese oteenog,nije se vodilo rauna o interesu tetnika,dakle nezavisno
od toga da li je tetnik zaista bio kriv.Meutim donoenjem Lex Aquilia prvi put je u
istoriji propisano da tetnik odgovara za tetu samo onda kada je svojom radnjom,koja je
u tom zakonu propisan kao delikt,prouzrokovao tetu.To je bio prvi korak ka uvoenju
krivice kao osnovu odgovornosti.Sledei korak uinjen je u kanonskom pravu,pa tetnik
odgovara ne samo onda kada je njegova radnja delikt,ve i u svakom drugom sluaju
kada teta nastane kao posledica neke greke u njegovom ponaanju.U XIX veku sa
donoenjem prvih kodifikacija graanskog prava,prihvata se princip da tetnik odgovara
jedino ako je kriv.Prvi put je prihvaeno u Francuskom graanskom zakoniku pravilo da
svaki ljudski in kojim se drugom prouzrokuje teta,obavezuje onog ijom je krivicom
teta nastala da je nadoknadi.Dakle znaajna je krivica. Ve krajem XIX veka krenulo se
putem uvoenja novog razloga osnova odgovornosti,a to je rizik.To je vreme razvoja
industrije,pa zbog toga krivica vie nije mogla opstati kao jedini osnov odgovornosti za
tetu.U pravu se krenulo putem odvajanja odgovornosti od krivice.U francuskom pravu
tim putem ila je sudska praksa (npr.sluaj Tifen).
Dakle uvodi se i objektivna odgovornost,ona je zasnovana na uzronoj vezi kao
objektivnom uslovu i zato se i naziva objektivna odgovornost.1924.godine u Francuskoj
je donet Zakon o nesreama prouzrokovanim vazduhoplovom.U Nemakoj je
1871.godine dolo do ujedinjenja Pruske i Bavarske.1838.godine u Pruskoj donet je
Zakon o eleznicama, pa je elezniko preduzee odgovorno za tetu priinjenu licima i
dobrima koji su primljeni na prevoz ili treim licima i njihovim stvarima,osim ako ne
dokae da je teta nastala viom silom ili radnjom samog oteenog.U nemakom pravu
je u uvoenju odgovornosti bez krivice prednjaio zakonodavac,koji je u posebnim
oblastima ivota uvodio odgovornost bez krivice.U nemakom pravu tetnik unapred zna
da li e odgovarati po pravilima za odgovornost za krivicu ili po pravilima o objektivnoj
odgovornosti.Srpski graanski zakonik prihvatio je samo odgovornost po osnovu
krivice,a izuzetak je Zakon o uvanju poljskih imanja,gde postoji odgovornost bez obzira
na krivicu,pa vlasnik domaih ivotinja odgovara za tetu koju ivotinja prouzrokuje na
tuim stvarima.Meutim 40-ih godina u sudskoj praksi dolazi do uvoenja objektivne
odgovornosti.Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima odgovornost bez obzira na
krivicu prihvata kod odgovornosti za tetu od opasne stvari ili opasne delatnosti.
ZOO pored odgovornosti po osnovu krivice prihvata i odgovornost bez obzira na krivicu.
ZOO lan 154 stav 1: predvia da ko drugome prouzrokuje tetu duan je
nadoknaditi je ukoliko ne dokae da je teta nastala bez njegove krivice.ZOO
lan 154 stav 2 predvia da za tetu od stvari ili delatnosti od kojih potie
poveana opasnost tete za okolinu odgovara se bez obzira na krivicu.
U prvom sluaju radi se o odgovornosti po osnovu krivice,dok se u drugom sluaju radi o
objektivnoj odgovornosti u domenu teta koje nastaju od opasne stvari ili opasne
delatnosti.
ZOO lan 154 stav 3 predvia da se za tetu bez obzira na krivicu odgovara i u
drugim sluajevima predvienim zakonom.
Ovaj stav zapravo znai da postoji objektivna odgovornost i u drugim sluajevima
predvienim zakonom,a ne samo u domenu odgovornosti za opasnu stvar ili opasnu

137

delatnost,kao sto predvia stav 2 istog lana.Pri tom se ne radi samo o ZOO ve i o
sluajevima predvienim drugim zakonom (npr.Zakon o vazdunoj plovidbi).
U naem pravu odgovornost po osnovu krivice i odgovornost bez obzira na krivicu ne
stoje u odnosu pravila i izuzetka. Odgovornost po osnovu krivice primenjuje se u onim
ljudskim delatnostima u kojima se ta delatnost obavlja iskljuivo ljudskom
radnjom.Odgovornost bez obzira na krivicu primenjuje se tamo gde se koriste
maine,elektrini ureaji,velika saobraajna sredstva,postrojenja za prenos elektrine
energije, dalekovodi, gasovodi i slino.

OSNOV DELIKTNE ODGOVORNOSTI ZA TETU


Postoji nekoliko osnova odgovornosti dakle odgovara se iz jednog od vie razloga.Osnovi
odgovornosti su:
1. Krivica
2. Stvoreni i odravani rizik (ovo je objektivni princip,bez obzira na
krivicu,jer je ona u ovom sluaju irelevantna)
3. Pravinost
Osnov uslov,jer kada se utvruje osnov odgovornosti uvek je u pitanju krivica.

ODGOVORNOST OD OPASNE STVARI ILI OD OPASNE DELATNOSTI


Radi se o odgovornosti po osnovu rizika, odgovornosti po osnovu uzronosti.Za ovu vrstu
odgovornosti krivica nije potrebna,pa je potrebno ispunjenje dva uslova:
1. teta
2. Uzrona veza
to se tie prvog uslova,tu vae ista pravila kao kod odgovornosti po osnovu krivice,pa
je tetu i njenu visinu duan da dokae oteeni.Kada je u pitanju drugi uslov,a to je
uzrona veza,ona kod ove vrste odgovornosti postoji kada je teta nastala u vezi sa
opasnim stvarima.U ovom sluaju potrebno je da postoji:
1. Opasna stvar
2. Veza izmeu opasne stvari i tete
ZOO ne sadri definiciju opasne stvari.U sudskoj praksi koristi se pojam opasne stavri iz
Skice za zakonik o obligacijama i ugovorima.Opasna stvar je pokretna ili
nepokretna stvar iji polozaj ili upotreba ili samo postojanje ili osobine
predstavljaju poveanu opasnost od tete za okolinu.Stvar koja svojom upotrebom
stvara opasnost za okolinu je ona koja je bezopasna u mirnom stanju,ali kada se
upotrebljava poveava opasnost od tete po okolinu (npr.automobil). Stvar koja svojim
osobinama stvara poveanu opasnost od tete po okolinu je recimo elektrina
energija.Stvari opasne po samom svom postojanju su recimo eksplozivi,otrovi itd.
Uzronu vezu izmeu opasne stvari i tete je teko odrediti.Kada je u pitanju teta od
opasne stvari,zakon oslobaa oteenog dokazivanja da postoji uzrona veza izmeu
opasne stvari i tete i umesto toga uvodi pretpostavku uzrone veze.Pretpostavka
uzrone veze zapravo znai da kada je teta nastala u vezi sa opasnom stvari smatra se
da potie od opasne stvari,izuzev ako se dokae da ona nije bila uzrok tete.Kao i svaka
druga pretpostavka i ova deluje tako to se iz poznatih injenica izvlai pretpostavka:

138

1. Da je teta nastala
2. Da je opasna stvar materijalno uestvovala u prouzrokovanju tete
Ovo treba da dokae oteeni.Ako to dokae onda se izvlai zakljuak da je opasna stvar
uzrok tete.
Pretpostavku uzrone veze obara vlasnik opasne stvari,tako to je duan da dokae da
teta potie od nekog drugog uzroka,a ne od opasne stvari.Uzroci su:
1. Via sila
2. Radnja oteenog
3. Radnja treeg lica
Vlasnik mora da dokae da je jedan od ova tri razloga bio uzrok tete.Ukoliko ne
dokae,rizik nedokazanosti tih injenica pada na njegov teret,pa e on biti odgovoran za
tu tetu.Kod ove vrste odgovornosti povoljan je polozaj oteenog,ali znatno otean
polozaj odgovornog.
Za tetu od opasne stvari odgovarajaju prema ZOO:
1. Njen imalac,odnosno lice koje je vlasnik opasne stvari.Koristi se naziv imalac,jer
jo uvek postoje sredstva u drutvenoj svojini,pa su to imaoci raspolaganja
sredstvima u drutvenoj svojini(npr.knjiga-svojinski dralac).
2. Lice kome je imalac poverio stvar da se njome slui i lice koje je inae
duno da nadgleda stvar,a nije kod njega na radu kod imaoca(knjigasavesni draoci).Zajedniko im je da dre stvar u svojim rukama po nekom
pravnom osnovu.Ovo lice moe biti zakupac,poslugoprimac itd.Lice koje je duno
da stvar nadgleda,a nije na radu kod imaoca(jer da je na radu odgovarao bi vlasnik
stvari),jeste lice koje nije zaposleno kod imaoca,to lice ne sme da upotrebljava
stvar,ve samo da je nadgleda(npr.veterinar, automehaniar).Meutim moe se
desiti da vlasnik stvari odgovara i pored toga to se stvar nalazi kod savesnog
draoca:
a. Ako je teta nastala iz skrivene mane stvari na koju vlasnik nije
skrenuo panju.U tom sluaju postoji solidarna odgovornost.
b. Kada je imalac stvari poverio stvar licu koje nije osposobljeno ili
ovlaeno da njome rukuje,postojae iskljuiva odgovornost vlasnika.
3. Protivpravni dralac ili nesavesni dralac.To je lice koje opasnu stvar dri bez
pravnog osnova,bez volje vlasnika stvari.Ako opasna stvar prouzrokuje tetu dok
se nalazila kod tog lica,onda odgovara to lice,a ne vlasnik opasne stvari.
Izuzetak:Ukoliko postoji odgovornost imaoca stvari zbog toga to mu je opasna
stvar
protivpravno
oduzeta,vlasnik
odgovara
zajedno
sa
nesavesnim
draocem.Njihova odgovornost je u ovom sluaju solidarna. Razlozi za ovaj
izuzetak lee u tome da se esto deava da protivpravni dralac nema dovoljno
sredstava da nadoknadi tetu.esto se desava da protivpravni drzalac,kada
prouzrokuje tetu pobegne sa lica mesta.Ovim reenjem tite se interesi
oteenog.
Postoji nekoliko razloga za osloboenje odgovornosti.To su:
1. Via sila
2. Radnja oteenog
3. Radnje treeg lica
Via sila je termin koji ZOO ne koristi,ve nabraja obeleja koja treba da ima neka
okolnost da bi dovela do osloboenja od odgovornosti.Obeleja su:
1. Da se ta okolnost nalazila van stvari
2. Da se njeno dejstvo nije moglo predvideti,izbei ili otkloniti

139

Ukoliko postoje ova dva obeleja moe se rei da je u pitanju via sila.Sva ova obeleja
treba da se steknu u konkretnom sluaju da bi se vlasnik stavri oslobodio odgovornosti.
Radnja oteenog mora biti takva da se ona nije mogla predvideti,da se njene posledice
nisu mogle izbei ili otkloniti.Ona mora biti takva da za vlasnika stvari ima obeleja
opasne stvari(npr.bacanje pod voz oteenog). Skica za zakonik o obligacijama i
ugovorima je korisitla termin krivica oteenog.Za razliku od toga ZOO govori o radnji
oteenog. Ako bi se radilo o krivici oteenog,to podrazumeva da on mora biti sposoban
za rasuivanje i kriv (u praksi su esto nesposobna za rasuivanje) ,a to mora dokazati
vlasnik stvari,pa bi se znatno suzila njegova mogunost da se oslobodi
odgvornosti.Upravo zato ZOO govori o radnji oteenog.Radnja oteenog oslobaa
vlasnika stvari odgovornosti jedino ako je ta radnja bila iskljuivi uzrok tete,u suprotnom
odgovornost vlasnika se samo smanjuje srazmerno udelu radnje oteenog u
prouzrokovanju tete.
Radnja treeg lica mora biti nepredvidljiva,odnosno takva da se njeno dejstvo nije moglo
spreiti ili otkloniti.Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima i za radnju treeg lica
koritsit termin krivica,kao i u prethodnom sluaju.Ali ni ovde se ne radi o krivici,ve o
radnji koja ima obeleje vie sile.Ona e biti razlog za iskljuenje odgovornosti samo ako
je bila iskljuivi razlog prouzrokovanja tete,a ako je tree lice samo delimino
prouzrokovalo tetu,vlasnik stvari odgovora i dalje,ali solidarno sa treim
licem(odgovornost vlasnika se ovde ne smanjuje kao u prethodnom sluaju).

