Srednji hrak / zlatni hrak / sirijski hrak (mesocricetus auratus)

Porijeklo/klasifikacija
Red: glodavac (rodentia)
Pod red: srodnik s mievima (Myomorpha)
Obitelj: dugorepi mievi (Muridae)
Pod obitelj: Hrak (Cricetinae)
Srodstvo: srednji hrak (Mesocricetus)
Vrsta: Sirijski zlatni hrak (Mesocricetus auratus)
Postoje razliite vrste hraka, a razlikuju se po svojoj veliini u
velike hrke (poljski hrci), srdnje hrke i patuljaste hrke. Kao
ljubimci su kod nas poznati i omiljeni srednji hrci, meu koje
spada kao kuni, ali naalost i laboratorijski, naroito
omiljeni, sirijski zlatni hrak. Njegova domovina je plodna visina
Aleppo na sjeveru Sirije. Spada u obitelj kopaa koji imaju jako
jake prednje nogice, ali zato slabije stranje, te nisu naroito dobri
penjai.
U literaturi se zlatni hrak spominje 1797, u jednom objavljenom
radu Patrik Russela. Tek 1839 ga opisuje, esto kao onaj tko ih je
otkrio, G.R. Waterhouse u svojim pismima londonskom zoolokom
drutvu. Waterhouse ali nikad nije vidio ivog hrka, ve sve to je
imao je bila jedna lubanja i krzno enke nepoznatog porijekla.
Zlatni hrci koje danas poznajemo, potiu od ivotinja koje je
profesor Aharoni, godine 1930 uhvatio, razmnoio i razdijelio
zoolokim vrtovima i univerzitetima. Potomci kasnijih divljih
ivotinja nisu poznati. Prva udruga hraka se osnovala u Engleskoj
1945. U Njemakoj su se hrci pojavili cca 1949 u trgovinama.
ivot u divljini
Zlatni hrak ivi na otvorenom polju. U svojoj domovini slovi kao
tetoina koji rado ivi na rubovima polja, koje ovjek obrauje i
koja mu pruaju izvor hrane. Ljeti je u njegovoj domovini relativno
vrue, a temperature nou padnu i zimi bude jako hladno. Hrak
se ovim uvjetima posve prilagodio. Ljeti prespava dan u svojem
podzemnom gnijezdu, u dubini od cca 40 do 90 cm. Na toj dubini
je i preko vruih ljetnih dana svjee. Komore za spavanje i
gnijezdenje imaju temperaturu u prosjeku od 10 stupnjeva, ako je
hrku pretoplo, kopa dublje gdje je hladnije i tamo seli svoje
komore. Jazbina hrka se sastoji od vie komora, cca 3-5. Najvea
komora je i smonica, tamo se sve sakupljene zalihe paljivo
skupljaju u slojeve i hrak ih redovito preslae i prozrauje. Hrak
moe imati i vie smonica. Druga po veliini bude gusto
napunjena sa travom, listovima i ostalim mekim materijalom koji
hrak na svojim lutanjima po svojem teritoriju sakupi - komora za

