Professional Documents
Culture Documents
POJAM I
PODELA OBLIGACIJA
POJAM OBLIGACIJE
Obligacija(iuris vinculum) je pravni odnos izmeu dve odreene strane,na osnovu koga je
jedna strana(poverilac ili creditor)ovlaena da zahteva od druge strane(dunik ili
debitor)odreeno davanje,injenje ili uzdravanje od neega to bi inae imala pravo da
ini,a druga strana je duna da to ispuni.
Sa stanovita poverioca obligacija predstavlja potraivanje,a sa stanovita dunika ona
znai dug.
Prestacija ili predmet obligacije je ono na ta se dunik obavezao,to je dugovano
ponaanje.Postoje tri vrste dugovanog ponaanja:
1. Davanje (dare)
2. injenje (facere)
3. Neinjenje (non facere)
Napomena:injenje ne ukljuuje predaju stvari
Razlika izmeu obligacionog odnosa kao relativnog prava i stvarno pravnog odnosa
kao apsolutnog prava moe se uoiti na primeru ugovora o posluzi.Poslugodavac
kao vlasnik moe svojinskom tubom zahtevati povraaj od treeg lica kome je
poslugoprimac predao dalje stvar na upotrebu, jer je njegovo pravo apsolutno(erga
omnes),ali po osnovu ugovora o posluzi on se moe obratiti samo svom
saugovorniku,a ne i treem licu,jer je njegovo pravo relativnog karaktera(moe
podneti tubu samo protiv odreenog lica odnosno dunika).
Poverilac nema nikakvo pravo na stvari do momenta predaje ve samo pravo da od
dunika zahteva predaju stvari.Obligaciona prava su podlona zastarelosti(za
razliku od stvarnih prava),odnosno posle proteka zakonom odreenog
vremena,obligaciona prava gube mogunost prinudnog ostvarenja.U odreenim
sluajevima obligacioni odnos moe proizvoditi pravna dejstva i preko okvira
odnosa inter partes.Pored relativnog karaktera obligacija je suprotstavljiva,odnosno
moe se suprotstaviti treem nesavesnom licu(savesnost drugog lica se
pretpostavlja).Izuzeci od relativnog karaktera:
a. Ugovor o zakupu nepokretnih stvari
b. Actio pauliana
c. Ugovor u korist treeg lica
d. Kolektivni ugovor o radu
Ugovor o zakupu je ugovor koji moe biti upisan u zemljine knjige,to znai da
zakupac svoje pravo moe da istakne protiv svakog.Ako zakupodavac u toku
trajanja zakupa otui zakupljenu stvar novi vlasnik se ne moe pozvati na injenicu
da prilikom sticanja stvari nije znao da je stvar predmet zakupa,jer je upisom ovog
prava u zemljine knjige ovo pravo,iako po prirodi relativnog karaktera, dobilo
obeleje prava erga omnes.Ovo dejstvo ugovor o zakupu moe imati ak i kada nije
upisan u zemljine knjige.
ZOO u lanu 591 regulie otuenje posle predaje u zakup.U sluaju otuenja stvari
koja je pre toga predata nekom drugom u zakup,pribavilac stvari stupa na mesto
zakupodavca,pa posle toga prava i obaveze iz zakupa nastaju izmeu njega i
zakupca.Pribavilac ne moe zahtevati od zakupca da im preda stvar pre proteka
vremena za koje je zakup ugovoren,a ako trajanje zakupa nije odreeno ni
vremenom ni zakonom,onda pre isteka otkaznog roka.Za pribavioeve obaveze iz
zakupa prema zakupcu odgovara prenosilac kao solidarni jemac.
ZOO u lanu 593 regulie otuenje zakupljene stvari pre predaje zakupcu.Kada je
stvar o kojoj je zakljuen ugovor o zakupu preda pribaviocu,a ne zakupcu,pribavilac
stupa na mesto zakupodavca i preuzima njegove obaveze prema zakupcu,ako je u
momentu zakljuenja ugovora znao za postojanje ugovora o zakupu.Ako on to nije
znao nee biti duan da preda stvar zakupcu,a zakupac samo moe traiti naknadu
tete od zakupodavca.Za pribavioeve obaveze iz zakupa prema zakupcu odgovara
prenosilac kao solidarni jemac.
ZOO u lanu 589 regulie neposredni zahtev zakupodavca.Zakupodavac se
neposredno moe obraati podzakupcu u smislu osnovnog ugovora o zakupu,iako
nije sa njim u obligacionom odnosu.Pravilo je da zakupodavac moe radi naplate
svojih potraivanja od zakupca nastalih iz zakupa,zahtevati neposredno od
podzakupca
isplatu
iznosa
koje
ovaj
duguje
zakupcu
po
osnovu
podzakupa.Prodavac u kupoprodajnom ugovoru moe zadrati pravo da u
odreenom roku uzme stvar natrag od kupca vraajui mu cenu,a kupac je
obavezan da do odreenog roka stvar ne otui.To je prodaja nepokretne stvari sa
pravom otkupa.
IZVORI OBLIGACIJA
ZOO u lanu 1 nabraja izvore obligacija,ali ovo nabrajanje nije taksativno.Izvor obligacije
je neka injenica ili skup injenica za koje zakon vezuje nastanak obligacionog
odnosa.Zakon nabraja:
1. Ugovor
2. Prouzrokovanje tete
3. Sticanje bez osnova(pravno neosnovano obogaenje)
4. Poslovodstvo bez naloga(nezvano vrenje tuih poslova)
5. Jednostrana izjava volje:
a. Javno obeanje nagrade(slino konkursu)
b. Neopoziva ponuda
c. Izdavanje hartija od vrednosti na donosioca
Osnovna podela izvora obligacija je na ugovore i prouzrokovanje tete.Izvori su i druge
zakonom navedene injenice kao to su srodstvo,brana veza,susedski odnosi i
slino.Sudska praksa je delimino izvor obligacija. Kod odgovornosti za prouzrokovanu
tetu sudovi su protumaili da se obina panja pretpostavlja.
10
11
12
13
14
15
2.
3.
4.
5.
6.
16
da
sporove
reavaju
17
18
Dunik
potraivanje
dug
zahtev(tuba)
19
20
PODELA OBLIGACIJA
Znaaj podele obligacija je viestruk kako sa stanovita nastanka,zatim promena, kao i
prestanka obligacija,ali i sa stanovita tumaenja sadrine obligacije.Obligacije se mogu
podeliti
prema
razliitim
kriterijumima,prema
predmetu,
kauzi,
mnoini
subjekata,mnoini predmeta,sankciji,trajanju.
DOKTRINARNA PODELA
ZAKONSKA PODELA
Individualizovane i generine
obligacije
Kumulativne, alternativne i
fakultativne obligacije
Podela prema trajanju prestacije:
Trenutne i trajne obligacije
Podela prema karakteru sankcije:
Deljive obligacije
Nedeljive obligacije
Solidarne obligacije
Novane obligacije
21
22
Obligacije cilja su takve obligacije kod kojih se izvrenjem prestacije postie rezultat(cilj)
radi koga je obligacija nastala,obaveza dunika da postigne odreeni rezultat.Do povrede
dolazi ako rezultat izostane(npr.prodavac je duan da predajom stavri prenese pravo
svojine,ako ne prenese dunik ima pravo na naknadu tete ili lekar ima obavezu da uradi
analizu krvi).Obligacije sredstva su obligacije kod kojih se izvrenjem prestacije ne mora
postii i krajnji rezultat za poverioca.Dunik se obavezuje da
izvri odreenu
prestaciju,bez obzira da li se njenim preduzimanjem ostvaruje cilj zbog koga je obligacija
nastala.Obaveza je da se uloe sva raspoloiva sredstva.Moe izostati cilj,a da se smatra
da je obaveza ispunjena. Obaveza se smatra ispunjenom kada je uinjeno sve iz ugovora
ili je uinjeno sve to nalae struka(npr.lekar ima obavezu da lei pacijenta,ali ne i da ga
izleci,obaveza lekara moe biti ispunjena i ako pacijemt umre ili lice koje se obavezalo da
iskopa bunar u korist drugog,ispunilo je svoju obavezu i pored toga to nije nalo vodu).
Pravni znaaj podele obligacija na obligacije cilja i obligacije sredstva je razliit poloaj
poverioca usled neizvrenja. Poloaj dunika je nepovoljniji kod obligacija cilja,zato to je
onus probandi na duniku.
Kada obaveza nije izvrena i poverilac tuzi dunika:
OBLIGACIJA CILJA
OBLIGACIJA SREDSTVA
1.poverilako svojstvo
2.izostanak rezultata
-ako dokae uspee u sporu
-jedini nain da se dunik oslobodi je via
sila (dokazuje je dunik i to je okolnost koja
se nije mogla predvideti,i da jeste ne bi se
mogla otkloniti)
2.izostanak
rezultata(ako
ima
rezulata,poverilac nema interes da podigne
tubu,jer ga ne zanima kako je rezultat
postignut)
23
24
1. Monetarni valorizam
Vodi rauna o promenama kupovne vrednosti novca(dan obaveze-dan
ispunjenja).Prema ovom naelu uzima se stvarna vrednost dugovane sume novca u
trenutku ispunjenja obaveze,a ne nominalna vrednost novca.
2. Monetarni nominalizam
Bitna je nominalna vrednost novca.Dunik mora da isplati onaj broj novanih
jedinica koji je nominalno jednak onom iznosu koji je postojao u momentu nastanka
obaveze.U savremenim pravima usvojen je princip monetarnog nominalizma,taj
princip usvaja i na ZOO.lan 394 ZOO kae da,kada obaveza ima za predmet
svotu novca,dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obaveza
glasi,izuzev kada zakon odreuje neto drugo.Razlozi:
a. Princip jednake vrednosti uzajamnih davanja
Ako bi se prihvatio princip monetarnog valorizma,princip jednake vrednosti
uzajamnih davanja mogao bi biti naruen.Ne bi se znalo na koji iznos
obaveza glasi i da li visina obaveze glasi na ono to oekuje poverilac.
b. Princip pravne sigurnosti
Dunik uvek unapred zna koliko duguje,neizvesnost u tom pogledu ne sme
da postoji.
c. U sferi dravne monetarne politike
Ukoliko bi u ovoj sferi drava prihvatila princip monetarnog
valorizma,prihvatila bi nestabilnost svoje valute.
Postoje i odstupanja od naela monetarnog nominalizma,koji se zasnivaju ili na
ugovoru ili na sudskoj odluci.To znai da je ovaj princip dispozitivnog karaktera.
Odstupanja koja postoje na osnovu ugovora su odstupanja koja zavie od volje
stranaka,dispozitivnog su karaktera. Ugovorne strane mogu posrednim
putem,ugovaranjem odgovarajuih ugovornih odredbi od njega odstupiti:
a. Indeksnom klauzulom
b. Kliznom skalom
c. Deviznom klauzulom
d. Zlatnom klauzulom
Indeksna klauzula je odredba u ugovoru iz koje nastaje novana obaveza na
osnovu koje ugovorna strana odreuje revalorizaciju(ponovno obraunavanje)
odreenih novanih iznosa u skladu sa odgovarajuim novanim indeksom.Dunik
je duan da isplati onaj broj novanih jedinica koji je obraunat u skladu sa
odgovarajuim indeksom,a ne u skladu sa onim brojem novanih jedinica na koji
obaveza glasi.Kod nas je ovo doputeno.
INDEKS=STOPA RASTA PROSENE PLATE
REVALORIZACIJA=STOPA RASTA INFLACIJE
Kada je ugovoren neki od ovih indeksa,onda se visina novane obaveze poveava
za
onoliko
procenata
koliko
iznosi
promena
u
odgovarajuem
indeksu(npr.zajmodavac da zajmoprimcu zajam u iznosu od 100 000
dinara,ugovoreni rok dospelosti je 18.02.,meutim 01.07.dogovore se da e
novani iznos koji zajmoprimac treba da vrati zajmodavcu uveati za stopu rasta
trokova ivota ako do 01.07.poraste stopa ili bude 20%,visina novane obaveze se
uveava za 20% pa se 01.07. isplauje 120 000 dinara).
25
26
sud donosi presudu kojom se menja visina novane rente,ali sud mora voditi
rauna da je zbog odnosa na tritu dolo do promene kupovne vrednosti novca.
Mesto izvrenja je jo jedan kriterijum po kome se moe praviti razlika izmeu novanih i
nenovanih obligacija.Dunik je duan da izvri obavezu,odnosno poverilac je duan da
primi ispunjenje obaveze u mestu koje je odreeno pravnim poslom ili zakonom.To je
mesto u kome dunik mora da preduzme neophodne radnje da bi izvrio svoju
obavezu,tako da se potraivanje poverioca prema njemu ugasi.
Kod novanih obligacija mesto izvrenja je ono koje je odreeno sporazumom poverioca i
dunika(moe biti bilo koje mesto).Ako se nita ne dogovore,onda je prema ZOO to mora
da bude mesto u kome poverilac ima svoje prebivalite odnosno boravite.U naem
pravu novane obaveze su donosive,to predstavlja povoljnost za poverioca,jer trokovi
padaju na dunika.Ako poverilac promeni mesto prebivalita,odnosno mesto boravita,u
vreme kada je obaveza nastala,pa su trokovi ispunjenja poveani,to poveanje pada na
teret poverioca.
Kod nenovanih obligacija prvo se gleda ta su strane ugovorile.Ako nisu nita
ugovorile,niti se mesto moe odrediti pomou svrhe posla ili prirode obaveze ili neke
druge okolnosti,vai pravilo da se obaveze izvravaju u mestu u kome dunik ima svoje
prebivalite ili boravite u vreme nastanka obaveze.
Jo jedan kriterijum za razlikovanje je i vreme ispunjenja.Vreme ispunjenja je datum(rok)
u okviru koga,ili po cijem isteku,dunik mora izvriti svoju obavezu.Postoje,u pogledu
vremena ispunjenja,univerzalna pravila koja se mogu primeniti na sve vrste obaveza:
1. Vreme
ispunjenja
odreuju
poverilac
i
dunik
svojim
sporazumom(odrede datum ili rok za ispunjenje)
2. Ako nisu utvrdili vreme ispunjenja,vai da je vreme ispunjenja ono koje
je zakonom utvreno.ZOO odreuje i pravila o tome kada treba da bude
izvrena neka obaveza(npr.kod ugovora o prodaji kupac treba da isplati cenu u
trenutku predaje stvari.Posebno pravilo vai za ugovor o prodaju u privredi,i tu
se primenjuje obiajno pravilo koje je propisano jo u optim uzansama za
promet robe,prema kome je kupac duan da isplati cenu u roku od 8 dana od
kada je primio raun).
3. Ako ne postoji ni zakonsko pravilo,onda se primenjuje pravilo da se
vreme ispunjenja odreuje prema svrsi posla,prirodi obaveze i prema
ostalim okolnostima vezanim za taj posao.
4. Ako se primenom prethodna tri kriterijuma ne moe odrediti vreme
ispunjenja,odnosno ako ti kriterijumi ne postoje,onda za novane
obaveze vai pravilo da poverilac moe pozvati dunika da odmah
ispuni svoju obavezu,a dunik je duan da to odmah uini.Isto tako
dunik od poverioca moe zahtevati da odmah primi ispunjenje.
Po pravilu rok se odreuje u interesu dunika.Ipak,kod prodaje sa obronim otplatama
cene,ZOO predvia pravilo da kupac moe uvek isplatiti oednom ostatak cene,i to tako
to isplauje ist ostatak bez ugovornih kamata i bez trokova.
Dunik novane obaveze moe ispuniti obavezu i pre roka.Nitava bi bila odredba
ugovora kojom se dunik odrie ovog prava.U sluaju ispunjenja novane obaveze pre
roka,dunik ima pravo da od iznosa duga odbije iznos kamate za vreme od dana isplate
do dana dospelosti obaveze,samo ako je na to ovlaen ugovorom ili to proizilazi iz
obiaja(odstupanje od opteg pravila).
Kod ispunjenja nenovanih obaveza pre roka ZOO razlikuje dve situacije:
27
UGOVORNA KAMATA
Plaa se kao naknada za upotrebu novca
ZATEZNA KAMATA
Plaa se kao sankcija za dunika novane
obaveze zato to je nije izvrio na vreme
28
29
30
TETA =OBINA
TETA+IZMAKLA
DOBIT
Kod potpune tete potrebno je dokazati tetu i uzronu vezu zadocnjenja dunika i
nastale tete.Poverilac ne mora da dokae krivicu dunika za oteenje,jer je
pretpostavka krivice u korist poverioca.Teret dokazivanja u ovom sluaju pada na
dunika,tj.on treba da dokae da nije kriv za oteenje.
Sama docnja moe biti shvaena u objektivnom i subjektivnom smislu:
1. Objektivni smisao
Dunik je u docnji im ne ispuni svoju dospelu obavezu bez obzira na krivicu
2. Subjektivni smisao
Ukoliko dunik ne ispuni svoju dospelu obavezu,usled toga to je bio spreen
viom silom,onda ne moe biti re o docnji,jer su to opte prihvaeni osnovi
iskljuenja odgovornosti.Dunik novane obligacije koji je pao u docnju
odgovara ne samo za prouzrokovanu tetu i viu silu,nego je duan i da plaa
odreene zakonske kamate,ali sve to pod pretpostavkom da nije u mogunosti
da dokae da je zadocnio sa ispunjenjem usled vie sile ili nekih drugih okolnosti
za koje ne odgovara.
31
32
poverilac moe zahtevati od dunika da obavezu ispuni svim poveriocima zajedno ili da
je poloi sudu.
to se tie pravnog znaaja podele obligacija na deljive i nedeljive obligacije treba
razlikovati dve situacije:
1. Kada u obligacionom odnosu uestvuje vie subjekata na aktivnoj ili
pasivnoj strani,onda deljiva obligacija moe biti ili zajednika ili
solidarna,to zavisi ili od volje stranaka ili zakona, a nedeljiva
obligacija se moe dugovati samo tako da je svaki dunik obavezan da
ispuni ceo dug,odnosno da je svaki poverilac ovlaen da pod
odreenim uslovima moe zahtevati ispunjenje cele trabine.Nedeljiva
obligacija moe biti samo solidarna.
2. Nepotpuno izvrenje,odnosno delimino ispunjenje deljive obaveze ne
mora biti razlog za raskid,a ako je u pitaju nedeljiva,delimino
izvrenje je razlog za raskid ugovora zbog neizvrenja.
SOLIDARNE OBLIGACIJE
Izvori ovih obligacija su ugovor,testament(predvieno)ili zakon(nareeno)
Solidarne obligacije su obligacije sa vie lica na dunikoj/poverilakoj strani kod kojih je
svaki dunik duan da ispuni ceo dug,odnosno svaki poverilac je ovlaen da trai isplatu
celog duga,ali tako da kada jedan dunik ispuni ceo dug ostali sadunici se prema
poveriocu
oslobaaju
obaveze,odnosno
kada
jedan
poverilac
naplati
celu
trabinu,obaveza prestaje prema ostalim poveriocima.Iako je predmet deljiv i mogao bi
se podeliti,kod solidarnih obligacija predmet se duguje/potrauje u celini.
Situacija sa vie dunika,a jednim poveriocem su pasivne solidarne obligacije.Kod njih
poverilac moe potraivati od bilo kog dunika,a izmeu sadunika postoje regresni
odnosi.
Situacija sa vie poverilaca,a jednim dunikom su aktivne solidarne obligacije.
Pasivne solidarne obligacije
U ove obligacije sa vie dunika,a jednim poveriocem,spadaju obligacije gde svaki dunik
odgovara poveriocu za dug u celini i gde poverilac moe zahtevati isplatu duga u celini
od svakog dunika sve dok obaveza ne bude ispunjena,ali kada jedan dunik ispuni
obavezu u celini,onda se svi dunici oslobaaju duga prema poveriocu.Recimo tri lica
uzmu zajam od 30 000 e i ugovore solidarnost.Zajmodavac moe da trai od svakog
dunika isplatu duga.Ako jedan dunik isplati deo duga,on i dalje ostaje duan,sve dok
ceo dug ne bude isplaen.
Poverilac ima pravo da izabere dunika koji e isplatiti sve,a ako on to ne ispuni,poverilac
se obraa sledeem duniku,sve dok ne naplati trabinu.Izbor poverioca nije neopoziv,on
moe da promeni odluku,pa moe traiti i od nekog drugog dunika ispunjenje
obligacije.Dunici duguju sa razliitim rokovima,i poverilac moe zahtevati samo
ispunjenje prema onom duniku kome je rok nastupio(razliiti modaliteti obvezivanja).To
znai da svaki dunik moe dugovati sa razliitim rokom ispunjenja,pod drugim uslovima
i uopte sa razliitim odstupanjima.
Dunici se uzajamno zastupaju,a to znai da radnje koje preduzme jedan dunik proizvodi
dejstvo prema ostalim dunicima.
33
34
1. Ispunjenjem
Ispunjenje postoji kada jedan dunik isplati poveriocu dug u celini.U tom sluaju se
pasivna solidarna obligacija gasi.
2. Zamena ispunjenja(datio in solutum)
3. Polaganje dugovane stvari kod suda
4. Kompenzacija ili prebijanje
Svaki solidarni dunik moe se pozvati na prebijanje,koje je izvrio njegov
sadunik. Solidarni dunik moe potraivanje svog sadunika prema poveriocu
prebiti sa poverioevim potraivanjem,ali samo za onoliko koliko iznosi deo duga
tog sadunika u solidarnoj obavezi.
5. Otputanje duga
Otputanje duga sa jednim solidarnim dunikom,oslobaa obaveze i ostale
dunike.Meutim ako je otputanje imalo za svrhu da oslobodi obaveze samo
dunika sa kojim je izvreno,solidarna obaveza smanjuje se za deo koji prema
meusobnim odnosima dunika pada na njega,a ostali odgovaraju solidarno za
ostatak obaveze.Relevantna je namera.To nije jednostrana izjava volje,vec ugovor
izmeu poverioca i dunika kojim se dug gasi bez isplate.
6. Prenov ili novacija
Postoji kada se dunik i poverilac saglase da se ugasi postojea obligacija,a da se
zasnuje nova,razliita po predmetu ili osnovu.Prenovom koji je poverilac izvrio sa
jednim solidarnim dunikom, oslobaaju se ostali solidarni dunici.Ako je prenov
uinjen in personam,odnosno ako su poverilac i dunik prenos ograniili samo na
deo obaveze koja dolazi na tog dunika,obaveza tog dunika se gasi,a obaveza
ostalih dunika ne prestaje,ve se smanjuje za taj deo.