POSEBNI SLUAJEVI OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI


Odgovornost za tetu u sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu
Motorno vozilo koje miruje nije opasna stvar,ali kada se upotrebljava postaje opasna
stvar.Ovu odgovornost regulie i ZOO u lanu 178.Kod ove odgovornosti postoji
kombinacija odgovornosti po osnovu krivice i odgovornosti bez obzira na krivicu.Razlikuje
se nekoliko sluajeva:
1. U sluaju udesa izazvanog motornim vozilom u pokretu koji je
prouzrokovan iskljuivom krivicom jednog imaoca,primenjuju se pravila o
odgovornosti po osnovu krivice,pa e ovo lice biti obavezno da nadokanadi
celokupnu tetu.
2. Kada je udes izazvan obostranom krivicom oba imaoca,svaki imalac odgovara
za ukupnu tetu, srazmerno stepenu svoje krivice.
3. Kada nema krivice nijednog imaoca vozila koja su uestvovala u
udesu,onda se teta deli na jednake delove,ako razlozi pravinosti ne zahtevaju
neto drugo.
4. Kada je usled udesa dva vozila tetu pretrpelo neko tree lica,oba imaoca
motornih vozila odgovaraju solidarno za tetu prouzrokovanu treem licu po
pravilima o odgovornosti za opasnu stvar.U tom sluaju postoji objektivna
odgovornost.
Kada jedan imalac isplati tetu onda moe pokrenuti regresni postupak i zahtevati
naknadu od drugog imaoca.U ovom postupku e se postaviti pitanje krivice,pa e se
naknada raspodeliti prema stepenu krivice.
Kada se radi o uticaju obaveznog osiguranja na naknadu tete,vai pravilo da su svi
vlasnici motornih vozila duni da se osiguraju od tete koju motorno vozilo prouzrokuje
treem licu.Pored vlasnika motornog vozila u naem pravu su obavezna da se osiguraju

140

lica koja obavljaju javni prevoz od tetnih dogaaja za putnike i stvari,zatim ova obaveza
postoji i za imaoce vazduhoplova za tetu koja nastaje upotrebom vazduhoplova.Imaoci
motornih vozila se osiguravaju od tete priinjene treim licima.Treim licima se ne
smatraju vlasnici motornih vozila,voza,lice koje je uestvovalo u protivpravnom
oduzimanju vozila.Osiguranje se odnosi na tetu koja nastaje usled smrti,telesne
povrede,povrede zdravlja usled oteenja ili unitenja stvari.
Drutvo za osiguranje
Imalac motornog vozila

Osiguravac
Osiguranik

Kada je imalac vozila prouzrokovao tetu,a imao je zakljuen ugovor sa osiguravajuim


drutvom,onda tree lice koje je pretrpelo tetu moe traiti naknadu direktno od
osiguravaa.Ono se moe obratiti imaocu vozila,samo ako naknada od osiguravaa ne
pokriva celokupnu tetu,pa trai razliku.Osiguravajue drutvo nema pravo na
regres,izuzev ako je imalac motornog vozila tetu prouzrokovao namerno.Postoji
tendencija da se pravo na regres proiri i na sluajeve grube nepanje.
Odgovornost za tetu proizvoaa stvari sa nedostatkom
Razvoj ove ustanove potie od sluaja davanja leka talidomida trudnicama,kako bi im se
umanjio oseaj munine.Posledice primene ovog leka bile su raanje nekoliko hiljada
nakazne dece.Tada poinje da se diskutuje o odgovornostima proizvoaca po
objektivnom principu.
Zakon o odgovornosti proizvoaa stvari sa nedostatkom donet je 2005.godine.ZOO
odreuje ovu vrstu odgovornosti kao deliktnu odgovornost to prihvata i profesor
Anti.Profesor Anti smatra da je ovaj oblik odgovornosti prema Zakonu o odgovornosti
proizvoaca stvari sa nedostatkom zapravo ugovorna odgovornost.To je neizvrenje
obaveza iz dvostranoobaveznih i teretnih ugovora.
ZOO
1.Odgovorno lice je lice koje je stavilo stvar
u promet.

2.Oteeno lice je svako fiziko ili pravno


lice.
3.Uzrok tete je svaki nedostatak.

4.Vrsta tete koja daje pravo na naknadu je


svaka teta.

ZOPSN
1.Odgovorno lice je proizvoa.Ako se ne
moe utvrditi proizvoa,onda je to lice
koje se predstavlja kao proizvoa(na
samom proizvodu je sebe oznailo kao
proizvoaa).Ako se na osnovu oznaka na
proizvodu ne moe odrediti ko je to
lice,onda odgovara prodavac.
2.Oteeno lice je svako fiziko ili pravno
lice.
3.Uzrok tete je nedostatak koji postoji
kada proizvod ne obezbeuje sigurnost,koja
se od njega oekuje. Nedostatak mora da
postoji u,odnosno,na proizvodu.Pod
proizvodom se smatra samo pokretna
stvar,svaka proizvedena i sakupljena
energija.Pod proizvodom se ne
podrazumevaju primarni poljoprivredni
proizvodi (penica , kukuruz).
4.Vrsta tete koja daje pravo na naknadu je
samo teta nastala smru ili telesnom
povredom,kao i teta na stvarima

141

namenjenim potronji.
5.Iskljuenje odgovornosti mogue je u
nekoliko sluajeva:
1.
Da odgovorno lice dokae da nije
proizvoa stvari
2.
Da odgovorno lice dokae da nije
proizveo stvar koja je namenjena prodaji ili
da taj proizvod nije proizveden po njegovoj
redovnoj delatnosti
3.
Da odgovorno lice dokae da
proizvod nije imao nedostatak u vreme
kada je stavljen o promet
4.
Da odgovorno lice dokae da je
nedostatak nastao usaglaavanjem
svojstva proizvoda sa propisanim normama
5.
Da odgovorno lice dokae da nivo
naunih odnosno tehnikih znanja u vreme
kada je proizvod proizveden nije
omoguavalo otkrivanje nedostataka
6.
Da odgovorno lice dokae da postoji
krivica samo oteenog.Meutim ako je
oteeni nastanku tete delimino
doprineo,onda se i odgovorno lice
delimino oslobaa odgovornosti
6.Potraivanje na naknadu tete zastareva
6.Potraivanje na naknadu tete zastareva
u optim rokovima potraivanja na naknadu u subjektivnom roku od 3 godine od dana
tete.Potraivanje zastareva u roku od 3
saznanja za nedostatak,a najkasnije u
godine od dana saznanja za tetu,odnosno
objektivnom roku od 10 godina od dana
poinioca,a najkasnije u roku od 5 godina
stavljanja proizvoda u promet.
od dana kada je teta prouzrokovana
5.Iiskljuenje odgovornosti mogue je u
sluaju vie sile, radnje oteenog ili radnje
treeg lica.

Odgovornost za tetu od ivotinja


ZOO ne sadri posebna pravila o ovoj vrsti odgovornosti.U sudskoj praksi ivotinje se
smatraju ivim opasnim stvarima,pa se primenjuju pravila o odgovornosti za tetu od
opasne stvari i to predratna pravna pravila.Ova pravila su skupljena i sabrana u Skici za
zakonik o obligacijama i ugovorima.Ova Skica slui kao uzor sudovima u pogledu
primene tih predratnih pravnih pravila.
1. Za tetu koju prouzrokuje domaa ivotinja odgovara njen sopstvenik,bez
obzira da li se nalazi kod njega ili je odlutala. Vlasnik se ne moe osloboditi
odgovornosti dokazivanjem da nije kriv ili da nije imao dravinu nad ivotinjom.On
e odgovarati i kada je oteeni pokuao dobronamerno da smiri i ukroti
ivotinju,pa mu je tada naneta teta.Kada je ivotinja nanela tetu zemljitu,vlasnik
zemljita moe zadrati ivotinju kao zalogu,sve dok mu ta teta ne bude
nadoknaena.Ako je ivotinja predata nekom drugom na uvanje ili
nadgledanje,odgovara lice kome je ivotinja predata.Jedino u sluaju kada je
ivotinja imala manu,na koju vlasnik nije skrenuo panju,odgovara vlasnik ivotinje.
2. Divlja ivotinja je ivotinja koja se ne nalazi u vlasti oveka,dakle ne postoji
fiziko ili pravno lice u ijoj je svojini ta ivotinja,koje bi bilo duno da se stara o toj

142

ivotinji i da odgovara za tetu koju ona prouzrokuje (npr.pas lutalica za koji


odgovara grad Beograd).Pravi se razlika izmeu:
a. Zastiene divljai
b. Nezastiene divljai
Nezastiena divlja je ona koja nije zatiena zakonom,u smislu da je ovek
slobodan da je lovi.Niko ne odgovara za tetu od ovih ivotinja.Zatiena divlja je
ona kojoj zakonodavac prua zatitu,bilo tako to ustanovljava zabranu trajnog
karaktera,kada se ta ivotinja nikada ne sme loviti (ris,vidra,aplja) ili kada postoji
lovostaj(kada nije dozvoljno loviti te ivotinje u odreeno doba godine).
Ako je u pitanju zabrana trajnog karaktera,kada se ivotinja ne sme nikada loviti,za
tetu koju ta ivotinja prouzrokuje odgovara Republika Srbija.Ova odgovornost je
objektivna.Ako je u pitanju lovostaj,pa ivotinja koja je u lovostaju prouzrokuje
tetu,za tu tetu odgovara korisnik lovostaja,a ne vlasnik.Zakonska je pretpostavka
da je ivotinja koja je u lovostaju ivi u lovitu i zato za nju odgovara
korisnik.Meutim ako ona prouzrokuje tetu van lovita,a korisnik lovita je preuzeo
sve da sprei tetu,onda za tetu odgovara Republika Srbija.Ukoliko korisnik lovita
organizuje lov,onda on odgovara solidarno sa uesnikom u lovu.
Zahtev za naknadu tete koju je prouzrokovala divlja podnosi pravno ili fiziko lice
kome je divlja prouzrokovala tetu. Ovaj zahtev podnosi se korisniku lovita u roku
od 10 dana od dana nastanka tete.Ako zahtev ne bude usvojen u celini ili se po
njemu ne zakljui poravnanje u roku od 30 dana od podnoenja zahteva,moe
pred nadlenim sudom da zahteva poravnanje.
Ono lice koje suprotno propisima lovi ivotinju u lovostaju duguje naknadu tete
korisniku lovita.Ono lice koje naini tetu na trajno zatienim vrstama divljai
duno je da tetu nadoknadi Republici Srbiji.Korisnik lovita koji organizuje lov
solidarno odgovara sa uesnikom u lovu koji prouzrokuje tetu u toku lova
organizovanog od strane korisnika lovita. to se tie odgovornosti organizatora
razlikuje se nekoliko situacija.Ako je vlasnik jedne ivotinje kriv,on odgovara u
potpunosti.Ako su obe strane htele borbe,ne odgovaraju,jer se to kvalifikuje kao
pristanak oteenika.Prema treem licu tokom borbe sopstvenici odgovaraju bez
obzira na krivicu solidarno.
Odgovornost za tetu od graevina
Pravila o ovoj odgovornosti nalazila su se u Skici za zakonik o obligacijama i
ugovorima.Skica za tetu koju graevina prouzrokuje ruenjem ili padom nekog njenog
dela odgovara njen imalac kao imalac opasne stvari. To je objektivna odgovornost za
tetu.Graevina
je
svaki
izgraeni
objekt
na
zemlji(mostovi,tribine,fabriki
dimnjaci,podvonjaci).
Vlasnik zgrade se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je teta nastala usled vie
sile,radnjom oteenog.Meutim ako je teta nastala radnjom treeg lica,vlasnik se ne
oslobaa odgovornosti.Ovo reenje je u interesu oteenog.Vlasnik zgrade poto isplati
naknadu oteenom ima pravo da trai naknadu od lica koje je krivo to je teta
nastala.Smisao ovog pravila je da oteeni ne mora da ispituje ko je prouzrokovao tetu
ve moe da trai naknadu direktno od vlasnika.

POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI ZA TETU

143

Ovi posebni sluajevi regulisani su ZOO i to lanovima 180-185.Jedina zajednika


karakteristika ovih oblika odgovornosti je u tome to su svrstani u jednu grupu.Redaktori
su prilikom pisanja ZOO uobliili neka pravila,ali nisu do kraja utvrdili njihovu pravnu
prirodu,odnosno nisu utvrdili da li ti sluajevi predstavljaju subjektivnu ili objektivnu
odgovornost.Upravo zato su svi ovi sluajevi svrstani u jednu glavu.Posebni sluajevi
odgovornosti su:
1. Odgovornost za tetu usled teroristikih akata,javnih demonstracija ili
manifestacija
Za ovu tetu odgovara drava,naravno samo onda kada se ne zna ko je priinio
tetu.Drava odgovara zato to je duna da svim licima na svojoj teritoriji obezbedi linu
sigurnost i sigurnost imovine.Drava odgovara i za tetu koja je nastala u avionu, koji
pripada nekom pravnom licu koje je osnovano na domaoj teritoriji,usled teroristikih
akata.
Drava ne odgovara za svaku tetu.Odgovornost za tetu nastaje usled smrti,telesne
povrede
ili
oteenja,
odnosno unitenja imovine fizikog lica.Ona ne odgovara za tetu usled povrede
zdravlja,oteenja ili unitenja imovine pravnog lica.Odgovornost drave je objektivna
odgovornost,to znai da se ne moe osloboditi odgovornosti dokazujui da su njeni
organi postupali kako je trebalo.
Poverioci naknade tete po ovom osnovu ne mogu biti organizatori,uesnici,podstrekai i
pomagai
u
aktima
terora.Pravo
na
naknadu
tete
nemaju
ni
organizatori,uesnici,podstrekai
i
pomagai
u
javnim
demonstracijama
ili
manifestacijama,ali samo ako su usmerene na ruenje ustavnog poretka.
Drava koja je isplatila naknadu oteenom,ima pravo da se regresira od akata
terora,javnih demonstracija i manifestacija,ako se zna ko su lica koja su preduzela te akte
i to u roku od 3 godine od dana saznanja za poinioca, odnosno u roku od 5 godina od
dana prouzrokovanja tete.ZOO je propisao obavezu drave da se regresira (u vreme
donoenja ZOO to su bile demonstracije iptarskih studenata,zatim je izmenama ZOO iz
1985.godine uvedeno da to pravo regresa bude obaveza,a ne pravo drave).
2. Odgovornost organizatora priredbi
Prema lanu 181 ZOO organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili
otvorenom prostoru odgovara za tetu usled smrti ili telesne povrede koje nekome
nastanu usled izvanrednih okolnosti koje u takvim prilikama mogu nastati kao to je
gibanje masa,opti nered i slino.
Organizator priredbe odgovara samo za tetu usled smrti ili telesne povrede,a ne i za
tetu nastalu povredom zdravlja ili unitenja stvari. Organizator moe biti recimo
fudbalski klub kao organizator utakmice ili organizator muzikog koncerta, producent
filma i slino.On odgovara samo za tetu u izvanrednim okolnostima kao to je recimo
ruenje tribine na utakmici.
Ova odgovornost je objektivna odgovornost,to znai da se organizator ne moe
osloboditi odgovornosti dokazivanjem da je preduzeo sve to je trebalo da preduzme.
3. Odgovornost zbog uskraivanja neophodne pomoi
Ova odgovornost pada na lice koje bez opasnosti po sebe uskrati pomo licu iji su ivot i
zdravlje ugroeni,ako je ono tu tetu prema okolnostima sluaja moralo
predvideti.Opasnost po neko drugo lice ne mora skriviti odgovorno lice i to drugo lice
moe samo sebe dovesti u opasnost,ali to ne znai da mu ne treba pruiti pomo.
Da bi postojala odgovornost lica koje nije ukazalo pomo potrebno je ispunjenje nekoliko
uslova:

