Napredne instalacije

KNX/EIB
Prof.dr.sc. Lajos JZSA
Doc.dr.sc. Zvonimir KLAI

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

Sadraj

Osnove
Komunikacija
Topologija
Telegram
Busni ureaji
Instalacije

Osnove

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

KNX i Konnex: Kratki opis

Konnex Asocijacija (Konnex Association) osnovana je 1999. g. sa sjeditem

u Briselu kao udruga triju prethodnih europskih asocijacija koje su se bavile
promidbom inteligentnih kua i zgrada, a te su:
- BCI (Francuska), koja je promovirala Batibus sustav
- EIB Association (Belgija), koja je promovirala EIB sustav
- European Home Systems Association (Nizozemska), koja je promovirala
EHS sustav

Sve dok je to potrebno, Konnex Asocijacija vodit e brigu o naslijeenim

sustavima Batibus, EIB i EHS, ukljuujui certificiranje prema prethodnim
standardima. Kako je EIB prema natrag kompatibilan s KNX, veina ureaja
moe nositi kako KNX tako i EIB logo.

Ciljevi Konnex Asocijacije

Definiranje i testiranje standarda kvalitete od strane radnih i ekspertnih
grupa (KNX propisi)
Tehniki hotline za proizvoae koji razvijaju KNX-kompatibilne ureaje
Izdavanje KNX zatitnog znaka na temelju specifikacija utvrenih KNX
certificiranjem
Aktivnosti u svezi s nacionalnom i internacionalnom
standardizacijom
Potpora obuke posredstvom certificiranja trening-centara
Promidbene aktivnosti (web stranice, sajmovi, broure, )
Potpora osnivanju nacionalnih grupa
Znanstveno partnerstvo s tehnikim institutima
Naknadna potpora naslijeenih sustava
5

EIB/KNX Tehnologija 1

aluzine/rolete
grijanje
rasvjeta

vremenski
ovisno upravljanje
klimatski
ovisno upravljanje

upravljanje
po prostorijama
svjetlosno
ovisno upravljanje
centralno
upravljanje
infracrveno
daljinsko upravljanje

EIB/KNX Tehnologija 2
U sluaju najee primijenjenog sustava Twisted Pair 1, signalni kabel se vodi
paralelno s 230 V-nim kabelom.
Ovo znai da se:

obim kabliranja smanjuje (i do 60 %) u odnosu na konvencionalnu

instalacijsku tehniku

poveava broj moguih sistemskih funkcija

poboljava transparentnost instalacije

TP1 kabel:

povezuje troila i sklopne elemente

u veini sluajeva opskrbljuje energijom busne ureaje

Centralna upravljaka jedinica (PC) nije potrebna jer svi busni ureaji imaju vlastitu
inteligenciju. KNX/EIB se stoga moe primijeniti kako u malim instalacijama (stanovi
obiteljske kue), tako i u velikim projektima (hoteli, poslovne zgrade, itd.)
Zahvaljujui fleksibilnosti KNX/EIB tehnologije, ovakva se instalacija lako moe
prilagoditi promjenjivim zahtjevima korisnika.
7

Konvencionalna instalacija
Konvencionalna instalacija
?

proizvoa
A

proizvod 1
proizvod 2
sistem 3

grijanje
korisnik

proizvoa
K

proizvod 2
sistem 3

rasvjeta
proizvoa
L
aluzine/rolete

sistem 1

sistem 1
proizvod 2

Kombiniranje
funkcija:
oteano
skupo
sloeno
nepregledno

Instalacija s EIB
Sustav upravljanja u zgradama EIB/KNX
proizvoa
A

proizvod1
proizvod 2
sistem 3

grijanje
korisnik

proizvoa
K

rasvjeta

sistem 1
proizvod 2

Instalacijski bus

sistem 3

jednostavan
ekonomian

proizvoa
L
aluzine/rolete

sistem 1

pregledan

proizvod 2

fleksibilan
9

Razliiti mediji

Osim na sustavu s upredenom paricom (Twisted Pair prijenosni medij)

KNX/EIB je takoer mogue implementirati na postojeu 230 V-nu mreu
(Powerline prijenosni medij), na prijenos radio-frekventnom vezom
(Radio-frekventni prijenosni medij) i na prijenos posredstvom IP
(Ethernet prijenosni medij).
Pomou odgovarajuih gateway-a prijenos KNX/EIB telegrama je takoer
mogu posredstvom drugih medija, npr. optikog kabela.
Postoje dva rjeenja s upredenom paricom (TP 0 i TP 1), dva za prijenos
mreom jake struje (PL 110 i PL 132), jedno za radio-frekventni prijenos
(RF) i jedno za prijenos internet protokolom (IP).
Kada se spajaju razliiti mediji potrebno je koristiti prigodne medijske
koplere (spojnike). Isto vrijedi i za spajanje Twisted Pair 0 i 1. Powerline
110 i 132 mogu istovremeno postojati na istoj mrei: telegrame konvertira
prevodilaki ureaj. Medij koji odreeni ureaj koristi naznaen je na
njegovom logo-u.

10

Podruja primjene razliitih medija

Medij

Prijenos

Podruja primjene

Twisted Pair
(TP)

Preko posebnog
signalnog kabela
s upredenom
paricom

Nove instalacije i obimne

rekonstrukcije najvia razina
pouzdanosti prijenosa podataka

Radio
frequency
(RF)

Preko radio veze

Na mjestima gdje se kabel ne moe

ili ne eli polagati

Powerline
(PL)

Preko postojee
mree jake struje

Na mjestima gdje se ne moe

polagati posebni signalni kabel, a na
raspolaganju stoji 230V-na mrea

[1]

[1] U sluaju PL 110 mora postojati neutralni vodi

11

ETS verzije za krajnje korisnike

ETS3 Tester
Besplatna poetna verzija, ali samo s 30-dnevnim pristupom
busu, nakon toga samo demo-modus.

ETS3 Starter

Za korisnike koji nisu pohaali certificiranu obuku, verzija

ograniena na instalacije s maksimalno 64 ureaja.
Na raspolaganju stoji samo ograniena baza podataka!

ETS3 Trainee
Vremenski i u obimu projekta ograniena profesionalna
verzija (1 godina, 1 projekt, 20 ureaja).

ETS3 Professional

Za korisnike s certificiranom obukom, vezrija bez ogranienja.

ETS Starter i ETS Professional moraju se aktivirati posredstvom
licencnog kljua, koji se dobije od EIBA u Briselu.
http://www.eiba.com/en/licensing/index.html
12

EIB/KNX Suradnja 1
Prijenosni
Transmission
Transmission
medium
medij
medium

Busni
Bus
kopler
Bus- coupling
unit
coupling

Application
Aplikacijski
Application
modul
module
module

Application
Aplikacijski
Application
softver
software
software

Planning
Projektiranje
Commissioning
Stavljanje u
Service
pogon
Diagnostics
Servis
Dijagnostika

Installation
applications
Instaliranjeof
razliitih
variousfunctions
funkcija

TP

(Twisted Pair)

PL

(Power Line)

RF

(Radio Frequency)
Frequency)
(Radio

Ethernet
(KNX over
over IP)
IP)
(KNX

Regulations
Propisi
E-mode
EIBA
Tool Software
A-mode
(ETS)
S
-mode

ili sadrano
u proizvodu

13

EIB/KNX Suradnja 2
Ureaji razliitih proizvoaa s razliitim funkcijama, koji nose KNX/EIB
logo, i konfiguriraju se na isti nain, mogu se bez problema spojiti u
jedan sustav. U planu je da budue verzije ETS-a omogue ukljuivanje
i ureaja koji ne odgovaraju S-modusu konfiguriranja.
Svaki obueni instalater moe bez problema odravati KNX/EIB
instalaciju. U tu svrhu slui jedinstveni alat za projektiranje i stavljanje u
pogon koji je instaliran na obinom PC-ju (ETS Engineering Tool
Software).
ETS ne zahtijeva programerske vjetine.
Svaki projektant ili instalater koji je obuen sukladno KONNEX-ovim
smjernicama ovlaten je da koristi KNX-logo u svrhu promidbe, te je
registriran u popisu obuenih eksperata kod KONNEX asocijacije.

14

Pokazatelji uspjenosti
vie od 6.500 registriranih i certificiranih proizvoda (ukljuujui i
naslijeene ureaje)
vie od 100 lanova Konnex-a
vie od 90 priznatih centara obuke
vie od 5 europskih test-laboratorija
vie od 50.000 ostvarenih projekata
vie od 20 milijuna instaliranih proizvoda (do kraja 2004. g.)

15

Prednosti KNX/EIB-a

Poveana sigurnost instalacije

Ekonomino gospodarenje energijom u tijeku koritenja zgrada

Jednostavna prilagodba elektrine instalacije promjenljivim zahtjevima

korisnika

Vii stupanj komfora

Instalacija budunosti

iroki izbor komponenti (serijskih proizvoda) razliitih proizvoaa

Rairena servisna mrea kvalificiranih

poduzetnika / projektanata / integratora sustava

16

Uteda na investicijama kod primjene KNX/EIB

Relativni trokovi investicije

KNX/EIB / konvencionalna tehnika
1,3
Samo
lokalna
sklapanja

Konvencionalno izvedena
instalacija
0,95
Sredinje
upravljanje

0,90
Vremenski
ovisno
+
upravljanje
Dimanje
+
Regulacija na
konstantnu
osvijetljenost

0,85
0,75
Upravljanje
aluzinama
+ Upravljanje grijanjem
Upravljanje
po prostorijama
sklopnim
+ Kompleksno
scenama
upravljanje
po prostorijama

Ostvarene
funkcije
17

Aplikacijski primjeri - 1

Primjer 1: Primjena centralnih funkcija

Kada naputate zgradu, sve svjetiljke, napajanje vodom
i pojedine utinice (za elektrinu pe,) mogu se
isklopiti, moe se aktivirati KNX/EIB alarmni sustav, te
se aluzine mogu upravljati ovisno o periodu dana.