7. Poravnanje
Poravnanje je ugovor koji se zakljuuje izmeu poverioca i dunika kojim oni
okonavaju spor koji traje meu njima i kojim ureuju drugaije svoja prava i
obaveze.Poravnanje koje zakljuuje jedan od solidarnih dunika sa poveriocem ne
proizvodi pravna dejstva prema ostalim dunicima.Meutim ostali solidarni dunici
mogu,ako hoe da prihvate to poravnanje,ukoliko ono nije iskljuivo vezano za
linost dunika koji ga je zakljuio.
8. Sjedinjenje ili konfuzija
Prema optem pravilu obaveza prestaje kada jedno isto lice postane i poverilac i
dunik.Meutim kada je re o sjedinjenju u kategoriji solidarnosti dunika,onda je
pravilo da ukoliko se u istom licu steknu svojstva poverioca i dunika(npr.usled
nasledstva),obaveza ostalih dunika smanjuje se za onoliko koliko iznosi deo tog
dunika u solidarnoj obavezi.To znaci da se ne gasi cela obaveza,ve samo onaj
deo obaveze koji pripada onom duniku ijom linou je nastupilo sjedinjenje.
9. Docnja
Kada poverilac padne u docnju prema jednom od solidarnih dunika,onda to
proizvodi dejstva i prema ostalim solidarnim dunicima.Docnja jednog solidarnog
dunika nema dejstvo prema ostalim dunicima.Isto vai i za priznanje duga koje bi
izvrio jedan od solidarnih dunika.
10.
Zatoj,prekid zastarevanja i odricanje od zastarelosti
Na zastarelost se moe pozvati onaj dunik prema kome je zastarelost
nastupila,odnosno mogu se pozvati na nju svi dunici,ako je nastupila za sve
njih.Prekid ili zatoj zastarelosti prema jednom solidarnom duniku,ne proizvodi
dejstva prema ostalim solidarnim dunicima,ali dunik koji je morao da ispuni
obavezu ima pravo regresa prema sadunicima koji su bili osloboeni ispunjenja
35
36
37
predaju odnosno dugovano injenje.Ali ako nije potrebno tano odrediti stvar ili
radnju,ve samo rod ili vrstu, potrebno je odrediti koliinu dugovanih stvari,odnosno
okvir dugovane radnje,ili bar predvideti neke okolnosti na osnovu kojih e se to pouzdano
moi ustanoviti.Ove obligacije podrazumevaju mnogo iri predmet obaveze od predmeta
ispunjenja.Dunik duguje stvar odreenog roda (in obligatione),a ispunjava obligaciju
predajom
odreene
koliine
stvari
tog
roda
i
odreenog
kvaliteta(in
solutione).Recimo,dunik duguje odreenu koliinu penice,pamuka,ulja itd.
Generina obligacija gubi svoja obeleja ne samo kada se tano odredi dugovana
stvar(jer tada postoji individualizovana obligacija),nego i kada se odrede dve ili vie
dugovanih stvari,tako da dunik moe da ispuni svoju obavezu predajom jedne od tih
stvari(kada postoje alternativne obligacije).Recimo,stene rase maltezer i slino.
Pravni znaaj podele
Vae u pogledu individualizovanih i generinih obligacija razliita pravila u pogledu
prestanka obligacija usled sluajne propasti dugovanog predmeta.
Ako propadne predmet individualizovane obligacije,usled uzroka za koji dunik ne
odgovara,odnosno nastupi objektivna nemogunost ispunjenja,onda se obligacija gasi,a
dunik se oslobaa odgovornosti.Prema optem pravilu,rizik sluajne propasti stvari,snosi
njen vlasnik.Ako do propasti stvari doe krivicom dunika,onda se dunik oslobaa ne
obaveze,ve postaje dunik naknade tete koju poverilac trpi usled neispunjenja
obligacije.
Ako propadne predmet generine obligacije,dunik se ne oslobaa obaveze,ako su stvari
tog odreenog roda propale usled vie sile ili nekog drugog uzroka za koji se inae ne
odgovara.Smatra se da rod nikada ne propada,pa je dunik duan da izvri svoju
obavezu
predajom
stvari.Ipak,ukoliko
nastupi
objektivna
nemogunost
ispunjenja(npr.odreeni rod stvari se stavi van prometa,odreena vrsta ivotinje
izumre),dunik se oslobaa obligacije.Rizik sluajne propasti snosi vlasnik.
Znaaj podele na individualizovane i generine obligacije ogleda se i u tome to se
izvesni ugovori karakteriu generinim obligacijama(npr.ugovor o zajmu),dok drugi
ugovori raaju individualizovane obligacije(npr.ugovor o zakupu).
ALTERNATIVNE OBLIGACIJE
Alternativne obligacije su obligacije koje imaju dva ili vie predmeta,ali koji se tako
duguje,da se isplatom jednog od njih, obligacija gasi.Dunik duguje dve ili vie stvari ili
radnji,ali predmet ispunjenja obligacije je predaja samo jedne stvari ili izvrenje samo
jedne od dugovanih radnji.
Alternativne obligacije razlikuju se od kumulativnih obligacija po tome to se kod
kululativnih obligacija duguju dva ili vie predmeta,ali tako da se obligacija gasi tek kada
se ispune svi ti predmeti.
Alternativne obligacije razlikuju se od generinih obligacija po tome to je predmet
alternativne obligacije,iako nije unapred tano i potpuno odreen u smislu
individualizovane obligacije,ipak je preciznije odreen od predmeta generine
obligacije.Dok je alternativna obligacija uvek koncentrisana na dva ili vie
predmeta,tano odreenih predmeta,od kojih je samo jedan predmet ispunjenja
obligacije,generina obligacija se odnosi na itav okvir odreene vrste ili roda stvari iz
koga se(prema pravilima izbora) izdvaja odgovarajui predmet kojim se ispunjava
obligacija.
38
39
FAKULTATIVNE OBLIGACIJE
Fakultativne obligacije su obligacije kod kojih se duguje samo jedan predmet,ali se dunik
moe osloboditi obaveze dajui neki drugi odreeni predmet. Dunik se moe koristiti
ovom mogunou sve dok poverilac u postupku prinudnog izvrenja,ne dobije potpuno
ili delimino predmet obaveze.
Fakultativne obligacije se razlikuju od alternativnih obligacija po tome to se kod
fakultativnih obligacija duguje samo jedan predmet,ali je dunik ovlaen da ispuni
obligaciju bilo dugovanim,bilo nekim drugim predmetom koji je odreen
zakonom,ugovorom ili jednostranom izjavom volje.Kod alternativnih obligacija uvek
postoje dva ili vie dugovanih predmeta.Recimo na osnovu zakona,kada poklonodavac
usled nedostatka nunih sredstava za ivot,zahteva od poklonoprimca povraaj
predmeta poklona,a zakon ovlasti poklonoprimca da se moe osloboditi obaveze ili
povraajem predmeta poklona ili davanjem poklonodavcu u odgovarajuoj meri sredstva
koja mu nedostaju.
Poverilac fakultativne obligacije moe traiti samo dugovani predmet,a ne onaj kojim
dunik,ako to hoe,moe da ispuni svoju obavezu.Upravo zbog tog ovlaenja,po kome
dunik moe da bira jedan od dva predmeta kojim e ispuniti svoju obavezu,kae se da je
na strani dunika facultas alternativa.Recimo,testamentom se zaveta legat po kome
ce univerzalni naslednik biti duan da legataru preda sliku,ali se naslednik moe
osloboditi obaveze,ako legataru ispalti iznos od 30 000 e,ali sam legatar ne moe
zahtevati ovu sumu novca, ve samo sliku.
Razlika fakultativne obligacije od alternativnih obligacija javlja se i kod pitanja propasti
stvari,odnosno nemogunosti ispunjenja obligacije.
Ako dugovani predmet propadne zbog dogaaja za koji dunik ne odgovara(via
sila),onda se obligacija gasi,dunik se oslobaa obaveze ispunjenja(a kod alternativne
obaveza se svodi na preostale predmete).
Ako dugovani predmet propadne,odnosno nastupi nemogunost ispunjenja usled
dogaaja za koji dunik odgovara,poverilac moe zahtevati samo naknadu tete,a ne i
drugi predmet koji dunik moe dati umesto dugovanog.U takvom sluaju dunik se
moe osloboditi obaveze naknade tete dajui predmet koji je ovlaen dati umesto
dugovanog predmeta.
Za razliku od alternativnih obligacija,kod fakultativne obligacije poverilac nikada ne moe
imati pravo izbora,jer se uvek duguje,odnosno uvek se potrauje samo jedan predmet.
Po svojoj pravnoj prirodi izbor dunika razlikuje se kod fakultativnih obligacija i
alternativnih obligacija.
Kod alternativnih obligacija vrenjem prava izbora dunik pretvara alternativnu obligaciju
u jednostavnu obligaciju,to znai da je re o jednom pravu na preobraaj prava(pravna
mo),i zbog toga je izjava volje kojom se vri izbor neopoziva.
Kod fakultativnih obligacija izjava volje dunika da e dati,umesto dugovanog,neki
drugi,odreeni predmet,nije neopoziva,jer ona ne izaziva nikakav preobraaj,ve samo
znai vrenje jednog ovlaenja koje se gasi tek potpunom ili deliminom predajom
dugovanog ili nekog drugog odreenog predmeta dobrovoljno ili u postupku prinudnog
izvrenja.
Dunik koji je,menjajui svoju odluku o ispunjenju obligacije jednim ili drugim
predmetom,prouzrokovao poveriocu tetu,postaje dunik naknade te tete,ali to ne utie
na iznetu pravnu prirodu dunikovog ovlaenja u fakultativnoj obligaciji.
40
Fakultativna potraivanja
Za razliku od fakultativne obaveza,fakultativna potraivanja postoje u sluaju kada se
zakonom ili ugovorom predvidi da poverilac moe umesto dugovanog predmeta
zahtevati od dunika neki drugi odreeni predmet i to tako da je dunik duan predati mu
taj predmet ako poverilac to zahteva.Ako poverilac ne zahteva taj drugi predmet,dunik
je duan predati mu dugovani predmet.
Za fakultativno potraivanje vae pravila o fakultativnim i alternativnim obavezama,to
zavisi od namere ugovornika i konkretnih prilika posla.
KUMULATIVNE OBLIGACIJE
Kumulativne obligacije su obligacije koje imaju dva ili vie razliitih predmeta,ali koji se
tako duguju da ih sve treba predati ili izvriti.Poverilac je ovlaen da,ukoliko nista drugo
nije predvieno,zahteva izvrenje,odnosno predaju svih predmeta oednom(osnovno
pravilo).Kao i kod drugih obligacija i ovde se predmet sastoji u predaji neke
stvari,injenju ili uzdravanju od injenja.
Mogue je predvideti da se ispunjenje obligacije ne obavi istovremeno jednim aktom,ve
razliitim aktima,u razliitom vremenu(npr.predaja sume novca u jednom danu,a predaja
neke druge stvari u drugom danu).
Ukoliko jedan od dugovanih predmeta propadne usled razloga za koji dunik ne
odgovara(via sila),dunik duguje ostatak u sluaju da poverilac za to ima interesa,to je
faktiko pitanje koje se procenjuje prema okolnostima konkretnog sluaja.
Kada svi dugovani predmeti sluajno propadnu ili nastupi naknadna objektivna
nemogunost ispunjenja obligacije,dunik se oslobaa obaveze ispunjenja,jer se kod ove
obligacije ispunjavaju svi predmeti koji se duguju.
Ako je do propasti predmeta dolo krivicom dunika,on duguje naknadu tete poveriocu
koju ovaj usled toga trpi,i to u visini propalog predmeta.
Kumulativnu obligaciju treba razlikovati od kumulativnog dugovanja dve ili vie
obligacija.Dok je kumulativna obligacija jedna obligacija sa vie predmeta koje sve treba
predati ili izvriti, dotle kumulativno dugovanje vie obligacija,podrazumeva obavezu
dunika iz jednog pravnog osnova da ispuni vie obligacija,bez obzira da li su one
kumulativne ili ne.Tako ugovori najee predstavljaju zbir obligacija koje ugovornik
duguje kumulativno(npr.na strani prodavca je obaveza predaje stvari i obaveza zatite u
sluaju pravnih i fizikih nedostataka,a na strani kupca je obaveza isplate cene i obaveza
preuzimanja stvari)
41
42
Znaaj ove podele ogleda se i u tome to kada se trajna obligacija odnosi na predaju
sume novca,odnosno kada trajna obligacija pripada novanim obligacijama,tokom
ispunjenja trajne novane obligacije moe se javiti pitanje uticaja valutnih
promena,odnosno manje ili vee kupovne moi novca u trenutku potpune isplate u
odnosu na trenutak nastanka obaveze.
Zastarelost
Povremena
potraivanja
koja
dospevaju
godinje
ili
u
kraim
razmacima(kamate,izdravanje,potraivanja
zakupnine,
naknade
tete
i
slino)zastarevaju za 3 godine od dospelosti ovakvog pojedinog davanja(subjektivni rok).
Samo pravo iz kojeg proistiu pojedina potraivanja zastareva za 5 godina(objektivni rok)
od dospelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja posle koga dunik nije vrio
davanja.Kada zastari pravo iz koga proistiu povremena potraivanja,onda poverilac
gubi,ne samo pravo da zahteva budua povremena davanja,nego i ona povremena
davanja koja su dospela pre ove zastarelosti.Kada je re o povremenim davanjima treba
rei da dokaz o isplati poslednjeg povremenog davanja stvara oborivu pretpostavku o
isplati ranijih davanja (npr.priznanica o isplati jedne rate stvara oborivu pretpostavku da
su isplaene i prethodne rate).
43
UGOVORI
44
POJAM UGOVORA
Prema tradicionalnom shvatanju ugovor je saglasnost volja dva ili vie lica kojom se
postie neko pravno dejstvo.Opti pojam ugovora svojstven je ne samo obligacionom
pravu ve i drugim granama prava u kojima se javlja,kao to su porodino pravo,
meunarodno pravo,nasledno pravo itd.U obligacionom pravu ugovor predstavlja izvor
obligacija.
Ugovor u obligacionom pravu je saglasnost volja dva ili vie lica kojom se postie neko
obligacionopravno dejstvo. Karakteristike ugovora:
1. Uvek je dvostrani pravni posao
Za razliku od dvostranog,kod jednostranog pravnog posla nema saglasnosti volja,
ve izjava samo jedne volje stvara odreeno pravno dejstvo(npr.javno obeanje
nagrade).
2. Proizvodi obligacionopravno dejstvo koje se ogleda u zasnivanju,promeni
i gaenju obligacija
3. Proizvodi imovinskopravna dejstva
To znai da se pravne posledice ugovora odraavaju direktno u imovini ugovornih
strana.
Za oznaavanje pojma ugovor koriste se razliiti nazivi:
1. Sporazum
To je iri pojam od ugovora, on podrazumeva svaku saglasnost volje,a ne samo onu
izjavu koja proizvodi obligacionopravno dejstvo.
2. Pakt (u meunarodnom pravu)
Ne upotrebljava se u obligacionom pravu.Ovaj termin koristi se za one obaveze
koje raaju nesankcionisane pravne obaveze.
3. Pogodba (uglavak,utanaenje)
Ovaj termin ima dvostruko znaenje,koristi se da se oznai ugovor u celini,ali i da
se oznae pojedine odredbe u ugovoru.
4. Dogovor
To je zapravo sporazum koji su ugovorne strane postigle tokom pregovora,to je faza
koja prethodi zakljuenju ugovora.
Ranije za ugovor nije bila dovoljna prosta saglasnost volja da bi nastala obligacija,bila je
neophodna i forma,rituali,gestovi itd.Tek kasnije forma prestaje da bude neophodna za
nastanak ugovora.
Lica koja zakljuuju ugovor nazivaju se i ugovornici,ugovorne strane,ugovarai.
45
DISPOZICIJA SUBJEKATA
Dispozicija subjekata je izraz opteg naela autonomije volje.Ugovorne strane su
slobodne da po svojoj volji urede sadrinu ugovora.
Ovo naelo trpi neka opta ogranienja i to su:
1. Prinudni propisi
2. Javni poredak
3. Dobri obiaji
46
47
KONSENSUALIZAM
Konsensualizam kao princip ugovornog prava,znai da se ugovori mogu zakljuivati
prostom saglasnou volja,bez ispunjenja zakonom predvienih formi.Strane mogu
ispoljavati svoju volju na razliite naine i to usmeno ili pismeno,kao i svim postupcima
kojima se posredno ili neposredno iskazuje odreena volja.
Istorijski razvoj ugovornog prava ukazuje na injenicu da se ovaj princip nekada nije
primenjivao u svom apsolutnom smislu,ve da su bili prisutni odreeni izuzeci koje su
strane dune da potuju i da ih se pridravaju.Dugotrajni proces stvaranja principa
konsensualizma okonan je tek u XVI i XVII veku.Sve do tada vladajui princip bio je
formalizam.Glavni uzroci koji su doveli do usvajanja ovog principa bili su nerazvijeni
drutveno ekonomski odnosi i uticaj religije na pravo. Kasnije dolazi do ublaavanja
formalizma zbog sloenijih drutveno ekonomskih odnosa i slabljenje uticaja religije na
pravo.Rimsko pravo nikada nije postavilo konsensualizam kao opti princip ugovornog
prava.
Poetak novog veka,karakterie se naglim razvojem robne privrede,razmena materijalnih
dobara zahteva to veu brzinu i slobodu u privrednim odnosima.Javila se potreba da se
ugovori lako i brzo zakljuuju.Formalizam sputava pravni promet.
Kodifikacije graanskog prava u XIX veku potpuno prihvataju princip solo consensus
obligat.Autori francuskog graanskog zakonika nisu ga ak ni formulisali na jedan opti
nain,jer su smatrali da se on svuda podrazumeva.Dolazi do usvajanja opteg pravila da
su ugovori u principu neformalni,a samo izuzetno formalni,to je suprotno onome to je
vailo u rimskom pravu.Forma u savremenom pravu ne javlja se kao ritual,vec kao
sredstvo,kao zatita drutvenih interesa.
Na ZOO princip konsensualizma predvia reima da zakljuenje ugovora ne podlee
nikakvoj formi,osim ako zakonom nije drugaije odreeno.I pored toga to ZOO predvia
princip neformalnosti,mnoge ugovore i uprkos tome ipak proglaava formalnim,kao to
su ugovor o prometu nepokretnosti,ugovor o graenju,ugovor o licenci,ugovor o
osiguranju,ugovor o jemstvu itd.
ZAKLJUENJE UGOVORA
Da bi dolo do zakljuenja ugovora potrebno je ispunjenje odreenih uslova,koji se dele
na opte i posebne.Opti uslovi za zakljuenje ugovora koji moraju biti ispunjeni
kumulativno su:
1. Sposobnost ugovaranja
2. Saglasnost volja
3. Predmet ugovora
4. Kauza
Posebni uslov za zakljuenje ugovora trai se samo kod onih ugovora koji su formalni i to
je naravno:
1. Forma(kada je odreena zakonom,sporazumom itd.)
48
49
50
VRSTE UGOVORA
Ugovor kao saglasnost volja dve ugovorne strane moe se prema razliitim kriterijumima
podeliti:
1. Prema odreenosti u zakonu:
a. Imenovani ugovori
Tu su bitni elementi i obaveze ugovornih strana ureeni zakonom
b. Neimenovani ugovori
51
2.
3.
4.
5.
6.
52
53
4.
5.
6.
7.
8.
54
55
56
Delimino poslovno sposobna lica mali broj ugovora zakljuuju samostalno,a za ostale
ugovore im treba saglasnost zakonskih zastupnika.Samostalno sklapaju ugovore kojima
stiu prava i ugovore malog znaaja,a uz saglasnost sve ostale ugovore.Saglasnost zavisi
od predmeta ugovora,za recimo ugovore o pokretnim stvarima manje vrednosti je
dovoljna samo roditeljska saglasnost,a za ugovore koji za predmet imaju stvari vee
vrednosti, potrebna i saglasnost organa starateljstva,pored saglasnosti roditelja.
Maloletnici 14-18 samostalno mogu zakljuiti jos dva ugovora:
1. Ugovor o radu i na osnovu njega zasnovati radni odnos
2. Sve druge ugovore kojima raspolau prihodima koji su steeni
radom(npr.mogu zakljuiti i ugovor o punomostvu,ako raspolau
zaradom)
Ugovori koje zakljuuju potpuno poslovno nesposobna lica su apsolutno nitavi i
nepostojei.
Kada delimino poslovno sposobna lica zakljuuju ugovor koji je izvan granica u okviru
kojih mogu samostalno da zakljuuju ugovor,a za koje nije dobijena saglasnost,smatrae
se da takvi ugovori postoje i proizvode pravna dejstva,stvaraju prava i obaveze od
momenta kada su zakljuena sa saugovornikom,ali je pravna sudbina takvih ugovora
neizvesna(da li e optati ili e biti poniten) i zavisi od ponaanja roditelja i organa
starateljstva( ovi ugovori su ruljivi).
Zakonski zastupnik moe posle zakljuenja ugovora da izjavi da li je saglasan ili ne
(ukoliko ne da svoju saglasnost na zakljuen ugovor,onda on ne proizvodi pravna
dejstva,a odbijanje davanja saglasnosti ima isti znaaj kao i podnoenje tube za
ponitenje ugovora).Sudbinu obih ugovora,moe reiti i saugovornik ne ekajui
saglasnost, ukoliko nije znao da lice sa kojim je zakljuio ugovor nema ugovornu
sposobnost ili ako je znao,a bio je prevaren u pogledu postojanja ovlaenja zakonskog
zastupnika.U tom sluaju on moe odustati od ugovora. Ako je znao za tu
nesaglasnost,moe pozvati roditelje da se izjasne u roku od 30 dana,ako je odgovor
roditelja pozitivan,ugovor ostaje na snazi,a ako je negativan ili nije dat u roku od 30 dana
(smatra se da saglasnost nisu dali) ugovor ne proizvodi pravna dejstva.