144

a. Da postoji opasnost po ivot ili zdravlj nekog lica.Nije dovoljno da budu


ugroena neija imovinska dobra
b. Da je tetnik mogao da prui pomo bez opasnosti po sebe i sopstveno
zdravlje
c. Da je tetnik mogao da predvidi nastanak tete
Ova tri uslova dokazuje oteeni,a odgovorno lice,koje nije ukazalo neophodnu pomo je
subjektivna odgovornost.
Kod ove odgovornost ZOO sadri jos jedan razlog za osloboenje odgovornosti i to po
osnovu pravicnosti i predvia da ukoliko pravisnost to zahteva,sud moe takvo
lice(tetnika) osloboditi obaveze da naknadi tetu.
4. Odgovornost u vezi sa obavezom zakljuenja ugovora
Ovu odgovornost regulie lan 183 ZOO koji pridvia da lice koje je po nekom posebnom
zakonu obavezno da zakljui neki ugovor,duno je da nadoknadi tetu,ako na zahtev
zainteresovanog lica bez odlaganja ne zakljui taj ugovor(npr. javna lica koja se bave
prenosom elektrine energije).Pri tom je potrebno da zainteresovana lica ispunjavaju
uslove za zakljuenje ugovora.
5. Odgovornost u vezi sa vrenjem poslova od opteg interesa
Ovu odgovornost regulie lan 184 ZOO koji predvia da preduzea i druga pravna lica
koja vre komunalnu i drugu slinu delatnost od opteg interesa,odgovaraju za tetu ako
bez osnovanog razloga obustave ili neredovno vre svoje usluge(npr.preduzee koje
snabdeva vodom,elektrinom energijom).
Ova preduzea se mogu osloboditi odgovornosti ako dokau da iz opravdanih razloga
nisu redovno vrile svoje usluge.

NAKNADA TETE (UOPTE)


Naknada tete je sadrina obaveze tetnika i istovremeno sankcija za njegovu
graanskopravnu odgovornost. Ona se razlikuje od sankcije za krivinopravnu
odgovornost,gde je cilj sankcije represija,nanoenje zla poiniocu krivinog dela i sastoji
se u oduzimanju ili ograniavanju nekog prava poinioca krivinog dela.Naknada tete
nije represija,ona nema za cilj nanoenje zla,ona ima za cilj popravljanje ili izravnanje
stanja u imovini oteenog lica u odnosu na stanje koje je postojalo pre prouzrokovanja
tete.Naknada tete ima kao posredan cilj nanoenje teteali to nije sutina naknade.
U ZOO razlikuju se naknada imovinske i naknada neimovinske tete.

NAKNADA MATERIJALNE TETE (UOPTE)


Imovinska teta je umanjenje neije imovine ili spreavanje njenog uveanja.Prema Skici
za zakonik o obligacijama i ugovorima to je povreda nekog zakonitog interesa.Naknada
imovinske tete ima za cilj da popravi ono to se desilo u imovinskim dobrima nekog lica.

145

Kada se radi o obimu naknade tete to je zapravo odreivanje visine obaveze


tetnika.Postoji saglasnost u tome da visina naknade koju tetnik duguje ne moe biti
vea od veliine tete koju je prouzrokovao.
Postoji razlika u tome da li ono to duguje tetnik moe da bude manje od veliine
tete,pa se razlikuju dva stanovita:
a. Visina naknade ne treba da zavisi samo od veliine tete nego se mora
uzeti u obzir i stepen krivice
b. Visina naknade uvek mora da odgovara veliini tete i na to nema
nikakvog uticaja stepen krivice sa kojim je teta prouzrokovana
Srpsko pravo je do II svetskog rata prihvatalo prvo reenje.Prema Srpskom graanskom
zakoniku visina naknade bila je jednaka veliini tete,ako je teta bila prouzrokovana
namerno ili grubom nepanjom.Ako je teta bila prouzrokovana obinom
nepanjom,tetnik je bio duan da nadoknadi samo stvarnu tetu.Zapravo ovde se radi o
ideji distributivne pravde,odnosno ideja je da tetnici koji su tetu prouzrokovali istim
stepenom krivice treba isto da odgovaraju za njenu naknadu,a ako je teta
prouzrokovana teim stepenom krivice tetnici treba vie da odgovaraju,a ako je teta
prouzrokovana lakim stepenom krivice,tetnici treba blae da odgovaraju.
Posle II svetskog rata poinje da se odstupa od tih pravila i u sudskoj praksi pa tetnik
treba da nadoknadi celokupnu tetu bez obzira na stepen krivice.Nekoliko je argumenata
za ovo reenje:
1. Visina tete ne mora uvek odgovarati stepenu krivice,mogue je i sa blaim
stepenom krivice prouzrokovati veu tetu i obrnuto
2. Visina naknade ne mora jednako da pogaa tetnike ako su razliitog imovnog
stanja
3. Ne postoje precizni kriterijumi za razlikovanje pojedinih stepena krivice to je
preputeno sudu,pa bi onda i odreivanje visine naknade bilo u rukama suda i
njihove subjektivne ocene.
4. Prema pravilu Srpskog graanskog zakonika dolo bi se do toga da oteeni
prizeljkuje da mu teta bude priinjena namerno kako bi dobio veu naknadu
Pomak je bila Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima.Skica u lanu 143 kae da ako
je teta prouzrokovana omakom,koja se svakome mogla desiti,sud moe umeriti
naknadu izmaklog dobitka.To znai da se i po Skici morala nadoknaditi potpuna teta,ali
ako je teta prouzrokovana omakom nije se morala nadoknaditi cela izmakla korist.
Donoenjem ZOO definitivno je naputen sistem Srpskog graanskog zakonika.ZOO je
prihvatio sistem potpune ili integralne naknade tete.Integralna teta je zbir stvarne
tete i izmakle dobiti.
Postoji nekoliko principa sistema potpune naknade tete koju je prihvatio na ZOO.Pre
svega cilj naknade imovinske tete je popravljanje,izravnanje stanja.Naknada u svemu
treba da bude ekvivalentna teti.Prilikom odmeravanja visine naknade nema nikakav
znaaj stepen krivice.Sud mora da vodi rauna jedino da bude zastien interes
oteenog,a njegov interes je da mu teta bude nadoknaena u potpunosti.
ZOO u lanu 190 predvia da e sud uzimajuci u obzir i okolnosti koje su
nastupile posle prouzrokovanja tete,dosuditi naknadu u iznosu koji je
potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome
bi se nalazila da nije bilo tetne radnje ili proputanja.U lanu 189 stav 1 ZOO
predvia da oteenik ima pravo kako na naknadu obine tete,tako i na
naknadu izgubljene dobiti.

146

Od principa potpune naknade tete postoje i odstupanja i to su sluajevi kada naknada


moe biti manja nego to iznosi teta kao i sluajevi kada naknada moe da bude vea
nego to iznosi teta.
Kada je naknada tete manja od tete,razlikuje se nekoliko situacija:
1. Kada je tetnik slabog imovnog stanja to predvia lan 191 stav 1 ZOO.Sud
moe,vodei rauna o materijalnom stanju oteenika osuditi odgovorno lice da
isplati manju naknadu nego to iznosi teta,ako ona nije prouzrokovana ni namerno
ni krajnjom nepanjom,a tetnik je slabog imovnog stanja,pa bi ga potpuna
naknada tete dovela u oskudicu.Postoji nekoliko uslova:
a. Da tetnik nije prouzrokovao tetu ni namerno ni krajnjom
nepanjom
b. Da je tetnik takvog imovnog stanja da bi ga isplata celokupne
naknade dovela u oskudicu
c. Potrebno je da oteeni nije tako slabog imovnog stanja da bi on bez
potpune naknade ostao bez vanih dobara koja su mu neophodna za
zivot
2. Kada
je
tetnik
prouzrokovao
tetu
radei
neto
na
korist
oteenog.Uslovi su:
a. Da je tetnik prouzrokovao tetu radei neto u korist oteenog bez
naknade
b. Da je tetnik prilikom prouzrokovanja tete na stvarima oteenog
postupao sa panjom koju poklanja svojim stvarima
Kada je naknada vea od tete,postoji jedna situacija:
1. Kada je stvar unitena ili oteena krivinim delom sa umiljajem sud moe
odrediti visinu naknade prema vrednosti stvari koju je ona imala za oteenog.To je
afekciona vrednost.Uslov je da je neija stvar oteena krivinim delom sa
umiljajem.Sud e stoga saekati odluku krivinog suda,ali nije neophodna
pravosnana sudska odluka.
Pitanje je kako sud odreuje visinu tete.To sud ini na osnovu dokaza koje mu podnese
sam oteeni.Obim tete mora da dokae oteeni, a zatim na osnovu obima sud
utvruje naknadu.Oteeni mora cifarski odrediti veliinu tete kada je u pitanju stvarna
teta.Izmakla korist je budua teta,zbog ega se ona ne moe cifarski dokazati od
strane oteenog.
Sud utvruje visinu izmakle koristi na osnovu sopstvene koristi,vri se na osnovu
sadanjih injenica koje su poznate s obzirom na budue okolnosti koje se
pretpostavljaju.Sud mora angaovati vetaka i na osnovu nalaza vetaka utvrditi koliko
e u budunosti biti visina izamkle koristi.
Pitanje je prema kom momentu se utvruje visina naknade tete.Veliina tete se moe
menjati.U jednom momentu teta moe biti manja,da bi se kasnije poveala i obrnuto.U
obzir dolaze tri momenta:
1. Momenat prouzrokovanja tete je prihvaen u austrijskom pravu.Mana ovog
reenja je to ne vodi rauna o tome da se veliina tete,od momenta
prourokovanja do pravosnanog okonanja sudskog postupka o zahtevu oteenog
moe poveavati.
2. Momenat podnoenja tube sudu je bio prihvaen u Srpskom graanskom
zakoniku.Ovo reenje je bolje od prethodnog,ali ne otklanja sve negativne
posledice od momenta podnoenja tube do momenta pravosnanosti.

147

3. Momenat presuenja,odnosno momenat donoenja odluke suda je prihvaen u


ZOO.Znai ZOO prihvata reenje prema veliini tete u momentu donoenja
prvostepene odluke.
Ovde je kljuno sledee:
Momenat odreivanja visine tete momenat dospelosti obaveze na naknadu tete
(momenat dospelosti je momenat kada je teta prouzrokovana,od tog momenta
oteeni moe tuziti tetnika sudu)

Ako oteeni podnese zahtev za naknadu tete,pa sam nadoknadi tetu,ne ekajuci
odluku suda,tada se visina tete nee utvrivati prema momentu presuenja nego prema
momentu kada je teta otklonjena.U ovom sluaju se tano zna kolika je visina tete.
Moe se desiti da vrednost tog dela u momentu presuenja bude vea nego to je bila u
momentu otklanjanja tete.Tada oteeni ima pravo na zateznu kamatu,zbog toga to je
u momentu otklanjanja tete on svoje nenovano potraivanje pretvorio u novano.
Kada se radi o obliku naknade,odnosno nainu na koji se materijalna teta moe
nadoknaditi razlikuje se nekoliko naina:
1. Naturalna restirucija ili uspostavljanje ranijeg stanja
2. Novana naknada

NATURALNA RESTITUCIJA KAO OBLIK NAKNADE MATERIJALNE


TETE
Uspostavljanje ranijeg stanja sastoji se u tome to je odgovorno lice duno da stvari
oteenog dovede u ono stanje u kome su se nalazile pre prouzrokovanja tete.Ovaj oblik
naknade tete zove se i naturalna restitucija.Moe biti izvrena na tri naina:
1. Tako to e se oteenom dati druga stvar iste vrste kao stvar koja je
oteena
2. Povraaj stvari koja je oduzeta
3. Popravka oteene stvari to je inae prioritetni oblik naknade u naem
pravu

NOVANA NAKNADA KAO OBLIK NAKNADE MATERIJALNE TETE


Novana naknada je naknada vrednosti stvari koju je ona imala pre prouzrokovanja
tete.Njome se ne uspostavlja stanje stvari koje je postojalo pre prouzrokovanja tete,ve
stanje jednake ili priblino jednake vrednosti stvari koje je bilo pre prouzrokovanja tete.
to se tie odnosa izmeu naturalne restitucije i novane naknade kao oblika naknade
tete razlikuje se vie situacija:
1. Prioritet ima novana naknada,to je sluaj u francuskom,engleskom i
nemakom pravu
2. Unapred se ne utvruje koji oblik ima prioritet,ve se dozvoljava sudu da u
svakom konkretnom sluaju utvrdi prioritet,to je sluaj u vajcarskom pravu
3. Prioritet ima naturalna restitucija,to je sluaj u austrijskom i naem pravu

148

Prema ZOO lan 185 stav 1 odgovorno lice duno je uspostaviti stanje koje je bilo pre
nego to je teta nastala.Ovo govori u prilog injenici da se daje prednost naturalnoj
restituciji.Ako uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue,tetnik je duan da da naknadu u
novcu(npr.ako je propala stvar za koju se ne moe dati neka druga stvar,recimo
umetnika slika). Ako se uspostavljanjem ranijeg stanja teta ne uklanja u potpunosti
onda se dosuuje i naknada u novcu(u udesu automobil bude uniten,pa dok je on na
popravci vlasnik mora,dok eka na popravku,da iznajmi vozilo da bi obavljalo svoje
poslove).Uspostavljanje ranijeg stanja je pravilo u naem pravu.To je ustanovljeno u
interesu oteenog.Ipak to pravilo je dispozitivne prirode,pa oteeni moe svojom
jednostranom izjavom volje otkloniti primenu ovog pravila,znai ima pravo da zahteva
da naknada bude u novcu.
Prema lanu 185 stav 4 ZOO sud e dosuditi oteenom naknadu u novcu kada on to
zahteva,izuzev
kada
okolnosti
sluaja
opravdavaju
uspostavljanje
ranijeg
stanja(npr.maloletnik je razbio prozor,a otac mu je staklorezac).Sud moe i sam bez
obizira na zahtev oteenog,dosuditi naknadu u novcu ako smatra da nije nuno da
odgovorno lice uspostavlja ranije stanje.To je novina ZOO.

