Professional Documents
Culture Documents
- smrt roditelja
- hronine bolesti roditelja
- zanemarivanje deteta
2. Bolest deteta
- akutna bolest
- hronina bolest
3.zlostavljanje
- fiziko
- emocionalno
- seksualno
- zanemarivanje
Odvajanje od roditelja
to je dete mlae i to je due odvojeno od roditelja ili od osobe koja se brinula o detetu
moe da doe do pojave sindroma ranog afektivnog liavanja.
Ovaj sindrom je prvi opisao Don Bolbi sredinom XX veka, koji je primetio izvesnu pravilnost u reakcijama dece tokom hospitalizacije. To je bilo vreme kada su se u svetu, a i kod nas
do skora deca hospitalizovala bez roditelja prakticno je prisustvo roditelja bilo zabranjeno.
U takvoj situaciji ponaanje dece prolazi kroz tri faze:
Prva je faza protesta - dete plae, buni se, trai majku.
Druga je faza oajanja dete se smiruje, to osoblje tumai da se dete adaptiralo, meutim
to je najee uvod u depresivnu reakciju.
U treoj fazi, koja se naziva fazom rezignacije dete postaje ravnoduno i nezainteresovano, tako da nije retko da kada dete doe kui iz bolnice odbija da se mazi sa mamom ili da bude sa
njom blisko.
1
Hospitalizam
Bolbi je tu grupu simptoma nazvao hospitalizam, poto ih je primetio u bolnikim
uslovima. Bolbi je znaajan i za prevenciju, jer je on reformisao pedijatrijska odeljenja u
Engleskoj.
U emu se sastojala ta reforma?
Prvo, na pedijatrijskim odeljenjima medicinske sestre se nisu menjale iste sestre su
brinule o odreenom detetu. Tako se uspostavljala stalnost. Roditelji su mogli svakodnevno da
obilaze decu i mogli su, kada su u pitanju mlaa deca, da borave u bolnici tokom hospitalizacije.
Tako je danas i kod nas, a do pre desetak godina to je bilo nezamislivo.
Posledice ranog afektivnog liavanja
Iskustvo ranog afektivnog liavanja ima posledice na na emotivni ivot u odraslom dobu.
Istraivanja su zabeleila dve ekstremne reakcije osoba koje su imale to iskustvo. Jedna od tih
reakcija je stvaranje simbiotskog odnosa, gde je partneru nezamislivo da bude bez voljene osobe
i simbiotski se vezuje za nju.Druga ekstremna reakcija je nemogunost emotivnog vezivanja,
gde se osoba ponaa po principu nisam dobio ljubav,neu ni da je pruim. To su osobe kojima je
jako teko da pokau emocije, ak i kada ih imaju u sebi. To su osobe koje se plae vezivanja za
partnera...
o Smetaj dece bez roditeljskog staranja
Druga situacija u kojoj moe da doe do odvajanja od roditelja je situacija u kojoj roditelji
ne mogu da obavljaju svoju roditeljsku dunost : roditelji narkomani,alkoholicari,duevni bolesnici,porodice koje ive u krajnjem siromatvu,roditelji koji ne brinu o deci.
Takva deca se smetaju u domove, hraniteljske porodice ili se daju na usvojenje. U svetu,
ali i kod nas,u toku je proces deinstitucionalizacije,tj.ukidanje domova za decu bez roditeljskog
staranja, jer je iskustvo pokazalo da takve institucije nisu dobre za razvoj dece. Sada se ide na
poveanje broja hraniteljskih porodica. Tu postoje razliiti oblici hraniteljstva. Hraniteljstvom
se bave i vladine i nevladine organizacije, postoje i programi podrke hraniteljskim porodicama.
Ova podrka je i psihosocijalna, ali i edukativna.
Bolest deteta
Svaka bolest predstavlja veu ili manju psihiku traumu za dete. Najea reakcija je regresija dete postaje nesigurno, uplaeno, dri se mami za suknju, smanjuje se samostalnost deteta.Hronina bolest deteta dovodi do promena u celokupnoj porodici.Hronine bolesti umanjuju samostalnost deteta, ine ga preterano zavisnim od roditelja, pojaavaju njegov strah i nesigurnost.