Inae ako je saglasnost data pre zakljuenja ugovora radi se o dozvoli,a ako je data
nakon zakljuenja ugovora, radi se o odobrenju,koje ima retroaktivno dejstvo,odnosno
dejstvo ex tunc.Dozvola,odnosno odobrenje moraju biti dati u obliku propisanom za
ugovore za ije se zakljuenje daju.
Po sticanju potpune poslovne sposobnosti lice moe u roku od 3 meseca zahtevati da se
poniti ugovor koje je zakljuilo za vreme svoje ugovorne nesposobnosti.
ZASTUPANJE
Zastupanje je pravni odnos u kome jedno lice (zastupnik) obavlja pravne poslove u ime i
u korist drugog lica (zastupljeni),tako da se pravna dejstva obavljenog/zakljuenog
pravnog posla neposredno ostvaruju za zaposlenog.Postoje dve vrste zastupanja:
1. Zakonsko zastupanje
2. Ugovorno zastupanje
to se tie zakonskog zastupanja,ono postoji kada pri zakljuenju ugovora, lice koje
nema potpunu poslovnu sposobnost za ugovaranje,umesto njega ugovor mora da
zakljui lice koje na osnovu zakona ili na osnovu odluke organa starateljstva ima obavezu
da zastupa takvo lice.
57
Zastupnici na osnovu zakona su roditelji, koji zastupaju svoje maloletno dete prilikom
zakljuivanja svih ugovora koje oni do punoletstva ne mogu samostalno da zakljue.
Zastupnik na osnovu zakona i odluke organa starateljstva je staratelj koji zastupa
punoletno lice koje je,iz nekog razloga predvienenog porodinim zakonom,stavljeno pod
starateljstvo.
Ovlaenje za zastupanje proizilazi iz zakona, a zakonski zastupnik prema treem licu sa
kojim treba da se zakljui ugovor mora da se legitimie ili svojim roditeljskom svojstvom
ili svojstvom staratelja. Za roditelje je legitimacija izvodi iz matine knjige roenih, a za
staratelje je reenje organa starateljstva na osnovu koga je postavljen.
to se tie ugovornog zastupanja,to je zastupanje na osnovu ugovora,kod zakljuivanja
ugovora lica koja imaju ugovornu sposobnost. Ugovor o punomostvu izmeu ugovorno
sposobnog lica kao zastupanog i punomonika je ugovor na osnovu koga zastupani izdaje
ovlaenje za zastupanje koje se naziva punomoje. Punomojem se punomonik
legitimie pred licem sa kojim zakljuuje ugovor.
Osnovna razlika izmeu ove dve vrste zastupanja je u osnovu za zastupanje.Dakle za
zakonsko zastupanje osnov je zakon,a za ugovorno zastupanje osnov je ugovor. Neka
pravila su razliita za ove dve vrste zastupanja,a neka su zajednika.Zajedniko je:
1. Zastupnik je duan da drugu stranu obavesti da on istupa u svojstvu
zastupnika,kako bi ugovor obavezivao tree lice i zastupanog. Ako
zastupnik propusti da obavesti drugu stranu da postupa kao zastupnik, onda
ugovor ne obavezuje zastupanog i tree lice. Izuzetno, ugovor e obavezivati tree
lice i zastupanog,ako je tree lice znalo ili moglo znati da zastupnik istupa u ime
zastupanog.
2. Zastupnik se mora kretati u granicama ovlaenja i ne sme ih prekoraiti.
Obim ovlaenja kod zakonskog zastupnika je utvren zakonom, a kod ugovornog
zastupanja obim ovlaenja je odreen ugovorom, tj. zastupani svojom voljom
odreuje obim ovlaenja zastupnika.
Pravilo je da,ako je ovlaenje prekoraeno,zastupani moe odobriti (ratifikovati)
prekoraeno ovlaenje i tada ga ugovor obavezuje i u prekoracenom delu. Ako ne
ratifikuje prekoraeno ovlaenje,tree lice sa kojim je zastupnik zakljuio ugovor
moe tuiti zastupanog za naknadu tete,i za njega moe nastati obaveza da tetu
nadoknadi.Tree lice moe tuiti zastupnika zajedno sa zastupanim(radie se o
solidarnim pasivnim obligacijama,jer je na dunikoj strani).
Ako se neko lice potpuno neovlaeno predstavi kao zastupnik i zakljui ugovor u
ime i za raun zastupanog, zastupani moe odobriti ugovor u celini i tada nastaje
ugovor izmeu zastupanog i treeg lica koji proizvodi pravno dejstvo, a ako odbije
da se saglasi, ugovor ne obavezuje njega i tree lice. U ovom sluaju moe da
nastane obaveza izmeu neovlaenog i treeg lica, tj. tree lice moe da tui
neovlaenog za naknadu tete.
Posebno pravilo postoji u sluaju ugovor sa samim sobom. To je sluaj kada se
bar prividno kumuliraju uloge dve ugovorne strane u jednom licu.To su najpre sluajevi
koji se javljaju kod zastupanja(npr. zastupnik zakljuuje ugovor sa samim
sobom).Razlikuju se dve situacije:
1. Jedno lice kao zastupani zakljui ugovor o punomoju sa drugim licem kao
punomonik, na osnovu koga punomonik treba u ime i za raun
zastupljenog da zakljui neki pravni posao. Na osnovu takvog ugovora
58
SAGLASNOST VOLJA
Saglasnost volje je sutinski element ugovora.Saglasnost volja je jedan od bitnih uslova
za zakljuivanje ugovora.Ugovora nema bez saglasnosti volja ugovornih strana.Ugovor
nastaje u momentu kada je saglasnost volja postignuta. U tom momentu, ugovorne volje
se sjedinjuju. Da bi dolo do sjedinjenja volja, potrebno je da jedna strana izjavi da hoe
da zakljui ugovor i da se druga strana sa tim saglasi. Volja prve strane koja se unosi u
ugovor je ponuda, a volja druge strane je prihvatanje ponude. Ponuda i prihvatanje
ponude se mogu posmatrati kao dve faze zakljuenja ugovora. Ove dve faze se
objedinjuju u fazi zakljuenja. Ipak, pre ponude mogue je da postoji prethodna faza u
kojoj se zakljuenje ugovora priprema. U toj pripremnoj fazi se odvijaju pregovori. Kada
se okona pripremna faza, sledi ponuda.Ugovor je zakljuen kada se ugovorne strane
saglase o bitnim sastojcima ugovora.
PREGOVORI
Pregovori su proces u kome strane polazei od, po pravilu, udaljenih pozicija nastoje da
prevaziu postojee razlike i postignu sporazum.Nije bitno da li su strane postigle
59
PONUDA
60
Ponuda je predlog zakljuenja ugovora upuen odreenom licu,koji sadri bitne sastojke
ugovora kako bi se njenim prihvatanjem ugovor mogao zakljuiti.Razlike izmeu
pregovora i ponude su dvostruke:
1. Pregovori prethode nastanku,a ponudom zapoinje zakljuenje ugovora
2. U odnosu prema samom ugovoru, ponuda dolazi nakon okonanih
pregovora (oznaava poetak zakljuenja ugovora).Da bi dolo do
zakljuenja ugovora potrebno je da pregovori budu okonani,da jedna
strana uputi ponudu i da druga strana prihvati ponudu.
to se tie pravnog dejstva ponude,za razliku od pregovora,koji ne obavezuju ni na
zakljuenje ugovora niti postoji obaveza da se pregovori nastave,ponuda
obavezuje.Ponuda stvara obavezu za ponudioca da je odri odreeno vreme i da ako je
ponuda prihvaena zakljui ugovor pod uslovima koji su ponudom predvieni. Da bi
ponuda bila obavezujua potrebno je da ima pravna obeleja:
1. Mora biti konana (po tome se razlikuje od poziva na ponudu)
2. Mora da bude data u nameri zakljuivanja ugovora (animus contrahendi)
3. Mora da sadri bitne sastojke ugovora
4. Predlog mora da potie od buduih ugovornika
5. Predlog mora biti uinjen odreenom licu
To je konaan predlog u smislu da se nita ne moe izmeniti i dodati od ponuenog.Mora
biti prihvaena onakva kakva jeste.O uslovima koji su ponueni se ne moe
raspravljati.Na ponuenom je da izvri preobraajno pravo i da ponudu pretvori u ugovor.
Pored toga,ponuda mora da sadri nameru da se zakljui ugovor(animus
contrahendi),kao i nameru obvezivanja(animus obligandi).Svaka ponuda mora da
sadri animus contrahendi,ali svaka ne mora da sadri animus obligandi. Razlika u tom
pogledu postoji izmeu dvostranoobaveznih ugovora i jednostranoobaveznih ugovora.
Kod dvostranoobaveznih ugovora ponuda,bez obzira od koje strane u ugovoru
potie,mora da sadri i nameru obvezivanja.Kod jednostranoobaveznih ugovora namera
zakljuenja i namera obvezivanja moraju postojati kada predlog za zakljuenje ugovora
upuuje strana koja ugovorom preuzima neku obavezu.Ako predlog za zakljuenje
ugovora dolazi od strane za koju ne nastaje obaveza,onda je dovoljno da njen predlog
sadri animus contrahendi.
Primer: Namera poklonodavca AC + AO, namera poklonoprimca AC,a nema AO
Namera mora da postoji u momentu kada ponudilac upuuje predlog za zakljuenje
ugovora. Mogue odstupanje od namere za zakljuenje ugovora ponudilac izraava
izjavom upuenom na oduzimanje dejstva ve ponuenog ugovora.
Dve izjave ponuenog ne mogu istovremeno proizvoditi pravno dejstvo.
Naknadna izjava kojom se odstupa od prvobitne namere,je izjava ije dejstvo zavisi od
redosleda dostavljanja ponude,odnosno naknadne izjave.Ako je naknadnu izjavu
ponueni dao pre ili najdocnije u momentu kada je sama ponuda dostavljena,dolazi do
povlaenja ponude.Ako izjava nije stigla posle dostavljene ponude,dolazi do opozivanja
ponude.
Povlaenje ponude je izjava volje kojom ponudilac izraava nameru drugaiju od
prvobitne.Spreava da ponuda proizvede pravno dejstvo.Neophodno je da stigne
61
62
63
64
65
66
67
MESTO ZAKLJUENJA
Mesto zakljuenja ugovora ima praktian znaaj,recimo kod odreivanja mesne
nadlenosti suda u sluaju spora.ZOO prihvata da je ugovor zakljuen u mestu u kome je
ponudilac ima prebivalite, boravite ili sedite firme u vreme slanja ponude.
68
ZABLUDA
Zabluda je pogrena predstava o injenicama relevantnim za punovanost ugovora. Sa
obzirom na ta se odnosi,postoji nekoliko vrsta zabluda :
1. O prirodi ugovora (eror in negotio)
Pogrena prestava jedne ugovorne strane u karakteru ugovora koji
zakljuuje(npr.jedan misli da je poklon,a drugi da je prodaja).Strane veruju da su
saglasne,a u stvari meu njima postoji nesporazum.
2. O linosti (eror in persona)
69
70
c. Zabluda o motivu
Ova zabluda bitna je samo kod dobroinih ugovora,nije od znaaja kod
teretnih ugovora.
d. Zabluda koja se odnosi na bilo koju okolnost,koja se po nameri
stranke ili po obiaju u prometu smatra bitnom,tako da strana koja je
ugovor zakljuila,ne bi zakljuila ugovor da je znala za pravo stanje
stvari.Ta okolnost je svaka okolnost koja prati zakljuenje ugovora,ako su
ispunjena dva uslova:
Da je ona bila bitna/odluna,pri cemu se to ocenjuje prema nameri
stranaka i obiaju u prometu
Strana koja je bila u zabludi,ne bi zakljuila ugovor da je znala za
pravo stanje stvari.
Zabluda o bitnim svojstvima predmeta razlikuje se od odgovornosti za fizike
nedostatke stvari po tri osnova:
1. Odgovornost prenosioca prava na jednoj stvari koja postoji u sluaju kada
jedna stvar nema svojstva koja su ugovorena ili kada nema potrebna
svosjstva za redovnu upotrebu ili potrebna svojstva za naruitu
upotrebu.Tiu se samo upotrebe,dok bitno svojstvo predmeta,bilo koje svojstvo
predmeta,a ne ono koje se tie upotrebe.
2. Zabluda o bitnim svojstvima predmeta se moe javiti kod bilo kog
ugovora i kod teretnog i kod dobroinog dok odgovornost za fiziki
nedostatak postoji samo kod teretnih ugovora. Ta odgovornost posledica je
delovanja principa ekvivalencije koji postoji samo kod teretnih ugovora.
3. U pravnim posledicama jer zabluda o bitnim svojstvima predmeta moe dovesti
do ponitenja ugovora,zbog njegove ruljivosti,odnosno relativne nitavosti,a
odgovornost za fizike nedostatke ne moe dovesti do ponitenje ugovora.Ugovor
postoji i smatra se punovanim,ali pribavilac ima pravo da zahteva da se
nedostatak otkloni, popravljanjem ili davanjem neke druge stvari u zakup,a ako
ne,onda moe da zahteva snienje cene ili da se koristi pravom da raskine ugovor.
Pribavilac ima pravo na naknadu tete,bez obzira za ta se od ovih opcija odlui.
Strana koja je u zabludi(bitna zabluda u uzem smislu)moe zahtevati ponitenje ugovora
ali moraju da budu ispunjeni odreeni uslovi :
1. Ta se ta strana nalazi u izvinjavajui zabludi tj da je strana u zabludi prilikom
zakljuenja ugovora postupula prema standardu panje koja se od nje
zahteva.Potrebno je da je strana ulozila svu potrebnu paznju i da je uprkos tome
dolo do zablude.Suprotno o dizvinjavajuce zablude je neizvinjavajua zabludaTo
je zabluda strane ,koju je ona sama sebi servirala,tu se ne moe zahtevati
ponitenja ugovora.
2. Da druga strana, saugovornik strane koje je u zabludi ne eli da izvri ugovor kao
da zablude nije ni bilo. Ako druga strana pristaje da izvri ugovor kao da zablude
nema, nema ni ponitenja. (kupim sada xx mislei da je rolex a prodavac pristane
da mi da rolex umesto xx sata )
Ponitenje je mogue u roku od godinu dana od dana saznanja, odnosno tri godine od
dana zakljuenja ugovora. Ako sud izrekene ponitenje onda nastaje pravo saugovornika
71
strane u zabludi da od nje zahteva naknadu tete. Strana u zabludi odgovara u sluaju
ponitenja. Ova odgovornost je jedna vrsta predugovorne odgovornosti u koju spada jo
i odgovornost za prekid pregovora.
Zabluda lica,preko kojeg je strana izjavila svoju volju,smatra se kao zabluda pri vlastitoj
izjavi volje(npr,zabluda punomonika ima isti pravni znaaj,kao zabluda samog
vlastodavca).
Postoje tri vrste predugovornih obaveza:
1. Odgovornost za prekid pregovora
2. Odgovornost za naknadu tete usled zakljuenja apsolutno nitavog
ugovora.
3. Odgovornost za ponitenje ugovora usled postojanja zablude
PREVARA
Prevara je kvalifikovana zabluda,odnosno zabluda kvalifikovana nesavesnou druge
strane. Kod prevare se javljaju dve vrste nedostatka saglasnosti volje:
1. Kada jedna strana izazove kod druge pogrenu predstavu o nekoj
okolnosti, u nameri da je navede na zakljuenje ugovora(npr.kominica
ubedi da mu prodaje 1,a zapravo mu prodaje 2).
2. Kada jedna strana odrava drugu stranu u zabludi u nameri da je navede
na zakljuenje ugovora. Dakle jedna strana je primetila da je druga u zabludi,ali
uti,doputa da ostane u zabludi,u nameri da je navede na zakljuenje
ugovora(npr.pacijentkinja posle operacije zbog saobraajne nesree eli da lekaru
uini poklon zbog zasluge za uspenu operaciju,a pogreno misli da je poklon dala
pravom lekaru,a ovaj je dri u zabludu primajui poklon).
Da bi postojala prevara nije bitna okolnost o kojoj je prevarena strana imala pogrenu
predstavu i po tome se prevara razlikuje od zablude,jer zabluda dovodi do ponitenja
samo ako se radi o zabludi o bitnoj okolnosti.
Svaka prevara dovodi do ponitenja bez obzira da li je zabluda bitna ili ne, to je posledica
principa praos omnia terum.Da bi dolo do ponitenja usled prevare neophodno je da
na strani saugovornika postoje dve namere:
1. Da se kod druge strane izazove zabluda ili da se odrava u zabludi
2. Da se druga strana navede na zakljuenje ugovora
Ugovor u prisustvu prevare je ruljiv, rok za ponitaj je godinu dana od saznanja
ugovora,odnosno tri godine od dana zakljuenja. U sluaju ponitenja sud e dosuditi
prevarenoj strani naknadu tete.Dunik je druga strana koja je izvrila prevaru,a
poverilac je prevarena strana.
Moe se desiti da tree lice izazove zabludu kod jedne ugovorne strane u nameri da je
navede na zakljuenje ugovora.Postavlja se pitanje kako to utie na ugovor.U tom
pogledu razlikuju se dobroini i teretni ugovori.Kod dobroinih ugovora,prevara treeg
72
lica,uvek dovodi do ponitenja ugovora bez obzira da li je druga strana znala za prevaru
ili ne, a kod teretnih ugovora samo ako je druga strana znala ili morala znati za prevaru.
PRETNJA
Pretnja je oblik psihike prinude(vis compulsiva).Pretnja postoji ako je ugovorna strana
ili neko trei nedoputenom pretnjom izazvao opravdani strah kod druge strane,tako da
je ta strana usled toga zakljuila ugovor,druga strana moe traiti da se ugovor
ponisti .Meutim nije svaki strah pravno relevantan. Strah se smatra opravdanim ako se
iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot,telo ili drugo znaajno dobro
ugovorne strane ili treeg lica.Dakle pretnja mora biti takva da:
1. Izaziva opravdani strah
2. Da je nedoputena,jer ako pretnja nije nedoputena ne dovodi do
ponitenja ugovora(ako jedna strana preti drugoj da e je tuiti,na ta
ima pravo,onda ta pretnja nije nedoputena)
Ako je ugovor zakljuen kao posledica pretnje,ugovor je relativno nitav,odnosno
ruljiv.Rok za ponitenje ugovora je godinu dana od dana prestanka pretnje,odnosno u
roku od tri godine od zakljuenja ugovora.Ako doe do ponitenja ugovora,strana koja je
ugovor zakljuila pod pretnjom,ima pravo na naknadu tete.
PRINUDA
Kod prinude izjava volje nije jednaka unutranjoj volji.Lice nikada ne bi dalo izjavu volje
sa takvom sadrinom,da nije bilo prinude.Kod nas postoje dve vrste prinude:
1. fizika prinuda(vis apsoluta) je primena fizike ili druge neodoljive sile da bi se
jedno lice navelo da zakljui ugovor.Fizika sila je upravljena na nanoenje fizikog
bola.Ugovori nastali na ovaj nain smatraju se nepostojeim,odnosno na njih se
primenjuju pravila apsolutne nitavosti.Volja nije manljiva,ve se smatra da nije ni
izjavljena,odnosno ne postoji nedostatak u volji,ve nedostatak volje,odsustvo
volje.
2. psihika prinuda(vis compulsiva)
Da bi postojala prinuda potrebno je ispunjenje tri uslova:
1. Da prinuda odluujue utice na izjavu volje.Mora se voditi rauna da volja
koja je izjavljena pod dejstvom prinude bude vezana za bitne elemente ugovora,jer
e samo tada biti mogu ponitaj ugovora.Ukoliko su se strane sporazumele o
bitnim elementima ugovora bez mana volje,a u nekoj sporednoj taki je dolo do
prinude,ugovor ostaje na snazi,a ta odredba se moe ponistiti,uz pravo na naknadu
tete lica koje je bilo pod dejstvom prinude.Lice koje trpi prinudu,ima pored
materijalne,pravo na naknadu i nematerijalne tete,jer se nematerijalna teta
sastoji od trpljenja fizikog ili psihikog bola ili straha.
73
KAUZA
Kauza je razlog zato se neko obavezuje.Moe biti shvaena u pravnom i vanpravnom
smislu.U vanpravnom smislu shvaena je kao uzrok ili razlog.U pravnom smislu kauza je
neposredni pravni cilj obvezivanja jedne strane u ugovoru.
Kauza se razlikuje od predmeta ugovora.Predmet je ono na ta se ugovorna strana
ugovorom obavezuje.Kauza objanjava razlog,cilj zbog koga se ugovorne strane
obavezuju.Dakle predmet govori o emu se obavezuje,a kauza govori o tome zato se
obavezuje.U pravu se odvojeno cene i procenjuju uslovi za postojanje i doputenost
kauze odnosno predmeta.
Kauza se razlikuje i od osnova sticanja(titulus).Osnov sticanja je pravna injenica koja
objanjava zato se derivativnim putem jedno pravo prenosi sa jednog lica na drugo
lice(npr.ugovor,legat,javno obeanje nagrade, a nekada to moe biti i zakon,recimo kad
zakon obavezuje na izdravanje).Kauza ne objanjava ta je osnov derivativnog
sticanja,ve objanjava zato nastaje jedan pravni posao,odnosno zato se jedno lice
svesno i voljno obavezalo i odluilo da prenese svoje pravo na drugo lice.
Kauza se razlikuje i od namere ugovaranja(animus contrahendi).Namera ugovaranja je
namera jednog lica da zakljui ugovor i da prihvati pravna dejstva koje je taj ugovor
proizvodi.Kauza prethodi nameri ugovaranja.Ona podrazumeva svest o pravnom cilju,koji
se hoe postici ugovorom.Svest o tom pravnom cilju uvek prethodi nameri ugovaranja.
Teorije o kauzi :
1. Klasina teorija(XVII vek)
Formulisao je francuski pravnik Doma,a nastavljaju je Otje i Portalis.Osnovne
postavke ove teorije sastoje se u tome da je kauza apstraktni pravni cilj
obvezivanja,koji je isti u svim ugovorima iste vrste.U svim dvostranim ugovorima
kauza je ista,u svim jednostranim ugovorima kauza je ista.
Kauza u dvostranim ugovorima sastoji se u tome to se jedna strana obavezuje
drugoj zato to se druga strana obavezuje prema njoj.