NAKNADA MATERIJALNE TETE U SLUAJU PROUZROKOVANJA


SMRTI, TELESNE POVREDE ILI OTEENJA ZDRAVLJA
Imovinska teta moe nastati i kao posledica neije smrti,telesne povrede ili oteenja
zdravlja.Razlikuje se naknada imovinske tete u sluaju smrti i naknada imovinske tete
u sluaju telesne povrede ili oteenja zdravlja.
U sluaju kada je teta nastala kao posledica neije smrti,nastaju 4 vrste trokova koje
odgovorno lice mora da nadoknadi:
1. Trokovi sahrane obuhvataju izdatke koji su uinjeni za prevoz posmrtnih
ostataka,za sanduk,za ukop,za grobno mesto,za svetenika,za grobnu
muziku,trokove posluenja,itulje,crninu,nadgrobni spomenik,za odravanje
groba.U naoj sudskoj praksi bilo je sporno da li tetnik treba da nadoknadi sve ove
trokove.Javila se pre svega dilema da li tetnik treba da isplati trokove oko
nadgrobnog spomenika.Od 1970.godine i proirene sednice Vrhovnog suda
Jugoslavije i trokovi nadgrobnog spomenika se moraju nadoknaditi,pod uslovom
da su oni uobiajeni u mestu sahrane.Rodbina umrlog podie spomenike razliite
veliine,pa je pitanje da li treba nadoknaditi stvarne izdatke ili ih treba
ograniiti.Prema stanovitu sudova,u ogranienom obimu,oni trokovi koji su
uinjeni radi prestia se ne priznaju.Na naknadu trokova sahrane imaju pravo lica
koja po zakonu imaju pravo na pravinu novanu naknadu za duevne bolove
usled smrti bliskog lica(dete,suprunik,roditelji,braa i sestre ako su iveli u
zajednici sa oteenim).
2. Izgubljena zarada jer je mogue da lice ne umre odmah,nego da bude prvo na
leenju i da tada izgubi zaradu. tetnik je duan da nadoknadi izgubljenu zaradu
koju umrli nije ostavario dok je bio na leenju.
3. Trokovi leenja i drugi trokovi u vezi sa leenjem to je zapravo naknada
koja se plaa za obavljanje lekarskih usluga,za obavljenu hirurku
intervenciju,nabavku lekova,naknada trokova koje je umrli platio za boravak u
sanatorijumu.Drugi trokovi u vezi sa leenjem su trokovi puta koja su platila
bliska lica da bi poseivala umrlog dok je bio u bolnici,trokovi dovoenja i

149

odvoenja umrlog dok je bio u bolnici.Pravo na naknadu ovih trokova imaju lica
koja su stvarno uinila ove izdatke.
4. Naknada tete koju trpe lica koja je umrli izdravao ili redovno
pomagao,kao i lica koja su po zakonu imala pravo da zahtevaju
izdravanje od umrlog
Postoje tri kategorije lica koja imaju pravo na naknadu ovih trokova,a to su:
1. Lica koja je umrli izdravao i to su lica koja imaju subjektivno pravo da
zahtevaju izdravanje od umrlog i koja su to pravo ostvarivala dok je umrli bio u
ivotu.
2. Lica koja je umrli redovno pomagao i to su lica koja nemaju subjektivno pravo
da zahtevaju izdravanje,ali koja je on pomagao materijalno dok je bio u
ivotu.teta koju oni trpe je povreda zakonitog interesa.Zakoniti interes je svaki
ozbiljni interes koji se moe na odgovarajui nain imovinski izraziti.
3. Lica koja za vreme ivota umrlog nisu ostvarivala pravo na izdravanje,ali
koja bi to pravo prema umrlom imala da je on ostao u ivotu(npr.roditelji od
deteta,ako su nesposobna za rad,nemaju sredstava za ivot,nisu traili za ivota,pa
ako ti uslovi postoje i dalje mogu traiti naknadu).Pravo ovih lica nije izdravanje,
ve pravo da zahtevaju naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja.Ova naknada
se dosuuje u obliku novane rente.Renta je naknada u novcu iji iznos nije
unapred odreen u ukupnom iznosu koji se plaa periodino u unapred odreenom
iznosu.Obeleja novane rente su sledea:
a. Duguje se uvek u novcu
b. Ukupan iznos nakande nije unapred odreen
c. Periodinost naknade
d. Iznosi obroka su jednaki i unapred fiksirani
Visina novane rente se odmerava s obzirom na sve okolnosti sluaja,a ne moe
biti vea od onoga to bi oteeni dobijao od poginulog da je ostao u ivotu.Postoji
nekoliko kriterijuma za odreivanje visine rente:
a. Visina novane rente se odreuje s obzirom na okolnosti sluaja,a to
su imovno stanje,zdravstveno stanje,porodino stanje itd.
b. Visina izdravanja koju bi oteeni dobijao od poginulog da je ostao
u ivotu
Trajanje rente moe biti odreeno,a moe trajati i doivotno.Po pravilu renta se
odreuje prema vremenu u kome postoje uslovi da bi oteeni imao pravo da
zahteva izdravanje.To ustvari znai,onoliko koliko bi trajalo i samo
izdravanje.Izuzetno moe trajati i doivotno,kada bi izdravanje bilo dosueno
zbog nesposobnosti za rad i nedostatka sredstava za ivot poverioca izdravanja.
Oteeni moe traiti obezbeenje za svoje potraivanje (npr.konstituisanje
hipoteke).Oteeni ima pravo da zahteva kapitaliziranje,odnosno da se renta
dosuuje u celini,u jednom ukupnom iznosu,a ne u periodinim davanjima.To moe
zahtevati kada se ne prui traeno obezbeenje ili iz drugih ozbiljnih
razloga(npr.odgovorno lice je strani dravljanijn).Sud odreuje koliki je iznos
novane rente,pa e taj iznos pomnoiti sa pretpostavljenim periodom u kome bi
postojali uslovi da lice koje je bilo izdravano ili primalo redovnu pomo od
umrlog.Od takvog iznosa sud odbije isplate i tako dobije iznos izkapitalizirane rente
koju e dosuditi oteenom.Ako doe do promene okolnosti koje je sud imao u vidu
tetnik i oteeni mogu traiti da se izmeni visina obroka koju je sud odredio.To je
klauzula rebus sic stantibus.

150

Pravo na novanu rentu je lino pravo oteenog,koje se kao takvo ne moe


prenositi na druga lica ni poslovima inter vivos ni poslovima mortis causa.Ako su
iznosi rente dospeli onda se oni mogu preneti drugom licu.Ovaj sporazum mora
bite pismen,a njime se reguliu rokovi o isplati obroka.U momentu dospelosti pravo
na novanu rentu je postalo imovinsko pravo,jer su dospeli iznosi rente uli u
imovinu oteenog sa kojim se moe slobodno raspolagati.Isto pravilo vai i u
sluaju da je pokrenut sudski postupak u kom je tetnik pravosnano osuen na
isplatu dospelih,a ne isplaenih obroka.
ZOO je propisao da se novana renta dosuuje i zbog gubitaka zarade usled
potpune ili delimine nesposobnosti za rad, telesne povrede,oteenja
zdravlja,umanjenja ili gubitka radne sposobnosti oteenog lica.
U sluaju kada je teta nastala kao posledica telesne povrede ili oteenja zdravlja
razlikuje se 5 vrsta trokova koje odgovorno lice mora da nadoknadi:
a. Trokovi leenja ili u vezi sa leenjem
b. Izgubljena zarada oteenog za vreme leenja
c. Izgubljena zarada usled potpune ili delimine nesposobnosti za rad
posle leenja
d. Trokovi usled poveanja potreba oteenog i to u oblicima novane
rente
e. teta ako su za njegovo dalje napredovanje unitene ili umanjene
mogunosti
Izgubljena zarada = zarada koju bi oteeni ostvarivao-naknada za bolovanje
koju dobija
U sudskoj praksi naknadu tete koja se odnosi na izgubljenu zaradu usled potpune
ili trajne nesposobnosti za rad posle leenja imaju kako zaposlena tako i
nezaposlena lica.Zarada zaposlenog lica je zarada koju zaposleni ostvaruje iz
radnog odnosa,odnosno na osnovu ugovora o radu,kao i zarada koju to lice
ostvaruje izvan radnog vremena po nekom drugom osnovu,recimo ugovora o delu
sa nekim licem,kao i zarada koju bi ostvario radom samom sebi,a to su prihodi koje
zaposleni ostvaruje radei sa svojom imovinom.Jedino to se ne nadoknauje je
zarada iz neke nedozvoljene delatnosti.
Po istom osnovu pravo na naknadu imaju i nezaposlena lica.Ova lica imaju pravo
na naknadu zarade usled nesposobnosti za rad,jer je umanjen obim poslova ijim
obavljanjem neko doprinosi sopstvenom domainstvu.Recimo studenti dok se
nalaze na studijama,nemaju pravo na naknadu za izgubljenu zaradu,ali ovo pravo
stiu od momenta kada bi prema svojim linim sposobnostima i drugim
okolnostima poceli da stiu zaradu.

NAKNADA MATERIJALNE TETE U SLUAJU POVREDE ASTI I


IRENJA NEISTINITIH NAVODA
ZOO lan 198 stav 1 propisuje da ko drugome povredi ast kao i ko iznosi ili prenosi
neistinite navode o prolosti,o znanju,o sposobnosti drugog lica,ili o emu drugome,a zna
ili bi morao znati da su neistiniti,i time mu prouzrokuje materijalnu tetu,duan je

151

nadoknaditi je.Ovim lanom regulie se naknada tete nastala povredom


asti.Omalovaavanjem nekog lica moe doi i do imovinske tete ukoliko to lice ne
zakljui odreeni ugovor (javlja se kao izgubljena dobit). Lice koje je takvu izjavu dalo
nadoknauje i imovinsku tetu.
ZOO lan 198 stav 2 propisuje da ne odgovara za prouzrokovanu tetu onaj koji uini
neistinito saoptenje o drugome ne znajui da je ono neistinito,ako je on ili onaj kome je
saoptenje uinio imao u tome ozbiljnog interesa.Ovim lanom regulie se naknada tete
izazvana neistinitim navodima,gde se opet moe pretrpeti i imovinska teta.U ovom
sluaju potrebno je ispunjenje dva uslova da bi tetnik odgovarao:
1. Navodi koji se iznose moraju biti neistiniti
2. Onaj koji je iznosio neistinite navode mora da zna da su ti navodi neistiniti
tetnik odgovara za svaki stepen krivice pa ak i ako je neto saopteno iz obine
nepanje odgovara se za tetu.

NAKNADA NEMATERIJALNE TETE


Naknada nematerijalne ili neimovinske tete ima dva oblika:
1. Uspostavljanje ranijeg stanja
2. Novana naknada
Uspostavljanje ranijeg stanja u najveem broju sluajeva nije mogue.
ZOO u lanu 199 odreuje da u sluaju povrede prava linosti sud moe narediti na
troak tetnika, objavljivanje presude odnosno ispravke ili narediti da tetnik povue
izjavu kojom je povreda uinjena ili neto drugo ime se moe ostvariti svrha koja se
postie naknadom.Dakle u ovom sluaju naknada tete je mogua na tri naina:
1. Objavljivanje presude na troak tetnika
2. Objavljivanje ispravke na troak tetnika
3. Povlaenje izjava kojom je povreda uinjena
Sud moe na zahtev oteenog da odredi i neto drugo ime se postie svrha naknade.
Inae objavljivanjem presude pravosnano se opovrgavaju tvrdnje iznete izjavama
tetnika koje vreaju cast ili ugled nekog lica na troak tetnika.Objavljivanjem,odnosno
ispravkom se demantuju neistinite informacije o oteenom kojima je povreen ugled ili
ast oteenog.Zapravo radi se o izjavi oteenika kojom on sam opovrgava neistinitu
tvrdnju.Povlaenjem izjave kojom je povreda uinjena je zapravo naknadna izjava samog
tetnika kojom on opovrgava navode o nekom licu,koje je izneo u svojoj prethodnoj
izjavi.Ovo je i ujedno efikasniji nain uspostavljanja ranijeg stanja. Meutim nikada se ne
moe u potpunosti uspostaviti ranije stanje.
Novana
naknada
neimovinske
tete
nije
reparacija.Njen
cilj
je
satisfakcija,zadovoljenje,oteeni treba da iskoristi novanu naknadu kako bi pribavio
neko drugo dobro.Novana naknada prema tome nikada nije potpuna.Pravina novana
naknada nikada ne moe da otkloni sve posledice prouzrokovanja tete.
Ovaj oblik naknade nematerijalne tete regulie i ZOO u lanu 200.Prema ZOO novana
naknada se moe dosuditi za:
1. Sve fizike bolove
2. Duevne bolove,ali samo one koje koji proistiu iz umanjenja ivotne
aktivnosti,naruenosti,smrti bliskog lica,povrede ugleda,asti,slobode i u
nekim posebnim sluajevima(npr.kanjiva obljuba)

152

3. Strah,gde je po ZOO naknada neograniena,a u sudskoj praksi uzima se u


obzir samo strah za sebe,za sopstveni ivot,sopstveni telesni integritet
Da bi se sud opredelio za naknadu tete,prema zakonu mora uzeti u obzir 2 okolnosti:
1. Okolnosti sluaja,a naroito veliinu i trajanju bolova i straha
2. Znaaju povreenog dobra,cilju kome slui novana naknada(satisfakcija) kao i da
se njome ne pogoduje tenjama koje su protivne njenoj prirodi i drutvenoj svrsi.
Sudovi ovu zakonsku odredbu tumae tako to daju naknadu samo za znatniji bol i
strah,a to su oni koji su dueg trajanja i intenziteta.
Ranije se smatralo da za fizike,psihike bolove i strah,ne treba davati novanu
naknadu,jer bi ona sluila bogaenju. 1951.godine donet je Nacr Zakona o naknadi
tete,pa je zahvaljujui profesoru Konstantinoviu prvi put u naem pravu predviena
mogunost da se i za neimovinsku tetu moe dati novana naknada.Ovaj nacrt nije
nikada postao zakon,ali je imao jak uticaj na sudove.Skica za zakonik o obligacijama i
ugovorima je priznala pravo na novanu naknadu neimovinske tete,i to po iroj osnovi
od ZOO.Tako je prema Skici sud mogao da,nezavisno od naknade imovinske tete,kao i u
njenom odsustvu,dosudi odreenom licu svotu novca za pretrpljenu neimovinsku
tetu,ukoliko je to osnovano s obzirom na teinu krivice i teinu priinjene tete.Za
razliku od Skice,ZOO ne daje pravo na novanu naknadu neimovinske tete uvek,ve
samo u posebnim sluajevima.Visina novane naknade e biti vea ukoliko je bol
intenzivniji i traje due vreme,ali i obrnuto.