18

Aplikacijski primjeri - 2
Primjer 2 : rasvjetne scene i regulacija rasvjete
U konferencijskim salama, kazalitima, jednako kao i u
dnevnim sobama mogue je pozvati razliite rasvjetne
scene ovisno o aktivitetu, koje se od strane korisnika u
svako doba mogu modificirati.
U poslovnim zgradama na primjer moe se postii
uteda na energiji potrebnoj za sustav rasvjete od 75%
ukoliko se primjenjuje regulacija na konstantnu
osvijetljenost posredstvom samo po jednog senzora
svjetla s obje strane zgrade.

19

Aplikacijski primjeri - 3

Primjer 3: Centralni monitoring i upravljanje pogonom

Pomou jedinica s displejom mogu se prikazati sve
informacije o statusu aktuatora u nekom stanu, te se
moe i upravljati funkcijama.
Ovo se moe primijeniti i u veim instalacijama
koristei pri tome PC i vizualizacijski softver.

20

Aplikacijski primjeri - 4
Primjer 4 : Daljinski monitoring, daljinsko upravljanje
pogonom i odravanje
Spajanjem KNX/EIB instalacije s telefonskom mreom,
korisnik koristei mobilni telefon moe utjecati na
funkcije upravljanja u zgradama (npr. na grijanje) i
moe ih monitorirati.
Alarmni signali mogu se automatski usmjeriti na bilo
koji telefonski broj. KNX/EIB instalacije se takoer
mogu daljinski konfigurirati i servisirati od strane
osposobljene osobe, koristei za to raspoloivi medij
(npr. internet). Na taj se nain znatno smanjuje vrijeme
potrebno za odravanje sustava za upravljanje u
zgradama.
21

Aplikacijski primjeri - 5
Primjer 5 : Primjena kod razdjelnog zida
Ako se pokae potreba, velika konferencijska dvorana
moe se podijeliti na nekoliko neovisnih dijelova.
Uvlaenjem razdjelnih zidova KNX/EIB instalacija
automatski prepoznaje potrebno pridruivanje sklopki i
svjetiljki pojedinim dijelovima prostorije. Stoga nije
potrebno mijenjati postojee kabliranje.

22

Aplikacijski primjeri - 6
Primjer 6 : Panik-funkcija
Moe se instalirati proizvoljni broj panik-sklopki (npr.
za uklapanje svjetiljki).
Tako se npr. nou pritiskom na taster mogu aktivirati, a
nakon izvjesnog podeenog vremena deaktivirati
svjetiljke izmeu djeje spavae sobe i kupatila.

23

Aplikacijski primjeri - 7
Primjer 7: Klimatizacija i regulacija temperature
KNX/EIB omoguuje regulaciju sustava za grijanje i
hlaenje po prostorijama kreiranjem profila grijanja i
hlaenja svake prostorije. Input prostorije pri hlaenju
odnosno grijanju automatski se dotjera im se otvori
prozor. Ove mjere omoguavaju utedu energije za vie
od 30% godinje.
Proizvodnja topline moe se regulirati i ovisno o
zahtjevima pojedinih prostorija (toplina se proizvodi
samo ako se ona doista i trai).

24

Aplikacijski primjeri - 8
Primjer 8 : Simulacija prisutnosti

KNX/EIB omoguuje simulaciju prisutnosti, za sluaj kada

je korisnik odsutan. Ponaanje korisnika snima se
kontinuirano i po potrebi se vremenski vjerno reproducira.

25

Linkovi za EIB/KNX/SIEMENS

http://www.konnex.org
http://www.eiba.com
http://www.siemens.com/instabus
http://www.siemens.de/sitrain-et
http://www.eib-home.de (samo na njemakom)

26

KOMUNIKACIJA

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

27

Osnove funkcioniranja 1

01.01.002

1/1/1

01.01.001
1/1/1

230V
EIB/KNX
28

Osnove funkcioniranja 2
Minimalna TP1 KNX/EIB instalacija sadri slijedee komponente:
napojna jedinica (29V DC)
prigunica (moe biti integrirana u napojnu jedinicu)
senzori (na gornjoj slici prikazan je jednostruki tast-senzor)
aktuatori (na gornjoj slici prikazan je jednostruki aktuator za sklapanje)
busni kabel (potrebne su samo dvije ile busnog kabela).
Nakon instaliranja S-mode kompatibilnih ureaja, KNX/EIB sustav jo nije spreman za
funkcioniranje sve dok se u senzore i aktuatore ne uitaju aplikacijski softveri
posredstvom ETS programa.
Projektni inenjer koristei ETS mora provesti sljedee korake konfiguriranja:
pridruivanje fizikih adresa pojedinim ureajima (za jednoznanu identifikaciju
senzora i aktuatora u KNX/EIB instalaciji);
izbor i podeavanje (parametriranje) pogodnog aplikacijskog softvera za senzore i
aktuatore;
pridruivanje grupnih (logikih) adresa (za logiko povezivanje senzora i aktuatora
koji sudjeluju u izvravanju odreene funkcije).

29

Osnove funkcioniranja 3
KNX/EIB sustav djeluje na sljedei nain:
01.01.001

GA: 1/1/1
01.01.002

Ako se pritisne gornja tipka jednostrukog tast-senzora s

fizikom adresom 01.01.001, on e poslati telegram koji
sadri grupnu adresu 1/1/1 i korisnu informaciju
1 (ukljuenje), kao i razliite druge podatke.
Telegram primaju i analiziraju svi prikljueni senzori i aktuatori.

Samo e ureaj kojemu je pridruena ista grupna adresa

poslati potvrdni telegram
isitati vrijednost korisne informacije i s time sukladno postupiti.
U danom primjeru jednokanalni aktuator za sklapanje s fizikom
adresom 01.01.002 zatvorit e kontakte svog relejnog izlaza.
30

Fizika adresa
A= podruje

L= linija

B= busni ureaj

A A A A L L L L B B B B B B B B
4 bita

4 bita

1 bajt

Fizika adresa mora biti jedinstvena unutar KNX/EIB instalacije.

Fizika je adresa strukturirana kako je gore prikazano, te ima dakle format:
Podruje [4 bita].Linija [4 bita]. Busni ureaj [1 bajt].
Busni ureaj je spreman prihvatiti svoju fiziku adresu tako to se na njemu pritisne
taster za programiranje. LED za programiranje svijetli za vrijeme procesa prihvaanja
fizike adrese.
Nakon stavljanja ureaja u pogon, fizika se adresa koristi i u svrhu:
dijagnoze,
otklanjanja greaka,
modificiranja instalacije reprogramiranjem.
Vano: Fizika adresa nema znaaja u tijeku normalnog rada instalacije.
31

Grupna adresa 1
Grupna adresa u 2 nivoa
Glavna grupa
4 bita: 0 - 15

0 M M M M S S

01/0001 ili 1/1

Podgrupa
11 bitova: 0 - 2047

S S S S S S S S S

Grupna adresa u 3 nivoa

Glavna grupa
4 bita: 0 - 15

01/1/001 ili 1/1/1

Podgrupa
8 bitova: 0 - 255

0 M M M M Mi Mi Mi S S S S S
Srednja grupa
3 bita: 0 - 7

M = Glavna grupa
S = Podgrupa

S S S
M = Glavna grupa
Mi = Srednja grupa
S = Podgrupa

32

Grupna adresa 2
Komunikacija izmeu ureaja u instalaciji provodi se posredstvom grupnih adresa.

Prilikom dodjele fizikih adresa uz pomo ETS-a, moe se birati izmeu strukture grupnih
adresa u
2 nivoa (glavna grupa/podgrupa) ili
3 nivoa (glavna grupa/srednja grupa/podgrupa),
sukladno postavkama u ETS meniju ExtrasOptionsPresentation.
Grupna adresa 0/0/0 rezervirana je za tzv. broadcast poruke (telegrami za sve
raspoloive busne ureaje).
Projektni inenjer moe odluiti o tome po kojem e se predloku koristiti nivoi u ETS-u.
Npr.:
a) Glavna grupa = prostorija
b) Srednja grupa = funkcionalna domena (npr. rasvjeta, aluzine, itd.)
c) Podgrupa = konkretna funkcija (npr. fluo svjetiljka uklop/isklop, aluzine gore/dolje,
svodna svjetiljka uklop/isklop, svodna svjetiljka dim,).
Jednom usvojenom predloku grupnih adresa projektant bi se trebao drati u svim
projektima.
33

Group Address 3
Svaka se grupna adresa moe pridruiti busnom ureaju po elji, bez obzira gdje je
ureaj ugraen u sustavu.
Aktuatori mogu biti oslovljeni preko vie grupnih adresa. Senzori, meutim, mogu
poslati samo jednu grupnu adresu po telegramu.
Grupne adrese pridruuju se komunikacijskim objektima odgovarajuih senzora i
aktuatora, i to ili putem njihovog stvaranja i pridruivanja pomou ETS-a, odnosno
automatski i nevidljivo za korisnike u E-modu ili A-modu.
Napomena:
Kada se koriste glavne grupe 14 i 15 u ETS-u, treba uzeti u obzir da se te grupne
adrese ne filtriraju od strane stare generacije TP1 koplera (do lipnja 2003. g.), te mogu
stoga negativno utjecati na dinamiku cjelokupnog busnog sustava.
Broj grupnih adresa koji se mogu pridruiti senzoru ili aktuatoru, je promjenljiv i ovisi
o veliini memorije.

34

Slanje objektne vrijednosti na bus 1

Serijska veza u KNX/EIB tehnologiji
01.01.002

01.01.001

Lijeva tipka

Desna tipka

No. 0
1/1/1
No. 1

1/1/2

Virtualna veza

Virtualna veza

No. 0
1/1/1
1/1/2
No. 2
No. 3

Kanal A

No. 1
Kanal B

N
N

Kanal C
Kanal D

35

Slanje objektne vrijednosti na bus 2

Objektna vrijednost alje se na bus na sljedei nain:
a) Ako se npr. pritisne njegova gornja lijeva tipka, dvostruki tast-senzor upisuje vrijednost 1 u svoj komunikacijski objekt No. 0.
Kako su zastavice Komunikacija Communication i Slanje Transmit postavljene
za ovaj komunikacijski objekt, ureaj e poslati na bus telegram s informacijom
Grupna adresa 1/1/1, pisanje vrijednosti, 1.
b) Svi busni ureaji u KNX/EIB instalaciji koji takoer u svojim memorijama imaju
zapisanu grupnu adresu 1/1/1 upisat e u odgovarajue vlastite komunikacijske
objekte vrijednost 1.
c) U danom primjeru vrijednost 1 upisuje se u komunikacijski objekt No. 0 aktuatora.
d) Aplikacijski softver aktuatora registrira da je vrijednost u komunikacijskom objektu
promijenjena, te izvrava proces sklapanja.