Kauza u jednostranim ugovorima,koji su realni,je predaja stvari (npr.zajam kada se
shvati kao realni, zajmoprimac primio,kauza obaveze zajmoprimca se nalazi u
predaji stvari) .Kod dobroinih kauza ima subjektivni karakter (npr.poklonodavac se
obavezuje prema poklonoprimcu zbog toga to hoe da mu uini neko
dobro/korist/uslugu).Kauza je intetio liberales,odnosno namera da se uini
74
75
motivom,i kauza je psiholoki element, pokreta voljnog akta. Kritike ove teorije
bazirale su se na tome da ako se kauza shvati kao motiv to bi iziskivalo od suda
da uzme posao psihologa i da u svakom konkretnom sluaju istrauje koja je
pobuda prevagnula. Kasnije je ova teorija usavrena tako da se ne shvata svaka
pobuda kao kauza ve samo odluujua pobuda,pobuda koja je doprinela da
ugovorna strana izjavi volju za zakljuenje ugovora.
b. Objektivna teorija o kauzi prema kojima su motivi irelevantni za pojam
kauze, ona je imovinska ravnotea odnosno ekonomski ekvivalent. Svaka strana
u ugovoru se obavezuje da bi dobila vrednost koja je jednaka vrednosti koju je je
dala.Postoji u dvostranim ugovorima samo onda kada postoji imovinska
ravnotea.Kod nas ovu teoriju zastupao je Andrija Tams. Loa strana ove teorije
je to ne moe da objasni kauzu kod dobroinih ugovora upravo iz razloga to
kod njih ne postoji ekonomska jednakost.Zbog toga se u dobroinim ugovorima
kauza objanjava ili kao elja za odsusutvom ekonomske jednakosti, odnosno
kao elja da se postigne negativni ekonomski efekat ili da je kod ovih ugovora
kauza ustvari odluka poklonodavca
da ne trai nita kao ekvivalent od
poklonoprimca.
c. Meovite(objektivno-subjektivne teorije)
U okviru ovih teorija koje tee da postignu kompromis posebno se izdvajaju
dve :
an Mori formulisao je da kauza treba da ima i objektivni i subjektivni
element.Objektivni element je ekvivalent koji se postie ugovorom,a
subjektivni element je elja svake strane da od druge dobije ekonomski
ekvivalent. Kauza je po njegovom shvatanju eljeni element.
Kapitanova teorija (neoklasina),razlog obaveze jedne strane je
izvrenje obaveze druge strane. Polazne pretpostavke su isto kao i kod
klasine teorije. Kauza je cilj obavezivanja, to je ono to stranke tee da
postignu u ugovoru.Taj cilj je subjektivni element u pojmu kauze.Cilj moe biti
razliit(moe biti psiholoki,ekonomski itd.). Prema ovoj teoriji bitan je samo
pravni cilj koji se ugovorom eli postii (kod ugovora o prodaji,pravni cilj za
prodavca je suma novca, a za kupca svojina na stvari,kod zakupa,pravni cilj
zakupodavca je zakupnina,a za zakupoprimca upotreba stvari koja je
predmet zakupa).Objektivni element je izvenje obaveze druge strane.Kauza
obaveze jedne strane je izvrenje obaveze druge strane,jedna strana se
obavezuje, da bi druga izvrila obavezu prema njoj,jer e jedino tako ostvariti
pravni cilj.
Kod jednostranih ugovora ova teorija zadrava sve iz klasine teorije,odnosno
da je kauza u dobroinim ugovorima intetio liberalis,a kod ugovora o poklonu
animus donandi.
Dva su doprinosa ove teorije :
Kada se kae da je kauza obaveze jedne strane izvrenje obaveze
druge strane onda se moe utvrditi
kada u
ugovoru nema
kauze.Odsustvo kauze postoji ako predmet izvrenja obaveze
jedne strane propadne usled naknadne nemogunosti
ispunjenja ili kada jedna strana nee da izvri obavezu.U tom
76
ODSUSTVO OSNOVA/KAUZE
Svaki ugovor mora imati svoj doputen osnov ( kauzu ).Ukoliko ona ne postoji nema ni
ugovora.
Moe postojati prividna kauza i javlja se u 3 oblika :
1. Putativna kauza
Kada oba ugovornika imaju pogrenu predstavu o tome da kauza postoji,a ona ne
postoji.To je obostrana zabluda o kauzi.
2. Fiktivna kauza
Kada kauza stvarno ne postoji,ali ugovornici stvaraju privid da kauza postoji. U
oima treih lica postoji privid da su zakljuili ugovor,a nisu (npr. primena propisa o
agrarnoj reformi,vlasnici koji su imali vie zemlje nego to je dozvoljeno imali su
fiktivne ugovore sa bliskim licima da bi se izvrio prenos u zemljine knjige i da bi
se u stvarnosti prikazali kao vlasnici).
3. Simulovana kauza
Kada su ugovorne strane u istinu zakljuile jedan ugovor,a predstavljaju da su
zakljuile neki drugi (npr. kada predak i potomak zakljue ugovor o poklonu ali se
javnosti predstavlja kao ugovor o prodaji, zbog toga da izbegnu uraunavanje
poklona i legata u nasledni deo).
to se tie pravnih posledica kod ove tri vrste nedoputetne kauze,one se razlikuju.Kod
putativne kauze ugovor ne nastaje,jer postoji obostrana zabluda.Kod fiktivne
kauze ugovor ne nastaje,ne proizvodi pravna dejstva.Kod simulovane kauze
77
izmeu ugovornih strana vazi onaj ugovor koji su prikrile,a ne onaj koji su
predstavile.
Moe postojati i nedoputena kauza i ona se moe javiti u 2 vida :
1. Ako je suprotna prinudnim propisima,javnom pravu i dobrim obiajima (u
sudskoj praksi naroito esti sluajevi, ugovori kojima se stvara vanbrana
zajednica ili ugovori kojima se otuuju odreena sredstva iz drutvene imovine po
izuzetno niskim cenama ili ugovori o zajmu kod koga su se zajmodavac i
zajmoprimac dogovorili da e zajmoprimac umesto odreene koliine zamenljivih
stvari koje je uzeo na zajam vratiti zajmodavcu odreenu svotu novca iji iznos
znatno prevazilazi vrednost zamenljive stvari kao i ugovori na osnovu kojih se ocu
plaa odreena suma novac da bi se erka udala).
2. Kada je osnov nedoputen ZOO prihvata neoklasinu teoriju.Pobude ne
ulaze u sastav kauze,ne utiu na njenu punovanost.Ali ako je nedoputena
pobuda,bitno uticala na odluku njenog ugovaraa da zakljui ugovor,i ako je to
druga ugovorna strana znala ili morala znati,ugovor e biti bez dejstva.To znai da
ako je pobuda bila poznata drugoj ugovornoj strani,ulazi u pojam kauze i povlai
nitavost ugovora.Ako druga strana nije znala za tu pobudu,onda ona ne ulazi u
kauzu i ugovor je punovaan.Recimo,kod prodaje automobila da bi se od tog novca
kupila droga,to je nedoputena pobuda,ako je kupac automobila znao za nameru
prodavca takav nedoputen motiv ulazi u kauzu.
U ugovoru o poklonu nedoputena ponuda ulazi u kauzu i kada nije bila poznata
drugoj strani.Kod dobroinih ugovora nedoputena pobuda,takoe ulazi u kauzu.
Posledica nedoputene kauze je apsolutna nitavost ugovora.Ponitenje ugovora moe
da trai svaka ugovorna strana, svako zainteresovano lice,a sud po slubenoj dunosti
vodi rauna o nedoputenoj kauzi.Sud moe izrei tri vrste pravnih posledica:
1. Moe dosuditi da svaka strana vrati drugoj ono to je primila
2. Moe da odbije zahtev za povraaj stvari i da odredi da svaka strana
zadri ono to je primila
3. Da svaka strana ono to je primila preda mesno nadlenoj optini.
Za koju e se od ovih posledica sud odluiti zavisi od stepena nesavesnosti i znaaja
drutvenog interesa koji treba zatititi.
ZAKLJUAK:AKO OSNOV NE POSTOJI ILI NIJE DOPUTEN ONDA JE UGOVOR
NITAV
PREDMET UGOVORA
Predmet ugovora je isto to i predmet obligacije.Predmet obligacije je neko
davanje,injenje ili neinjenje,pa je shodno tome predmet ugovora ono na ta ugovorna
strana obavezala,a moe se obavezati na davanje,injenje ili neinjenje.
Predmet ugovora se razlikuje od objekta ugovora.Svaki ugovor ima predmet,ali ne i
objekat. Objekat imaju samo oni ugovori kod kojih obaveza jedne strane ili obe glasi na
78
predaju odreene stvari (objekta) . Ugovori koji glase na neko injene ili neinjenje
nemaju objekat.
Ugovori mogu imati jedan ili vie predmeta(npr.ugovor o prodaji gde su predmet stvar i
cena ili o zakupu gde su predmet stvar i zakupnina).Postoje i ugovori koji imaju samo
jedan predmet(npr.ugovor o ostavi koji za predmet imaju obavezu ostavoprimca da
stvar vrati ostavodavcu).
Da bi ugovor punovano nastao potrebno je da budu osvareni uslovi koji se tiu
predmeta:
1. Predmet mora da bude odreen
2. Predmet mora biti mogu
3. Predmet mora da bude doputen
Odreivanje mora biti uinjeno neposredno ili posredno.Neposredno je kada npr. kod
ugovora o prodaji brana bude odreeno da jedna tona kota 200 din. ili kada se
ugovorne strane dogovore da zakupnina bude 200 din. Posredno moe biti na dva
naina:
1.
Kada ugovorne strane u ugovoru navedu podatke na osnovu kojih se
predmet moe odrediti(npr. strane ne odrede cenu brana,ali odrede da
e kupac biti duan da plati cenu jedne tone brana odreenog dana)
2.
Kada ugovorne strane prepuste treem licu da odredi predmet
ugovora.Tada je tree lice duno da savesno i poteno odredi predmet,
ako tree lice ne moe ili nee to da uini onda se po ZOO takav ugovor
smatra nitavim.
Za ugovor o prodaji vae posebana pravila:
1. Za ugovor o prodaji u privredi
Ako ne sadri dovoljno podataka na osnovu kojih se moe odrediti cena koju kupac
treba da plati ugovor nee biti nitav nego e kupac morati da plati cenu koju
prodavac redovno naplauje ( u vreme zakljuenja ugovora).Ako ne postoji redovna
cena onda je kupac duan da plati razumnu cenu (tekua, trina).
2. Kada je tree lice zadueno da odredi cenu,a ono to ne uini, ugovor nee
biti nitav nego se kupcu i prodavcu ostavlja rok da se dogovore o ceni ili
da raskinu ugovor. Ako ni jedno ni drugo ne urade, onda e kupac biti duan da
plati razumnu cenu(tekua cena u vreme zakljuenja ugovora).
3. Kada su ugovorne strane posebnom klauzulom poverile odreivanje cene
jednoj od njih. Tada prema ZOO takva klauzula je nitava.To je delimina
nitavost zbog jedne nitave odredbe u ugovoru.Pravi se razlika izmeu ugovora o
prodaji u privredi i meu pojedincima i ta razlika je u klauzulama koje (ne)dovode
do nitavosti. Kod ugovora izmeu pojedinaca,ako je nitava klauzula,nitav je i
ugovor,a u privredi ugovor ostaje na snazi,ali je pitanje koju e cenu biti duan da
isplati kupac.Pravilo je da je duan da plati cenu koju je prodavac za tu robu
naplaivao drugim licima u vreme zakljuenja ugovora,a u nedostatku ove
cene,kupac plaa razumnu cenu.
Kada predmet ugovora predaja stvari,predaja zavisi od vrste stvari koja se predaje.Tako
individualna stvar mora biti odreena sa dovoljno podataka na nain koji otklanja svaku
79
FORMA UGOVORA
Forma ugovora je neobavezan uslov, zbog toga to se ne trai za svaki ugovor ve samo
za onaj za koji je zakonski propisana forma ili je ona voljom ugovornih strana ugovorena
kao uslov za nastajanje ugovora.
U naem pravu vazi princip konsenzualizma. To znai da svaki nain izraavanja volje ima
jednak znaaj pred zakonom.Volja se moe izraavati pismeno,reima,gestovima ili
opteugovornim znacima kojima se volja moe izraziti.
Suprotno principu konsensualizma je princip formalizma.To znai da odreeni naini
izraavanja volje imaju poseban znaaj za nastanak ugovora.Ovaj princip postojao je u
80
jednom periodu razvoja rimskog prava.Danas nigde nije prihvaen. Sva savremena prava
usvajaju princip konsensualizma.Meutim svako pravo poznaje ui/iri krug izuzetaka od
principa konsensualizma.U tim izuzecima zakonom se predvia da ugovor,da bi proizveo
pravna dejstva,mora da bude zakljuen u odreenoj formi.
Forma je oblik u kome se izraava sadrina nekog ugovora.Sadrina ugovora je
saglasnost volja o bitnim elementima ugovora,a forma je oblik u kome se ta sadrina
ispoljava.
Svrha propisivanja forme je znaajna zbog toga to u pojedinim sluajevima,u zavisnosti
od toga ta je svrha propisivanja forme,mora biti reeno pitanje da li jedan ugovor u
kome forma nije ispunjena moe ostati na snazi ili ne. Tri su osnovna razloga zbog kojih
zakoni propisuju formu:
1. Zatita interesa ugovornih strana
To pre svega znai da se time tite privatni interesi.Forma se propisuje zato to
omoguava stranama da dobro razmisle pre nego to zakljue ugovor,da odvagaju
razloge za i protiv za zakljuenje,kako bi ih propisivanjem forme spreilo da
prenagljeno i ishitreno donesu odluku da se obaveu. Forma se propisuje za
ugovore kod kojih pravni interesi mogu biti naroio ugroeni(ugovor o poklonu,gde
se propisivanjem forme spreava,ali ne u potpunosti,da se olako poklanja).Kod nas
se trai pismena forma za zakljuenje ugovora(kao izuzetak,ne kao pravilo).
2. Obezbeenje dokaza o postojanju ugovora
U ovom pogledu znaajna je notarijalna forma ugovora,u ijem sastavljanju
uestvuje notar (javni belenik),kao lice koje uiva posebno javno poverenje i
kome je drava dala javno ovlaenje da sastavlja pravne poslove,koji zbog toga
dobijaju posebnu snagu.Ugovor u ovakvoj formi ima snagu javne isprave i moe
sluiti kao dokaz . Obaveze iz javnih isprava podleu posebnoj ubrzanoj proceduri
prinudnog izvrenja.
to se tie dokazne funkcije forme,kod usmenih ugovora,strane mogu zaboraviti na
ta su se obavezale,do kada traje ugovor,to znai da postoji neizvesnost i ne
mogu se osloniti na svedoke.Kod pismenih ugovora ovakva neizvesnost ne postoji.
3. Zatita opteg ili javnog interesa(npr. za naplatu budetskih prihoda i svih
javnih dabina u korist drave).
To je porez koji treba da bude plaen nakon obavljanja svakog akta prometa(npr.
prenos svojine).U ZOO porez na promet apsolutnih prava(npr.ugovor o prometu
nepokretnosti,zahteva se pismena forma i da potpisi budu overeni u sudu).Nakon
overe potpisa jedan primerak ide upravi prihoda,koja donosi reenje kojim se
razrezuje porez.Ne moe se uknjiziti,ako nije placen porez,jer bez placanja dolazi
do odsustva modus acquirendi).Nekada je interes drave bio da kontrolie da li
neko lice putem ugovora stie svojinu preko zakonskog maksimuma.Zatita javnog
interesa moe se ogledati i u kontroli drave ko je vlasnik zemljita.
Formu treba razlikovati od slinih institucija:
1. Odobrenje za zakljuenje ugovora
Odobrenje za zakljuenje ugovora nije forma,ve je,u zavisnosti od toga ko ga daje,
ili slubena radnja dravnog organa ili izjava volje.Nije uslov za nastanak ugovora i
81
VRSTE FORME
Klasifikacija forme moe se izvriti po nekoliko kriterijuma.To su:
1. Dejstvo forme
2. Nain ispoljavanja
3. Nain nastanka
Prema pravnom dejstvu forma se deli na:
1. Bitnu formu (forma ad solemnitatem)
2. Dokaznu formu (forma ad probationem)
Bitna forma je uslov za punovanost ugovora.To je konstitutivni element ugovora i kada
je predviena ugovor ne nastaje ako nije ispunjena.Forma ad solemnitatem je sveana
forma.Od njenog ispunejnja zavisi vanost ugovora.Dokazna forma je jedini dokaz o
82
83
sastavljanja isprave o ugovoru ,ali takav vid kod nas nije predvien.Propisan je u pravima
gde postoji notarijalna sluba,a intervencija notara ispoljava se u sastavljanju ugovora.
Konstitutivni elementi obine pismene forme su:
1. Pismena redakcija ugovora (potpisivanje teksta ugovora na nekoj ispravi)
2. Postojanje potpisa
Tekst ugovora mogu sastaviti obe ugovorne strane,samo jedna,ili neko tree
lice(npr.advokat na osnovu ugovora o delu koji zakljuuje sa ugovornom
stranom).Podloga nije bitna za punovanost forme.Tekst se po pravilu nalazi na
hartiji.Nije bitan ni broj primeraka isprave.
Potpis je ime koje se stavlja ispod teksta dokumenta da bi se utvrdilo da je jedno lice
tvorac tog dokumenta ili da to lice odobrava sadrinu dokumenta.U graanskom pravu
potpis je lini znak koji se stavlja na dokument da bi se omoguila identifikacija lica,koje
je posredstvom tog dokumenta izrazilo volju.Potpis ima dva elementa:
1. Formalan (olien u linom znaku)
2. Intelektualni (njega ini namera da se potvrdi sadrina dokumenta)
Ispravu o ugovoru treba da potpiu ugovornici za koje iz ugovora nastaju
obaveze.Dvostranoobavezne ugovore potpisuju obe ugovorne strane,dok je kod
jednostranoobaveznih ugovora dovoljan potpis strane koja se obavezuje(npr.kod ugovora
o poklonu dovoljan je potpis poklonodavca).
Potpis mora biti svojeruan,jer njegovim stavljanjem ugovornici materijalizuju ovaj
pristanak.Nekada se traio potpun potpis,dakle ime i prezime,danas je dovoljno da sadri
potreban broj slovnih znakova iz kojih se moe zakljuiti sa sigurnou ko je u
pitanju.Dakle danas potpis ne mora da sadri ime i prezime,ve moe biti i krai, moe
biti i pseudonim.
Potpisi drugih lica nisu neophodni(npr.nije neophodan potpis advokata).Za punovanost
nije neophodan ni datum,ali je pozeljan,jer je to po pravilu momenat zakljuenja ugovora
i od tog momenta proizvodi pravna dejstva,osim ako nisu predvieni rokovi.
Mesto potpisa zakonom nije propisano.Dakle potpisi se mogu dati bilo gde.Po pravilu daju
se ispod teksta,zbog pretpostavke da se potpisom priznaje za istinito sve ono to stoji
iznad njega.
Potpis ne mora biti svojeruan jedino kada ugovornici ne znaju da se potpisu.Tada je
dovoljan rukoznak,koji e biti punovaan,ako je overen od strane dva svedoka,suda ili
drugog dravnog organa.
Realna forma ogleda se u predaji stvari.Kod nekih ugovora je pored saglasnosti
volje,potrebna i predaja stvari.Predaja kod realnog ugovora ne predstavlja izvrenje
obaveze,ve uslov za nastanak ugovora.Realni ugovori u rimskom pravu bili su
zajam,posluga,ostava,zaloga,a kasnije je u ovu grupu uklju;en i poklon.
Kod nas svi ovi ugovori,osim poklona,organizovani su kao konsesualni ugovori,pa je
dovoljna usmena saglasnost volja za njihov nastanak,odnosno nije neophodna predaja
stvari.Ipak i ZOO predvia jedan realni ugovor,a to je ugovor o kapari.Ovaj ugovor
smatra se zakljuenim kada jedna strana u ugovoru primi kaparu.Usmeni dogovor o
kapari sam za sebe ne proizvodi pravno dejstvo.
84
Izvan zakona realna forma javlja se kod zakljuenja ugovora o prevozu robe u drumskom
i eleznikom saobraaju.Ovaj ugovor smatra se zakljuenim kada prevozilac primi robu
na prevoz.
Kod ugovor o poklonu postoji konkurencija formi,to znai da je kod ovog ugovora
predviena i pismena i realna forma(realna forma predviena je samo kada su u pitanju
pokretne stvari).Uslovi za punovanost realne forme poklona kod nas su:
1. Da poklonoprimac bude doveden u takav polozaj prema stvari,da se
prema njoj moe ponaati kao svojinski dralac.To znai da je neophodno da
je stvar izala iz ruku poklonodavca i da on vie ne moe da vri faktiku vlast.
2. Da
je
izvrena
prava,stvarna,odnosno
faktika
predaja
stvari
poklonoprimcu.Predaja moe biti fiktivna,samo ako se stvar nalazi u rukama
poklonodavca(traditio brevi manu) ili u rukama nekog treeg(cesio
vindicationis).Constitutum possesorium nije mogu(ja sam vlasnik odreene
stvari, prodajem telefon drugoj osobi, ali kaem nakon to smo izvrili prodaju, ona
je stvar platila, ali ja stvar zadrim jo npr. mesec dana da stvar upotrebljavam bez obzira to nije izvrena predaja osoba je postala vlasnik.Upravo zato ovaj oblik
nije mogu kod poklona).
3. Da je predaja izvrena za ivota poklonodavca bez obzira da li je efekivno
izvrio on sam ili preko treeg lica i bez obzira da li je ona izvrena poklonoprimcu
ili treem licu koje poklonoprimac odredi.
Prema nainu nastanka:
1. Ugovorna forma
2. Zakonska forma
Ugovorna forma je ona forma koja nastaje voljom ugovornih strana i koja je uslov
punovanosti njihovog ugovora. Zakonska forma je forma propisana zakonom.