spavanje i gnijezdo. U njoj prespava hrak vrue dane, odgaja

svoje mlade i u njoj provede svoj zimski san. Zatim jo ima i
komoru-toaletu, jer je higijena hrku vrlo vana. Komora za
uriniranje je relativno daleko od gnijezda i zaliha. Svoj suhi izmet
rasporeuje hrak i u komorama i po hodnicima, te njime markira
svoju jazbinu.
Nou je hrak u potrazi za hranom. Najee naputaju ivotinje
izmeu 1 i 2 svoje gnijezdo i vraaju se oko 4-5 sati natrag u
njega. Ali su ve promatrane i enke hrka koje ve u ranu zoru i
kasno naveer idu u potragu za hranom. Izgleda da to ovisi o
bioritmu, temperaturi i statusu razmnaanja, kada su ivotinje
najaktivnije, ali preko dana ih se ne moe nai izvan gnijezda. U
potrazi za hranom se hrak oslanja na svoj odlian sluh i njuh. Dok
trai hranu prelazi velike udaljenosti, jer vegetacija u njegovoj
domovini nije naroito bogata. Samo u kratko vrijeme etve ljeti
ima dovoljno hrane i on je mora u kratko vrijeme skupiti i svoje
komore napuniti. Hrak puni svoje velike epove u obrazima sa
itaricama, voem, mirodijama i sjemenkama i nosi ove u svoju
jazbinu. Ljeti jede sve na to naie, naroito su mu slasni insekti,
itarice, cvijetovi i svjee mirodije.
Zimski san
Hrci u divljini prespavaju zimske mjesece u svojem gnijezdu. im
se vanjska temperatura jako spusti, dani postanu krai, povlae se
posve u svoju jazbinu. Ne samo niska temperatura zimi, ve i
promjena sunevih zraka, kao da kau hrku da je vrijeme za
zimski san. Za vrijeme zimskog sna, spusti se temperatura tijela,
kao i sve vitalne funkcije na minimum. ivotinje djeluju kao mrtve.
Hrci ipak ne prospavaju cijelu zimu, ve se bude tu i tamo kako bi
jeli svoje zalihe.
Hrci drani kao ljubimci ne spavaju zimski san. Povremeno
zapadnu u stanje zimskog sna, a zanimljiva je injenica da je to
preteno u proljee. Vlasnik nae hrka koji duboko spava. Hrak
djeluje hladno, ima zatvorene oi i pokazuje samo minimalne
znakove ivota. Otkucaji srca i disanje su toliko usporeni da se
jedva jo mogu bez detaljnog pregleda ustanoviti. Nije rijetkost da
je vlasnik uvjeren kako mu je ljubimac uginuo.
Tako uspavale hrke, budite samo jako polagano i oprezno! Uzmite
ga u ruke i polagano ga ugrijte. Gladite ga njeno kako bi mu
probudili krvotok. Ako je mogue, dajte mu par kapi vodice sa
groanim eerom. Zatim ga ostavite na miru kako bi mogao
doi k sebi, te mu dajte hrane i vode.
Zato ba u proljee zapadaju u zimski san, moe se samo
predpostaviti. im se pojave prve proljetne zrake sunca,

naginjemo prozraivanju naih stanova. Pritom ugasimo grijanje.