36

Struktura bitova u TP1

0 i 1 su dva logika stanja koja jedan bit moe poprimiti.

Logika
stanja

Tehnika logika u KNX/EIB TP1:

Za vrijeme logike 1, nema signalnog
napona na busu.
Za vrijeme logike 0, postoji signalni
napon na busu.

Signalni
napon

Ovo znai da ako vie ureaja poinju

istovremeno slati telegrame, logiko
stanje 0 prevladava, tj. ureaj koji
aktivno alje 0 moe nastaviti sa
slanjem telegrama.

37

Spreavanje sudara telegrama 1

38

Spreavanje sudara telegrama 2

Busni ureaj moe poeti sa slanjem telegrama neposredno nakon to ustanovi da bus
nije zauzet, ime dobiva pravo pristupa busu. Pravo pristupa busu odnosi se uvijek na
slanje samo jednog telegrama, bez eventualnih ponavljanja.
Istovremeni zahtjev za slanjem telegrama kontrolira se CSMA/CA postupkom (Carrier
Sense Multiple Access with Collision Avoidance).
Za vrijeme slanja telegrama busni ureaji oslukuju bus. im busni ureaj s logikim
stanjem 1 detektira na busu logiko stanje 0 (= tok struje na liniji), prekida sa
slanjem svog telegrama i emitiranje preputa drugom ureaju.
Busni ureaj koji je obustavio emitiranje nastavlja oslukivati bus i kad ustanovi kraj
slanja telegrama od strane drugog busnog ureaja, ponovno e pokuati poslati svoj
telegram.
Na taj nain, ako vie busnih ureaja pokua istovremeno slati telegrame, to se moe
dogoditi zbog asinkronog naina prijenosa podataka, postupkom CSMA/CA osigurava
se da samo jedan od tih ureaja moe zavriti slanje telegrama bez prekida. Time se ne
smanjuje protok podataka.
39

Simetrini prijenos podataka

Podaci se simetrino prenose na parici vodia. Zbog toga se vodii ne smiju uzemljiti.
Busni ureaji vrednuju razliku potencijala izmeu dva vodia.
Vanjska smetnja nema utjecaja na razliku potencijala (na signal) jer na oba vodia
djeluje istim polaritetom.
40

Superponiranje podataka na napon napajanja

Podaci se prenose u obliku izmjeninog napona. Kapacitet za izmjenini napon predstavlja malu reaktanciju, dakle djeluje kao vodi i zatvara strujni krug na primarnoj strani.
Kad djeluje kao predajnik, transformator alje podatke na primarnu stranu (u obliku
izmjeninog napona) gdje se oni superponiraju na istosmjerni napon.
Kad djeluje kao prijemnik, transformator alje podatke na sekundarnu stranu gdje oni
stoje na raspolaganju odvojeno od istosmjernog napona.
41

Prikljuivanje napojne jedinice na TP1 Bus

Instalacijski bus

Napojna jedinica
29 V DC
Prigunica
Bus -

Bus +

Napojna jedinica prikljuuje se na instalacijski bus posredstvom

prigunice.
Za istosmjerni napon napajanja prigunica predstavlja malu
reaktanciju (s obzirom da je frekvencija jednaka nuli).
Podaci se prenose u obliku izmjeninog napona (frekvencija nije
jednaka nuli). Za izmjenini napon prigunica predstavlja veliku
reaktanciju.
Na taj je nain utjecaj napojne jedinice na podatke zanemariv.
42

Duljine kabela u TP1

Unutar jednog linijskog segmenta dozvoljene su sljedee duljine kabela:

Napojna jedinica busni ureaj
350 m
Busni ureaj busni ureaj
700 m
Ukupna duljina linijskog segmenta
1000 m
Minimalna udaljenost izmeu dvaju napojnih
jedinica na jednom linijskom segmentu
200 m
43

Duljina kabela izmeu napojne jedinice i busnog ureaja

Busni ureaj alje samo poluval (na slici prikazan

kao negativni poluval na pozitivnom vodiu).
Prigunica kao dio napojne jedinice proizvodi
zajedno s transformatorima busnih ureaja negativni izjednaavajui impuls.
Kako prigunica ima znatniji udio u formiranju
izjednaavajueg impulsa, busni ureaj moe biti
instaliran na udaljenosti do 350 m (mjerenoj du
kabela) od prigunice (napojne jedinice).

44

Duljina kabela izmeu dvaju busnih ureaja

2 V/
part

VS

VS = Signal poslan
od busnog ureaja

VR

VR = Primljeni signal
nakon preenih 700 m
with
i uz 64 prikljuenih
busnih ureaja

0.5 V
Ulazna
osjetljivost
0

1 00

200

30 0

40 0

s
t

50 0

tv = kanjenje

Prijenos telegrama na kabelu zahtijeva izvjesno vrijeme.

Ako vie busnih ureaja pokuava istovremeno slati telegram, nastupajui sudari mogu
se otkloniti do duljine od 700 m (jer e uzlazni brid signala kod prijemnika dosei njegovu
ulaznu osjetljivost tek nakon isteka vremena kanjenja signala od tv = 10 s koje se stvara
nakon preene duljine od 700 m).
45

Ukupna duljina kabela po TP1 linijskom segmentu

Signal busnog ureaja koji alje telegram bit e priguivan i distorziran stalnim punjenjem i pranjenjem kapaciteta kabela.
S jedne se strane nivo signala smanjuje zbog rezistivnog optereenja predajnika
(ohmski otpor busnog kabela i prijemnika), a s druge strane dolazi do distorzije signala
zbog eksponencijalnog procesa nabijanja i izbijanja kapaciteta kabela.
Da bi se omoguio pouzdani prijenos podataka i usprkos ova dva efekta, ukupna duljina
kabela po linijskom segmentu ne smije prijei 1000 m i maksimalni broj ureaja po
linijskom segmentu nikada ne smije biti vei od 64 (bez obzira na koritenu napojnu
jedinicu).
46

TOPOLOGIJA

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

47

Topolgija: Linijski segment 1

Struktura stabla
DVC 64
DVC

DVC 1

DVC

DVC

Linijski segment

Linijski segment
SV / Dr/ Ch
PSU

Linijski segment

Linijski segment

TLN
DVC

DVC
DVC

DVC

DVC = busni ureaj

PSU/Ch = napojna jedinica s prigunicom

48

Topologija: Linijski segment 2

Svaki busni ureaj (DVC) moe razmijeniti informacije s bilo kojim drugim ureajem
posredstvom telegrama.
Svaka busna linija maksimalno moe sadravati etiri linijska segmenta, svaki s najvie
64 busna ureaja. Svaki segment zahtijeva odgovarajuu napojnu jedinicu.
Stvarni broj ureaja ovisi o odabranoj napojnoj jedinici i o primljenoj snazi pojedinih
ureaja.

49

Topologija: Podruje 1
Glavna linija = Linija 0

PSU
/ Ch
SV / Dr

LC 1

LC 15
PSU
Ch
SV / /Dr

PSU
Ch
SV / /Dr

LC = linijski kopler
DVC = busni ureaj
PSU/Ch = napojna jedinica s prigunicom

DVC 1

DVC 1

DVC 63

DVC 63

Linija 1

Podruje 1

Linija 15

50

Topologija: Podruje 2
Ako je potrebno koristiti vie od jedne linije ili ako treba odabrati drugaiju strukturu,
tada se maksimalno 15 linija mogu preko linijskih koplera (LC) spojiti glavnom linijom,
stvarajui tako podruje.
Takoer mogu postojati do 64 ureaja na glavnoj liniji. Maksimalni broj busnih ureaja
na glavnoj liniji smanjuje se za broj upotrijebljenih linijskih koplera.
Svaka linija, ukljuujui i glavnu liniju, mora imati vlastitu napojnu jedinicu.
Na glavnim linijama i na kimenoj liniji ne mogu se koristiti linijska pojaala (repeater-i)
to znai da se te linije ne mogu podijeliti na segmente.

51

Topologija: Vie podruja 1

Kimena linija
Podruje 15

BC n

BC 1
LK 1

SV
SV/ /Dr
Dr
PSU
SV / Ch
Dr

SV
SV/ /Dr
Dr

LK 1
SV
SV/ /Dr
Dr

LC 1
SV
SV/ /Dr
Dr

Hauptlinie
Podruje
Hauptlinie
Podruje 2
BC 2
LK 1
LK 15
Hauptlinie
Podruje 1
LK 15
Glavna linija
BC 3

SV
SV/ /Dr
Dr
PSU
/
Ch
SV / Dr
SV
SV/ /Dr
Dr

LC 15
TLN 1
TLN 1 PS / Ch
SV / Dr

PSU
SV // Ch
Dr

SV
SV/ /Dr
Dr

LK 15
SV
SV/ /Dr
Dr

SV
SV/ /Dr
Dr

DVC 1
DVC 1

DVC 1

TLN 1
DVC
1
TLN 64

DVC
1
TLN 64
TLN 64

DVC
63
TLN 64
Linija 1

TLN 64
Linie 1
Linija 15

DVC 63

DVC
63
TLN 64
DVC
63 Linie 15
TLN 64
Linie 15

DVC 63
Linie 15

BC
LC
DVC

= podruni kopler
= linijski kopler
= busni ureaj
52

Topologija: Vie podruja 2

KNX/EIB TP1 bus moe se proiriti, odnosno povezati s drugim sustavima (telefonska
mrea, strojarski sustavi za upravljanje u zgradama, internet) preko kimene linije.
Podruni kopler (BC) spaja svoje podruje na kimenu liniju.
Na kimenu liniju takoer se mogu instalirati busni ureaji. Maksimalni broj busnih
ureaja na kimenoj liniji smanjuje se za broj upotrijebljenih podrunih koplera.
Unutar maksimalno 15 podruja na busni sustav moe se prikljuiti vie od 14.000 (ako
se rauna s jednim segmentom po liniji) ili vie od 57.000 (ako se rauna s etiri
segmenta po liniji) ureaja.
Podjelom KNX/EIB TP1 instalacije na linije i podruja znatno se poveava funkcionalna
pouzdanost sustava.