Kada je forma propisana zakonom ili proizilazi iz ugovora javlja se pitanje dejstva takve
forme.U tom sluaju forma moe da bude :
1. Ili uslov za punovanost ugovora
2. Ili sredstvo dokaza
Kada je ugovorena forma pravilo je da ima snagu konstitutivnog elementa za nastanak
ugovora.Kada formu propisuje zakon,onda norma koja odreuje formu,po pravilu
propisuje i pravno dejstvo te forme(npr.u ZOO forma je propisana za ugovor o jemstvu,pa
je na osnovu lana 998 propisano da ta forma ima dejstvo bitnog elementa,pa ugovor ne
obavezuje ako nije sainjen pismeno.Isto tako ugovor o jemstvu obavezuje jemca,samo
ako je izjavu o jemenju uinio pismeno.Zatim ZOO je kod ugovora o prodaju sa
obronom otplatom cene propisao formu,ali tu nije jasno odredio dejstvo te forme.Zakon
propisuje da ovaj ugovor mora biti u pismenoj formi,ali se ne vidi zbog ega,odnosno ne
vidi se da li se forma propisuje zbog dokaza ili konstitutivnog elementa)
Ugovor koji nije zakljuen u propisanoj formi nema pravno dejstvo,to znai da ugovor
koji nije zakljuen u ugovornoj formi nema pravno dejstvo,ukoliko su strane punovanost
ugovora uslovile posebnom formom.
ZOO u lanu 70 formulie pretpostavku da kada je forma propisana zakonom ona ima
dejstvo forme ad solemnitatem,pa ako nije ispunjena ugovor ce biti apsolutno nitav.Ovaj
lan se uvek tumai uz lan 73 ZOO koji odreuje da je mogue da ugovor koji nije
zakljuen u odreenoj formi proizvede pravno dejstvo,odnosno da se smatra
85
punovanim,ako su obaveze izvrene u celini ili pretenom delu,ali se mora voditi rauna
o svrsi forme(zatita privatnih interesa,javnih interesa itd.)
ZOO regulie jo tri pitanja:
1. Forma sporazumnog raskida formalnog ugovora
2. Forma izmena i dopuna formalnog ugovora
3. Pravna sudbina istovremenih usmenih pogodbi
Sporazum o raskidu ugovora je novi ugovor zakljuen izmeu istih ugovornih strana
kojim one odustaju od ve ranije zakljuenog ugovora.Takav sporazum mogu zakljuiti
samo dok nisu izvrene obaveze iz ugovora,a ukoliko jesu onda se ugovor ne moe
raskinuti.
Kada strane ele da raskinu formalin ugovor pitanje je da li je potrebna ista forma.ZOO
predvia razliita pravila za ugovornu i zakonsku formu:
1. Ugovorna forma
Kada stranke odlue da raskinu ugovor,a same su odredile formu,onda ZOO
preputa stranama da odrede da li e ugovor da raskinu u istoj formi,a strane to
po pravilu i ine.U samom ugovru predviaju da li se taj isti ugovor moe raskinuti
u istoj formi.Ako to ne odrede,ZOO sadri dopunsko pravilo da raskid ugovora za
koji je bila ugovorena forma,moe biti neformalan(prostim usmenim sporazumom
bez formalnosti).Obralozenje ovog reenja lei u tome to stranke predviaju
formu da bi zatitile sopstveni interes.
2. Zakonska forma
U uporednom pravu postoje dva stanovita:
a. Ugovor mora biti raskinut u istoj formi(zakonskoj)u kojoj je
zakljuen.Ovo reenje zasniva se na principu paralelizma formi.
b. Ugovor moe biti raskinut i usmeno,prostom saglasnou
ZOO prihvata drugo stanovite,pa je pravilo da se ugovor moe raskinuti i
neformalnim sporazumom. Meutim postoje dva odstupanja:
Ako zakon predvia da je za raskid formalnog ugovora neophodna
forma,onda sporazum o raskidu mora biti zakljuen u odreenoj
formi.
Neodreeno pravilo,a to je da ugovor mora biti raskinut u formi
koja je propisana za ugovor koji se raskida ako cilj zbog koga je
forma bila propisana zahteva da ugovor bude raskinut u istoj
formi.Ovo reenje je neodreeno zato to se u svakom konkretnom
sluaju ispituje svrha forme.Postoje sluajevi kada to nije lako(npr.kod
ugovora o graenju forma moe biti dokazna,njen cilj moe biti zatita
javnog interesa,javnopravna stvar)
Forma izmene i dopune formalnog ugovora (u praksi se nazivaju aneksovane)
U toku ispunjenja ugovora,naroito u odreenom vremenu,moe se javiti potreba da se
odredbe ugovora izmene/dopune.Tada ugovorne strane zakljuuju novi sporazum kojim
menjaju/dopunjuju odredbe ve zakljuenog ugovora.I ovde je pitanje da li je neophodno
da sporazum bude zakljuen u istoj formi kao i ugovor na cije se izmene/dopune
odnosi.ZOO opet pravi razliku izmeu zakonske I ugovorne forme:
1. Ugovorna forma (lan 69)
Ugovor se moe izmeniti/dopuniti i neformalnim sporazumom i usmeno
2. Zakonska forma (lan 67 stav 2 i 3)
86
DEJSTVA UGOVORA
Dejstvo ugovora je zapravo saglasnost izjavljenih volja koja proizvodi pravno
dejstvo.Saglasna izjava volje je zakljuenje ugovora.Da bi jedan ugovor bio zakljuen
potrebno
je
kumulativno
ispunjenje
nekoliko
uslova
i
to
su:sposobnost
ugovaranja,saglasnost volja,predmet,kauza,a ponekad i forma.
Kada su ovi uslovi ispunjeni postignuta je saglasnost volja,postignut je sporazum,ali to ne
znai da je nastao ugovor,jer ako saglasnost volja ne proizvodi pravno dejstvo nema
ugovora.Tek kada se utvrdi da saglasnosti volje pravni poredak priznaje pravno
dejstvo,tek se onda ispituje da li su ispunjeni uslovi za zakljuenje ugovora.
KADA PRAVNI POREDAK NE PRIZNAJE PRAVNO DEJSTVO UGOVOR JE NEVAEI
87
88
89
KONVERZIJA
Konverzija se vezuje samo za apsolutnu nitavost(mogua je i kod nepostojeih
ugovora,ali se oni u naem pravu svrstavaju u apsolutno nitave ugovore).Konverzija je
pretvaranje nepunovanog pravnog posla u punovani.
Ako je jedan ugovor nitav zbog toga to mu nedostaju svi potrebni elementi za
nastanak,ali ako postoje elementi za punovanost nekog drugog ugovora koji tei istom
cilju, i ako se moe smatrati da bi i njega ugovorne strane htele,polazei od principa da
ira namera sadri u sebi i uu nameru,onda ce meu ugovornim stranama vaiti taj
drugi ugovor.
Uslovi za konverziju su (lan 106):
1. Da je jedan ugovor nitav (zakljuen nitav ugovor)
2. Da taj ugovor ispunjava uslove za punovanost nekog drugog ugovora
3. Da bi strane zakljuile taj drugi ugovor da su znale za nitavost prvog
ugovora
4. Da taj drugi ugovor tei istom cilju koje su strane htele da postignu
zakljuujui prvi ugovor
1. Konverzija ugovora o ustupanju imovine za ivota u ugovor o poklonu
Ugovor o ustupanju imovine za ivota zakljuuju predak i potomak.Ovaj ugovor
overava se sudu i tom prilikom sudija mora da proita sadrinu ugovora i da strane
upozori na pravne posledice.Za zakljuenje ugovora je potrebno da svoj pristanak
daju svi potomci koji bi u momentu delacije bili pozvani na naslee.Ovaj ugovor
sadri dve namere i to:
a. Ustupanje imovine koje je besplatno,odnosno bez naknade
b. Raspodela imovine meu potomcima koji e u momentu delacije biti
naslednici
Ako se jedan potomak ne saglasi sa ugovorom onda se po ZON taj ugovor
konvertuje u ugovor o poklonu.ira namera je ustupanje,a ua namera je
raspodela.
2. Konverzija ugovora o preuzimanju duga u ugovor o preuzimanju
ispunjenja
Ugovor o preuzimanju duga se zakljuuje izmeu dunika u obligaciji i treeg
lica(preuzimaoca).Da bi on proizveo pravno dejstvo neophodno je da poverilac da
pristanak,jer njemu nije svejedno ko mu duguje.Na osnovu ovog ugovora dunik
izlazi iz obligacije.Dunik i preuzimalac imaju iru nameru da dunik izae iz
obligacije,a uu nameru da tree lice ispuni dug.Ugovor izmeu dunika i
preuzimaoca nee proizvesti pravno dejstvo ako se sa njime ne saglasi
poverilac.Prema ZOO izmeu dunika i preuzimaoca vazie ugovor o preuzimanju
ispunjenja,koji ima ue pravno dejstvo. Kod ugovora o preuzimanju ispunjenja tree
lice preuzima obavezu prema duniku da e ispuniti dug,ali dunik ne izlazi iz
obligacije.
90
RULJIVI UGOVORI
Ruljivi ugovori su oni kod kojih saglasnost izjavljenih volja postoji prividno,i po tome se
razlikuju od apsolutno nitavih ugovora,kod kojih je saglasnost postignuta,ali im pravni
poredak ne priznaje pravno dejstvo.Ruljivi ugovori su:
1. Mane volje (prevara, zabluda,pretnja)
2. Ugovor zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu sposobnost
3. Prekomerno oteenje
4. I ostali ugovori koje odredi zakonodavac
Apsolutna nitavost je ustanovljena u cilju zatite javnih interesa,a ruljivost radi zatite
pojedinanih intreresa.Krug lica koja se mogu pozvati na ruljivost je ua,pa se na
ruljivost mogu pozvati samo ugovorne strane.Apsolutno nitavi ugovori pravno ne
postoje,ruljivi ugovori postoje i stvaraju pravne obaveze za ugovorne strane i postoje
sve dok ne budu poniteni.
Presuda doneta povodom ruljivog ugovora ima konstitutivno dejstvo,jer se njom vri
promena pravnog stanja.Sud izrie prestanak ugovora.Ugovor se ponitava sa dejstvom
ex tunc,odnosno retroaktivno,pa se smatra kao da nije ni bio zakljuen.
Pravo na isticanje apsolutne nitavosti ne zastareva,dok pravo na pozivanje na ruljivost
zastareva posle proteka odreenog roka,koji zavise od razloga zbog koga je ugovor
ruljiv.
1. Kod mana volje zastareva u roku od 1 godine od dana saznanja za razlog
ruljivosti,a najkasnije u roku od 3 godine od zakljuenja ugovora
2. Kod ogranienja poslovne sposobnosti zastareva u roku od 3 meseca od
sticanja sposobnosti
3. Kod prekomernog oteenja zastareva u roku od 1 godine od dana
zakljuenja ugovora
Apsolutno nitavi ugovori ne mogu tokom vremena postati punovani.Ruljivi ugovori se
mogu konvalidirati protekom vremena,ako protekne rok u kome se moe traiti njihovo
ponitenje.
Konverzija je mogua samo kod apsolutno nitavih ugovora,dok se konvalidacija vezuje
za ruljive ugovore. Apsolutno nitavi ugovori se izuzetno mogu konvalidirati u dva
sluaja(vidi kod apsolutno nitavih ugovora).
91
KONVALIDACIJA
Uslovi za konvalidaciju ruljivih ugovora su etvorostruki:
1. Da se radi o relativnoj nitavosti
2. Da se konvalidacija preduzima od strane lica u ijem je interesu
ruljivost ustanovljena
3. Da to lice zna za postojanje razloga zbog kojih se moe zahtevati
ponitenje(ovo je ujedno i najvaniji uslov)
4. Neophodno je da je u momentu konvalidacije strana bila sposobna da
izjavi svoju volju
Konvalidacija nastupa samo ako je preduzeta na jedan od tri naina:
1. Preutno
Proputanje roka da se zahteva ponitenje.
2. Izriito
Strana u ijem je interesu ustanovljena ruljivost neposredno izjavi da se odrie
prava da zahteva ponitenje.
3. Putem izvrenja ugovora
Ako strana u ijem je interesu ruljivost ustanovljena izvri svoju obavezu.
Ova tri naina konvalidacije vae u svim sluajevima ruljivosti,osim kod ruljivosti
ugovora koji je zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu sposobnost.Ako je
ugovor zakljuen sa licem koje ima ogranienu poslovnu sposobnost,takav ugovor ne
moe da se konvalidira!Lice koje ima ogranienu poslovnu sposobnost ne moe preduzeti
konvalidaciju izvrenjem,jer ne moe samostalno izvriti svoje obaveze.Konvalidacija se
ne moe izvriti ni preutno,osim jedino ako zakonski zastupnik takvog lica da izriitu
izjavu kojom se odrie prava da zahteva ponitenje ugovora.
Mogue je da su samo neke odredbe ugovora ruljive(npr.neka strana pristane na
odredbu ugovora usled prevare ili prinude).U tom sluaju vae ista pravila kao kod
apsolutno nitavih ugovora,kada je jedna odredba apsolutno nitava.To znai da je
mogue da samo te odredbe ne proizvode pravna dejstva ili da ceo ugovor bude
poniten.
92
93
Trea lica nisu strane ugovornice niti univerzalni sukcesori.Osnovno pravilo je da ugovor
trea lica ne obavezuje!Dakle iz ugovora ne mogu nastati obaveze za trea lica.To je
princip rimskog prava res inter alios acta.
Od XIX veka usled potreba pravnog prometa,javila se mogunost da iz ugovora nastanu
prava za trea lica.To znai da je dozvoljeno da iz ugovora za trea lica nastane neko
94
95
96
97
98
99
100
Ako postoji potpuna evikcija onda se ugovor raskida po samom zakonu.Ako postoji
delimina evikcija ugovor se ne raskida po samom zakonu,ve pribavilac ima pravo
izbora izmeu dva prava:
1. Snienje cene
2. Raskid ugovora jednostranom izjavom volje
Ako doe do raskida ugovora za prenosioca nastaje obaveza da vrati ono to je primio na
osnovu takvog ugovora i obaveza na naknadu tete.Ako je u pitanju potpuna evikcija
onda je prenosilac duan da vrati sve ono to je primio.Ako je evikcija delimina,a
pribavilac je optirao za snienje cene,onda prenosilac vraa samo odgovarajui deo
onoga to je primio,a faktiko je pitanje u kom obimu e biti to vraanje.
Obaveza na naknadu tete treba da obuhvati 4 stavke:
1. Da podmiri trokove koje je pribavilac imao u vezi sa zakljuenjem i
izvrenjem ugovora
2. Da podmiri parnine trokove voenja sudskog spora pribavioca sa treim
licem
3. Da podmiri trokove za plodove od stvari koje je pribavilac morao da
preda treem licu,raunajuci od dana kada je tree lice podnelo tubu,jer
je od tog momenta pribavilac nesavestan
4. Da podmiri svako drugo umanjenje imovine pribavioca koje je nastupilo
kao posledica pravnog nedostatka
to se tie rokova u kojima pribavilac moe da zahteva povraaj datog i naknadu
tete,postoje dve vrste:
1. Prvi rok vai u situaciji kada je tree lice podiglo tubu protiv pribavioca i u
tom sporu uspelo.Taj rok iznosi 6 meseci i rauna se od momenta kada je spor
pravosnano okonan.U tom roku pribavilac moe traiti povraaj datog i naknadu
tete.
2. Drugi rok postoji u situaciji kada tree lice nije podiglo tubu protiv
pribavioca,ali je pribavilac van spora saznao za pravo treeg lica.Rok iznosi 1
godinu i to je rok u kome pribavilac mora podneti tubu protiv treeg lica,da bi se
utvrdilo da li pravo treeg lica postoji ili nepostoji.
Moe se desiti da tree lice ne istie nikakvo pravo,ali mogu postojati javnopravna
ogranienja na pravu koje je pribavilac pribavio(npr.zabranjena izgradnja).Tada se prema
ZOO primenjuju pravila po osnovu evikcije ukoliko je prenosilac znao za postojanje takvih
ogranienja i nije skrenuo panju pribaviocu.
Pravila o evikciji su dispozitivnog karaktera i strane mogu ugovorom ograniiti/iskljuiti
odgovornost prenosioca za pravne nedostatke,ali ako je prenosilac u momentu
zakljuenja ugovora znao za nedostatke stvari takva odredba u ugovoru je nitava.
ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE(FIZIKE)NEDOSTATKE
Ovde je isto kao i za evikciju,posledica je delovanja principa ekvivalencije.Ovde se taj
princip izraava kroz obavezu prenosioca da garantuje pribaviocu mirnu dravinu i
korisnu dravinu,odnosno da garantuje da e pravo koje pribavilac stie moi da koristi u
skladu sa oekivanjima zbog kog je zakljuen ugovor.
Javljaju se 2 pitanja:
101
102
103
PREKOMERNO OTEENJE
Prekomerno oteenje postoji kada se vrednost uzajamnih obaveza u dvostranom
ugovoru nalaze u disproporciji koja prevazilazi zakonom utvrene granice/vrednosti.
U pogledu prekomernog oteenja u teoriji postoje dva stanovita:
1. Subjektivno stanovite prema kome prekomerno oteenje postoji kada je
disproporcija posledica neke mane volje,zablude ili prevare ugovorne strane.Ovo
stanovite prihvaeno je u francuskom i austrijskom pravu.
2. Objektivno stanovite prema kome je ne bitno postojanje zablude ili prevare.Od
znaaja je samo injenica da postoji nejednakost,preko dozvoljene mere,vrednosti
obaveza ugovornih strana.Ovo stanovite bilo je prihvaeno u ZOO sve do izmena
1993.godine.
Do izmena ova pravila vaila su,kada je neko drutveno pravno lice otuivalo
osnovno sredstvo u drutvenoj svojini,kojim je raspolagalo,a pribavilac je bilo
graansko pravno ili fiziko lice.Ovo pravilo vailo je i kada se drutveno pravno
lice pojavljivalo kao pribavilac, a prenosilac je bilo graansko pravno ili fiziko
lice.Izmenama iz 1993.godine brisana su pravila o objektivnom pojmu
prekomernog oteenja.Sada ZOO usvaja subjektivni pojam prekomernog
oteenja,pa ono postoji kada je nesrazmera uzajamnih davanja posledica zablude
oteene strane u pogledu vrednosti sopstvene prestacije.
ZOO propisani su uslovi za prekomerno oteenje.Uslovi su:
1. Da izmeu obaveza ugovornih strana postoji nesrazmera
2. Da oteena strana za pravu vrednost prestacije nije znala niti je mogla
znati
3. Da postoji odreeni stepen nesrazmere
Taj stepen je u ZOO odreen standardom oigledne nesrazmere.ZOO nije prihvatio
tradicionalni nain iz rimskog prava,a to je da nesrazmera bude preko 1/2.Takoe
ZOO napusta pravilo iz Zakona o prometu zemljita,koji je traio da nesrazmera
bude preko 2/3.ZOO ne postavlja razlomak,ve preputa sudu da utvrdi stepen
nesrazmere,odnosno da utvrdi kada postoji oigledna nesrazmera.
104
ZELENAKI UGOVORI
Zelenaki ugovor je ugovor u kome jedna ugovorna strana koristei se stanjem
nude,tekim
materijalnim
stanjem
druge
ugovorne
strane,nedovoljnim
iskustvom,lakomislenou ili zavisnou,ugovori za sebe ili nekog treeg korist,koja je u
oiglednoj nesrazmeri sa onim to dao,uinio ili se obavezao da e uiniti.
Obzirom da su zelenaki ugovori bliski prekomernom oteenju,i kod ovih ugovora
zahtevaju se slini uslovi kao i kod prekomernog oteenja.Neophodno je da postoji
oigledna nesrazmera u uzajamnim davanjima.Ovde je potrebno da postoji odreeno
subjektivno stanje kod oteene ugovorne strane,pa tako to moe biti stanje nude,teko
materijalno stanje,nedovoljno iskustvo,lakomislenost ili zavisnost. Posledica ovog
subjektivnog stanja je u tome to jedna ugovorna strana upravo koristei to subjektivno
stanje ugovori za sebe ili neko tree lice korist koja je u oiglednoj nesrazmeri.
105
PRIGOVOR NEISPUNJENJA
Kod teretnih ugovora vai pravilo da se ugovorne obaveze izvriti istovremeno.Ovo
pravilo je predvieno i ZOO koji odreuje da nijedna strana nije duna da ispuni svoju
obavezu,ako druga strana ne ispuni svoju obavezu ili nije spremna da istovremeno ispuni
svoju obavezu,izuzev ako neto drugo nije ugovoreno,zakonom odreeno ili proistie iz
prirode posla(ovo je negativna formulacija).
Zakonom je mogue predvideti da jedna strana ispuni svoju obavezu pre nego to je
ispuni druga strana. Recimo kupoprodaja sa obronim otplatama cene.U ovom primeru
radi se o modifikaciji ugovora o prodaji kod koje prodavac unapred ispunjava svoju
obavezu,a kupac isplauje cenu tek posle i to u pojedinim obrocima u odreenom
vremenskom periodu.Ova prodaja je prodaja na poek ili kupovina na kredit.Suprotnost
ovom sluaju je prodaja na prekup ili prenumerativna prodaja gde kupac unapred plaa u
celini ili pretenim delom,dok prodavac obavezu predaje stvari ispunjava tek
kasnije(npr.pretplata na knjige).Kod kupovine na kredit ili prodaje na poek prodavac
eka kupca da ispuni obavezu istovremeno mu dajui kredit.
Moe se desiti da se posle zakljuenja ugovora,gde se jedna ugovorna strana obavee
da e prva ispuniti obavezu, promene materijalne prilike druge ugovorne strane,u toj
meri da postane neizvesno da li e moi da ispuni svoju obavezu(npr.kupac plati cenu,a
materijalne prilike prodavca postanu loije).Tada strana koja se obavezala da prva ispuni
svoju obavezu ima pravo da odloi ispunjenje sve dok druga strana ne ispuni svoju
obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbeenje da e je ispuniti.Ista mogunost postoji i
kada su materijalne prilike druge strane bile teke jo u vreme zakljuenja ugovora,ako
njen saugovara nije znao niti je morao znati za loe materijalne prilike.U ova dva
poslednja sluaja moe se prigovorom odloiti ispunjenje,odnosno u tim
sluajevima,strana koja se obavezala da prva ispuni svoju obavezu,moe zahtevati da joj
se obezbeenje prui u primerenom roku,a protekom tog roka,bez rezultata,moe
raskinuti ugovor.