Sunce djeluje toplo, i tako ne primjetimo kako se zapravo jako
stan rashladio. Hrak primjeti nagli pad temperature i zapada u
zimski san. Zbog umjetnog osvjetljenja u naim stanovima, hrak
se vie ne moe orijentirati prema dnevnom svijetlu.
Vrijeme aktivnosti
Zlatni hrci su apsolutni samotnjaci i uglavnom nou aktivni. Neki
hrci ustaju tek oko 22:00 sata ili kasnije i idu natrag spavatu u
4:00-6:00. Njihovo prisustvo se esto primjeti samo po tragovima
koje su osstavili. Nemojte stoga biti razoarani kada svog hrka
uope ne vidite. Za hrka su ta vremena posve normalna. Zapravo
je dobar znak kada se hrak u zarobljenitvu pridrava svojih
prirodnih sati budnosti, jer to znai da je svoj teritorij prihvatio i
osjea se u njemu siguran. Hrci koji su stalno aktivni, vise po
icama kaveza i ele van iz kaveza, uglavnom se ne osjeaju
dobro u svojem carstvu.
Samo sam!
Zlatni hrci se samo kao jako mladi dre u drutvu. U prirodi ne
ive dulje zajedno od navravanja spolne zrelosti. Tada se odvajaju
i trae vlastite teritorije. U divljini ive posve sami, dakle
pojedinano, u svojim jazbinama, koje agresivno brane od drugih
ivotinja i svoje vrste. Samo za vrijeme parenja, susreu se hrci, i
nakon uspjenog parenja, potjera enka mujaka odmah iz svojeg
gnijezda. I mladi budu od majke istjerani u dobi od 4-8 tjedana.
Braa i sestre ostaju jo neko vrijeme zajedno, ali najkasnije nakon
navravanja spolne zrelosti se odvajaju.
Najkasnije nakon navravanja spolne zrelossti, potrebno je hrke
odvojiti, jer se inae uputaju u jake borbe za teritorij pri kojima
jai slabijeg ubije. Dranje u grupi je apsolutno zabranjeno, ono
predstavlja ogroman stres za hrke! Moe se desiti da ima
izuzetaka, eventualno kod miroljubljivih teddy hraka, koji se sa
svojom vrstom sloe, ali i ovdje moe nenadano doi do tekih
sukoba jer tako ive pod jakim stresom stoga to moraju cijeli
ivot braniti svoj teritorij. Upravo kod borbi za rang, slabiji hrak je
izloen jakome stresu, obino je manji i ugiba ranije te je puno
nervozniji.
Za razliku od ovih glodavaca, nemojte saalijevati hrke koji se
MORAJU drati pojedinano!
Oni sa time jako dobro izlaze na kraj i nisu im potrebni nikakvi
socijalni kontakti. Blizinu drugog hrka, osim u vrijeme parenja,
doivljavaju kao veliku smetnju i stalni stres.

Spol
Raspoznavanje spola kod mladih hraka nije uope jednostavno.
Samo kod direktne usporedbe vie raznospolnih ivotinjica se
moe ustanoviti spol. Kod mujaka je spolni otvor neto dalje nego
kod enki. Kod mujaka se mogu nazrijeti testisi. enke imaju dva
reda mlijenih lijezda. Mujaci imaju zadnji dio koji zavrava vie
u pic nego kod enki kod kojih je pozadina neto ira. Kada su
hrci odrasli onda je lake razaznati spol. Mujaci imaju jasno
vidljive testise koji ljeti i nateknu, a mirisne lijezde su jae
izraene. enke imaju jasno vidljive mlijene lijezde i okrugliju
stranjicu.
Ostalo
U meuvremenu ima sirijskih zlatnih hraka u vie razliitih boja i
struktura krzna. Naroito su omiljeni dugodlaki teddy hrci.
Navodno imaju naroito izraen prijateljski karakter i budu pitomiji
od ostalih vrsta zlatnog hrka. I naravno, ima zlatnih hraka sa
krznom kakvo imaju u prirodi. U pet shopovima i kod uzgajivaa
se nude i ostale varijante boja, kao na primjer panda hrak, ruski
hrakm, satenski hrak i ostali. Svi su oni zapravo zlatni hrci i
spadaju u srednje velike, stoga ih se i naziva srednji hrci.
Hrci su mali individualisti svaki za sebe, bez obzira na vrstu, boju
i kvalitetu dlake, stoga ih se ne moe openito karakterizirati
ovisno o krznu. Ima teddy hraka koji ne ele nikakav kontakt sa
ljudima, i opet arenih hraka koji su sitni a ne srednji po veliini.
Anatomija
Zlatni hrci budu cca 15-19 cm dugi. Mogu teiti izmeu 80 i
160g. Pritom je vano da nisu debeli i valjkasti, ve imaju vrsu
grau tijela, a pri hodanju i rastezanju se jasno dijelovi tijela
raspoznaju. Pre mravi su kada im se kosti jasno raspoznavaju
naroito u predjelu stranjice i kada se oituje savinuta kima.
Naravno da ima izuzetaka, pa moe ovaj ili onaj hrak odskakati
od prosjenih mjera. Zlatni hrci ive u prosjeku 2-4 godine, ali
mogu doivjeti i dublju starost, ili u sluaju bolesti jo nas i prije
napustiti