53

Fizika adresa 1
Kimena linija

PSU
SV // Ch
Dr

BC 1
DVC

1.0.>0

PSU
Ch
SV //Dr

LC

DVC

1.0.0

0.0.>0

LC 15

1.1.0

1.15.0

PSU
Ch
SV //Dr

DVC64
TLN

DVC64
TLN
1.15.1

1.1.1
Linija 1.1

Linija 1.15
DVC
TLN
64
1.15.63

TLN
DVC
64
1.1.63

AAAA

15.0.0

Glavna linija

PSU
Ch
SV //Dr

BC 15

. 7
LLLL

234
DDDDDDDD

A
L
D

= podruje
= linija
= busni ureaj

BC
= podruni kopler
LC
= linijski kopler
DVC = busni ureaj
54

Fizika adresa 2
Fizika adresa slui za jednoznanu identifikaciju busnog ureaja i opisuje njegov
poloaj u topologiji.
F = 1-15
F=0
L = 1-15
L=0
D = 1-255
D=0

adrese podruja 1-15

adresa podruja za busni ureaj na kimenoj liniji
adrese linija 1-15 u podrujima odreenim s F
adresa glavne linije u podrujima odreenim s F
adrese busnih ureaja na liniji odreenoj s L
adresa koplera

Adresa ispranjenog busnog kolpera je 15.15.255.

55

Kopler: filterska funkcija

Primarna (gornja) linija

Linijski ili
podruni kopler

Nakon podeenja i uitavanja parametara kopler

je snabdjeven filter-tablicom.

1/1/1
FilterFiltertablica
Tabelle

1/1/1

1/1/1
1/1/2

Sekundarna (donja) linija

Svi primljeni telegrami se

proputaju ukoliko su
grupne adrese u njima
sadrane u filter-tablici.
Na taj nain svaka linija
radi neovisno. Proputaju se samo meulinijski
telegrami.
uti LED-ovi na kopleru
migaju kada se prima
telegram na odgovarajuoj liniji.
Linijsko pojaalo proputa sve telegrame jer
u njemu nema filter-tablice.
56

Kopler: Blok-dijagram 1

Novi tip koplera

Stari tip koplera

Primarna linija preko busne stezaljke

Flash-ROM
Filter-tablica
Operacijski
sistem

RAM
Aktualni
podaci

TPUART 2

Elektrina
izolacija
1000 V

Sekundarna linija preko ine ili busne stezaljke

Elektrina
izolacija
600 V

Busni kopler
unit

Logika
jedinica

Filter-tablica

Busni kopler

napajanje

Kontroler

napajanje

TPUART 1

Primarna linija preko busne stezaljke

Lithium
baterija
(>10 godina)

Sekundarna linija preko ine

57

Kopler: Blok-dijagram 2
Kopler je namijenjen za montau na DIN-inu.
Primarna se linija prikljuuje preko busne stezaljke,a sekundarna preko ine ili busne
stezaljke (neke novije izvedbe).
Novi tip koplera (od srpnja 2003) moe se programirati i sa sekundarne i sa primarne
linije (za razliku od starog tipa koji se programira samo sa sekundarne linije).
U starom tipu koplera (do lipnja 2003) sekundarna linija opskrbljuje oba busna koplera,
logiku jedinicu i memoriju filter-tablice. Novi kopler ima samo jedan kontroler i napaja
se s primarne linije. To ima za prednost da kopler moe javiti ispad napajanja sekundarne linije.
Litijeva baterija s trajanjem vie od deset godina (takoer bez veze s busom) daje sigurnosno napajanje za memoriju koja sadri filter-tablicu u starom tipu koplera. Novi tip je
snabdjeven Flash ROM memorijom, kojoj nije potrebno sigurnosno napajanje baterijom.
Kopler meusobno elektriki izolira linije, kao je to propisano standardom sigurnosnog
napajanja malim naponom (SELV).
58

Kopleri
TP1 / TP1 kopler

Ethernet / TP1 kopler (IP Router)

Sekundarna (donja) linija TP1

Primarna (gornja) linija Ethernet

Primarna (gornja) linja TP1

Sekundarna (donja) linija TP1

59

TP1/TP1 kopler: Tipovi i funkcije 1

Kimena linija
BC

15.0.0

X.0.0
DVC

LC

DVC

Glavna linija

X.X.0

Max. 64

LC
DVC

X.X.1
DVC

BC

X.X.60

Sekundarna linija
LR1 X.X.64

3 x max.
64

LR2

X.X.128

LR3

X.X.192
DVC

DVC

X.X.65

DVC

X.X.129

DVC

X.X.193

DVC

X.X.127

DVC

X.X.191

DVC

X.X.255

BC= Podruni kopler

LC = Linijski kopler
LR = Linijsko pojaalo

60

TP1/TP1 kopler: Tipovi i funkcije 2

Kopler se moe koristiti kao:
Podruni kopler BC
Povezuje: kimenu liniju s glavnom linijom
Linijski kopler LC
Povezuje: glavnu liniju sa (sekundarnom) linijom
Linijsko pojaalo LR
Za proirenje neke linije linijskim segmentom s maksimalno 64 dodatna busna ureaja
i dodatnim kabelom ukupne duljine od 1.000 m.
Podruni i linijski kopleri proputaju samo prekolinijske telegrame dok linijska pojaala
proputaju sve telegrame.
Podruni kopleri, linijski kopleri i linijska pojaala su identini ureaji. Zadaci koje
trebaju obaviti ovise o mjestu ugradnje i o njima dodijeljenim fizikim adresama.

61

TP1/TP1 kopler: Podruja primjene

Dodijeljena fizika adresa je ta koja odreuje kopler kao podruni ili linijski kopler, ili
pak kao linijsko pojaalo. Na primjer adresa 1.1.0, definira kopler kao linijski kopler za
podruje 1 i liniju 1.
Kopler nadzire tok podataka izmeu glavne linije i (sekundarne) linije) i obratno.
Proputa samo one telegrame ije su grupne adrese pohranjene u njegovoj filter-tablici.
62

Aplikacijski primjer
Taster UP 116/21 sklapa sva svjetla
na istom katu
Taster
UP 116/21

Grupna adresa
1/0/0 sva svjetla na
katu iskljuena

Aktuator za
sklapanje
N 526E

63

Prijenos telegrama unutar linije

EIB/KNX

UP286

1/1/0
1/1/1
1/1/2
1/2/0
1/2/1
1/1/8

UP116/21

1/0/0

N526E

UP287

1/1/0 1/0/0

1/1/1 1/0/0

1/1/2 1/0/0

1/1/3

1/1/4 1/0/0

1/1/5 1/0/0

1/3/0

1/3/1

64

Prekolinijski prijenos telegrama

UP116/21

Glavna linija 1.0

Linija 1.1

UP287

UP286

1/1/0
1/1/1
1/1/2
1/2/0
1/2/1
1/1/8

N526E

LC
1.1.0

1/0/0

1/1/0

1/0/0

1/1/1

1/0/0

1/1/2

1/0/0

1/1/3

1/1/4

1/0/0

1/1/5

1/0/0

1/3/0

1/3/1

LC = Linijski kopler
65

Prekopodruni prijenos telegrama

BC
1.0.0

BC
2.0.0
Glavna linija 2.0

Kimena linija 0.0

Glavna linija 1.0

LC
1.1.0

Linija 1.1

LC
1.2.0
Linija 1.2

UP287

UP286

1/1/0
1/1/1
1/1/2
1/2/0
1/2/1
1/1/8

N526E

LC
1.1.0

1/1/0

1/0/0

1/1/1

1/0/0

1/1/2

1/0/0

1/1/3

1/1/4

1/0/0

1/1/5

1/0/0

1/3/0

1/3/1

UP116/21

1/0/0

66

Kopler: Routing broja 1

67

Kopler: Routing broja 2

Telegram poslan od strane predajnika sadri routing-broja, ija je poetna vrijednost 6.
Svaki kopler smanjuje vrijednost routing-brojaa za jedan i proputa telegram uzimajui u obzir pri tome filter-tablicu - sve dok njegova vrijednost nije 0.
Ako servisni ureaj (npr. PC) poalje telegram s vrijednou routing-brojaa od 7,
kopleri nee promijeniti ovu vrijednost. U ovom sluaju filter-tablica se ignorira i svi
kopleri u instalaciji proputaju telegram. Telegram konano dospijeva do ureaja
kojima je namijenjen, bez obzira gdje su ti prikljueni.
Ukoliko je u instalaciji grekom dolo do stvaranja petlje koja obuhvaa vie linija,
routing-broja ograniava broj krueih telegrama.

68

KNX/EIB Interna i eksterna suelja (gateway) 1

69

KNX/EIB Interna i eksterna suelja (gateway) 2

KNX/EIB je otvoren prema drugim sustavima. Kimena linija (ili bilo koja druga linija)
moe se spojiti posredstvom suelja (gateway) s PLC-om, ISDN mreom, strojarskim
sustavom za upravljanje u zgradama, internetom, itd.
Gateway jedinica obavlja dvosmjernu konverziju protokola.
Odgovarajui medijski kopleri spajaju razliite KNX/EIB medije (npr. TP 1 i TP 0).
Dijelovi KNX/EIB instalacije mogu se spojiti takoer i optikim vlaknima. Prednosti toga
su elektrina izolacija (galvansko odvajanje) i vee duljine kabela.