106
Nemogunost izvrenja
U rimskom pravu ugovor je bio zakon,pa nije bilo mogue odstupiti od ugovora usled
promenjenih okolnosti. Teorija o klauzuli rebus sic stantibus poela je da menja
tadanji pogled na promenjene okolnosti.Po ovoj teoriji svaki ugovor se zakljuuje uz
preutnu klauzulu da e ugovorna strana izvravati ugovorne obaveze,ako stvari ostanu
u onakvom stanju kao prilikom zakljuenja ugovora.Ako se okolnosti promene i stanje
stvari postane drugaije,ugovorne strane mogu da se pozovu na ovu preutnu klauzulu i
da se oslobode daljeg izvrenja obaveze.
Ova teorija nije bila primenjena sve do XVII veka.Prvi put je primenjena u Italiji.Inae
javlja
se
odbojan
stav
prema
ovoj
teoriji
i
danas,recimo
u
Francuskoj,Nemakoj,vajcarskoj,pa je u ovim zemljama primena ove teorije mogua
samo u izuzetnim sluajevima predvienim zakonom.To znai da samo izuzetno u ovim
zemljama moe doi do raskida ugovora zbog promenjenih okolnosti.Do prihvatanja ove
teorije dolazi tek u XX veku.Prvi zakonik u kome je ona bila primenjena bio je Italijanski
graanski zakonik donet 1942.godine.Ova teorija uneta je i u opte uzanse za promet
robe iz 1954.godine.
Pravilo koje predviaju uzanse je da ako posle zakljuenja ugovora nastupe izvanredne
okolnosti koje se nisu mogle predvideti u vreme zakljuenja ugovora i ako usled dejstva
tih okolnosti izvrenje ugovorne obaveze za jednu ugovornu stranu postane preterano
teko ili bi joj to nanelo preterano veliki gubitak,onda ta ugovorna strana ima pravo da
zahteva raskid (reviziju) ugovora.
ZOO lan 133 predvia da ako posle zakljuenja ugovora nastupe okolnosti koje
oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili se zbog njih ne moe ostvariti svrha
107
108
PRESTANAK UGOVORA
Obligacija prestaje ispunjenjem,protekom roka,novacijom,otkazom i slino.Obligacija
prestaje ispunjenjem obaveze iz ugovora,dok ugovor ne prestaje ispunjenjem
obaveze iz ugovora(iustus titulus)!Sve obaveze iz jednog ugovora prestaju da postoje
ako ugovor bude poniten ili prestane na drugi nain.
NAIN NA KOJI PRESTAJE OBAVEZA UGOVOR
Ugovor moe prestati na jedan od etiri naina:
1. Ponitaj ugovora
2. Raskid ugovora
3. Prestanak ugovora usled nemogunosti ispunjenja
4. Prestanak ugovora usled smrti ugovornika
Ponitaj ugovora je nain prestanka nepunovanog ugovora,odnosno ugovora koji ne
proizvodi pravna dejstva. Sam ponitaj nepunovanog ugovora moe biti dvojak:
1. Apsolutna nitavost
2. Relativna nitavost
Prestanak punovanog ugovora razlikuje se od prestanka nepunovanog ugovora.
Punovaan ugovor je onaj ugovor koji postoji i proizvodi pravno dejstvo.To je saglasnost
volja kojoj pravni poredak priznaje pravno dejstvo.Punovaan ugovor moe prestati na tri
naina:
1. Raskid ugovora
2. Prestanak usled nemogunosti ispunjenja
3. Prestanak usled smrti jedne ugovorne strane
109
110
111
112
TETA
113
PROUZROKOVANJE TETE
lan 1 ZOO odreuje da izvor obligacionog odnosa moe biti ugovor,prouzrokovanje
tete,sticanje bez osnova,poslovodstvo bez naloga,jednostrana izjave volje i druge
zakonom utvrene injenice.To znai da je prouzrokovanje tete izvor obligacionog
odnosa.
to se tie odnosa ugovora i prouzrokovanja tete slinost je u tome to su u pitanju dva
izvora obligacionog odnosa:
1. Kod ugovora postoji namera obe strane da nastane obligacioni odnos.Kod
prouzrokovanja tete po pravilu nema namere da nastane obligacioni odnos.
2. Za razliku od ugovora,gde je volja bitna da nastane obligacioni odnos,kod
prouzrokovanja tete postoji nepovoljni dogaaj koji je nekoga pogodio(npr.kada
neko izgubi novanik,padne ispit i slino,sve je to nepovoljni dogaaj).Meutim ne
dovodi svaki nepovoljni dogaaj do nastanka obligacionog odnosa.
Ukoliko smo nepovoljni dogaaj sami prouzrokovali nee nastati obligacioni
odnos(npr.pasti na ispitu). Nepovoljni odnos je izvor obligacionog odnosa samo
kada nam ga je neko drugi prouzrokovao.Tada izmeu nas i lica koje nam je
prouzrokovalo nepovoljni dogaaj nastaje obligacioni odnos.To lice e biti duno da
nam nadoknadi tetu.
U obligacionom odnosu koji nastaje iz injenice prouzrokovanja tete postoje dva lica i to
tetnik i oteeni. tetnik je lice koje je skrivilo nepovoljni dogaaj,a lice koje trpi
tetu,odnosno lice kome je prouzrokovan nepovoljni dogaaj je oteeni.Oni
imaju svoje uloge u obligacionom odnosu,pa je tetnik dunik,a oteeno lice je
poverilac.Izmeu ta dva lica nastaje obligacioni odnos,u kom oteeni ima pravo na
naknadu tete,a tetnik obavezu na naknadu tete.
Naknada tete je sankcija graanskog prava,njena sutina je u popravljanju
tete,odnosno u reparaciji zbog tete.Visina naknade tete uvek treba da odgovara visini
tete.Samo izuzetno naknada moe da bude manja ili vea od tete.
Naknada se pojavljuje u dva oblika:
1. Uspostavljanje ranijeg stanja (restitutio)
Sastoji se u uspostavljanju onog stanja stvari koje je postojalo pre prouzrokovanja
tete.To je naturalna restitucija.
2. Naknada tete u novcu
Naknada koja predstavlja naknadu vrednosti nekog oteenog dobra u novcu.To je
novana naknada (ZOO).
Graanskopravna odgovornost je drugi naziv za ovaj obligacioni odnos (tetnik-oteeni)
i znai podnositi tetne posledice onoga to je uradio.tetnik polae raun
oteenom,zato to se nije ponaao onako kako treba i on sam snosi tetne posledice
svog ponaanja.
Postoje i druge pravne odgovornosti:
1. Graansko pravna odgovornost
2. Prekrajno pravna odgovornost
3. Disciplinska odgovornost
Za obavezu naknade tete se kae graansko pravna odgovornost.Postoje i sluajevi
kada se teta nadoknauje i onda kada nema odgovornosti,pa se ne mogu koristiti kao
sinonimi(npr.kod raskida ugovora zbog promenjenih okolnosti).
114
ODNOS
IZMEU
ODGOVORNOSTI
GRAANSKO
PRAVNE
KRIVINE
115
116
117
118
TETA
119
IMOVINSKA TETA
Imovinska teta se ponekada naziva i materijalnom tetom,za razliku od povrede nekog
linog dobra,odnosno fizikog ili duevnog bola ili straha i ta teta se naziva
nematerijalna ili neimovinska teta.
Prema definiciji ove tete,moe se rei da ona ima dva elementa:
1. Umanjenje imovine
2. Spreavanje uveanja imovine
U rimskom pravu ova dva elementa tete su se nazivala damnum emergens to
doslovno znai gubitak koji nastaje i lucrum cessans
to znai korist koja se
prekida,dobitak koji prestaje.
U ZOO govori se o umanjenju imovine i spreavanju uveanja imovine,dok se u Skici
govori o pretrpljenom gubitku i izmakloj dobiti.
U praktinom smislu umanjenje imovine je unitenje neke stvari,oteenje na stvari ili
kvar,oteavanje upotrebe neke stvari,povreda nekog prava ili zakonitog interesa,smetnja
radi ijeg uklanjanja je trebalo uiniti neke trokove (npr.lecenje,negaitd.).Spreavanje
uveanja imovine ili izmakla dobit je npr.sluaj kada neko onemogui da stvar daje
plodove u naturalnom obliku koje je davalo do tada ili sprei sticanje odreenih prihoda
koji bi se inae stekli.
Imovina se moe definisati na tri naina:
1. Kao skup prava i obaveza
2. Kao skup prava,dok obaveze ne ulaze u imovinu,ve postoje kao teret na
imovini
3. Razlikuje se imovina kao skup prava i obaveza od imovinske mase koja je
odnos izmeu aktive i pasive koji se moe dopunski,odnosno vrednosno
izraziti
120
Kada govorimo o umanjenju imovine misli se na odnos izmeu aktive i pasive koji se
moe vrednosno izraziti, jer onaj koji je naneo drugom tetu promenio je odnos izmeu
aktive i pasive.On je prouzrokovao da aktiva bude manja i sve se to moe raunski
izraziti:
Umanjenje imovine je razlika izmeu vrednosti imovine pre prouzrokovanja tete i
vrednosti imovine koju ona ima nakon prouzrokovanja tete
Umanjenje imovine obino se moe ispoljiti kroz gubitak ili povredu nekog prava
(umanjenje aktive) ili u optereenju nekom pravnom obavezom ili u nekom drugom
ogranienju koje se moe imovinski izraziti (poveanje pasive).
Umanjenje imovine postoji i kada je imovina oduzeta,dravina neke stvari(npr.kada nam
neko ukrade auto koju smo uzeli na poslugu).
to se tie izmakle dobiti,utvrivanje njene visine definisano je ZOO u lanu 189.Pri oceni
visine izmakle koristi, uzima se u obzir dobit koja se mogla osnovano oekivati prema
redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima,a ije je ostvarenje spreeno
tetnikovom radnjom ili proputanjem.
Izmakla korist nije svaka korist kojoj se neko nada(npr.kada je neko spreen da uplati loto
listi)ve samo dobit koja se prema redovnom toku stvari mogla oekivati.
Izmakla korist ima etiri osobine:
1. Dobit koja se nije ostvarila
Imovina nekog lica nije uveana i u tome se ogleda teta koju je on pretrpeo.
2. Dobit se mogla osnovano oekivati
Ne uzima se u obzir bilo koja,ve samo preseena dobit,dobit koja je sadanjeg
postojanja,ali koja se projektuje za budunost.To je sadanja vrednost koja se
projektuje za ubudue,ali sa sadanjeg stanovita ta projekcija je
neizvesna.Postavlja se pitanje do kog stepena verovatnoe treba da bude izvesna
korist da bi se za nju mogla traiti nakanada?
Prema uzansama,pod izmaklom dobiti podrazumeva se samo dobit za koju je
izvesno da bi je poverilac mogao ostvariti.To znai da prema uzansama oteeni
moe da trai naknadu samo ako je uspeo da dokae tu potpunu izvesnost.Ta
izvesnost se granii sa sigurnou,pa je poverilac bio u jakom tekom poloaju pri
dokazivanju.
Drugu krajnost reenja ovog pitanja,pored uzansi,nudi Nemaki graanski
zakonik.Prema ovom zakoniku dovoljno je da oteeni dokae verovatnou.Ovo
reenje pogoduje oteenom,ali je isuvie neodreeno,omoguuje poveriocu da
ostvari naknadu i onda kada je njegovo ostvarivanje samo verovatno.
ZOO prihvata srednje reenje.Prema njemu,izmakla dobit je korist koja bi se mogla
osnovano oekivati sa velikim stepenom verovatnoe.Dakle nije dovoljno da
oteeni
dokae
samo
verovatnou,ali
nije
neophodno
da
dokazuje
izvesnost.Dovoljno je da dokae visok stepen verovatnoe,a sud o tom pitanju
donosi konanu odluku.
3. Dobit koja se mogla ostvariti prema redovnom toku stvari ili prema
posebnim okolnostima
To je ono sto se zbiva prema optem toku stvari,dok su posebne okolnosti okolnosti
konkretnog sluaja.
4. Dobit koja je spreena radnjom ili proputanjem
Neophodno je da postoji uzrona veza izmeu izmicanja koristi i radnje
tetnika.Bez uzrone veze ne moe se traiti naknada.
121
Kada izmakne korist postavlja se pitanje njene visine.Visina izmakle koristi zavisi od
vremena trajanja izmaklog dobitka.
to se tie vrste imovinske tete postoje:
1. Predvidljiva i nepredvidljiva teta
2. Pozitivni ugovorni interes i negativni ugovorni interes
3. Neposredna i posredna teta
Predvidljiva i nepredvidljiva teta
Predvidljiva teta je teta koja nastaje kao posledica:
1. Povrede ugovorne obaveze
2. Potpunog ili deliminog neizvrenja obaveze iz ugovora
Predvidljiva teta se odreuje prema objektivnom kriterijumu.To je teta koju bi razuman
covek mogao predvideti da se nalazio u istoj situaciji,u kojoj se nalazi ugvornik koji nije
ispunio svoju obavezu.Ako se ugovornik ponaao kao razuman covek,odgovarae samo
za predvidljivu tetu,ali ako je ugovornik namerno ili krajnjom nepanjom propustio da
izvri svoju obavezu,onda on odgovara i za nepredvidljivu tetu.
Nepredvidljiva teta je jednaka potpunoj teti koju je poverilac pretrpeo(npr.kod ugovora
o graenju,kada izvoa radova zadocni sa izvrenjem radova u odreenom
roku,odgovarae samo za predvidljivu tetu, meutim ako je nou ruio ono to je danju
zidao,on je tetu naneo namerno i odgovara za celokupnu tetu).
Podela na predvidljivu i nepredvidljivu tetu ima znaaja samo kod ugovorne
odgovornosti,jer se kod deliktne odgovornosti nadoknauje potpuna teta.
Pozitivni i negativni ugovorni interes
Pozitivni ugovorni interes je teta koju jedna ugovorna strana trpi zbog toga to njen
saugovornik nije ispunio obavezu iz punovano zakljuenog ugovora.Ovaj interes
izraava se u razlici izmeu imovnog stanja u kome bi se nalazila strana da je ugovor
izvren i postojeeg imovinskog stanja u kome se strana nalazi zato to saugovornik nije
ispunio obavezu kako treba.
Pri tom je bitno da je ugovor punovano zakljuen da bi proizvodio ovakva pravna
dejstva.Svaki ugovornik ima interes koji pravo priznaje.Ako druga strana nije ispunila
obavezu onda je taj interes povreen i ima pravo na naknadu.Ako ugovor nije uopte
zakljuen ili je zakljuen,ali je nitav ili je zakljuen,ali je poniten zbog ruljivosti,tada se
ispunjenje ugovora ne moe zahtevati,pa je logino da strane ne mogu zahtevati ni
naknadu pozitivnog ugovornog interesa.Pitanje je,meutim,da li mogu zahtevati naknadu
po nekom drugom osnovu?
Kod pregovora,kada ih jedna strana prekine,druga strana ima pravo na naknadu
tete.Pre donoenja ZOO,to pravo strana nije imala,jer se smatralo da ako nema ugovora
nema ni tete.U francuskom i nemakom pravu smatralo se da u sluaju da su strane
vodile pregovore,pa jedna odustane,a kod druge nastane teta,druga strana ima pravo
na naknadu. Ako odustane od pregovora ini culpa contrahendi.To je nepanja za
zakljuenje ugovora.1977.godine dolo je do preokreta u naem pravu,donoenjem
presude,da se za tetu,koja nastane u toku pregovora,odgovara prema optim pravilima
o deliktnoj odgovornosti.To znai da se tu radi o naknadi negativnog ugovornog interesa.
Negativni ugovorni interes je interes koji postoji kada ugovor nije ni zakljuen ili je
zakljuen,ali je nitav ili ruljiv(pa bude poniten).Znai razlikuju se tri sluaja:
1. Ugovor nije ni zakljuen zbog toga to je jedna strana prekinula
pregovore
2. Ugovor je zakljuen,ali je apsolutno nitav
3. Ugovor je zakljuen,ali je ruljiv,pa je naknadno poniten
Negativni ugovorni interes sastoji se iz dva elementa:
122
1. Umanjenja imovine
2. Izmakle dobiti
U sluaju prekida pregovora umanjenje imovine moe se sastojati iz trokova oko
izgradnje projekta ili putnih trokova i slino.
Naknada izmakle koristi je pitanje koje je ovde sporno,jer izmakla korist moe da nastane
samo ako dobit,koja je trebala da proizie iz zakljuenja ugovora,a njega ovde
nema.Postoje dva shvatanja:
1. Kod negativnog ugovornog interesa ne postoji izmakla korist i naknada tog
elementa tete se ne moe zahtevati
2. Drugo shvatanje(po profesoru Orlicu)prema kome kod negativnog ugovornog
interesa postoji izmakla korist ak i kada ugovor nije zakljuen.Oteena strana
moe da zahteva naknadu,ako dokae da je postojala verovatnoa da bi zakljuila
neki drugi ugovor iz koga bi ostvarila dobit,a taj ugovor nije zakljuen zbog toga
to je oteena strana pogreno verovala da e biti zakljuen prvi ugovor
Prema profesoru Radisiu naknada tete po osnovu negativnog ugovornog interesa
duguje se po pravilima ugovorne odgovornosti,dok se prema profesoru Orlicu naknada
tete duguje prema pravilima o deliktnoj odgovornosti.
Ukoliko bi se radilo o ugovornoj odgovornosti,onda bi se dugovala naknade samo
predvidljive tete,a ukoliko se radi o deliktnoj odgovornosti dugovala bi se potpuna
teta.Nai sudovi stoje na stanovitu da se radi o deliktnoj odgovornosti.
Neposredna i posredna teta
Neposredna teta je direktna posledica tetne radnje,odnosno proputanja.Posredna
teta je indirektna posledica tetnikove radnje,odnosno proputanja.U naem pravu ova
podela nema pravni znaaj,jer je tetnik duan da nadoknadi i posrednu i neposrednu
tetu.
U francuskom pravu kod ugovorne odgovornosti,strana koja povredi ugovornu
obavezu,duna je da nadoknadi samo neposrednu tetu,osim ako je teta prouzrokovana
namerno.
123
124
1. Obicna nepanja
2. Gruba nepanja
3. Namera
Oborivo se pretpostavlja obicna nepanja.Oteenom je dovoljno da to dokae,jer retko
namera ima poseban znaaj(npr.profesor prouzrokuje tetu,odgovara fakultet,ali ako je
profesor namerno prouzrokovao tetu,onda e odgovarati on,ali se namera mora
dokazati).
Uslovi subjektivne odgovornosti su oni elelementi koji treba da budu ispunjeni
kumulativno,da bi se zasnovala odgovornost nekog lica.To su:
1. teta
2. Uzrona veza
3. Krivica
UZRONA VEZA
Kada se dokazuje uzrona veza zapravo se dokazuje kauzalitet,odnosno oteeni u
svojstvu tuioca dokazuje da tetnikovo ponaanje predstavlja uzrok tete(osim za tetu
nastalu od opasne stvari/delatnosti,jer tu postoji zakonska pretpostavka da potie ba od
te stvari).
esto je uzrona veza oigledna.Meutim neretko se deava da vie postupaka prethodi
teti.Tada se ti postupci javljaju kao uzroci tete.
Meutim,pitanje je koji uslov(conditio) predstavlja uzrok tete.Uslov je okolnost koja
omoguava da doe do tete,a uzrok(causa) je unutranji podsticaj koji dovodi do
posledice.
Postoje 4 pravne teorije o uzronosti.To su:
1. Teorija uslova ili teorija ekvivalentnosti
Ovo je najprimitivnija teorija.Svi uslovi koji su omoguili nastanak tete,jednako su
vredni,zato to je svaki od njih doprineo nastanku.Da je bilo koji od njih izostao
tetna posledica ne bi bila takva kakva jeste.Conditio sine qua non,dakle uslov
bez koga se ne moe.Prema ovoj teoriji nema razlike izmeu uslova i uzroka.
Primer:u ugovorenom roku kroja ne saije zimski kaput nekoj svojoj muteriji,pa
ona bude primorana da za nekoliko dana odloi planirani put u drugo mesto,a
zatim na putu,usled sudara vozova polomi nogu.Prema ovoj teoriji teta zbog
docnje koju je kroja duan da nadoknadi muteriji obuhvata i tetu preloma
noge,jer da je kaput bio saiven na vreme,muterija bi ranije otputovala i izbegla
sudar vozova.
Uzrok je svaka injenica iz prolosti.U postupku hipotetike eliminacije utvruje se
da li radnja nuno uslovljava posledicu.Sa znanjem okolnosti sluaja,ceo tok stvari
posmatra se unazad tako da tetna radnja nije ni izvrena. Ako se pokae da bi u
tom pretpostavljenom dogaaju posledica ipak nastala,znai da za nju radnja nije
bila uslovljavajua i izvrilac radnje nije odgovoran.Obrnuto,ako bi posle
pretpostavljene eliminacije radnje posledice izostala,radnja se smatra njenim
uzrokom.
Fikcija:ako meu uslovima postoji ljudska radnja onda je to uzrok.
Ova teorija nije operabilna,zato to sudovi ne mogu prepoznati uzrok,pa koriste
fikciju da je to ljudska radnja.Nai sudovi su odustali od ove teorije,ali ipak i dalje
ima odreenu primenu.
125
KRIVICA
Krivica je osnov za zasnivanje subjektivne odgovornosti,tanije jedan od tri osnova.
126
127
NAMERA
Namera kao stepen krivice je namera da se drugome nakodi,to je animus nocendi.
Namera da se drugome nakodinamera da se bude dunik iz onog odnosa koji e
nastati,jer odnos nastaje nezavisno od namere dunika ili namere poverioca.
Kada tetnik ima nameru da nekome nakodi,obligacionopravni odnos proizilazi iz
ostvarenja te namere,bez obzira da li je on hteo da se obaveze.Obavezu ne stvara
pravnorelevatna namera da se neko obaveze,ve zato to su se stekli zakonom propisani
uslovi.
Namera je tei oblik krivice,bez obzira to nekada tetne posledice mogu biti gore usled
nepanje.Namerno prouzrokovanje tete je najmanje to pojedinac moe da ode u
drutveno prihvatljivom ponaanju.