Hronine bolesti
Najee hronine bolesti su:
Dijabetes mellitus (problem oko ishrane i simbolikog znaenja hrane i hranjenja)
Hronine bubrene bolesti
Srane bolesti
Mentalna zaostalost
2
Reakcija rtve na traumu nasilja prolazi kroz nekoliko faza. Ove faze slede hronoloki
jedna drugu.
I faza
Neposredno nakon napada rtva se nalazi u stanju oka.
ok titi psihiki integritet rtve. (rtvi ostavlja neko vreme da postepeno prihvati
realnost).
ok moe trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.
II faza
Neverica - osoba se pita kako je to moglo njoj da se dogodi, javljaju se pitanja
zato ba meni?
Neverica je psiholoki pokuaj da se negira realnost dogadjaja.
III faza
Traumatski psiholoki infantilizam.
Dolazi do regresije: oseanja se zamrzavaju, a na kognitivnom nivou prevladava
samo jedno pitanje: kako preiveti ono to se dogodilo.
Deca kao rtve nasilja
Nasilje je za decu neshvatljivo.
Deca pokuavaju da razumeju zato dobijaju batine, zato ih roditelji surovo kanjavaju. Najee
objanjenje do koga deca dolaze je da su to zasluila, da nisu dovoljno dobra. Jedna od estih
reakcija dece koja trpe nasilje u porodici je da postaju starmala. Na primer, otac dolazi pijan kui,
a dete odmah tri, donosi papue, kuva kafu.
Nasilje nad roditeljima budi kod dece potrebu da ih zatite, uz snano oseanje krivice to u
tome nisu uspeli.
Tu su i specifine psiholoke odbrane:
matanje o drugaijem raspletu - deca se osamljuju i mataju o tome ta bi bilo kad bi
bilo.
Pri tome dolazi do zamrzavanja emocija deca o traumi ili ute ili beskrajno o tome
govore, ali bez emocija, i to zvui kao jedna dobro, napamet, nauena lekcija. Kod takve dece
dolazi do koenja spontanog toka misli, kod takve dece nema kreativnosti, nema inicijative. I,
prave se stalne revizije traumatskog iskustva, tokom razvoja.
Proces oporavka
Kako tee proces opravka?
On se odvija kroz faze prevladavanja:
- ok, neverica
- Depresivno stanje
- Faza emocionalne nestabilnosti
- Faza ljutnje, besa i potreba za osvetom
- Reflektivna faza
- Faza smirivanja ili stabilizacije
Programi primarne prevencije
4
Odnos sa vrnjacima kako raste potreba adolescenta da se odvoji od roditelja, tako raste
i potreba da se to vie povee sa vrnjacima. U izvesnom smislu vrnjaci postaju kao neka vrsta
prelazog objekta kod adolescenata. Umesto omiljene igrake, ili ebenceta, adolescent se sada
vezuje za najboljeg druga, drugaricu, ortake... Postoji potreba identifikovanja sa grupom vrnjaka
nain odevanja, sistem vrednosti, stavovi koji se zastupaju, muzika koja se slua, itd.
to se tie razvojnih zadataka, adolescent treba da razume i prihvati promene, i da ih
zatim integrie u razvoj sopstvenog identiteta.
Koji bi bili oekivani, razvojni, normalni problemi?
To su tekoe u prihvatanju promena, zatim odlaganje obaveza (sve se radi u poslednji as;
to ima veze sa planiranjem i ukljuivanjem dimenzije budunosti: zadatak za ponedeljak se pie u
nedelju uvee ili ponedeljak ujutru). Prilikom izgraivanja sopstvenog identiteta moe doi do
preterane identifikacija sa grupom, posebno ako je ta grupa sa socijalno neprihvatljivim obelejima. Preterana identifikacija sa ovakvim grupama moe da osujeti put izgraivanja sopstvenog
identiteta.
Srednja, prava adolescenija /stramputice
Kasna adolescenija/stramputice
Odlaganje ulaska u svet odraslih.
10