70

Primjer za topologiju

Linija 1.3

Linija 1.2

Linija 1.1

Podruje 1

2.5.0

Nivo 5

LK

1.4.0

1.3.0

LK
1.2.0

L
K

2.4.0

Nivo 4

LK

1.1.0

L
K

Nivo 3

Nivo 2

1.0.0

Kimena linija 0.0

Linija 2.4

LK
2.3.0

Linija 2.3

LK
2.2.0

L
K

Linija 2.2

2.1.0

Linija 2.1

L
K

Nivo 1

BK

Linija 2.5

LK

Glavna linija 2.0

Linija 1.4

1.5.0

Glavna linija 1.0

Linija 1.5

BK

Podruje 2

2.0.0

71

IP Router N 146: Primjena kao linijski kopler

EIBnet/IP Routing (Multicast Address)

Ethernet

1.2.0

1.3.0

Napojna
jedinica

Napojna
jedinica

Napojna
jedinica

1.1.1
Ureaj

1.2.1
Ureaj

1.3.1
Ureaj

1.1.2
Ureaj

1.2.2
Ureaj

EIB/KNX

1.1.0

EIB/KNX

EIB/KNX

IP Router N 146

IP Router N 146

IP Router N 146

1.3.2
Ureaj

72

IP Router N 146: Primjena kao podruni kopler

EIBnet/IP Routing (Multicast Address)

IP Router N 146

IP Router N 146
1.0.0

Napojna
jedinica

2.0.0

Napojna
jedinica

Glavna linija

Glavna linija
Linijski
kopler
1.2.0

Linijski
kopler
2.1.0

Linijski
kopler
2.2.0

Napojna
jedinica

Napojna
jedinica

1.1.1
Ureaj

1.2.1
Ureaj

2.1.1
Ureaj

2.2.1
Ureaj

1.1.2
Ureaj

1.2.2
Ureaj

2.1.2
Ureaj

EIB/KNX

Napojna
jedinica

EIB/KNX

Napojna
jedinica

EIB/KNX

EIB/KNX

Linijski
kopler
1.1.0

2.2.2
Ureaj
73

TELEGRAM

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

74

TP1 Telegram: Openito

Kad se dogodi dogaaj (npr. pritisne se tast-senzor), busni ureaj poalje
telegram na bus.
Slanje telegrama zapoinje nakon to je bus nezauzet najmanje u trajanju t1
(t1 = 5,2 ms ili 50 bitova).
Kad se zavri slanje telegrama, busni ureaj koristi vrijeme t2 (t2 = 1,35 ms ili
13 bitova) za provjeru korektnosti prijema podataka.
Svi adresirani busni ureaji potvruju prijem telegrama istovremeno.

75

Struktura TP1 telegrama

Telegram sadri busno-specifine podatke i korisne podatke koji pruaju informacije
o dogaaju (npr. pritisak na tast-senzor).
Cjelokupna informacija prenosi se u obliku 8-bitnih karaktera.
Test-bitovi za otkrivanje greaka u prijenosu takoer su ukljueni u telegram:
ovi osiguravaju izuzetno visoki stupanj pouzdanosti prijenosa.

76

Vrijeme potrebno za TP1 telegram

Telegram se prenosi brzinom od 9600 bitova/s, to znai da jedan bit zauzima bus
u trajanju od 1/9600 s ili 104 s.
Zbog asinkronog naina prijenosa podataka karakter zapoinje start-bitom (ST) i
zavrava stop-bitom (SP). Za otkrivanje greke u prijenosu dodaje se takoer bit za
paritet (P).
Karakter sadri 11 bitova. Skupa s pauzom od 2 bita izmeu karaktera ovo rezultira
vremenom prijenosa od 1,35 ms (13 bitova) po karakteru.

Ovisno o duljini korisne informacije, telegram sadri od 8 do 23 karaktera, dok je

potvrivanje dugako samo jedan karakter. Uzimajui u obzir vrijeme slobodnog
busa t1 (5,2 ms ili 50 bitova), kao i vrijeme do potvrivanja t2 (1,35 ms ili 13 bitova),
telegram zauzima bus u trajanju izmeu 20 i 40 ms.

Telegram za sklapanje (ukljuujui i potvrivanje) zauzima bus za 20 ms, a telegram

za prijenos teksta maksimalno za 40 ms.
77

Potvrivanje TP1 telegrama 1

78

Potvrivanje TP1 telegrama 2

Busni ureaj koji prima telegram provjerava pomou paritetnih bitova i sigurnosnog
bajta sadranih u telegramu ispravnost prijema informacija, te uzvraa odgovarajuim
potvrivanjem.
Ako predajnik primi potvrivanje NAK, slanje telegram e ponoviti maksimalno tri puta.
Kad primi potvrivanje BUSY (zauzeto), busni ureaj koji alje telegram prieka kratko
vrijeme prije ponovnog pokuaja slanja.
Ako busni ureaj koji alje telegram ne primi potvrivanje, slanje ponavlja maksimalno
tri puta prije konane obustave emitiranja.

79

Kontrolno polje TP1 telegrama 1

80

Kontrolno polje TP1 telegrama 2

Ako jedan od adresiranih busnih ureaja uzvraa negativnim potvrivanjem i slanje telegrama se ponavlja, bit za ponavljanje (R) postavlja se na vrijednost 0.
Na taj je nain osigurano da busni ureaj koji je ve izvrio odgovarajuu naredbu,
ponovno je ne izvri.
Prioritet prijenosa dolazi do izraaja samo kada vie busnih ureaja pokuava slanje
telegrama istovremeno.
Traeni prioritet (osim sistemskih funkcija) moe se u ETS -u postaviti za svaki komunikacijski objekt. Standardna postavka je niski pogonski prioritet (Low).

81

Izvorna adresa TP1 telegrama

Izvorna adresa uvijek je fizika adresa.

A = Podruje
(Area)

L = Linija
(Line)

D = Ureaj
(Device)

AAAA LLLL D D D D D D D D
4 bita
(0-15)

4 bita
(0-15)

1 bajt
(0-255)
82

Ciljna adresa TP1 telegrama

Ciljna adresa obino je grupna adresa.

Ciljna adresa moe biti i fizika adresa (u sluaju sistemskih telegrama). Na temelju 17.
bita prijemnik moe odrediti da li je ciljna adresa grupna ili fizika:
Ako je 17. bit jednak 0,

ciljna adresa je fizika adresa;

adresiran je samo jedan busni ureaj.

Ako je 17. bit jednak 1,

ciljna adresa je grupna adresa;

adresirani su svi busni ureaji s tom adresom.
83

BUSNI UREAJI

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

84

Senzori

Binarni ulaz

Regulator temperature

Tast-senzor

Tast-senzor
sa senzorom pokreta

Centralna meteo jedinica

Senzor poara
85

Aktuatori

Aktuator za sklapanje

Binarni izlaz

Aktuator za
sklapanje/dimanje

Podeiva ventila
86

Drugi ureaji

Kontroler

Napojna jedinica

Dodirni ekran

Linijski kopler

IP-router

Gateway

USB-interfejs

Busna sabirnica
87

Busni kopleri (BCU): razliita kuita / isti interfejs

Binarni izlaz

PEI

BCU montiran u zid

PEI
(skriveno)

BCU ugraen u ureaj

PEI
PEI
(skriveno)

BCU montiran na
DIN inu

PEI (Physical external interface) =

= vanjsko fiziko suelje

Tasterski interfejs

88

Dijelovi busnog ureaja 1

Funkcionirajui busni ureaj (npr. aktuator za dimanje, aktuator az podeavanje ventila,
multifunkcijski tast-senzor, senzor poara, ) sastoji se u principu iz tri dijela:
busni kopler (BCU Bus Coupling Unit)
aplikacijski modul (AM Application Module)
aplikacijski program (AP Application Program)
Busni kopleri i aplikacijski moduli nude se na tritu ili odvojeno ili ugraeno u isto
kuite. Dakako, moraju biti od istog proizvoaa.
Ako su odvojeni, aplikacijski se modul prikljuuje na busni kopler pomou standardiziranog aplikacijskog suelja, koje se naziva vanjsko fiziko suelje (PEI - Physical
External Interface). PEI s 10 ili 12 noica slui:
kao suelje za razmjenu poruka izmeu oba dijela (5 noica)
za napajanje aplikacijskog modula (2 noice)

89

Dijelovi busnog ureaja 2

Kada je busni kopler odvojeni dio busnog ureaja, moe biti izveden u vie varijacija;
montiran u zid,
montiran na zid,
ugraen u ureaj ili na DIN inu.
U sluaju TP1 busnih koplera montiranih na DIN inu, prikljuak na bus obino je ostvaren posredstvom kontaktnog bloka s tlanim kontaktima prema busnoj sabirnici. Prikljuak svih ostalih busnih koplera na bus izvodi se standardiziranom busnom stezaljkom (crno-crvene boje).
Ako je BCU integrirani dio busnog ureaja, obino se u njega ugrauje preko BIM-a
(Bus Interface Module) ili chip set-a.
Svaki busni ureaj ima vlastitu inteligenciju sadranu u integriranom busnom kopleru:
to je razlog zato KNX/EIB funkcionira kao decentralizirani sustav, bez potrebe za centralnom nadzornom jedinicom (npr. za raunalom).
Centralne funkcije (npr. nadziranje) mogu se dakako ostvariti (izmeu ostalog) vizualiziranjem uz pomo odgovarajueg softvera instaliranog na PC-ju.
90

Dijelovi busnog ureaja 3

Busni ureaji mogu se u principu svrstati u tri grupe:
senzori,
aktuatori i
kontroleri.
U sluaju senzora, aplikacijski modul prenosi informacije busnom kopleru koji te podatke kodira i alje ih na bus. Stoga BCU mora u prigodnim intervalima provjeravati stanje
aplikacijskog modula.
U sluaju aktuatora, BCU prima telegrame s busa, dekodira ih i predaje informacije aplikacijskom modulu.
Kontroler utjee na interakciju izmeu senzora i aktuatora (npr. logika jedinica).