Kod nas je pravilo da se namerno prouzrokovanje tete smatra grubom
nepanjom.Dakle namera je po pravnim posledicama izjednaena sa grubom
nepanjom- culpa lata dolo aequiparatur(princip ekvivalencije pravnih posledica
grube nepanje i namere).Ovaj princip usvojen je kako bi se olakao poloaj oteenog
kome je teko da dokae nameru.
Neki oblici nepanje toliko su teki da se ne mogu razumeti na drugi nain,nego kao
postojanje namere da se drugome nakodi.
Izuzeci lee u tome to se tetnik ne moe osigurati od odgovornosti za tetu koju
namerno prouzrokuje.
128
Ovaj princip je kritikovan od strane onih koji u nameri vide moralni element.Princip brie
razliku izmeu tetnika koji postupaju namerno i tetnika koji postupaju sa grubom
nepanjom.
NEPANJA
Iako su retke zakonske definicije krivice,ak i u sistemima koji nastoje da kodifikuju
graansko pravo,kada se javi definicija krivice to je po pravilu definicija nepanje.
Nemacki graanski zakonik odreuje da nepaljivo postupa onaj koji ne pokazuje
paljivost koja se zahteva u pravnom prometu.panski graanski zakonik odreuje
nepanju kao proputanje da se postupi sa panjom kakvu nalae priroda obligacionog
odnosa i okolnosti koje se tiu ljudi,vremena,prostora.ZOO ne definie krivicu,pa ne
definie ni nepanju. Skica za zakonik o ugovorima i obligacijama je definisala krivicu,a
ta definicija se odnosi i na nameru i na nepanju.Nai sudovi formulisali su pravni pojam
nepanje jo pre Skice.I tada se ideja zanivala na osnovanim oekivanjima.
Prema ZOO postoje dva stepena nepanje.Da bi odgovornost bila zasnovana na krivici
potrebna je obina nepanja koja se pretpostavlja.U naem pravu postoje tri primera
krajnje nepanje ili nepanje po posledicama.To su:
1. Kada poslodavac isplati naknadu tete,on ima pravo na regres od
zaposlenog ako je postupao namerno ili sa krajnjom nepanjom
2. Institut snienja naknade (lan 191) ne primenjuje se ako je teta
prouzrokovana namerno ili krajnjom nepanjom
3. Odgovornost za nameru i krajnju nepanju (lan 265) ne moe se unapred
iskljuiti ugovorom
Vrlo retko postoje posebne pravne posledice nepanje.To su:
1. Potraivanje koje je nastalo namernim prouzrokovanjem tete ne moe
prestati kompenzacijom/prebijanjem
2. Oteeni kome je tetu prouzrokovao zaposleni na radu/u vezi sa
radom,moe da zahteva naknadu tete direktno od zaposlenog,samo ako
dokae njegovu nameru
Zajedniko za Skicu za zakonik o obligacijama i ugovorima i ZOO je standard osnovanih
drutvenih oekivanja koji moe biti dvojak:
1. Objektivan kriterijum prema kome je sadrina drutvenih oekivanja ista prema
svim licima.Ako pojedinac ima neke line karakteristike,koje ne mogu da dosegnu
standard,sud ne treba da ih uzme u obzir.Prema ovom kriterijumu nain na koji sud
odreuje sadrinu drutvenih oekivanja je in absracto. Nai sudovi procenjuju
krivicu in abstracto.
2. Subjektivni kriterijum prema kome se sadrina drutvenih oekivanja menja u
zavisnosti od linih osobina tetnika. Prema ovom kriterijumu nain na koji sud
odreuje sadrinu drutvenih oekivanja je in concreto.
SPOSOBNOST ZA RASUIVANJE
Sposobnost za rasuivanje je lina osobina uvek relevantna u naem pravu.Ona je
preduslov svake krivice,jer ne moe biti kriv onaj ko nije sposoban za rasuivanje.Ako
nastupi privremena nesposobnost za rasuivanje(npr.usled konzumiranja alkohola),ZOO
129
oborivo pretpostavlja da je tetnik sam skrivio takvo stanje u kome se nalazi.Ako tetnik
ne dokae da je u to stanje doao tuom krivicom,odgovarae za prouzrokovanu tetu.
Za razliku od poslovne sposobnosti,koja se moe oduzeti ili ograniiti,sposobnost za
rasuivanje nije institucionalizovana.Zakonodavac u tom pogledu usvaja odreene
pretpostavke,ali uprkos tome sud u konkretnom sluaju utvruje da li je neko lice
sposobno za rasuivanje ili nije.
1. Pretpostavka:lice starije od 7,a mlae od 14 godina je nesposobno za
rasuivanje,ali ako se dokae da je bio sposoban,moe se diskutovati o
krivici,odnosno mogue je dokazivati da je kriv.
2. Pretpostavka:lice starije od 14 godina je sposobno za rasuivanje,ali je
mogue dokazivati suprotno onda kada je to lice u poziciji tetnika.
130
Krivica
je
osnov
subjektivne
odgovornosti.tetnik
koji
nije
kriv,nije
ni
odgovoran.Pretpostavka krivice je oboriva.
Kod odgovornosti za drugog krivica se po pravilu pretpostavlja(npr.odgovornost roditelja
za tetu koju prouzrokuje dete starije od 7,a mlae od 14 godina ili odgovornost za
tienike).Kod objektivne odgovornosti krivica je irelevantna,jer se odgovornost zasniva
bez obzira na krivicu odgovornog lica,pa se ono ne moe osloboditi odgovornosti
dokazujui da nema krivice.
Jedini nain da se neko oslobodi odgovornosti jeste da obori pretpostavku o uzronosti
veze.To moe uraditi ako dokae jednu od tri stvari:
1. Viu silu
2. Da je teta posledica iskljuive radnje samo oteenog
3. Da je teta nastala iskljuivom radnjom treeg lica
Skica je predviala isto reenje,ali razliito u pogledu toga ta treba da dokae da bi se
oslobodio odgovornosti.Prema skici treba da dokae:
1. Viu silu
2. Krivicu treeg lica/oteenog
131
ODGOVORNOST ZA DRUGOG
ZOO razlikuje nekoliko sluajeva odgovornosti za drugog koji se mogu podeliti u dve
grupe.
I grupu ;ine:
1. Odgovornost za tetu koju prouzrokuje maloletnik
2. Odgovornost za tetu koju prouzrokuju du[evno bolesna lica i lica
zaostala u umnom razvoju
II grupu ;ine:
1. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje zaposleni
2. Odgovornost pravnog lica za tetu koju prouzrokuje njegov organ
Odgovornost za tetu koju prouzrokuje maloletnik
to se tie prve grupe sluajeva tetnik je lice koje je nesposobno za rasuivanje,pa ono
ne moe biti krivo za tetu. Zbog toga za tetu moraju odgovarati lica koja su duna da
vode nadzor nad njima,a to su roditelji,odnosno staratelji.
to se tie druge grupe sluajeva tetnik je lice koje je sposobno za rasuivanje i koje bi
moglo odgovarati za tu tetu,ali tetnik za tu tetu ne odgovara,ve obaveza na naknadu
tete pada na neko drugo lice,a to lice se nalazi u pravno relevantnom odnosu sa
tetnikom.
Odgovornost roditelja ili staraoca za tetu koju prouzrokuje maloletno lice
Pitanje je da li sve maloletnike treba smatrati nesposobnim za rasuivanje i polaziti od te
pretpostavke i dozvoliti sudu da ispita da li su maloletnici bili sposobni za rasuivanje ili
sve maloletnike treba podeliti u kategorije prema uzrastu i za svaku kategoriju pripremiti
poseban reim?
Prema Skici za zakonik o obligacijama i ugovorima maloletnike treba razlikovati prema
njihovom uzrastu.Svi maloletnici koji u vreme prouzrokovanja tete nisu bili sposobni za
rasuivanje ne odgovaraju za tetu.tetnik je mogao da dokazuje da je maloletnik bio
sposoban za rasuivanje.Teret dokazivanja te injenice pao je na oteenog.Ako je
sposoban za rasuivanje maloletnik je samostalno odgovarao za tetu iz svoje sopstvene
imovine.Za tu tetu mogli su da odgovaraju i roditelji i to solidarno,ako se utvrdi i njihova
krivica,jer su propustili da vre nadzor nad njim.
Meutim u sudskoj praksi,zahvaljujui optoj sednici odranoj 1970. godine usvojeno je
stanovite da je bolje maloletnike podeliti prema uzrastu i onda na svaki uzrast primeniti
razliiti pravni reim.
ZOO je prihvatio gledite sudova,pa su svi maloletnici u ZOO podeljeni u tri kategorije:
1. Maloletnici do navrene sedme godine ivota.Oni ne odgovaraju za
prouzrokovanu tetu.
2. Maloletnici stariji od 7 godina,a mlai od 14 godina.Oni ne odgovaraju za
tetu osim ako se ne dokae da su pri prouzrokovanju tete bili sposobni za
rasuivanje.Dakle pretpostavka je da su nesposobni za rasuivanje,ali je to
oboriva pretpostavka.
3. Maloletnici stariji od 14 godina,a mlai od 18 godina.Ta lica su sposobna za
rasuivanje i oni odgovaraju prema optim pravilima o odgovornosti na osnovu
krivice.
Odgovornost maloletnika je razliita prema uzrastu,ali je i razliita odgovornost roditelja
u zavisnosti od toga da li je:
1. Dete kod roditelja
132
133
134
135
moe da tui samo zaposlenog ili samo preduzee ili i jednog i drugog.Ako oteeni tui i
jednog i drugog ili samo preduzee,pa preduzee isplati dug ono ima pravo regresa (u
roku od 6 meseci). Meutim ovo pravo podlee ogranienju,jer pravo regresa postoji
samo ako je zaposleni tetu prouzrokovao namerno ili krajnjom nepanjom.Dozvoljno je
da se prilikom obavljanja nekog posla ine odreene greke,one su sastavni deo posla,pa
ne bi bilo pravedno da radnici odgovaraju i za njih.Tada naknada pada na teret
preduzea.
ZOO lan 170 stav 3 regulie se odnos izmeu odgovornosti preduzea za tetu
koju radnik priini radom i odgovornosti preduzea za tetu koju radnik priini
upotrebljavajui neku opasnu stvar.
Ako radnik priini tetu upotrebljavajui neku opasnu stvar,primenjuju se pravila o
odgovornosti za opasnu stvar.U ovom sluaju odgovarae i preduzee kao sopstvenik
opasne stvari, po pravilima objektivne odgovornosti.Ove odgovornosti moi e da se
oslobodi samo ako dokae da je teta uzrok vie sile,radnje oteenog ili radnje treeg
lica.Dakle u ovom sluaju preduzee ne odgovara kao poslodavac po pravilima za
odgovornost za drugog.
Pravilo ZOO o odgovornosti preduzea za tetu koju prouzrokuje zaposleni
primenjuje se i na odgovornost drugih lica za tetu koju zaposleni prouzrokuju
treim licima.
Pod drugim licima podrazumevaju se pravna lica koja nisu preduzea,kao to su
zadubine,fondovii slino.Ova pravila primenjuju se i na zaposlene kod preduzetnika,koji
su uvek fizika lica koji obavljaju neku privrednu delatnost i koja su registrovana kao
takva.To mogu biti i lica koja samostalno obavljaju delatnost,kao to su advokati,lekari i
slino.Ta lica odgovraju kao poslodavci po istim pravilima po kojima odgovara i
preduzee.
136
137
delatnost,kao sto predvia stav 2 istog lana.Pri tom se ne radi samo o ZOO ve i o
sluajevima predvienim drugim zakonom (npr.Zakon o vazdunoj plovidbi).
U naem pravu odgovornost po osnovu krivice i odgovornost bez obzira na krivicu ne
stoje u odnosu pravila i izuzetka. Odgovornost po osnovu krivice primenjuje se u onim
ljudskim delatnostima u kojima se ta delatnost obavlja iskljuivo ljudskom
radnjom.Odgovornost bez obzira na krivicu primenjuje se tamo gde se koriste
maine,elektrini ureaji,velika saobraajna sredstva,postrojenja za prenos elektrine
energije, dalekovodi, gasovodi i slino.
138
1. Da je teta nastala
2. Da je opasna stvar materijalno uestvovala u prouzrokovanju tete
Ovo treba da dokae oteeni.Ako to dokae onda se izvlai zakljuak da je opasna stvar
uzrok tete.
Pretpostavku uzrone veze obara vlasnik opasne stvari,tako to je duan da dokae da
teta potie od nekog drugog uzroka,a ne od opasne stvari.Uzroci su:
1. Via sila
2. Radnja oteenog
3. Radnja treeg lica
Vlasnik mora da dokae da je jedan od ova tri razloga bio uzrok tete.Ukoliko ne
dokae,rizik nedokazanosti tih injenica pada na njegov teret,pa e on biti odgovoran za
tu tetu.Kod ove vrste odgovornosti povoljan je polozaj oteenog,ali znatno otean
polozaj odgovornog.
Za tetu od opasne stvari odgovarajaju prema ZOO:
1. Njen imalac,odnosno lice koje je vlasnik opasne stvari.Koristi se naziv imalac,jer
jo uvek postoje sredstva u drutvenoj svojini,pa su to imaoci raspolaganja
sredstvima u drutvenoj svojini(npr.knjiga-svojinski dralac).
2. Lice kome je imalac poverio stvar da se njome slui i lice koje je inae
duno da nadgleda stvar,a nije kod njega na radu kod imaoca(knjigasavesni draoci).Zajedniko im je da dre stvar u svojim rukama po nekom
pravnom osnovu.Ovo lice moe biti zakupac,poslugoprimac itd.Lice koje je duno
da stvar nadgleda,a nije na radu kod imaoca(jer da je na radu odgovarao bi vlasnik
stvari),jeste lice koje nije zaposleno kod imaoca,to lice ne sme da upotrebljava
stvar,ve samo da je nadgleda(npr.veterinar, automehaniar).Meutim moe se
desiti da vlasnik stvari odgovara i pored toga to se stvar nalazi kod savesnog
draoca:
a. Ako je teta nastala iz skrivene mane stvari na koju vlasnik nije
skrenuo panju.U tom sluaju postoji solidarna odgovornost.
b. Kada je imalac stvari poverio stvar licu koje nije osposobljeno ili
ovlaeno da njome rukuje,postojae iskljuiva odgovornost vlasnika.
3. Protivpravni dralac ili nesavesni dralac.To je lice koje opasnu stvar dri bez
pravnog osnova,bez volje vlasnika stvari.Ako opasna stvar prouzrokuje tetu dok
se nalazila kod tog lica,onda odgovara to lice,a ne vlasnik opasne stvari.
Izuzetak:Ukoliko postoji odgovornost imaoca stvari zbog toga to mu je opasna
stvar
protivpravno
oduzeta,vlasnik
odgovara
zajedno
sa
nesavesnim
draocem.Njihova odgovornost je u ovom sluaju solidarna. Razlozi za ovaj
izuzetak lee u tome da se esto deava da protivpravni dralac nema dovoljno
sredstava da nadoknadi tetu.esto se desava da protivpravni drzalac,kada
prouzrokuje tetu pobegne sa lica mesta.Ovim reenjem tite se interesi
oteenog.
Postoji nekoliko razloga za osloboenje odgovornosti.To su:
1. Via sila
2. Radnja oteenog
3. Radnje treeg lica
Via sila je termin koji ZOO ne koristi,ve nabraja obeleja koja treba da ima neka
okolnost da bi dovela do osloboenja od odgovornosti.Obeleja su:
1. Da se ta okolnost nalazila van stvari
2. Da se njeno dejstvo nije moglo predvideti,izbei ili otkloniti
139
Ukoliko postoje ova dva obeleja moe se rei da je u pitanju via sila.Sva ova obeleja
treba da se steknu u konkretnom sluaju da bi se vlasnik stavri oslobodio odgovornosti.
Radnja oteenog mora biti takva da se ona nije mogla predvideti,da se njene posledice
nisu mogle izbei ili otkloniti.Ona mora biti takva da za vlasnika stvari ima obeleja
opasne stvari(npr.bacanje pod voz oteenog). Skica za zakonik o obligacijama i
ugovorima je korisitla termin krivica oteenog.Za razliku od toga ZOO govori o radnji
oteenog. Ako bi se radilo o krivici oteenog,to podrazumeva da on mora biti sposoban
za rasuivanje i kriv (u praksi su esto nesposobna za rasuivanje) ,a to mora dokazati
vlasnik stvari,pa bi se znatno suzila njegova mogunost da se oslobodi
odgvornosti.Upravo zato ZOO govori o radnji oteenog.Radnja oteenog oslobaa
vlasnika stvari odgovornosti jedino ako je ta radnja bila iskljuivi uzrok tete,u suprotnom
odgovornost vlasnika se samo smanjuje srazmerno udelu radnje oteenog u
prouzrokovanju tete.
Radnja treeg lica mora biti nepredvidljiva,odnosno takva da se njeno dejstvo nije moglo
spreiti ili otkloniti.Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima i za radnju treeg lica
koritsit termin krivica,kao i u prethodnom sluaju.Ali ni ovde se ne radi o krivici,ve o
radnji koja ima obeleje vie sile.Ona e biti razlog za iskljuenje odgovornosti samo ako
je bila iskljuivi razlog prouzrokovanja tete,a ako je tree lice samo delimino
prouzrokovalo tetu,vlasnik stvari odgovora i dalje,ali solidarno sa treim
licem(odgovornost vlasnika se ovde ne smanjuje kao u prethodnom sluaju).
140
lica koja obavljaju javni prevoz od tetnih dogaaja za putnike i stvari,zatim ova obaveza
postoji i za imaoce vazduhoplova za tetu koja nastaje upotrebom vazduhoplova.Imaoci
motornih vozila se osiguravaju od tete priinjene treim licima.Treim licima se ne
smatraju vlasnici motornih vozila,voza,lice koje je uestvovalo u protivpravnom
oduzimanju vozila.Osiguranje se odnosi na tetu koja nastaje usled smrti,telesne
povrede,povrede zdravlja usled oteenja ili unitenja stvari.
Drutvo za osiguranje
Imalac motornog vozila
Osiguravac
Osiguranik
ZOPSN
1.Odgovorno lice je proizvoa.Ako se ne
moe utvrditi proizvoa,onda je to lice
koje se predstavlja kao proizvoa(na
samom proizvodu je sebe oznailo kao
proizvoaa).Ako se na osnovu oznaka na
proizvodu ne moe odrediti ko je to
lice,onda odgovara prodavac.
2.Oteeno lice je svako fiziko ili pravno
lice.
3.Uzrok tete je nedostatak koji postoji
kada proizvod ne obezbeuje sigurnost,koja
se od njega oekuje. Nedostatak mora da
postoji u,odnosno,na proizvodu.Pod
proizvodom se smatra samo pokretna
stvar,svaka proizvedena i sakupljena
energija.Pod proizvodom se ne
podrazumevaju primarni poljoprivredni
proizvodi (penica , kukuruz).
4.Vrsta tete koja daje pravo na naknadu je
samo teta nastala smru ili telesnom
povredom,kao i teta na stvarima
141
namenjenim potronji.
5.Iskljuenje odgovornosti mogue je u
nekoliko sluajeva:
1.
Da odgovorno lice dokae da nije
proizvoa stvari
2.
Da odgovorno lice dokae da nije
proizveo stvar koja je namenjena prodaji ili
da taj proizvod nije proizveden po njegovoj
redovnoj delatnosti
3.
Da odgovorno lice dokae da
proizvod nije imao nedostatak u vreme
kada je stavljen o promet
4.
Da odgovorno lice dokae da je
nedostatak nastao usaglaavanjem
svojstva proizvoda sa propisanim normama
5.
Da odgovorno lice dokae da nivo
naunih odnosno tehnikih znanja u vreme
kada je proizvod proizveden nije
omoguavalo otkrivanje nedostataka
6.
Da odgovorno lice dokae da postoji
krivica samo oteenog.Meutim ako je
oteeni nastanku tete delimino
doprineo,onda se i odgovorno lice
delimino oslobaa odgovornosti
6.Potraivanje na naknadu tete zastareva
6.Potraivanje na naknadu tete zastareva
u optim rokovima potraivanja na naknadu u subjektivnom roku od 3 godine od dana
tete.Potraivanje zastareva u roku od 3
saznanja za nedostatak,a najkasnije u
godine od dana saznanja za tetu,odnosno
objektivnom roku od 10 godina od dana
poinioca,a najkasnije u roku od 5 godina
stavljanja proizvoda u promet.
od dana kada je teta prouzrokovana
5.Iiskljuenje odgovornosti mogue je u
sluaju vie sile, radnje oteenog ili radnje
treeg lica.
142
143
144
145
146
147
Ako oteeni podnese zahtev za naknadu tete,pa sam nadoknadi tetu,ne ekajuci
odluku suda,tada se visina tete nee utvrivati prema momentu presuenja nego prema
momentu kada je teta otklonjena.U ovom sluaju se tano zna kolika je visina tete.
Moe se desiti da vrednost tog dela u momentu presuenja bude vea nego to je bila u
momentu otklanjanja tete.Tada oteeni ima pravo na zateznu kamatu,zbog toga to je
u momentu otklanjanja tete on svoje nenovano potraivanje pretvorio u novano.
Kada se radi o obliku naknade,odnosno nainu na koji se materijalna teta moe
nadoknaditi razlikuje se nekoliko naina:
1. Naturalna restirucija ili uspostavljanje ranijeg stanja
2. Novana naknada
148
Prema ZOO lan 185 stav 1 odgovorno lice duno je uspostaviti stanje koje je bilo pre
nego to je teta nastala.Ovo govori u prilog injenici da se daje prednost naturalnoj
restituciji.Ako uspostavljanje ranijeg stanja nije mogue,tetnik je duan da da naknadu u
novcu(npr.ako je propala stvar za koju se ne moe dati neka druga stvar,recimo
umetnika slika). Ako se uspostavljanjem ranijeg stanja teta ne uklanja u potpunosti
onda se dosuuje i naknada u novcu(u udesu automobil bude uniten,pa dok je on na
popravci vlasnik mora,dok eka na popravku,da iznajmi vozilo da bi obavljalo svoje
poslove).Uspostavljanje ranijeg stanja je pravilo u naem pravu.To je ustanovljeno u
interesu oteenog.Ipak to pravilo je dispozitivne prirode,pa oteeni moe svojom
jednostranom izjavom volje otkloniti primenu ovog pravila,znai ima pravo da zahteva
da naknada bude u novcu.