NOVANA NAKNADA ZA DUEVNE BOLOVE U SLUAJU SMRTI ILI


TEKOG INVALIDITETA BLISKOG LICA
Ovaj oblik naknade tete regulie ZOO lanom 201.
Ova naknada tete duguje se zbog povrede afekcije prema nekom bliskom licu.Afekcije
su naklonost, privreenost, odanost,ljubav,koju gajimo prema nekom licu.One mogu biti
povreene na 2 naina:
1. Tako to lice koje volimo izgubi ivot
2. Tako to lice koje volimo postane teak invalid
Usled ovih povreda uvek se javljaju 2 rtve i to su neposredno,lice koje je umrlo,odnosno
lice koje je postalo teak invalid,i posredno,lice koje trpi duevni bol usled smrti ili tekog
invaliditeta rtve.
Naknada tete usled smrti bliskog lica
ZOO odreuje da u sluaju smrti nekog lica,sud moe dosuditi lanovima njegove uze
porodice (brani drug,roditelji i deca)pravinu novanu naknadu za njihove duevne
bolove.Takva naknada moe se dosuditi i brai i sestrama,ako je izmeu njih postojala
trajnija zajednica ivota.
Smrt jednog lica prouzrokuje duevne bolove svima koji su prema njemu oseali neku
vrstu afekcije.Meutim ne mogu sva lica ije su afekcije povreene usled smrti imati
pravo na novanu naknadu,jer bi to moglo dovesti do ekonomskog unitenja
tetnika,ukoliko bi svima njima morao da nadoknadi tetu.Naravno ne trpe sva lica tetu
istog intenziteta. Profesor Stankovi je u svojoj Monografiji novane naknade
neimovinske tete izneo stav da to pravo treba da bude priznato licima koja trpe ozbiljnu
imovinsku tetu,a to su uvek najblii srodnici i brani drug,ali to nekad mogu biti i ostala
lica koja trpe duevni bol zbog povrede afekcije,ali samo ako dokau da trpe dovoljno
ozbiljnu imovinsku tetu.Prema Skici za zakonik o obligacijama i ugovorima pravo na

153

novanu nakandu usled smrti imaju lanovi ue porodice umrlog lica.ZOO je delimino
prihvatio reenje iz Skice,pa pravo na naknadu tete imaju lanovi ue porodice i to
uvek:
1. Brani drug
2. Deca
3. Roditelji
I ukoliko su sa umrlim iveli u trajnijoj zajednici ivota i:
1. Braa i sestre
2. Vanbrani drug
Ova dva poslednja lica imaju pravo na naknadu tete samo ako sud nae da okolnosti
sluaja ili intenzitet i trajanje povrede ili bolova to nalau.
Naknada tete usled tekog invaliditeta bliskog lica
ZOO odreuje da u sluaju naroito teskog invaliditeta nekog lica,sud moe dosuditi
njegovom branom drugu,deci i roditeljima pravinu novanu naknadu i za njihove
duevne bolove.Naknada u sluaju smrti ili tekog invaliditeta moe se dosuditi i
vanbranom drugu,ako je postojala trajnija zajednica ivota.
U
ovom
sluaju
rtva
je
preivela,ali
je
pogoena
visokim
stepenom
invaliditeta.Neposredna rtva trpi duevne bolove,ali duevne bolove trpe i druga lica,a
to su lanovi njegove ue porodice,zato to su izloeni prizoru patnji koje trpi neposredna
rtva.
Do donoenja ZOO posrednim zrtvama nije bilo priznato pravo na novanu naknadu za
duevne bolove u sluaju tekog invaliditeta.Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima
ne sadri pravila o naknadi neimovinske tete u sluaju tekog invaliditeta.ZOO priznaje
bliskim licima pravo na novanu nakandu za njihove duevne bolove.Meutim postoje 2
ogranienja:
1. Krug lica koja imaju pravo na naknadu su deca,brani drug,roditelji,vanbrani
drug pod uslovom da postoji trajnija zajednica ivota.Ovo pravo nemaju braa i
sestre.
2. Jaina i stepen telesne povrede,pa se po ovom kriterijumu uzima u obzir samo
ona povreda koja je dovela do naroito tekog invaliditeta i samo ona daje pravo
na naknadu po ovom osnovu.

SATISFAKCIJA U POSEBNIM SLUAJEVIMA


(PRAVO NA NOVANU NAKNADU U POSEBNIM SLUAJEVIMA)
Srpski graanski zakonik predviao je da pravo na naknadu tete ima ensko lice koje je
prinudom, lukavstvom,odnosom podreenosti,nadreenosti,navedeno na obljubu.ZOO
takoe sadri ovaj sluaj i regulie ga lanom 202,koji odreuje da pravo na pravinu
novanu naknadu zbog pretrpljenih duevnih bolova ima lice koje prevarom,prinudom ili
zloupotrebom nekog odnosa podreenosti ili zavisnosti navedeno na kanjivu obljubu kao
i lice prema kome je izvreno neko krivino delo protiv dostojanstva linosti i morala.
Razlika izmeu Srpskog graanskog zakonika i ZOO je u tome to ZOO ovo pravo daje
svakom licu,a ne samo enskom licu.ZOO pored ovog predvia i jo jedan sluaj,a to je
pravo na novanu naknadu zbog duevnih bolova koje trpi lice zato to je rtva nekog
krivinog dela protiv dostojanstva ili morala.
I u ovim posebnim sluajevima naknada tete zavisi od okolnosti sluaja,visine i trajanja
bola.

154

NAKNADA BUDUE NEMATERIJALNE TETE


ZOO u lanu 203 regulie naknadu budue tete odreujuci da e sud na zahtev
oteenog dosuditi naknadu i za buduu materijalnu tetu ako je po redovnom toku
izvesno da e ona trajati i u budunosti.
Recimo,dete kome je otac poginuo u saobraajnoj nesrei,a dete je u tom trenutku imalo
jednu godinu,ne moe u momentu smrti oca trpeti duevni bol zbog njegove pogibije,ali
moe trpeti tetu u nekom kasnijem periodu,kada stekne psihiku i emocionalnu zrelost.

NASLEIVANJE
I
USTUPANJE
NEMATERIJALNE TETE

POTRAIVANJA

NAKNADE

Potraivanje naknade nematerijalne tete je neprenosivo.Meutim ako je priznato


pravosnanom odlukom ili pismenim sporazumom,onda je nasledivo,moe da bude
predmet ustupanja,prebijanja i prinudnog izvrenja.

ZAHTEV DA SE OTKLONI OPASNOST OD TETE


Ovaj zahtev regulisan je ZOO lanom 156.Svako moe od drugog da zahteva da ukloni
izvor opasnosti od koga preti znatnija teta njemu ili neodreenom broju lica,kao i da se
uzdri od delatnosti od koje potie uznemiravanje ili opasnost tete,ako se nastanak
tete/uznemiravanja ne moe spreiti odgovarajuim merama.
Sud e na zahtev zainteresovanog lica narediti da se preduzmu odgovarajue mere za
spreavanje nastanka tete/ uznemiravanja,ali da se otkloni izvor opasnosti na troak
draoca izvora opasnosti,ako ovaj sam to ne uini.
Ako teta nastane u obavljanju opte korisne delatnosti za koju je dobijena dozvola
nadlenog organa,moe se zahtevati samo naknada tete koja prelazi normalne
granice.U tom sluaju moe se zahtevati preduzimanje mera za spreavanje tete li za
njeno smanjenje.
Postoji i zahtev da se prestane sa povredom prava linosti.Naime svako ima pravo da
zahteva od suda ili drugog nadlenog organa da naredi prestanak radnje kojom se vrea
integritet linosti,lini i porodini ivot ili druga prava linosti.Sud/drugi nadleni organ
moe da naredi prestanak ove radnje pod pretnjom plaanja odreene svote novca koja
moe da se odredi ukupno ili po jedinici vremena u korist povreenog.

ODGOVORNOST VIE LICA ZA ISTU TETU

155

Pravila o odgovornosti vie lica za istu tetu vae kako u pogledu materijalne tako i u
pogledu nematerijalne tete.
Za tetu koju prouzrokuje vie lica zajedno,svi uesnici odgovaraju solidarno(npr.svi
uesnici u tui).Zajedno sa odgovornim licima i solidarno sa njima odgovaraju i
podstrekai,pomagai i ona lica koja su pomagala da se odgovorna lica ne otkriju.
Solidarno odgovaraju i ona lica koja su prouzrokovala tetu nezavisno jedan od drugog,u
sluaju kada se njihovi udeli ne mogu utvrditi.
Kada je nesumnjivo da je tetu prouzrokovalo jedno od dva ili vie lica,ali se ne moe
utvrditi ko,onda ta lica odgovaraju solidarno(npr.dva lica pucaju u rtvu,ali rtvu usmrti
samo jedan).
U sluaju da jedan solidarni dunik isplati vie nego to iznosi njegov udeo u teti,moe
traiti od svakog od ostalih dunika da mu nadoknadi ono to je platio za njega.Sud vodi
rauna o njihovim srazmernim krivicama i teini posledice koje su proistekle iz njegovog
delanja.Ako je nemogue utvrditi deo svakog dunika,onda na svakog pada jednak deo(u
regresnoj parnici),osim ako postoji poseban razlog pravinosti.
ZOO takoe sadri i odredbu o solidarnoj odgovornosti naruioca radova i izvoaa
radova,predviajui da,naruilac i izvoa radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju
treem licu za tetu koja mu nastane u vezi sa izvoenjem tih radova.

VRSTE ODGOVORNOSTI U SRPSKOM PRAVU

156

1.SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST
2.OBJEKTIVNA ODGOVORNOST

3.ODGOVORNOST ZA DRUGOG

4.POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI

Odgovornost po osnovu krivice,to je


odgovornost za skrivljene posledice
vlastitog ina
Odgovornost bez obzira na
krivicu,osnovni oblik je odgovornost za
opasnu stvar.Razlikuju se 4 sluaja:
1.
Odgo
vornost za tetu od graevine
2.
Odgo
vornost za tetu od ivotinje
3.
Odgo
vornost za sluaj udesa izazvanog
motornim vozilom u pokretu
4.
Odgo
vornost proizvoaa stvari sa
nedostatkom
Ova odgovornost nije klasifikovana
prema pravnom osnovu,pa moe biti
objektivna, subjektivna ili odgovornost
po osnovu pravinosti.Vrste:
1.
Odgovornost roditelja za
maloletnu decu
2.
Odgovornost staralaca za njihove
tienike
3.
Odgovornost poslodavca za tetu
koju prouzrokuje zaposleni
4.
Odgovornost pravnog lica za
tetu koju prouzrokuje organ pravnog
lica
Vrste:
1.
Odgovornost drave za tetu
usled teroristikih akata,javnih
demonstracija ili manifestacija
2.
Odgovornost organizatora
priredbi
3.
Odgovornost zbog uskraivanja
neophodne pomoi
4.
Odgovornost u vezi sa obavezom
zakljuenja ugovora
5.
Odgovornost u vezi sa vrenjem
poslova od opteg interesa

157

PRAVNO NEOSNOVANO OBOGAENJE


Obligacioni odnos u kome postoje dve strane i to poverilac i dunik.Poverilac je
osiromaeni,lice iz ije je imovine bez pravnog osnova izala neka stvar i prela u
imovinu nekog lica,lica ija je imovina uveana (dunik)na raun smanjenja imovine
osiromaenog.Iz ovog obligacionog odnosa nastaje potraivanje osiromaenog koje glasi
na izvrenje odreenog ponaanja obogaenog,koje se sastoji u predaji
vrednosti,odnosno restituciji onog iznosa za koji se obogatio i u predaji plodova,a druga
strana(obogaeni)je duan da to potraivanje ispuni.
Potrebno je ispunjenje tri uslova:
1. Da postoji obogaenje(uveanje neije imovine,a ono se moe sastojati u
smanjenju njegove pasive ili poveanju aktive ili u utedi odreenih trokova koji bi
se morali initi,npr.kada neko plati izdravanje tuem detetu,obogaeni su
roditelji,jer tako tede trokove).
2. Da je obogaenje proisteklo iz osiromaenja drugog lica.Ako osiromaenog
nema,obligacija nee nastati.
3. Da ne postoji pravni osnov.Pravni osnov je ono to objanjava prenos(stvari iz
imovine jednog lica u imovini drugog lica,a to moe biti ugovor,testament,sudska
odluka,upravni akt ili zakon).Ako ne postoji pravni osnov onda nastaje obligacija.
Do obogaenja najee dolazi na dva naina:
1. Neposredno,kada se vrednost iz imovine jednog lica direktno prenese u imovinu
drugog lica(jedan plati drugome mislei da mu duguje,npr.poklonodavac pokloni
poklonoprimcu,a zatim zbog nezahvalnosti poklonoprimca ugovor bude
raskinut,poklonoprimac dri stvar bez pravnog osnova)
2. Posredno(indirekto) obogaenje najee se sastoji u tome to se smanjuje
njegova pasiva(npr.neko plati tu dug,verujui da plaa svoj dug)
U teoriji razlikuju se tri sluaja kako moe doi do obogaenja/osiromaenja:
1. Sluajevi obogaenja radnjom osiromaenog lica kada osiromaeni svojim
ponaanjem doprinese uveanju imovine obogaenog
2. Radnjom obogaenog kada on preduzme radnju kojom uveava svoju imovinu
na raun umanjenja imovine osiromaenog
3. Radnjom treeg lica ili nekim prirodnim dogaajem
Sluajevi obogaenja/osiromaenja radnjom osiromaenog lica
Postoje tri sluaja
1.Isplata nedugovanog(conditio indebiti)
Cilj isplate je da se dunik oslobodi nekog duga,ako neko plati ono to ne duguje,onda je
isplata bez pravnog osnova,zbog toga to isplatom nema ta da se ugasi.
Uslovi za postojanje isplate nedugovanog:
1. Da je plaanje izvreno solvendi causa,odnosno sa ciljem da se ugasi neki
dug
2. Da dug ne postoji u 2 opta sluaja:
a. Onda kada nije punovano nastao(npr.dug proizilazi iz nitavog ugovora,a
poverilac trai isplatu,koju dunik i uini)