91

Dijelovi busnog ureaja 4

92

Unutarnja struktura busnog koplera 1

KNX/EIB busni kopler u principu se sastoji od dva dijela:
kontrolera i
primopredajnika pogodnog za prikljueni medij.
U razliitim tipovima memorije mikroprocesora (P) unutar busnog koplera pohranjeni
su sljedei podaci:
Sistemski softver: razliiti standardizirani profili KNX/EIB sistemskog softvera identificirani su njihovim masknim verzijama. Sljedee maskne verzije (verzije sistemskog
softvera) postoje trenutano za TP1:
Mask 001xh (TP1 System 1),
Mask 002xh (TP 1 System 2),
Mask 070x (TP1 System 7).
Sistemski softver obino je pohranjen u ROM-u ili Flash memoriji i ne moe se prepisati
preko.
Aktualne vrijednosti sistema i aplikacije: ove su obino pohranjene u RAM-u i gube se
prilikom nestanka busnog napona (ukoliko nisu prethodno upisane u EEPROM ili u
Flash memoriju).
Aplikacijski program, fizike i grupne adrese: ovi su obino pohranjeni u EEPROM-u ili
Flash memoriji i mogu se prepisati preko. U sluaju S-mode kompatibilnih ureaja, proizvoa stavlja programeru aplikacijski program na raspolaganje u obliku ETS baze
podataka, koju on uitava u ureaj. Kd proizvoaa u aplikacijskom programu i u busnom kopleru moraju biti identini da bi se aplikacijski program mogao uitati.
93

Unutarnja struktura busnog koplera

Memorije:
ROM
= sistemski softver
RAM
= aktualne vrijednosti
sistema i aplikacije
EEPROM = aplikacijski program,
fizike i grupne adrese

94

TP1 primopredajni modul (TRC) 1

RPP = zatita od suprotnog polariteta

(Reverse Polarity Protection)

BCC = kontroler busnog koplera

(Bus Coupling Controller)
95

TP1 primopredajni modul (TRC) 2

TP1 primopredajni modul ima sljedee funkcije:
Odvajanje ili superponiranje istosmjernog napona i podataka (izmjenini napon)
Zatita od napona suprotnog polariteta (RPP)
Generiranje stabiliziranog napona od 5V i 24V
Iniciranje stvaranja sigurnosne kopije podataka (Save) ako busni napon padne
ispod 18V
Dovoenje procesora u inicijalno stanje (Reset) ako napon padne ispod 4.5V
Drajver za slanje i prijem telegrama
Logika za slanje i prijem telegrama

96

Odreivanje tipa aplikacijskog modula

BCU

Analogue

PEI

AM
RType
+5V

2
3

Data

Ako otpor R-Type ne odgovara onom koji

je naznaen u aplikacijskom programu,
BCU automatski zaustavlja izvrenje aplikacijskog programa.

7
9
0V
+5V
+20V

Posredstvom otpora (R-Type) u aplikacijskom modulu, busni kopler je preko noice

6 vanjskog fizikog suelja (PEI) u stanju
odrediti da li aplikacijski modul utaknut u
busni kopler (BCU) odgovara uitanom
aplikacijskom programu.

1/10
5

+5V

+20V

BCU = busni kopler

(Bus Coupling Unit)
AM = aplikacijski modul
(Application Module)
PEI = vanjsko fiziko suelje
(Physical External Interface)
97

Pregled standardiziranih sistemskih profila

Maskna verzija System 1 je trenutano najrairenija.
Proizvodi na bazi System 2 i System 7 su ve neko vrijeme takoer prisutni na tritu.
Sljedea tablica daje pregled osnovnih karakteristika ovih standardiziranih KNX/EIB
sistemskih profila:

Maks. broj komunikacijskih

objekata
Maks. broj grupnih adresa
Potpora EIB interfejs objekata
Polling
Potpora serijskih brojeva
Potpora kontrole pristupa busu

System 1
(TP1 +
PL110)

System 2

System 7

12

32

255

64
Ne
Ne
Ne
Ne

64
Da
Da
Da
Da

254
Da
Ne
Da
Da

Tehnologija System 7 je posebno namijenjena za sloenije ureaje, koji obavljaju centralne funkcije (npr. aplikacijski kontroleri, prevoditelji protokola (gateway),...).
Aplikacijski programi razvijeni za tehnologiju System 1 mogu se uitati i u ureaje s
masknom verzijom System 2.
98

Aplikacijska funkcija: Dimanje sa stop telegramom 1

99

Aplikacijska funkcija: Dimanje sa stop telegramom 2

Trajanje pritiska na tipku odreuje da li e se aktivirati funkcija sklapanja ili dimanja.
Ako je vrijeme trajanja pritiska na tipku krae od npr. 500 ms, poslat e se telegram za
sklapanje.
Pritisak na tipku dulji npr. od 500 ms izaziva slanje telegrama za start dimanja.
im se tipka ponovno pusti alje se telegram stop dimanja.
Posebne grupne adrese se koriste za sklapanje i za dimanje da bi se osiguralo izvrenje
eljene funkcije od strane aktuatora za dimanje.

100

Aplikacijska funkcija: Dimanje s ciklikim telegramima 1

101

Aplikacijska funkcija: Dimanje s ciklikim telegramima 2

U sustavu s daljinskim upravljanjem posredstvom infracrvenog svjetla snop svjetla
moe biti prekinut ako netko proe ispred.
U cilju izbjegavanja situacije kada aktuator za dimanje ne bi primio telegrame (npr. stop
telegram), povoljno je uzeti parametarsko podeenje infracrvenog senzora/dekodera
cikliko dimanje.
Infracrveni senzor/dekoder pri ovom podeenju alje telegram poveaj osvijetljenost
za 12.5%.
Posljedica gubitka takvog telegrama nije toliko ozbiljna kao gubitak stop telegrama,
koji se alje samo jednom.

102

Aplikacijska funkcija: Aktuator za dimanje

Za vrijeme dimanja busni kopler poveava
ili smanjuje digitalnu vrijednost osvijetljenosti sukladno postavljenom vremenu regulacije.
Vrijednost osvijetljenosti kontinuirano se
pojavljuje na posminom spremniku (SR
Shift Register) u aplikacijskom modulu.
Rije od 8 bitova omoguava generiranje
28 = 256 vrijednosti osvijetljenosti.
Rije podataka dolazi u digitalno/analogni
pretvara (DAC Digital Analogue Converter), koji zatim generira odgovarajui
upravljaki napon izmeu 0 i 10V.
Elektronika predspojna sprava s mogunou dimanja koristi taj napon za upravljanje
emisije svjetlosti fluorescentnih cijevi.
Sklopka u aplikacijskom modulu koristi se za sklapanje mrenog napona 230V.
103

Aktuator za sklapanje / dimanje Siemens N526E

104

Aplikacijska funkcija: Tastsenzor za upravljanje

aluzinama / roletama

Vrijeme t2 (npr. 500 ms) predstavlja granicu izmeu naredbi lamele zatvaraj/
otvraj za 1 stupanj i aluzine gore/dolje.

105

Aplikacijska funkcija: Aktuator za aluzine / rolete 1

EIB

BCU

PEI

AM

AC 230 V

aluzine, runi pogon

Kanal A, gore/dolje

S1

Lamele, runi pogon

S2

Kanal A
zatvaraj/otvaraj/stop

BCU
AM
PEI

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziko suelje

M
106

Aplikacijska funkcija: Aktuator za aluzine / rolete 2

Ovisno o primljenom telegramu, busni kopler prosljeuje prekidau S2 naredbu gore
ili naredbu dolje.
Ako primi telegram Lamele otvaraj/zatvaraj za 1 stupanj, busni kopler uklapa prekida S1 za odgovarajue vrijeme.
Ako je motor ve bio uklopljen, ovaj e telegram zaustaviti aluzine.
Primanjem telegrama aluzine gore/dolje, busni kopler uklapa prekida S1 za vrijeme
koje je due od trajanja kretanja aluzina.
Obino krajnji prekidai dovode do zaustavljanja motora kada aluzine dospiju u jedan
od krajnjih pozicija.

107

EIB tastsenzori 1

108

EIB tastsenzori 2
EIB

BCU
AM
PEI

BCU

PEI

AM

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziki suelje
Mogue funkcije tastsenzora
(tipki):

LED

EIB inputoutput
kom. objekti

Tipka gore

Tipka dolje

gore

dolje

- uklop
- isklop
- preklapanje
- gore/dolje
- svjetlije/tamnije
- stop
- postavljanje vrijednosti
- ...
BCU razlikuje dugi i kratki pritisak
na tipku!

LED
za status

1-struki tastsenzor
109

Sklapanje s EIB tastsenzorom

EIB

BCU
AM
PEI

Status aktuatora
na LED

BCU

PEI

AM

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziko suelje

LED
(tipka gore) UKLOP

Tipka gore UKLOP

Tipka dolje ISKLOP

(tipka dolje) ISKLOP

UKLOP

ISKLOP

LED
za status

1-struki tastsenzor
110

Sklapanje i postavljanje vrijednosti s EIB tastsenzorom

EIB

BCU
AM
PEI

Status aktuatora
na LED

BCU

PEI

AM

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziko suelje

LED
(tipka gore) Postavljanje vrijednosti 50%

Postavljanje
vrijednosti

(tipka dolje) Preklapanje

Sklapanje U/I

50%

preklapanje

LED
za status

1-struki tastsenzor
111

Dimanje s EIB tastsenzorom

EIB

BCU
AM
PEI

Status aktuatora
na LED

BCU

PEI

AM

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziko suelje

LED
(tipka gore) UKLOP / svjetlije

kratki
pritisak

Sklapanje U/I

(tipka dolje) ISKLOP / tamnije

Dimanje S/T

UKLOP
svjetlije

dugi
pritisak

LED
za status

tamnije
ISKLOP

1-struki tastsenzor
112

Upravljanje aluzinom & venecijanskim zastorom

pomou EIB tastsenzora
EIB

BCU
AM
PEI

Status aktuatora
na LED

BCU

PEI

AM

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziko suelje

LED
(tipka gore) otv. / gore

aluzina G/D

Lamele O/Z
aluzina stop

(tipka dolje) zatv. / dolje

GORE
(Otvaranje)

kratki pritisak
(lamele O/Z
&
aluzina stop)
dugi pritisak
(aluzina G/D)

LED
za status

(Zatvaranje)
DOLJE

1-struki tastsenzor
113

Upravljanje roletom pomou EIB tastsenzora

EIB

BCU
AM
PEI

Status aktuatora
na LED

BCU

PEI

AM

= busni kopler
= aplikacijski modul
= vanjsko fiziko suelje

LED
(tipka gore) stop / gore

kratki pritisak
(roleta stop)

Roleta G/D

(tipka dolje) stop / dolje

Roleta stop

GORE
(stop)

dugi pritisak
(roleta gore/dolje)

LED
za status

(stop)
DOLJE

1-struki
tastsenzor
114

Aktuator za aluzine / rolete Siemens N524)

115

2-struki tastsenzor

Sklapanje U/I, tipka A

Dimanje S/T, tipka A

Tipka B

Tipka A

Konfiguracija: lijeva tipka: sklapanje/dimanje, desna tipka: upravljanje aluzinom