Prema lanu 185 stav 4 ZOO sud e dosuditi oteenom naknadu u novcu kada on to
zahteva,izuzev
kada
okolnosti
sluaja
opravdavaju
uspostavljanje
ranijeg
stanja(npr.maloletnik je razbio prozor,a otac mu je staklorezac).Sud moe i sam bez
obizira na zahtev oteenog,dosuditi naknadu u novcu ako smatra da nije nuno da
odgovorno lice uspostavlja ranije stanje.To je novina ZOO.
149
odvoenja umrlog dok je bio u bolnici.Pravo na naknadu ovih trokova imaju lica
koja su stvarno uinila ove izdatke.
4. Naknada tete koju trpe lica koja je umrli izdravao ili redovno
pomagao,kao i lica koja su po zakonu imala pravo da zahtevaju
izdravanje od umrlog
Postoje tri kategorije lica koja imaju pravo na naknadu ovih trokova,a to su:
1. Lica koja je umrli izdravao i to su lica koja imaju subjektivno pravo da
zahtevaju izdravanje od umrlog i koja su to pravo ostvarivala dok je umrli bio u
ivotu.
2. Lica koja je umrli redovno pomagao i to su lica koja nemaju subjektivno pravo
da zahtevaju izdravanje,ali koja je on pomagao materijalno dok je bio u
ivotu.teta koju oni trpe je povreda zakonitog interesa.Zakoniti interes je svaki
ozbiljni interes koji se moe na odgovarajui nain imovinski izraziti.
3. Lica koja za vreme ivota umrlog nisu ostvarivala pravo na izdravanje,ali
koja bi to pravo prema umrlom imala da je on ostao u ivotu(npr.roditelji od
deteta,ako su nesposobna za rad,nemaju sredstava za ivot,nisu traili za ivota,pa
ako ti uslovi postoje i dalje mogu traiti naknadu).Pravo ovih lica nije izdravanje,
ve pravo da zahtevaju naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja.Ova naknada
se dosuuje u obliku novane rente.Renta je naknada u novcu iji iznos nije
unapred odreen u ukupnom iznosu koji se plaa periodino u unapred odreenom
iznosu.Obeleja novane rente su sledea:
a. Duguje se uvek u novcu
b. Ukupan iznos nakande nije unapred odreen
c. Periodinost naknade
d. Iznosi obroka su jednaki i unapred fiksirani
Visina novane rente se odmerava s obzirom na sve okolnosti sluaja,a ne moe
biti vea od onoga to bi oteeni dobijao od poginulog da je ostao u ivotu.Postoji
nekoliko kriterijuma za odreivanje visine rente:
a. Visina novane rente se odreuje s obzirom na okolnosti sluaja,a to
su imovno stanje,zdravstveno stanje,porodino stanje itd.
b. Visina izdravanja koju bi oteeni dobijao od poginulog da je ostao
u ivotu
Trajanje rente moe biti odreeno,a moe trajati i doivotno.Po pravilu renta se
odreuje prema vremenu u kome postoje uslovi da bi oteeni imao pravo da
zahteva izdravanje.To ustvari znai,onoliko koliko bi trajalo i samo
izdravanje.Izuzetno moe trajati i doivotno,kada bi izdravanje bilo dosueno
zbog nesposobnosti za rad i nedostatka sredstava za ivot poverioca izdravanja.
Oteeni moe traiti obezbeenje za svoje potraivanje (npr.konstituisanje
hipoteke).Oteeni ima pravo da zahteva kapitaliziranje,odnosno da se renta
dosuuje u celini,u jednom ukupnom iznosu,a ne u periodinim davanjima.To moe
zahtevati kada se ne prui traeno obezbeenje ili iz drugih ozbiljnih
razloga(npr.odgovorno lice je strani dravljanijn).Sud odreuje koliki je iznos
novane rente,pa e taj iznos pomnoiti sa pretpostavljenim periodom u kome bi
postojali uslovi da lice koje je bilo izdravano ili primalo redovnu pomo od
umrlog.Od takvog iznosa sud odbije isplate i tako dobije iznos izkapitalizirane rente
koju e dosuditi oteenom.Ako doe do promene okolnosti koje je sud imao u vidu
tetnik i oteeni mogu traiti da se izmeni visina obroka koju je sud odredio.To je
klauzula rebus sic stantibus.
150
151
152
153
novanu nakandu usled smrti imaju lanovi ue porodice umrlog lica.ZOO je delimino
prihvatio reenje iz Skice,pa pravo na naknadu tete imaju lanovi ue porodice i to
uvek:
1. Brani drug
2. Deca
3. Roditelji
I ukoliko su sa umrlim iveli u trajnijoj zajednici ivota i:
1. Braa i sestre
2. Vanbrani drug
Ova dva poslednja lica imaju pravo na naknadu tete samo ako sud nae da okolnosti
sluaja ili intenzitet i trajanje povrede ili bolova to nalau.
Naknada tete usled tekog invaliditeta bliskog lica
ZOO odreuje da u sluaju naroito teskog invaliditeta nekog lica,sud moe dosuditi
njegovom branom drugu,deci i roditeljima pravinu novanu naknadu i za njihove
duevne bolove.Naknada u sluaju smrti ili tekog invaliditeta moe se dosuditi i
vanbranom drugu,ako je postojala trajnija zajednica ivota.
U
ovom
sluaju
rtva
je
preivela,ali
je
pogoena
visokim
stepenom
invaliditeta.Neposredna rtva trpi duevne bolove,ali duevne bolove trpe i druga lica,a
to su lanovi njegove ue porodice,zato to su izloeni prizoru patnji koje trpi neposredna
rtva.
Do donoenja ZOO posrednim zrtvama nije bilo priznato pravo na novanu naknadu za
duevne bolove u sluaju tekog invaliditeta.Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima
ne sadri pravila o naknadi neimovinske tete u sluaju tekog invaliditeta.ZOO priznaje
bliskim licima pravo na novanu nakandu za njihove duevne bolove.Meutim postoje 2
ogranienja:
1. Krug lica koja imaju pravo na naknadu su deca,brani drug,roditelji,vanbrani
drug pod uslovom da postoji trajnija zajednica ivota.Ovo pravo nemaju braa i
sestre.
2. Jaina i stepen telesne povrede,pa se po ovom kriterijumu uzima u obzir samo
ona povreda koja je dovela do naroito tekog invaliditeta i samo ona daje pravo
na naknadu po ovom osnovu.
154
NASLEIVANJE
I
USTUPANJE
NEMATERIJALNE TETE
POTRAIVANJA
NAKNADE
155
Pravila o odgovornosti vie lica za istu tetu vae kako u pogledu materijalne tako i u
pogledu nematerijalne tete.
Za tetu koju prouzrokuje vie lica zajedno,svi uesnici odgovaraju solidarno(npr.svi
uesnici u tui).Zajedno sa odgovornim licima i solidarno sa njima odgovaraju i
podstrekai,pomagai i ona lica koja su pomagala da se odgovorna lica ne otkriju.
Solidarno odgovaraju i ona lica koja su prouzrokovala tetu nezavisno jedan od drugog,u
sluaju kada se njihovi udeli ne mogu utvrditi.
Kada je nesumnjivo da je tetu prouzrokovalo jedno od dva ili vie lica,ali se ne moe
utvrditi ko,onda ta lica odgovaraju solidarno(npr.dva lica pucaju u rtvu,ali rtvu usmrti
samo jedan).
U sluaju da jedan solidarni dunik isplati vie nego to iznosi njegov udeo u teti,moe
traiti od svakog od ostalih dunika da mu nadoknadi ono to je platio za njega.Sud vodi
rauna o njihovim srazmernim krivicama i teini posledice koje su proistekle iz njegovog
delanja.Ako je nemogue utvrditi deo svakog dunika,onda na svakog pada jednak deo(u
regresnoj parnici),osim ako postoji poseban razlog pravinosti.
ZOO takoe sadri i odredbu o solidarnoj odgovornosti naruioca radova i izvoaa
radova,predviajui da,naruilac i izvoa radova na nepokretnosti solidarno odgovaraju
treem licu za tetu koja mu nastane u vezi sa izvoenjem tih radova.
156
1.SUBJEKTIVNA ODGOVORNOST
2.OBJEKTIVNA ODGOVORNOST
3.ODGOVORNOST ZA DRUGOG
157
158
159
160
161
PODELA UGOVORA
1.Prema zakonskom regulisanju:
2.Prema nunim uslovima za nastanak:
3.Prema odnosu prava i obaveza:
Imenovani ugovori
Neimenovani ugovori
Formalni ugovori
Neformalni ugovori
Jednostranoobavezni i dvostranoobavezni ugovori
Teretni i dobroini ugovori
Komutativni i aleatorni ugovori
Ugovori sa trenutnim izvrenjem
Ugovori sa trajnim izvrenjem
Jednostavni ugovori
Meoviti ugovori
Ugovori sa sporazumno odreenom sadrinom i
ugovori po pristupu
Kolektivni i individualni ugovori
Generalni i posebni ugovori
Samostalni ugovori
Akcesorni ugovori
Prethodni ugovori
Glavni ugovori
162
Kauzalni ugovori
Apstraktni ugovori
163
Izvesna pravna pitanja se vezuju samo za formalne ugovore,koja se inae ne postavljaju kod
neformelnih ugovora.To pitanje je pravno dejstvo usmenih klauzula kod ugovora zakljuenih u
pismenoj formi.
Putem forme kod formalnih ugovora postie se odreena svrha.Sve koristi forme mogu se svrstati
u njene dve funkcije:
1. Dokazna funkcija
2. Zatitna funkcija
U svim sluajevima i kada forma utie na nastanak ugovora i kad forma ne utie na nastanak
ugovora,forma ostvaruje vrlo vanu funkciju na planu dokaznih sredstava.
164
6. Raskid ili izmena ugovora zbog promenjenih okolnosti(clauzula rebus sic
stantibus)
Mogu je samo kod dvostranoobaveznih ugovora.
7. Tumaenje ugovora
Kod jednostranoobaveznih ugovora se tumai na nain koji vie odgovara strani koja se
obavezala(na nain koji je manje teak za dunika).Kod dvostranoobaveznih ugovora se
tumai na nain koji odgovara principu ekvivalencije.
8. Ustupanje ugovora
Moe se vriti samo kod dvostranoobaveznih ugovora.
Teretni ugovori su ugovori kod kojih jedna strana daje naknadu za korist koju ugovorom od
druge strane dobija (npr.kupoprodaja,zakup,ugovor o doivotnom izdravanju,ortakluk).Teretni
ugovori nazivaju se onerozni ugovori ili ugovori sa naknadom.Svi dvostrani ugovori su teretni
ugovori,ali nisu svi teretni ugovori dvostrani.Tako ugovor o zajmu,ako se shvati kao realan
ugovor,uvek je jednostran jer stvara obavezu samo na jednoj strani,na strani zajmoprimca da
vrati pozajmljenu sumu novca zajmodavcu.Ali ugovor o zajmu moe biti i teretan i dobroin,u
zavisnosti od toga da li je bila ugovorena kamata.Ako je bila ugovorena kamata,tada je zajam
onerozan ugovor.
Dobroini ugovori su ugovori kod kojih jedna strana ne daje nikakvu naknadu za koristi koje od
druge strane dobija(npr. ugovor o poklonu,posluzi,beskamatnom zajmu,besplatnoj
ostavi).Dobroini ugovori se mogu podeliti u dve kategorije:
1. Oni koji predstavljaju pravni osnov prenosa odgovarajue imovinske vrednosti iz
imovine jednog lica u imovinu drugog lica (npr.ugovor o poklonu)
2. Oni koji ne ine pravni osnov prenosa odgovarajue imovinske vrednosti iz
imovine jednog lica u imovinu drugog lica,ve predstavljaju besplatnu korist za
jednu stranu,bez neposrednog uveanja imovine tog lica (npr.ugovor o
posluzi,besplatnoj ostavi)
Znaaj podele
Kod zakljuenja ugovora uslovi koji se zahtevaju za nastanak dobroinih ugovora stroi su od onih
koji se trae za nastanak teretnih ugovora.Tako je za zakljuenje ugovora o poklonu pored proste
saglasnosti volje potrebna i odreena forma.Inae kod dobroinih ugovora forma ima zatitnu
funkciju.Nasuprot tome teretni ugovori su u principu neformalni,pa je za njihovo zakljuenje
dovoljna prosta saglasnost volja,a samo izuzetno oni su formalni.
Dobroini ugovori se u principu zakljuuju intuitu personae,odnosno s obzirom na linost
ugovornika.
to se tie ugovorne odgovornosti kod teretnih ugovora postoji odgovornost ugovornika za
materijalne i pravne nedostatke ispunjenja,dok kod dobroinih ugovora to nije sluaj.Dalje to se
tie ugovorne odgovornosti moe se rei da se krivica dunika kod izvesnih dobroinih ugovora
blae ceni nego kod teretnih ugovora.
Podela ima znaaja i kod tumaenja ugovora.Dobroini ugovor treba tumaiti na nain koji je
laki za dunika,a teretni ugovor na nain kojim se ostvaruje pravian odnos uzajamnih davanja.
Kada se radi o prestanku ugovora,kod dobroinih ugovora postoji vea mogunost za raskid i
ponitaj ugovora nego kod teretnih ugovora(npr.mogunost da se opozove poklon zbog tekog
osiromaenja poklonodavca ili neblagodarnosti poklonoprimca).Kod teretnih ugovora motiv je
izvan kauze i ne utie na valjanost ugovora,dotle je kod dobroinih ugovora motiv blii kauzi,ulazi
u nju i otuda pravila da nemoralni i zabranjeni motivi kao i zabluda o motivu kod dobroinih
ugovora predstavljaju razlog za ponitaj.S obzirom da se dobroini ugovori mahom intuitu
personae,to povlai mogunost ponitaja ugovora i zbog zablude o linosti ugovornika.
165
Tuba kojom se pobijaju pravne radnje dunika(actio Pauliana) pretpostavlja lake uslove,ako je u
pitanju dobroini ugovor.
Kod dobroinih ugovora nesavesnost treeg lica se pretpostavlja,ali je to oboriva
pretpostavka,dok se kod teretnih ugovora nesavesnost treeg lica mora dokazati.
Prigovor neizvrenja mogu je samo kod teretnih ugovora.
Komutativni ugovori su ugovori kod kojih je u trenutku zakljuenja poznata visina i uzajamni
odnos prestacija,tako da se tano zna ta ko prima i ta ko po ugovoru duguje.Veina teretnih
ugovora su komutativni ugovori(npr.kupoprodaja, razmena,zakup).ali nisu samo
dvostranoobavezni ugovori komutativni,ve to mogu biti i jednostranoobavezni ugovori
(npr.zajam sa kamatom je istovremeno i koumtativan ugovor).
Aleatorni ugovori su ugovori kod kojih u momentu njihovog zakljuenja nije poznato kojim e
ugovorom strana neto dobiti ili izgubiti,odnosno ne zna se za koju e od njih nastati pravo,a za
koju obaveza ili kolika e biti visina tih obaveza ili kakav e biti odnos uzajamnih obaveza,ve to
sve zavisi od nekog neizvesnog dogaaja(npr.igra,opklada,osiguranje, ugovor o doivotnom
izdravanju).Dogaaj mora biti neizvestan,dakle to ne mora da bude budui dogaaj,ve on
moe da bude sadanji ili proli (npr.ko je pobedio u jueranjoj utakmici).
Iz injenine neizvesnosti proizilazi pravna neizvesnost:
1. Ko e biti dunik,a ko poverilac
2. Odnos uzajamnih davanja
3. Hoe li nastati obaveza za jednu ugovornu stranu i ako hoe kolika e biti
UGOVOR
INJENINA
NEIZVESNOST
PRAVNA NEIZVESNOST
1.Osiguranje
Da li e nastupiti osigurani
sluaj?
2.Opklada
Ko je u pravu(tanost
saznanja)?
Ko je poverilac,a ko dunik?
To zavisi od injenine
neizvesnosti.
3.Doivotno izdravanje
Izmeu aleatornih ugovora i ugovora zakljuenih pod uslovom postoji slinost.Uslov je budua
neizvesna okolnost,a kod aleatornih ugovora moe biti neizvesna injenica iz prolosti.Kod
ugovora koji su zakljueni pod uslovom,nastanak ili prestanak ugovora zavisi od nastupanja
uslova.Ako je re o odlonom uslovu,ugovor ne nastaje dok uslov ne nastupi,a kada je u pitanju
raskidni uslov,ugovor prestaje nastupanjem tog uslova.Meutim kod aleatornih ugovora od
ostvarenja uslova zavisi pravno dejstvo,a ne opstanak ugovora.
Znaaj podele
166
Znaaj podele se uglavnom svodi na iskljuenje pravila o leziji kod aleatornih ugovora,odnosno
mogunosti da se ovi ugovori napadaju zbog prekomernog oteenja.Meutim ugovor nee biti
ruljiv zbog prekomernog oteenja.
167
168
se menja generalni ugovor.Zbog toga je tumaenje odredbi posebnog ugovora povezano,a
nekada i podreeno tumaenju odredbi generalnog ugovora.
Znaaj posebnih ugovora u odnosu na generalne ogleda se i u tome to se putem njih,s obzirom
da se odnose na krai vremenski period,klauzule generalnog ugovora mogu prilagoavati
promenjenim okolnostima koje se nisu mogle predvideti u momentu zakljuenja ugovora i na taj
nain se izbegava raskid ugovora zbog promenjenih okolnosti(npr.ako generalnim ugovorom
cena nije bila odreena,nego odrediva,konkretna visina cene odreivae se posebnim ugovorom
za svaku kalendarsku godinu).
169
Predugovor je ugovor kojim se preuzima obeveza da se u odreenom roku zakljui drugi ugovor
iji su bitni sastojci ve odreeni.Taj drugi ugovor naziva se glavni ugovor.Dok pregovori ne
obavezuju strane da zakljue ugovor,predugovor stvara obavezu za jednu ili obe strane.
I kod predugovora moe se traiti prinudno izvrenje,s tim to izvrenje ovog ugovora znai u
stvari zakljuenje glavnog ugovora.Ta dva ugovora ne mogu istovremeno proizvoditi pravno
dejstvo.
Ovlaena strana moe sudskim putem zahtevati ispunjenje obaveze iz predugovora,odnosno
zakljuenje glavnog ugovora.Sud e naloiti drugoj strani koja odbija da pristupi zakljuenju
glavnog ugovora da to uradi u roku koji joj odredi U sluaju neizvrenja obaveze(npr.strana
onemogui izvrenje na taj nain ro otui stvar koja je nezamenljhiva i koja bi bila predmet
glavnog ugovora)druga strana e imati pravo na naknadu tete koju zbog toga trpi.Prava i
obaveze iz predugovora mogu se prenosti na druga lica kao i kod ostalih ugovora,izuzev ako je
ugovor zakljuen intuitu personae. Inae za obezbeenje predugovora mogu se upotrebiti
redovna sredstva obezbeenja,lina i stvarna.
Predugovom se moe obavezati samo jedna strana,a mogu se obavezati i obe strane(jedna
strana obea drugom licu da e mu prodati stvar u odreenom roku i po odreenoj ceni,s tim da
drugo lice u tom roku ima pravo da se opredeli hoe li ili nee kupiti stvar).
Stranke mogu,ali ne moraju da predvide rok u kome e zakljuiti glavni ugovor.Ali u svakom
sluaju ne mogu zahtevati zakljuenje glavnog ugovora po isteku zakonskog roka od 6 meseci
koji poinje tei od isteka ugovoreno roka,ako je bio ugovoren,odnosno od dana kada je prema
relevantnim okolnostima konkretnog sluaja trebalo da bude zakljuen glavni ugovor.
Predugovor se zakljuuje sa ciljem da nastane glavni ugovor.On ne obavezuje ako su okolnosti od
njegovog zakljuenja toliko izmenile da ne bi ni bio zakljuen da se takve okolnosti postojale u to
vreme.
Predugovor treba razlikovati od ponude za zakljuenje ugovora.Ponuda je uvek jednostrana izjava
volje,dok je predugovor izraz saglasnosti dveju ili vie volja.Ponuda se moe opozvati sve dok
ponueni za nju ne sazna,dok se obaveza zasnovana predugovorom ne moe povui,ako nisu
ispunjenu zakonom predvieni uslovi.
Predugovor treba razlikovati i od pregovora,koji prethode zakljuenju ugovora i svaka strana ih
moe prekinuti kad god hoe,dok predugovor predstavlja takav ugovor kojim se preuzima
obaveza da se docnije zakljui drugi,glavni ugovor.
Znaaj podele
ZOO predvia da propisi o formi glavnog ugovora vae i za predugovor,ukoliko je ta forma
predviena kao uslov punovanosti ugovora.
170
kauza te obaveze,jer je za trea lica nepoznato da li ta suma novca predstavlja kupoprodajnu
cenu, zakupninu,povraaj duga).
Apstraktni ugovor se uvek moe svesti na kauzalan i to:
1. Voljom stranaka
2. Prigovorom jedne strane u toku spora
3. Po slubenoj duosti ako je u pitanju apsolutno nitav ugovor
Za zakljuenje ovih ugovora zahteva se ispunjenje odreene forme,najee pismene.To znai da
su apstrakti ugovori ujedno i formalni ugovori.Problem je u tome to ovi ugovori esto kriju i neki
nedozvoljni ili nemoralni posao.
Znaaj podele
U sluaju spora poloaj poverioca u apstraktnom ugovoru je daleko povoljniji nego u kauzalnom
ugovoru.On je osloboen tereta dokazivanja postojanja kauze.Za podizanje tube dovoljno je
podneti pismeno o ugovoru,pa da se pretpostavi da je kauza pismena.Meutim kako se iza forme
apstraktnog ugovora mogu kriti nedozvoljni poslovi,posebno elementi zelenakog posla,na sudu
je dunost da ex officio pazi na razloge apsolutne nitavosti,pa da u skladu sa tim ispituje kauzu
ugovora,jer ona daje odgovor na pitanje zato su se strane obavezale.
Znaaj apstraktih ugovora ogleda se i u tome to se pomou njih ubrzava pravni promet.