158

b. Kada je dug postojao,ali u momentu kada se vri isplata vie ne postoji


Postoje i tri posebna sluaja kada dug postoji,ali se smatra da ne postoji na osnovu
samog zakona:
a. Kada neko plati tu dug(koji postoji) verujui da time plaa svoj dug
b. Kada neko plaa svoj dug (koji postoji),ali ne svom poveriocu,ve nekom
drugom licu,verujui da to lice ima potraivanje prema duniku
c. Kada neko plaa svoj dug,ali ne predmetom koji duguje,ve nekom drugom
stvari verujui da je upravo ta stvar predmet njegove obaveze
ZOO postoje sluajevi u kojima dug u pravnom smislu ne postoji ali se uzima da taj dug
postoji,pa zbog toga onaj koji isplati taj dug,ne moe traiti natrag ono to je dao
pozivajui se na pravno neosnovano obogaenje:
1. Naturalne obligacije(npr.prouzrokovao tetu,ali nema krivice,a tetnik koji nije
kriv isplati naknadu,ne moe je trai natrag)
2. Ispunjenje moralne dunosti(npr.pomae ostarelom prijatelju)
3. Zastareli dug je dug ije se prinudno izvrenje ne moe traiti,ali se u sluaju
dobrovoljnog ispunjenja ne moe traiti natrag dato
Dvostuka isplata duga postoji kada je jedan isti dug plaen dva puta.Prema ZOO onaj ko
je platio isti dug dva puta,ima pravo da zahteva natrag to je dao,ak i kada je drugi put
platio po osnovu izvrne isprave(sudska odluka,presuda,reenje na osnovu kojeg se u
izvrnom postupku sprovodi prinudno izvrenje nad imovinom dunika).Npr.A plati B,B da
priznanicu A,A izgubi priznanicu,B tui,sud osudi A iako je platio.
Zabluda osiromaenog postoji kada je osiromaeni verovao da dug zaista postoji,tj.da je
on dunik,a u stvari dug ne postoji,niti je on dunik.Postoje i izuzeci gde se postojanje
zablude osiromaenog ne trai:
1. Kada je osiromaeni platio ali je prilikom isplate rezervisao pravo da trai
vraanje(povraaj)
2. Kada je neko platio znajui da nije duan da plati,ali je platio da bi svesno izbegao
da se nad njegovom imovinom sprovede izvrni postupak
2.Isplata s obzirom na osnov koji nije ostvario(conditio ob causa futura)
Podrazumeva se da je osiromaeni izvrio isplatu oekujui da e u budunosti nastati
osnov za takvu isplatu, ali se takav osnov nije ostvario(npr.neko uini poklon oekujui da
e momak i devojka da zakljue brak,ali do toga ne doe).
3.Isplata s obzirom na osnov koji je kasnije otpao(conditio ob causa finita)
Podrazumeva se da je isplata izvrena s obzirom na osnov koji postoji u momentu
isplate,a isplata kasnije postane neosnovana zbog toga to je osnov naknadno otpao
(npr.poklonodavac uini poklon na osnovu ugovora,a kasnije ga raskine zbog
neblagodarnosti)
Sluajevi obogaenja/osiromaenja radnjom obogaenog lica
To su sluajevi kada neko upotrebi ili potroi tuu stvar u svoju korist(npr.neko se
bespravno useli u tu stan i upotrebljava ga ili neko svoje ovce odvede na tuu livadu na
ispau).
Sluajevi obogaenja/osiromaenja radnjom treeg lica ili prirodnim dogaajem
To su sluajevi kada doe do obogaenja/osiromaenja nekog lica radnjom treeg lica ili
prirodnim dogaajem(npr.neko pomea stvari razliitih vlasnika ili do toga doe
prirodnim dogaajem,recimo olujom ili graevinski preduzima upotrebi graevinski
materijal koji pripada jednom licu i sagradi graevinu na zemljitu nekog drugog
lica,kome e i pripasti graevina,kada se odlui drugo lice podnosi zahtev iz pravno

159

neosnovanog obogaenja,znai to je lice kome nije pripala zgrada,a nalazi se na


njegovom zemljitu,nego je zgrada pripala vlasniku graevinskog materijala)

TUBA IZ PRAVNO NEOSNOVANOG OBOGAENJA


Ova tuba naziva se kondikcija.To je lina tuba koju podnosi osiromaeni.On je
tuilac,dakle aktivno je legitimisan,a obogaeni je tueni,odnosno pasivno
legitimisan.Moe se podneti i protiv naslednika obogaenog.Tubom se trai osuda
obogaenog na odreeno ponaanje(tj.osuda na odreenu prestaciju)koje se sastoji u
vraanju onoga to je steeno bez osnova i povraaju plodova(civilnih i naturalnih).Ova
tuba je relativnog karaktera i po tome se razlikuje od stvarnopravnih tubi(npr.actio
reivindicatio),jer su one apsolutnog karaktera,pa ih vlasnik moe podneti protiv bilo kog
treeg lica kod koga se njegova stvar nalazi ili ga uznemirava u vrenju prava
svojine.Relativnost ove tube sastoji se u tome to osiromaeni ne moe podneti tubu
protiv treeih lica,ve samo protiv obogaenog i njegovih naslednika.Ako je stvar koja je
ula u imovinu obogaenog otuena treem licu,osiromaeni ne moe tuiti tree lice ve
samo obogaenog,koji mu u tom sluaju duguje naknadu u novcu.Osiromaeni trai da
se obagaeni obavee da e mu vratiti onaj iznos za koji je on osiromaen (ne iznos za
koji se obogaeni obogatio).Iznos osiromaenog se utvruje prema momentu podnoenja
tube.Osiromaeni moe tubom traiti i plodove,i naturalne i civilne(plod je svaka korist
koju je obogaeni imao od tue stvari).
U pogledu oblika vraanja postoji nekoliko pravila:
1. Pravilo:obogaeni ne vraa plodove koje je imao do momenta u kome je
saznao da je neosnovano obogaen
2. Pravilo:obogaeni vraa sve plodove koje je imao ili je mogao da ima od
momenta kada je saznao da je neosnovano obogaen
3. Pravilo:ako vraa novac mora da plati i zateznu kamatu,koja se rauna od
dana kada je obogaeni saznao da je novac primio bez pravnog osnova
Od ovih pravila postoji izuzetak u sluaju nesavesnosti obogaenog,odnosno u sluaju
kada je od momenta kada je tua stvar prela u njegovu imovinu,znao ili morao znati da
ne postoji pravni osnov.Tada e biti duan da vrati sve plodove ili da nadoknadi njihovu
vrednost(ono to je ubrao ili propustio da ubere)poev od dana kada se obogatio.
Ako je stvar otuena(obogaeni je otuio)pravi se razlika izmeu:
1. Stvari otuenih teretnim pravnim poslovima,kada osiromaeni od
obogaenog moe da trai celokupan iznos koji je obogaeni primio od treeg lica
na osnovu takvog pravnog posla
2. Stvari otuenih dobroinim pravnim poslovima,kada osiromaeni nema pravo
na naknadu,ali ako je obogaeni bio nesavestan(znao da je obogaen bez pravnog
osnova)osiromaeni ima pravo da zahteva trinu vrednost
Osiromaeni ne moe tuiti treeg,ve samo moe traiti naknadu od obogaenog.
Ako stvar propadne viom silom razlikuje se u zavisnosti od vrste stvari:
1. Ako je stvar individualno odreena obaveza obogaenog nee nastati
2. Ako je stvar zamenljiva obaveza e postojati,pa je obogaeni duan da
preda stvar osiromaenom
Obogaeni moe imati izdatke,odnosno trokove u vezi sa stvari.On moe imati i
trokove koji se odnose na ouvanje ili zatitu stvari od tete(propadanja).To su nuni

160

trokovi.Obogaeni moe imati i izdatke kojima se uveava vrednost stvari.To su korisni


trokovi.
U sluaju da je obogaeni imao ove izdatke ti izdaci treba da mu budu nadoknaeni.Ima
pravo i na naknadu nunih i korisnih trokova s tim to njihov iznos obogaeni treba da
dokae.Ako je obogaeni bio nesavestan ima samo pravo na naknadu nunih ali ne i
korisnih trokova.

ODNOS TUBE IZ PRAVNO NEOSNOVANOG OBOGAENJA SA


DRUGIM TUBAMA
1.Odnos sa tubom iz prouzrokovane tete.Postoji odnos konkurencije.
Do situacije gde e se postaviti pitanje ove dve tube dolazi kada iz jednog istog
ivotnog dogaaja mogu da budu podnete obe tube(npr.neko isee stabla u tuoj
sumi,pa ta stabla upotrebi za ogradu).Obe tube ne mogu se podneti istovremeno,ali
ovlaeno lice ima pravo da bira koju e od ove dve tube podneti.Ne mogu se podnositi
ni sukcesivno,odnosno jedna za drugom.Meutim ako je podneta tuba za naknadu
tete,pa nije udovoljeno tubenom zahtevu,tada se moe podneti tuba iz pravno
neosnovanog obogaenja.Meutim vie se moe postii tubom za naknadu tete jer se
dobija i stvarna teta i izgubljena dobit, sa tubom iz pravno neosnovanog obogaenja
samo stvarna teta.Zbog toga ovlaeno lice podnosi tubu za naknadu tete.Tuba za
naknadu tete mora se podneti u roku od 3 godine(rok zastarelosti) od dana saznjanja
za tetu(subjektivni rok),a najkasnije u roku od 5 godina od prouzrokovanja
tete(objektivni rok).Tuba iz pravno neosnovanog obogaenja mora se podneti u roku od
10 godina(opti rok),osim ako za neki sluaj nije odreen drugi rok (poseban rok).
2.Odnos sa reivindikacionom tubom
Reivindikaciona tuba je tuba vlasnika stvari kojom on trai od lica kod koga se njegova
stvar nalazi da mu se vrati.To je stvarnopravna tuba,ima dejstvo erga omnes.Tuba iz
neosnovanog obogaenja je relativnog karaktera moe se podneti samo protiv
obogaenog.Ove dve tube odlikuju se iskljuujucim odnosom,pa sve dok moe da se
podigne reivindikaciona tuba,ovlaeno lice treba nju da podigne,ali ako je stvar izgubila
individualnost,onda moe tuba iz pravno neosnovanog obogaenja.
3.Odnos sa tubom za izvrenje ugovora
Ova tuba se podnosi zbog neispunjenja ugovorne obaveze.Nalaze se u iskljuujucem
odnosu,pa sve dok moe da se podnese tuba za izvrenje ugovora ne moe se podneti
kondikcija,tek kada ne bude mogla da se podnese tuba za izvrenje ugovora,jer je
ugovor prestao,onda se moe podneti kondikcija.

161

PODELA UGOVORA
1.Prema zakonskom regulisanju:
2.Prema nunim uslovima za nastanak:
3.Prema odnosu prava i obaveza:

4.Prema duini trajanja prestacije:


5.Prema karakteru prestacije:

6.Prema tehnici i nainu zakljuenja:

7.Prema zavisnosti jednih od drugih:

Imenovani ugovori
Neimenovani ugovori
Formalni ugovori
Neformalni ugovori
Jednostranoobavezni i dvostranoobavezni ugovori
Teretni i dobroini ugovori
Komutativni i aleatorni ugovori
Ugovori sa trenutnim izvrenjem
Ugovori sa trajnim izvrenjem
Jednostavni ugovori
Meoviti ugovori
Ugovori sa sporazumno odreenom sadrinom i
ugovori po pristupu
Kolektivni i individualni ugovori
Generalni i posebni ugovori
Samostalni ugovori
Akcesorni ugovori

8.Prema linosti ugovornika:

Ugovori zakljueni intuitu personae


Ugovori zakljueni bez obzira na svojstva linosti

9.Prema ugovornoj obavezi da se


zakljui drugi ugovor:

Prethodni ugovori
Glavni ugovori

162

10.Prema vidljivosti kauze:

Kauzalni ugovori
Apstraktni ugovori

PODELA UGOVORA PREMA ZAKONSKOM REGULISANJU


Ova podela potie iz rimskog prava.
Imenovani ugovori su ugovori koji su zbog svoje vanosti i uestalosti u pravnom prometu
zakonom posebno predvieni i regulisani i iji je naziv samim zakonom odreen.To su recimo
zajam,zakup,poklon,kupoprodaja,punomostvo itd.Ove ugovore zakon detaljno regulie
dispozitivnim ili imperativnim normama.Kod ovih ugovora su bitni elementi i obaveze odreeni
zakonom.
Neimenovani ugovori su oni ugovori koji nisu posebno zakonom regulisani niti nazvani
posebnim imenom poto se u pravnom prometu ree javljaju,ali koji po svojim svojstvima i
sadrini odgovaraju optim pravilima ugovornog prava.Sadrinu ovih ugovora,shodno principu
dispozicije,odreuju same strane.
Znaaj podele
Ako je jedan ugovor zakonom regulisan,onda to oslobaa strane da detaljno reguliu svoj
ugovorni odnos.Dovoljno je da se saglase o bitnim elementima ugovora i da se zakljui o kom je
imenovanom ugovoru re.