Gore
otvaranje
stop

LED za status

Dolje
zatvaranje
stop

Lamele O/Z, tipka B

UKLOP
svjetlije

aluzina G/D, tipka B

ISKLOP
tamnije

EIB

Primjeri tastsenzora 1

Status aktuatora za sklapanje/dimanje na LED, tipka A

Status aktuatora za aluzine na LED, tipka B

LED za orijentaciju
116

Tipka B

Tipka C

Tipka D

UKLOP
svjetlije

Gore
stop

Dim.
vrijednost
50%

M1

Dolje
stop

Dimanje S/T, tipka B

ISKLOP
tamnije

Sklapanje U/I, tipka B

Tipka A

Tipka A dolje ISKLOP

UKLOP

4-struki tastsenzor

Tipka A gore UKLOP

ISKLOP

aluzina G/D, tipka C

Lamela O/Z, tipka C
Postavljanje vrijednosti, tipka D (gore)
Sklapanje, tipka D (dolje)
LED za status, tipka A
LED za status, tipka B
LED za status, tipka C

ISKLOP
sve

EIB

Primjeri tastsenzora 2

LED za status, tipka D

LED-ovi za orijentaciju
117

UP 114 ohne Kralle

Montiranje aplikacijskih modula na busni kopler

G

D
I

H
H

B
UP 110 mit Kralle I

UP 110 ohne Kralle

UP 114 ohne Kralle
G

D
D
I

H
H
K
B

G
D

A
B
C
D
G
H

UP 110 mit Kralle I

I
K
L

Busankoppler
Schraubbefestigung
DELTA Rahmen
Diebstahlsicherung
DELTA KNX EIB MultifunktionsSensoren, mittige Diebstahlsicherung
Befestigungsbgel
Diebstahlsicherung 5WG1 294-8AB01
Krallenbefestigung
mit (AST) Anwenderschnittstelle
Zwischenrahmen

118

INSTALACIJA

KONNEX Osnovni teaj KNX/EIB

119

Mree napajane sigurnosnim malim naponom

(SELV Safety Extra Low Voltage) 1

SELV

Safety Extra Low Voltage

Sigurnosni
transformator
Raspon napona

Mjerodavni
R
napon

Mip
T
mree

C razmak
Zrani
/ klizna staza

T
Ispitni
napon

manji ili jednak

120V_ ili 50V ~

Dvostruka
izolacija
npr. prema 230/400V ~

SELV mrea se ne

230/400V ~

TN/ T T

5.5/5.5mm

4.0kV ~

400V ~

IT

8.0/8.0mm

6.0kV ~

24V ~

0.5/1.5mm

0.6kV ~

Masa
G

0.2/0.5mm

1.0kV ~

smije uzemljiti!

120

Mree napajane sigurnosnim malim naponom

(SELV Safety Extra Low Voltage) 2
Sigurnosni mali napon SELV (Safety Extra Low Voltage)
Zrani razmaci i klizne staze navedene naprijed odnose se na:
stupanj oneienja 2 (uredi)
prenaponsku kategoriju 3 (stalni prikljuak na mreu, visoki stupanj raspoloivosti)
klasa izolacijskog materijala 3 (npr. poliamid)
Dozvoljeni raspon napona:
izmjenina struja: 50 V
istosmjerna struja: 120 V
Do napona 25 V_ ili 60 V~ nije potrebna posebna zatita od neposrednog dodira.
Sigurnosni transformator proizvodi sigurnosni mali napon SELV (Safety Extra Low
Voltage) za KNX/EIB TP1:
Iznos napona 29 V DC
Vane napomene:
SELV mrea se ne smije uzemljiti!
Kabeli namijenjeni za ugradnju u mree jake struje ne smiju se koristiti za TP1 mree.
121

Mree napajane sigurnosnim malim naponom

(SELV Safety Extra Low Voltage) 3
SELV mrea
Korisnik
bez izolacije

Mrea jake struje

SELV- mrea

Druge mree

230/400V

za KNX/EIB TP1: 29VDC

npr. telekomunikacijska

PE
dvostruka izolacija

osnovna izolacija
122

Tipovi busnog kabela 1

Linija 1.4

Sintetiki material

Fiksno polaganje:
u suhim, vlanim i mokrim prostorijama
Na otvorenom (ako je zatien od
direktnog zraenja Sunca)
Montiranje na zid & u zid, u cijevi
Ispitni napon : 4 kV
sukladno DIN VDE 0829

Sintetika folija

ila za
povezivanje
zaslona

Metalizirana
+ uta ila
sintetika
- bijela ila
folija
ZASLONE KABELA NE TREBA
MEUSOBNO POVEZATI,
NITI UZEMLJITI!

Fiksno polaganje:
u suhim, vlanim prostorijama
montiranje na zid & u zid, u cijevi
Na otvorenom u cijevi
Ispitni napon: 2,5 kV
sukladno DIN VDE 0829
123

Tipovi busnog kabela 2

Kabeli s upredenom paricom (Twisted Pair 1) koji ispunjavaju zahtjeve Konnex-a iz sveska 9 KNX/EIB specifikacija (npr. YCYM 220.8 ili J-Y(St)Y: 220.8 u TP1 izvedbi) mogu
biti priznati od strane Konnex-a (bez zatitnog znaka KNX i/ili EIB) ili certificirani (sa zatitnim znakom KNX i/ili EIB).
Samo standardni, zeleni KNX/EIB TP1 kabel garantira:
maks. kabelsku duljinu busne linije
maks. udaljenost izmeu dva busna ureaja na busnoj liniji
maks. broj busnih ureaja po busnoj liniji
Ovo je osigurano na temelju djelatnog otpora petlje od 72 i kapaciteta petlje od 0,12 F
po 1000 m.
Za sve ostale kabele maksimalna duljina mora se uzeti u obzir sukladno specificiranim
podacima dotinog kabela.

124

Tipovi busnog kabela 3

Obino nije potrebno meusobno povezati zaslone pojedinih kabelski dijelova.
U sluaju polaganja standardnog kabela s ispitnim naponom od 4 kV vrijedi slijedee:
Koritena parica ila:
crvena: plus
crna: minus
Dozvoljeno koritenje druge (bijelo-zelene) parice:
neiskoriteno
za druge mree s malim naponom SELV
Ispitni napon sukladno EN 50090:
Specificirani ispitni napon primjenjuje se izmeu svih spojenih ila kabela (ukljuujui
i ilu za povezivanje zaslona) i vanjske povrine zaslona.

125

Polaganje kabela 1

Kabel jake struje pored busnog kabela

> 4mm

Izolirana ila busnog kabela pored

kabela jake struje

Izolirana ila kabela jake struje

pored busnog kabela

> 4mm

Izolirana ila busnog kabela pored

izolirane ile kabela jake struje
126

Polaganje kabela 2
Zahtjevi pri polaganju busnog kabela u osnovi su isti kao oni pri polaganju 230/400 V-nih
kabela.
Specijalni zahtjevi:
Izolirane ile 230/400 V-nog kabela i KNX/EIB TP1 busni kabel mogu se postaviti jedni
pored drugih bez izolacijskog razmaka.
Minimalni izolacijski razmak od 4 mm mora se odrati izmeu izolirane ile KNX/EIB TP1
busnog kabela i 230/400 V-nog kabela jake struje ili izmeu izoliranih ila busnog kabela i kabela jake struje.
Mora se odrati odgovarajui razmak prema vanjskom sustavu za zatitu od groma
(dozemnom vodu).
Svi kabeli moraju imati oznaku KNX/EIB TP1 ili BUS.
Krajnji otpornik nije potreban.

127

Busni ureaji u razvodnom ormaru

128

Napojna jedinica 1

640 mA
100 ms buffer

PS +
Bus +
Bus PS -

Spojnica

29 V DC

Prigunica

230 V
50/60 Hz

Busni
ureaj
>
= 21 VDC

Busni
ureaj
>
= 21 VDC

EIB stezaljka

Busna linija

Busna sabirnica
u DIN ini

129

Napojna jedinica 2
Napojna jedinica (PSU Power Supply Unit) proizvodi i kontrolira napon sustava od
29 V koji je potreban za pogon KNX/EIB TP1 instalacije.
Svaki linijski segment mora imati vlastitu napojnu jedinicu za opskrbu busnih ureaja.
U napojnoj jedinici integrirana je regulacija napona i struje pa je tako otporna na kratke
spojeve.
Meuspremnik (buffer) s pohranjenom enerijom omoguava u trajanju od 100 ms premotenje kratkih ispada napajanja.
Busni ureaji, kojima je minimalno potreban napon od 21 V za sigurno funkcioniranje,
predstavljaju optereenje od maks. 200 mW (oko 10 mA), osim nekih ureaja za koje su
potrebe za energijom sadrane u listama s podacima proizvoaa (npr. podeiva ventila za grijanje/hlaenje).
Na linijski segment s napojnom jedinicom od npr. 640 mA mogue je prikljuiti 64 ureaja s maksimalnom snagom od po 200 mW i s priblino jednolinim rasporedom po
liiji.
130

Napojna jedinica 3

131

Napojna jedinica 4
Za zatitu od statikog naboja na strani busa, u napojnoj jedinici izmeu obiju busnih
ila i prikljuka za uzemljenje napojne jedinice spojen je visokoomski otpor.
Da bi se statiki naboj mogao odvesti u zemlju, prikljuak uzemljenja napojne jedinice
treba vezati sa sustavom zatitnog vodia odnosno s uzemljivaem niskonaponskog
postrojenja. Ovu vezu treba izvesti uto-zelenim vodiem.
Neki tipovi napojne jedinice ili vanjske prigunice imaju reset-tipku i crveni kontrolni
LED. S tom se tipkom prikljuena linija moe postaviti na 0 V.
Prigunica spreava kratko spajanje busnih telegrama (izmjenini napon od 9600 Hz)
do ega bi dolo preko kondenzatora napojne jedinice za filtriranje i nabijanje.
Postoji vie razliitih napojnih jedinica, ovisno o raspoloivoj izlaznoj struji (160 mA,
320 mA, 640 mA).
Neki tipovi napojnih jedinica imaju ugraenu prigunicu, a nekima je potrebna dodatna
vanjska prigunica.
Veina napojnih jedinica montira se na DIN-inu, pri emu samo dvije unutarnje ile
busne stezaljke imaju prikljuak na tlane kontakte napojne jedinice.
132

Napajanje dviju linija

Spojnica

Prigunica

Napojna jedinica

Linija 2
PS +
Bus +
Bus PS -

Izvodljivo samo sa
640 mA-nom verzijom !
PS +
Bus +
Bus PS -

Linija 1

Ovisno o optereenju linije, jedna se napojna jedinica moe koristiti za napajanje

dviju linija.
Neki tipovi napojnih jedinica s ugraenom
prigunicom imaju dodatni naponski izlaz,
s kojim je mogue napajati drugu liniju,
koristei pri tome vanjsku prigunicu.

