You are on page 1of 4

Talasna optika

Monohromatska svjetlost – jednobojna (frekvencija je konstantna, samo
jedna talasna dužina).
Polihromatska svjetlost – bijela svjetlost se sastoji od zraka svih talasnih
dužina.
Osnovna karakteristika svjetlosti je njena frekvencija jer njena boja direktno
zavisi od frekvencije.
Talasne dužine vidljivog djela svjetlosti su od 380nm-760nm. Svjetlost talasne
dužine ispod 380nm se naziva ultraljubičasta, a svjetlost talasne dužine preko
760nm, infracrvena svjetlost.
Svjetlost veće talasne dužine se manje prelama od svjetlosti manje talasne
dužine.
Ljubičasta svjetlost ima najmanju talasnu dužinu pa se zbog toga najviše
prelama, a crvena svjetlost ima najveću talasnu dužinu, pa se zbog toga
najmanje prelama.
Razlaganje bijele svjetlosti na spektar boja naziva se disperzija svjetlosti.
λ=

C
f

λ=

λ0
n

λ0 =

C0
f

Polarizacija svjetlosti pokazuje da su svjetlosni talasi transverzalni. Kod
transverzalnih talasa oscilacije se vrše okomito na pravac prostiranja talasa.
Kod svjetlosnih zraka osciluju električno i magnetno polje. Prirodna svjetlost je
nepolarizovana, a laserska svjetlost je polarizovana.
Kada svjetlost padne na neku površinu, onda su odbijena i prelomljena
svjetlost djelimično polarizovane.
Bruster je dokazao da je reflektovana zraka maksimalno polarizovana kada je
ugao između odbijenog i prelomljenog zraka jednak 90°. Brusterov ugao je
onaj za koji je polarizacija svjetlosti pri refleksiji maksimalna. Tangens
Brusterovog ugla jednak je relativnom indeksu prelamanja sredine u koju je
svjetlost pala.

tan α B =n

Polarizator je uređaj koji nepolarizovanu svjetlost

pretvara u polarizovanu. Analizator je uređan koji polarizovanu svjetlost
pretvara u nepolarizovanu.

Razmak između dvije susjedne pukotine se zove konstanta rešetke –d. Maksimalno pojačanje nastaje ako je putna razlika talasa jednaka cjelobrojnom umnošku talasnih dužina. pod različitim uglovima. oni moraju biti koherentni. tako će crvena svjetlost najviše skretati jer ima najveću talasnu dužinu. onda će se na zaklonu pojaviti spektar boja. Ugao skretanja zraka zavisi od talasne dužine tih zraka. Po Hajgensovom principu. svjetlosni zraci će. Ako na optičku rešetku padne paralelan snop monohromatske svjetlosti.2. kažemo da je nastupila destruktivna interferencija. a ljubičasta najmanje jer ima najmanju talasnu dužinu. Ako se talasi maksimalno smanje – ponište. skretati u svim pravcima tj. Ako na rešetku padne bijela svijetlost. Ako se talasi maksimalno pojačaju kažemo da je nastupila konstruktivna interferencija.3(cijeli broj) Maksimalno slabljenje nastaje kada je putna razlika talasa jednaka neparnom broju polovina talasnih dužina. difrakcija je izraženija.Interferencija talasa je pojava kada dolazi do pojačavanje ili slabljenja talasa koji se šire u nekoj sredini.1. Optička rešetka se sastoji od velikog broja uzanih paralelnih otvora. ∆ X =(2 k +1) ∙ λ 2 Difrakcija (savijanje) je skertanje talasa od prvobitnog pravca prostiranja pri prolasku pored prepreke ili kroz otvore. To znači da moraju imati istu frekvenciju i stalnu faznu razliku. Iz svake tačke pukotine širi se talas u svim pravcima. Što je pukotina uža. Difrakciju talasa je najlakše opaziti kada su dimenzije prepreke ili pukotine približno jednake talasnoj dužini talasa. neovisno od vremena i moraju poticati iz istog izvora. Da bi došlo do interferencije svjetlosnih talasa. u skladu sa Hajgensovim principom. ∆ X =k ∙ λ k=0. svaka tačka pogođena talasom postaje izvor novog talasa. . Do interferencije talasa dolazi samo ako su talasi harmonijski i ako su iste frekvencije.

na zaslonu će se dobiti više spektara: spektar prvog reda (k=1)..Prema tome. d ∙sin α =k ∙ λ Za male uglove je sin α = X a N= 1 d Uslov maksimalne osvijetljenosti na zaklonu je da putna razlika svjetlosnih zraka bude jednaka cjelobrojnom umnošku talasnih dužina. Za centralni maksimum(k=0) nema spektra. ∆ X =k ∙ λ Za Jungovo ogledalo važi formula ∆ X =λ ∙ a d Prolazak bijele svjetlosti kroz prizmu (disperzija) Polarizacija svjetlosti refleksijom α B−Brusterov ugao Optička rešetka . spektar drugog reda (k=2)..