PODELA UGOVORA PREMA NUNIM USLOVIMA ZA NASTANAK


Formalni ugovori su ugovori za ije se zakljuenje,zakonom ili voljom stranaka,zahteva i
ispunjenje odredjene forme.Mogu biti:
1. Jednostrano formalni
2. Dvostrano formalni
Kriterijum razlikovanja je da li je samo jedna ugovorna strana obavezna na ispunjenje odreene
forme ili formu moraju ispuniti obe strane.Recimo ugovor o jemstvu je jednostrano formalan
ugovor,jer ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu o jemenju uinio pismeno,dok
je za razliku od toga ugovor o doivotnom izdravanju dvostrano formalan jer se zahteva da obe
ugovorne strane,i primalac i davalac izdravanja,prilikom zakljuenja ugovora ispune zakonom
predvienu formu.
Jedna vrsta formalnih ugovora su i realni ugovori.Za njihovo zakljuenje nije dovoljna prosta
saglasnost volja,ve se imperativno zahteva i ispunjenje realne forme koja se ogleda u predaji
stvari.
Neformalni ugovori su ugovori za ije je zakljuenje dovoljna prosta saglasnost volja.
Znaaj podele
Poto ispunjenje forme predstavlja bitan uslov za nastanak formalnog ugovora,to nepotovanje
predviene forme ima za posledicu nitavost ugovora.Zbog toga se zahtevi forme moraju
poznavati prilikom zakljuenja formalnih ugovora,dok to nije sluaj kod neformalnih ugovora.

163
Izvesna pravna pitanja se vezuju samo za formalne ugovore,koja se inae ne postavljaju kod
neformelnih ugovora.To pitanje je pravno dejstvo usmenih klauzula kod ugovora zakljuenih u
pismenoj formi.
Putem forme kod formalnih ugovora postie se odreena svrha.Sve koristi forme mogu se svrstati
u njene dve funkcije:
1. Dokazna funkcija
2. Zatitna funkcija
U svim sluajevima i kada forma utie na nastanak ugovora i kad forma ne utie na nastanak
ugovora,forma ostvaruje vrlo vanu funkciju na planu dokaznih sredstava.

PODELA UGOVORA PREMA ODNOSU PRAVA I OBAVEZA


Dvostranoobavezni ugovori su ugovori koji stvaraju uzajamne obaveze,kao izraz saglasnosti
volja(npr.kupoprodaja,zakup, ugovor o delu,ortakluk).Kod ovih ugovora strana se istovremeno
javlja i kao poverilac i kao dunik.
Jednostranoobavezni ugovori su ugovori koji stvaraju jednu ili vie obavez,ali samo za jednu
ugovornu stranu(npr.poklon, ako nema nikakve obaveze na strani
poklonoprimca,jemstvo,prodajni nalog).
Kriterijum podele na jednostranoobavezne i dvostranoobavezne ugovore je uzajamnost
obaveza.Pravni poslovi nastaju izjavom volje samo jedne ugovorne strane(npr.testament,javno
obeanje nagrade) ili saglasnou dve volje.Dvostrani pravni poslovi su
ugovori(npr.kupoprodaja,poklon,zakup,zajam).
Postoje razliite koncepcije u preciziranju podele.Klasina koncepcija preovlauje u nauci.Prema
ovoj koncepciji ugovor o poklonu je dvostrani pravni posao,ali jednostranoobavezni ugovor,jer je
potrebna saglasnost dve volje,ali iz ugovora nastaje obaveza samo za jednu stranu i to
poklonodavca da preda stvar poklonoprimcu i da odgovara za tetu materijalnih i pravnih
nedostataka.Meutim prema modernoj koncepciji poklon je dvostranoobavezni ugovor,zato to
na strani poklonoprimca nastaje obaveza na zahvalnost poklonodavcu.
Znaaj podele
Mnoga pravila vae samo za dvostranoobavezne ugovore,a ne i za jednostranoobavezne
ugovore.
1. Raskid ugovora zbog neispunjenja
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.Kod ovih ugovora,ako jedna strana ne
ispuni svoju obavezu druga strana moe zahtevati ispunjenje ugovora ili pod odreenim
uslovima raskinuti ugovor prostom izjavom,a u svakom sluaju ima pravo na naknadu
tete.
2. Prigovor neispunjenja
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.Nijedna strana nije duna ispuniti svoju
obavezu,ako druga strana ne ispuni ili nije spremna da ispuni svoju obavezu,osim ako je
neto drugo ugovoreno ili je zakonom predvieno ili ako neto drugo proistie iz prirode
posla.
3. Rizik za sluajnu propast stvari
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.
4. Prekomerno oteenje u sluaju oigledne nesrazmere uzajamnih davanja
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.
5. Zelenaki ugovor
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.

164
6. Raskid ili izmena ugovora zbog promenjenih okolnosti(clauzula rebus sic
stantibus)
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.
7. Tumaenje ugovora
Kod jednostranoobaveznih ugovora se tumai na nain koji vie odgovara strani koja se
obavezala(na nain koji je manje teak za dunika).Kod dvostranoobaveznih ugovora se
tumai na nain koji odgovara principu ekvivalencije.
8. Ustupanje ugovora
Moe se vriti samo kod dvostranoobaveznih ugovora.
Teretni ugovori su ugovori kod kojih jedna strana daje naknadu za korist koju ugovorom od
druge strane dobija (npr.kupoprodaja,zakup,ugovor o doivotnom izdravanju,ortakluk).Teretni
ugovori nazivaju se onerozni ugovori ili ugovori sa naknadom.Svi dvostrani ugovori su teretni
ugovori,ali nisu svi teretni ugovori dvostrani.Tako ugovor o zajmu,ako se shvati kao realan
ugovor,uvek je jednostran jer stvara obavezu samo na jednoj strani,na strani zajmoprimca da
vrati pozajmljenu sumu novca zajmodavcu.Ali ugovor o zajmu moe biti i teretan i dobroin,u
zavisnosti od toga da li je bila ugovorena kamata.Ako je bila ugovorena kamata,tada je zajam
onerozan ugovor.
Dobroini ugovori su ugovori kod kojih jedna strana ne daje nikakvu naknadu za koristi koje od
druge strane dobija(npr. ugovor o poklonu,posluzi,beskamatnom zajmu,besplatnoj
ostavi).Dobroini ugovori se mogu podeliti u dve kategorije:
1. Oni koji predstavljaju pravni osnov prenosa odgovarajue imovinske vrednosti iz
imovine jednog lica u imovinu drugog lica (npr.ugovor o poklonu)
2. Oni koji ne ine pravni osnov prenosa odgovarajue imovinske vrednosti iz
imovine jednog lica u imovinu drugog lica,ve predstavljaju besplatnu korist za
jednu stranu,bez neposrednog uveanja imovine tog lica (npr.ugovor o
posluzi,besplatnoj ostavi)
Znaaj podele
Kod zakljuenja ugovora uslovi koji se zahtevaju za nastanak dobroinih ugovora stroi su od onih
koji se trae za nastanak teretnih ugovora.Tako je za zakljuenje ugovora o poklonu pored proste
saglasnosti volje potrebna i odreena forma.Inae kod dobroinih ugovora forma ima zatitnu
funkciju.Nasuprot tome teretni ugovori su u principu neformalni,pa je za njihovo zakljuenje
dovoljna prosta saglasnost volja,a samo izuzetno oni su formalni.
Dobroini ugovori se u principu zakljuuju intuitu personae,odnosno s obzirom na linost
ugovornika.
to se tie ugovorne odgovornosti kod teretnih ugovora postoji odgovornost ugovornika za
materijalne i pravne nedostatke ispunjenja,dok kod dobroinih ugovora to nije sluaj.Dalje to se
tie ugovorne odgovornosti moe se rei da se krivica dunika kod izvesnih dobroinih ugovora
blae ceni nego kod teretnih ugovora.
Podela ima znaaja i kod tumaenja ugovora.Dobroini ugovor treba tumaiti na nain koji je
laki za dunika,a teretni ugovor na nain kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.
Kada se radi o prestanku ugovora,kod dobroinih ugovora postoji vea mogunost za raskid i
ponitaj ugovora nego kod teretnih ugovora(npr.mogunost da se opozove poklon zbog tekog
osiromaenja poklonodavca ili neblagodarnosti poklonoprimca).Kod teretnih ugovora motiv je
izvan kauze i ne utie na valjanost ugovora,dotle je kod dobroinih ugovora motiv blii kauzi,ulazi
u nju i otuda pravila da nemoralni i zabranjeni motivi kao i zabluda o motivu kod dobroinih
ugovora predstavljaju razlog za ponitaj.S obzirom da se dobroini ugovori mahom intuitu
personae,to povlai mogunost ponitaja ugovora i zbog zablude o linosti ugovornika.

165
Tuba kojom se pobijaju pravne radnje dunika(actio Pauliana) pretpostavlja lake uslove,ako je u
pitanju dobroini ugovor.
Kod dobroinih ugovora nesavesnost treeg lica se pretpostavlja,ali je to oboriva
pretpostavka,dok se kod teretnih ugovora nesavesnost treeg lica mora dokazati.
Prigovor neizvrenja mogu je samo kod teretnih ugovora.
Komutativni ugovori su ugovori kod kojih je u trenutku zakljuenja poznata visina i uzajamni
odnos prestacija,tako da se tano zna ta ko prima i ta ko po ugovoru duguje.Veina teretnih
ugovora su komutativni ugovori(npr.kupoprodaja, razmena,zakup).ali nisu samo
dvostranoobavezni ugovori komutativni,ve to mogu biti i jednostranoobavezni ugovori
(npr.zajam sa kamatom je istovremeno i koumtativan ugovor).
Aleatorni ugovori su ugovori kod kojih u momentu njihovog zakljuenja nije poznato kojim e
ugovorom strana neto dobiti ili izgubiti,odnosno ne zna se za koju e od njih nastati pravo,a za
koju obaveza ili kolika e biti visina tih obaveza ili kakav e biti odnos uzajamnih obaveza,ve to
sve zavisi od nekog neizvesnog dogaaja(npr.igra,opklada,osiguranje, ugovor o doivotnom
izdravanju).Dogaaj mora biti neizvestan,dakle to ne mora da bude budui dogaaj,ve on
moe da bude sadanji ili proli (npr.ko je pobedio u jueranjoj utakmici).
Iz injenine neizvesnosti proizilazi pravna neizvesnost:
1. Ko e biti dunik,a ko poverilac
2. Odnos uzajamnih davanja
3. Hoe li nastati obaveza za jednu ugovornu stranu i ako hoe kolika e biti
UGOVOR

INJENINA
NEIZVESNOST

PRAVNA NEIZVESNOST

1.Osiguranje

Da li e nastupiti osigurani
sluaj?

Hoe li nastati obaveza


osiguravaa i ako nastane
kolika e biti?Visina ne moe
da bude vea od tete
osigurane sume.

2.Opklada

Ko je u pravu(tanost
saznanja)?

Ko je poverilac,a ko dunik?
To zavisi od injenine
neizvesnosti.

3.Doivotno izdravanje

Kolika e biti duina ivota


primaoca izdravanja?

Kolika e biti visina obaveze


davaoca?

Izmeu aleatornih ugovora i ugovora zakljuenih pod uslovom postoji slinost.Uslov je budua
neizvesna okolnost,a kod aleatornih ugovora moe biti neizvesna injenica iz prolosti.Kod
ugovora koji su zakljueni pod uslovom,nastanak ili prestanak ugovora zavisi od nastupanja
uslova.Ako je re o odlonom uslovu,ugovor ne nastaje dok uslov ne nastupi,a kada je u pitanju
raskidni uslov,ugovor prestaje nastupanjem tog uslova.Meutim kod aleatornih ugovora od
ostvarenja uslova zavisi pravno dejstvo,a ne opstanak ugovora.
Znaaj podele

166
Znaaj podele se uglavnom svodi na iskljuenje pravila o leziji kod aleatornih ugovora,odnosno
mogunosti da se ovi ugovori napadaju zbog prekomernog oteenja.Meutim ugovor nee biti
ruljiv zbog prekomernog oteenja.

PODELA UGOVORA PREMA DUINI TRAJANJA PRESTACIJE


Ugovori sa trenutnim izvrenjem su ugovori kod kojih se obaveza sastoji iz jednog akta
injenja ili proputanja,a koja se izvravaju u jednom momentu(npr.prodaja,razmena).
Ugovori sa trajnim izvrenjem su ugovori kod kojih se izvrenje obaveze prostire u vremenu
tako da se obaveze obino sastoje iz vie akata injenja ili proputanja.Odreeni ugovori uvek
pripadaju ovoj kategoriji,jer im to nalae njihova priroda (npr.ugovor o doivotnom
izdravanju,zakupu,ortakluku,osiguranju).To trajanje moe biti voljom stranaka tano odreeno
(npr.ugovor o zakupu stvari na rok od dve godine).
Znaaj podele
Znaaj se ogleda u tome to se pitanje uticaja promenjih okolnosti na izvrenje moe postaviti
samo kod ugovora sa trajnim izvrenjem.U pogledu prestanka ugovora opte je pravilo da raskid i
ponitaj ugovora deluju retroaktivno.To pravilo se bez problema primenjuje kod ugovora sa
trenutnim izvrenjem.Kod ugovora sa trajnim izvrenjem nastaje problem,pa se uzima da raskid i
ponitaj ugovora deluje pro futuro,odnosno deluje samo za budunost.