133

Dvije napojne jedinice na jednoj liniji

Ako je prikljueno vie od 30 busnih
ureaja na maloj meusobnoj udaljenosti (npr. u razvodnom ormaru), napojnu jedinicu treba instalirati u blizini
te grupe.
Ako je potrebno ugraditi dodatnu napojnu jedinicu za ostale ureaje na liniji
(npr. u prostorijama), treba odrati minimalnu udaljenost izmeu napojnih
jedinica od 200 m (mjereno du busne
linije).
Na jednoj liniji mogu postojati maksimalno dvije napojne jedinice.
Razlag za udaljenost od 200 m je maksimalna strujna opteretivost prigunice.

134

Busne sabirnice i pokriva busne sabirnice

135

Busni kabel u instalacijskoj kutiji

136

Ugradnja kombinacije busnih ureaja

i ureaja jake struje u zid 1

137

Ugradnja kombinacije busnih ureaja

i ureaja jake struje u zid 2
Pod kombinacijom se podrazumijeva ugradnja busnih komponenata (npr. tastsenzora)
i ureaja jake struje (npr. utinice) ili drugih strujnih krugova pod isti poklopac.
Smiju se koristiti samo instalacijske kutije sa vijanim privrivanjem. Da bi se osiguralo dovoljno mjesta za kabele, treba koristiti instalacijske kutije s dubinom od npr. 50 mm.
Obje komponente moraju biti sigurno izolirane meusobno. To se moe postii osnovnom izolacijom ureaja jake struje i osnovnom izolacijom busnih ureaja prema 230 V.
Doputenost kombinacije nekog busnog ureaja s ureajem jake struje mora se provjeriti kod proizvoaa busnog ureaja.

138

Standardna TP1 busna stezaljka 1

Grananja, proirenja ili prikljuivanja
realiziraju se posredstvom busne
stezaljke
Busni kabel moe zavriti samo na
nekom ureaju ili na ovoj stezaljki
Omoguuje odstranjivanje busnog
ureaja bez prekidanja busa
Osigurava mehaniku zatitu protiv
krivog utakanja u busni ureaj

Busna stezaljka

Primjena

139

Standardna TP1 busna stezaljka 2

Da bi se izbjeglo mogue pomijeanje s ostalim strujnim krugovima, busnu stezaljku
treba koristiti samo za KNX/EIB TP1 instalacijski bus.
Busna stezaljka sastoji se iz dva dijela:
PLUS dio (crveni) i
MINUS dio (crni)
koji su mehaniki spojeni utorom u obliku lastinog repa (panja: mogunost promjene
polariteta!)
Najvie etiri busne ile (blankirana na 6 mm) mogu se prikljuiti u svaki od ovih dijelova
pomou bezvijanih kontakata.

140

Mjere za zatitu od udara groma 1

141

Mjere za zatitu od udara groma 2

Mreu KNX/EIB TP1 busa treba ukljuiti u sustav zatite od udara groma mree jake
struje.
Poenito, mjere za zatitu od udara groma zahtijevaju se u sluaju zgrada koje mogu biti
pogoene od groma ili kod kojih udar groma moe prouzrokovati teka oteenja. Ovo
se prije svega odnosi na konferencijske dvorane, javne zgrade, itd.
Unutarnja zatita od groma predstavlja najneophodniji dio sustava zatite od groma.
Najznaajnija komponenta toga sustava jest ina za dovoenje na isti potencijal. Svi
vodljivi elementi ili sustavi, kao to su sustav za opskrbu vodom, plinske cijevi, sustav
centralnog grijanja, metalni zidovi, itd. moraju se spojiti na inu za dovoenje na isti
potencijal.

142

Mjere za zatitu od udara groma 3

Prema trenutno vaeim standardima (DIN VDE 0185 dio 1 do 4, IEC 1024-1, IEC 61312-1),
na inu za dovoenje na isti potencijal u okviru zatite od groma obvezno se moraju
posredno, preko odvodnika struje groma, spojiti svi aktivni vodii. Ovo se zove primarna
zatita.
Primarna se zatita postie koritenjem sljedeih ureaja:
- U sluaju izmjeninih 230/400 V-nih vodova:
nazivna odvodna struja najmanje 12,5 kA (oblik vala: 10/350 s) po vodiu
zatitni nivo: < 4 kV
odvodnik struje groma Tip 1 prema EN 61643-11:2001
- U sluaju busnih linija:
nazivna odvodna struja najmanje 2,5 kA (10/350 s) po vodiu
zatitni nivo: < 600 V
odvodnik struje groma Tip D1 prema 61643-21:2002

143

Busni kabel poloen izmeu zgrada 1

144

Busni kabel poloen izmeu zgrada 2

Prilikom primjene zatite od udara groma u zgradama, u sluaju kada je busnim kabelom
zahvaeno vie zgrada, potrebno je primijeniti i specijalne mjere za zatitu. Primjena tih
mjera preporua se ak i ako nije izgraen sustav za zatitu od groma.
Te specijalne mjere su: Ili se instalira odvodnik struje groma na granici zgrade (koji se
spaja na najbliu toku s potencijalom zemlje), ili se busni kabel polae u metalni kanal
ili cijev, koji se na oba kraja na ulazu u zgradu uzemljuje. U svrhu odvoenja dijela struje
groma, prema VDE 0185, dio 3, potrebni su presjeci: 16 mm2 Cu, ili 25 mm2 Al, ili 50 mm2
Fe.
U oba sluaja na najblie busne ureaje u zgradi treba prikljuiti odvodnik prenapona za
sekundarnu zatitu. Busni ureaj s odvodnikom prenapona treba ugraditi na udaljenosti
od nekoliko metara (mjereno du kabela) od odvodnika struje groma da odvodnik prenapona ne bi morao preuzeti na sebe dio primarne zatite.

145

Spreavanje stvaranja petlji

Kao posljedica utjecaja udara groma,
veina prenapona generira se u petljama i ti prenaponi mogu prouzrokovati proboje u busnim ureajima.
to je povrina petlje vea, to je oekivani (vrni) prenapon vei.
O spreavanju stvaranja petlji, koliko
je to mogue, treba voditi rauna ve
u fazi projektiranja. Busni kabel i kabel jake struje treba poloiti to je
mogue blie jedan prema drugom.
Odgovarajuu udaljenost treba osigurati i prema sustavu za opskrbu
vodom, za centralno grijanje, itd.
Ako se stvore petlje unutar KNX/EIB TP1 instalacije koje zahvaaju vie linija, u danim
okolnostima moe biti nemogue programiranje ureaja.
146

Osnovna otpornost busnih ureaja prema

smetnjama
Osnovna otpornost busnih ureaja prema smetnjama ispituje se prema standardu
EN50090-2-2 primjenom udarnog naponskog vala od 2 kV izmeu vodia i zemlje. Tako
su busni ureaji zatieni od u prenapona prouzrokovanih u zgradama esto sklopnim
manipulacijama. Ovo openito predstavlja dovoljnu zatitu.
Znaajnija naprezanja mogu se dakako oekivati:
kada su busni kabel i snani kabeli jake struje poloeni paralelno na velikoj duljini
u blizini gromobrana i odvodnika
kada su busne linije i vodljivi dijelovi instalacije (kroz koje moe tei struja groma) prikljueni paralalno
u petljama
u busnim ureajima prikljuenim na vodljive dijelove kao to su metalni zidovi, cijevi
centralnog grijanja, itd.
Kod busnih ureaja na krajevima busnog kabela treba provesti dodatnu sekundarnu
zatitu.

147

Odvodnik prenapona 1

148

Odvodnik prenapona 2
Odvodnik prenapona koristi se kao sekundarna zatita i mora zadovoljiti sljedeim zahtjevima:
nazivna struja odvoda najmanje 5 kA (8/20 s)
zatitni nivo: < 350 V
certificiran od strane KNX/EIB
Odvodnik prenapona je simetrini zatitni ureaj koji odvodi prenapone s obiju busnih
ila, titei tako od velikih razlika potencijala.
Preko prikljunih ila koji izlaze iz iz busnog odvodnika prenapona (koje su istih boja kao
i ile busnog kabela, dakle crvena i crna), pomou obine busne stezaljke odvodnik se
moe spojiti na busni kabel ili izravno na busni ureaj.
Dakako, odvodnik prenapona (iako je slian busnoj stezaljki) ne moe se koristiti za grananje busnog kabela.
Trea, uto-zelena prikljuna ila je dozemni vodi koji treba vezati na najbliu uzemljenu
toku instalacije (tj. na zatitni vodi).

149

Mogunosti za prikljuak odvodnika prenapona

150

Provjera instalacije
- Provjera dozvoljenih kabelskih duljina
- Provjera ispravnog oznaavanja kabelskih krajeva
-

- Provjera instalacije s obzirom na nedozvoljene spojeve kabela

- Provjera izolacijskog otpora busnih kabela
- Provjera polariteta svih busnih kabela
- Provjera napona na krajevima busnog kabela (minimum 21V)
- Dokumentiranje rezultata provjera

151

Primjer Upravljanje rasvjetom

L
N

152

Primjer EIB samo u razvodnom ormaru

Stropna
rasvjeta

Zidna
lampa

Kontrolirana
utinica

Razvodni ormar s
aktuatorima

Prednosti: Aktuatori su dostupni i potrebno je manje busnog kabela

153

Primjer EIB paralelno s jakom strujom

Ugraeni
aktuator

FM aktuator

FM aktuator

Tastsenzor

FM = Flush mounted ugraen u zid

Prednosti: nema razvodnog ormara u prostoriji manja sloenost instalacije

jake struje lako modificiranje i proirenje funkcija
154