PODELA UGOVORA PREMA KARAKTERU PRESTACIJE


Jednostavni ugovori su ugovori ija se sadrina sastoji samo od onih elemenata koji su
karakteristini za jedan odreeni tip ugovora(kupoprodaja,zajam,zakup,ostava,poklon).
Meoviti ugovori su ugovori ija se sadrina sastoji iz elemenata dva ili vie jednostavnih
ugovora,ali koji su tako sjedinjeni da predstavljaju jedan jedinstvan ugovor(ugovor o
organizovanju putovanja se sastoji iz ugovora o delu,prevozu,kupoprodaji, punomostvu).
Znaaj podele
Za svaki jednostavni ugovor postoje posebna pravila koja se na njega primenjuju,a u nedostatku
posebnih pravila primenjuju se opta pravila ugovornog prava.Kada se radi o pravilima koja treba
primeniti na meovite ugovore sud je duan da poe od osnovnog pravila tumaenja,da pronae
zajedniku nameru stranaka.

PODELA UGOVORA PREMA TEHNICI I NAINU ZAKLJUENJA


Ugovori sa sporazumno odreenom sadrinom su ugovori kod kojih obe ugovorne strane
sporazumno odreuju elemente i uslove ugovora,tako da se saglasnost njihovih volja javlja kao
rezultat prethodnog pogaanja.
Ugovori po pristupu su ugovori kod kojih jedna strana unapred odreuje elemente i uslove
ugovora preko jedne opte i stalne ponude,a druga strana pristupa tako uinjenoj ponudi.Kod
ovih ugovora javljaju se dva obeleja:
1. Optost
Ponuda se upuuje unapred neodreenom broju lica.
2. Stalnost
Jedna strana se stalno ponavlja u vrenju svoje delatnosti(osiguravajua drutva,avio
prevoznici).

167

Ugovor po pristupu = Adhezioni ugovor = Formularni ugovor


Ugovor po pristupu Tipski ugovor(tree lice pravi model ugovora)
Znaaj podele
U pogledu tumaenja ugovora,ugovor o pristupu sud tumai u korist stranke koja pristupa
ugovoru.Ali sa druge strane ugovori o pristupu stvaraju i jednu pretpostavku u korist strane koja
je unapred odredila uslove ugovora.Po toj pretpostavci smatra se da su opti uslovi koji ine
sadrinu ugovora bili poznati strani koja pristupa,ako su joj pre zakljuenja ugovora bili predati ili
su bili objavljeni na propisani ili uobiajeni nain.Pretpostavka je oboriva i strana koja tvrdi da joj
opti uslovi nisu bili poznati mora to i da dokae.Odredbe optih uslova ne smeju biti protivne
dobrim poslovnim obiajima,odnosno te odredbe ne smeju biti tako formulisane da stranu koja im
pristupa stavljaju u nepravian i teak poloaj.Takve odredbe bile bi pogoene sankcijom
nitavosti,ak i ako su opti uslovi koji ih sadre odobreni od strane nadlenog organa.
Kolektivni ugovori su ugovori koji proizvode pravna dejstva za sva lica koja pripadaju
odreenoj grupi koja je ugovor zakljuila.Pravno dejstvo ugovora prostire se i na one lanove
grupe koji nisu dali svoju saglasnost ili su postali lanovi grupe tek nakon zakljuenja
ugovora(kolektivni ugovor o radu,prinudno poravnanje poverilaca).
Individualni ugovori su ugovori koji obavezuju samo ona lica koja su izrazila svoju saglasnost.
Za razlikovanje kolektivnih od individualnih ugovora nije od znaaja koliki se broj lica javlja na
jednoj ili drugoj strani. Ugovor moe biti individualan i kada se kao ugovorne strane javljaju
pravna lica.Razlika se svodi na dejstvo ugovora, odnosno da li ugovor obavezuje samo ona lica
koja daju svoj pristanak ili se dejstvo ugovora prostire i na druga lica.
Znaaj podele
Kolektivni ugovor je u stvari ugovor po prisutpu.Kolektivnim ugovorom se odreuju uslovi
budueg individualnog ugovora. Sud mora voditi rauna da li se odredbama individualnog
ugovora vreaju opte odredbe postavljene kolektivnim ugovorom.Ukoliko nae da je individualni
ugovor u svojoj sutini suprotan kolektivnom ugovoru,duan je da ovaj ugovor proglasi bez
dejstva ili samo neke njegove odredbe,ako ugovor moe i bez njih da opstane to zavisi i od volje
stranaka.
Generalni ugovor je ugovor ije se izvrenje prestacija prostire na jedan dui vremenski
period(obino vie kalendarskih godina),a kojim strane,u principu,utvruju samo opte elemente
ugovora i opre uslove njegovog izvrenja.
Posebni ugovor je ugovor kojim se preciziraju elementi generalnog ugovora i koji se zakljuuje
izmeu istih ugovornih strana na jedan krai vremenski period(obino za svaku kalendarsku
godinu).
Oba ugovora se zakljuuju povodom ostvarenja istog cilja(npr.izgradnje odreenog objekta),ali
ako ih povezuje isti cilj oni nemaju istu funkciju i ista dejstva.Generalnim ugovorom stranke
zasnivaju ugovorni odnos i to je njegovo glavno obeleje,a posebnim ugovorom stranke
sukcesivno izvravaju prestacije iz tog odnosa(npr.ako je generalnim ugovorom izgradnja nekog
objekta predviena na period od 5 godina,posebnim ugovorom e biti utvreno koji e se radovi
obaviti tokom kalendarske godine).
Znaaj podele
Posebnim ugovorima ne moe se ugovorati neto to je van okvira i u sutini protivno smislu
generalnog ugovora.Ukoliko se to uini zajednikom voljom stranaka,onda je to novi ugovor kojim

168
se menja generalni ugovor.Zbog toga je tumaenje odredbi posebnog ugovora povezano,a
nekada i podreeno tumaenju odredbi generalnog ugovora.
Znaaj posebnih ugovora u odnosu na generalne ogleda se i u tome to se putem njih,s obzirom
da se odnose na krai vremenski period,klauzule generalnog ugovora mogu prilagoavati
promenjenim okolnostima koje se nisu mogle predvideti u momentu zakljuenja ugovora i na taj
nain se izbegava raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti(npr.ako generalnim ugovorom
cena nije bila odreena,nego odrediva,konkretna visina cene odreivae se posebnim ugovorom
za svaku kalendarsku godinu).

PODELA UGOVORA PREMA ZAVISNOSTI JEDNIH OD DRUGIH


Samostalni ugovor je ugovor koji postoji i proizvodi pravna dejstva nezavisno od drugog
ugovora(zakup,kupoprodaja, ostava,poklon).
Akcesorni ugovor je ugovor koji n moe samostalno da egzistira,ve zavisi od postojanja nekog
drugog ugovora.Najee se javljaju u materiji stvarnih i linih obezbeenja
obligacija(npr.jemstvo,runa zaloga,hipoteka,ugovorna kazna, antihreza).Akcesoran ugovor se ne
moe zakljuiti ako ve ne postoji samostalan ugovor(npr.ne moe biti ugovor o jemstvu ako
nema duga).Zavisnost je samo jednostrana,poto samostalni ugovori mogu samostalno da
egzistiraju.
Znaaj podele
Ako samostalan ugovor prestane da postoji iz bilo kog razloga i akcesorni ugovor se gasi.

PODELA UGOVORA PREMA LINOSTI UGOVORNIKA


Ugovori zakljueni intuitu personae su ugovori kod kojih lina svojstva jednog ili oba
ugovornika predstavljaju odluujui element njihove saglasnosti,tako da je izvrenje obaveza ili
sticanje prava strogo vezano za onog ugovornika zbog ijih je linih svojstava ugovor i
zakljuen(punomostvo,poklon,ortakluk).Ovi ugovori mogu biti teretni i dobroini,jer svojstva
linosti u tom pogledu nita ne menjaju.
Ugovori zakljueni bez obzira na svojstva linosti su ugovori koji se zakljuuju bez obzira
na line osobine jedne ili obe ugovorne strane.
Znaaj podele
Usled smrti lica zbog ijih linih svojstva je ugovor bio zakljuen,ugovor prestaje da proizvodi
pravna dejstva pro futuro (npr.ako je odreeni kompozitor prema ugovoru trebalo da komponuje
jednu operu i u tom smislu otpoeo sa radom,njegovi naslednici nisu duni da je zavre).Sa
smru se izjednaava gubitak poslovne sposobnosti,odnosno prestanak pravnog lica.Ugovor
zakljuen intuitu personae moe se ponititi zbog zablude o linosti ugovornika povod koga je
ugovor bio zakljuen.
Strane mogu jedan ugovor koji nije intuitu personae(npr.ugovor o zakupu) zakljuiti ba s obzirom
na linost ili se prema okolnostima postavlja pitanje da li je zakljuen s obzirom na linost,pa je
dunost suda da prilikom tumaenja pronae i oceni pravu volju stranaka u tom smislu.

PODELA UGOVORA PREMA UGOVORNOJ OBAVEZI DA SE ZAKLJUI


DRUGI UGOVOR

169
Predugovor je ugovor kojim se preuzima obeveza da se u odreenom roku zakljui drugi ugovor
iji su bitni sastojci ve odreeni.Taj drugi ugovor naziva se glavni ugovor.Dok pregovori ne
obavezuju strane da zakljue ugovor,predugovor stvara obavezu za jednu ili obe strane.
I kod predugovora moe se traiti prinudno izvrenje,s tim to izvrenje ovog ugovora znai u
stvari zakljuenje glavnog ugovora.Ta dva ugovora ne mogu istovremeno proizvoditi pravno
dejstvo.
Ovlaena strana moe sudskim putem zahtevati ispunjenje obaveze iz predugovora,odnosno
zakljuenje glavnog ugovora.Sud e naloiti drugoj strani koja odbija da pristupi zakljuenju
glavnog ugovora da to uradi u roku koji joj odredi U sluaju neizvrenja obaveze(npr.strana
onemogui izvrenje na taj nain ro otui stvar koja je nezamenljhiva i koja bi bila predmet
glavnog ugovora)druga strana e imati pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi.Prava i
obaveze iz predugovora mogu se prenosti na druga lica kao i kod ostalih ugovora,izuzev ako je
ugovor zakljuen intuitu personae. Inae za obezbeenje predugovora mogu se upotrebiti
redovna sredstva obezbeenja,lina i stvarna.
Predugovom se moe obavezati samo jedna strana,a mogu se obavezati i obe strane(jedna
strana obea drugom licu da e mu prodati stvar u odreenom roku i po odreenoj ceni,s tim da
drugo lice u tom roku ima pravo da se opredeli hoe li ili nee kupiti stvar).
Stranke mogu,ali ne moraju da predvide rok u kome e zakljuiti glavni ugovor.Ali u svakom
sluaju ne mogu zahtevati zakljuenje glavnog ugovora po isteku zakonskog roka od 6 meseci
koji poinje tei od isteka ugovoreno roka,ako je bio ugovoren,odnosno od dana kada je prema
relevantnim okolnostima konkretnog sluaja trebalo da bude zakljuen glavni ugovor.
Predugovor se zakljuuje sa ciljem da nastane glavni ugovor.On ne obavezuje ako su okolnosti od
njegovog zakljuenja toliko izmenile da ne bi ni bio zakljuen da se takve okolnosti postojale u to
vreme.
Predugovor treba razlikovati od ponude za zakljuenje ugovora.Ponuda je uvek jednostrana izjava
volje,dok je predugovor izraz saglasnosti dveju ili vie volja.Ponuda se moe opozvati sve dok
ponueni za nju ne sazna,dok se obaveza zasnovana predugovorom ne moe povui,ako nisu
ispunjenu zakonom predvieni uslovi.
Predugovor treba razlikovati i od pregovora,koji prethode zakljuenju ugovora i svaka strana ih
moe prekinuti kad god hoe,dok predugovor predstavlja takav ugovor kojim se preuzima
obaveza da se docnije zakljui drugi,glavni ugovor.
Znaaj podele
ZOO predvia da propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor,ukoliko je ta forma
predviena kao uslov punovanosti ugovora.

PODELA UGOVORA PREMA VIDLJIVOSTI KAUZE


Kauzalan ugovor je ugovor kod koga je vidno oznaen njegov cilj(kauza),tako da se tano zna
zbog ega se stranke obavezuju(npr.kupoprodaja jer se zna da se kupac obavezuje da isplati
cenu prodavcu,zato to se prodavac obevzuje prema njemu da mu preda u svojinu odreenu
stvar).Ovi ugovori mogu biti i jednostrano i dvostranoobavezni ugovori.
Apstraktan ugovor je ugovor kod koga nije naznaen cilj(kauza),tako da se ne zna zbog ega
se strane obavezuju.Ali iako se iz ugovora ne vidi cilj,to ne znai daovi ugovori nemaju kauzu,ona
postoji,ali je voljom stranaka apstrahovana(npr.ako se neko lice obavee jednom pismenom
ispravom da e drugom licu u odreeno vreme predati odreenu sumu novca, onda se ne vidi

170
kauza te obaveze,jer je za trea lica nepoznato da li ta suma novca predstavlja kupoprodajnu
cenu, zakupninu,povraaj duga).
Apstraktni ugovor se uvek moe svesti na kauzalan i to:
1. Voljom stranaka
2. Prigovorom jedne strane u toku spora
3. Po slubenoj duosti ako je u pitanju apsolutno nitav ugovor
Za zakljuenje ovih ugovora zahteva se ispunjenje odreene forme,najee pismene.To znai da
su apstrakti ugovori ujedno i formalni ugovori.Problem je u tome to ovi ugovori esto kriju i neki
nedozvoljni ili nemoralni posao.
Znaaj podele
U sluaju spora poloaj poverioca u apstraktnom ugovoru je daleko povoljniji nego u kauzalnom
ugovoru.On je osloboen tereta dokazivanja postojanja kauze.Za podizanje tube dovoljno je
podneti pismeno o ugovoru,pa da se pretpostavi da je kauza pismena.Meutim kako se iza forme
apstraktnog ugovora mogu kriti nedozvoljni poslovi,posebno elementi zelenakog posla,na sudu
je dunost da ex officio pazi na razloge apsolutne nitavosti,pa da u skladu sa tim ispituje kauzu
ugovora,jer ona daje odgovor na pitanje zato su se strane obavezale.
Znaaj apstraktih ugovora ogleda se i u tome to se pomou njih ubrzava pravni promet.

You might also like