You are on page 1of 90

MOSTOVI

2+2
ECTS 5
PROF.DR.MUHAMED BEGANOVIĆ

CILJ PREDMETA
• da studenti steknu osnovno znanje i spoznaju
planiranja ,
konstruisanja i
građenja mostova.
• Način polaganja ispita:pismeni i usmeni
• U sklopu predavanja i vježbi rade se po jedan seminarski
rad iz svake oblasti ,nakon kojeg se polaže kolokvij
(ukupno 4 ) iz svake oblasti.Studenti koji uspješno polože
sve kolokvije se oslobađaju pismenog dijela ispita .
• Student koji ne polože sve kolokvije polažu popravne
kolokvije i pismeni ispit.
• Pismeni ispit je izrada idejnog projekta mosta sa
statičkim proračunom.

SADRŽAJ PREDMETA
• Projektovanje i konstruisanje mostova:značaj
projekta,djelovi mostova ,posebni uslovi kod
konstruisanja mostova,tipične forme betonskih mostovai
metalnih mostova,kombinacija betona i čelika ,kompjuter
i projektovanje .
• Koncept oblikovanja i konstruisanja
mostova:pločaste konstrukcije,gredne konstrukcije,lučne
i poduprte konstrukcije,zategnute i ovješene konstrukcije.
• Dejstva na mostovima
• Oprema mostova:ležišta,diletacije i diletacione
sprave,sistem za odvodnju,ograde,antikorozivna zaštita .
• Kontrola ispitivanja i inspekcija mostova

  .Lučni sistemi i sistemi takozvanih visećih mostova omogućuju savladavanje raspona i preko 500 m.Dobra svojstva betona .Ovi načini izvođenja zahtjevaju specijalnu opremu ali nije potrebna skupa skela. • Današnja tehnologija izvođenja mostova omogućuje uz pomoć jake mehanizacije izradu i montažnih konstrukcija u punom profilu.a naročito betona sa prednapregnutom armaturom omogućuju savladavanje velikih raspona.Te se mogućnosti ogledaju kako u statičkom tako i u konstruktivnom smislu.Također je moguća izgradnja mostova u punom profilu i konzolnim sistemom gradnje.Savremeno trasiranje puteva i intezivna izgradnja autoputeva zahtijevaju izgradnju mostova sa velikim visinama obalnih upornjaka i srednjih stubova.Kolovozna konstrukcija je često zakrivljena.O MOSTOVIMA • Zahvaljujući razvoju tehnike građenja i znanstvenih spoznaja o betonu današnje graditeljsto ima velike mogućnosti u izgradnji mostova.

odnosno da savladaju zapreke pružanju prometnice • Na taj način povezuju pojedine dijelove teritorije.politički.OSNOVNA ULOGA MOSTOVA • da nam omoguće prijelaz na drugu obalu.sociološ ki .ekonomski.saobraćajno.

• • • • • • OSNOVNI PRINCIPI U PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI MOSTOVA ispravnost ili objektivnost izgradnje mosta funkcionalnost stabilnost racionalnost originalnost estetika .

sigurnost prometa 4. • Zahtjevi funkcionalnosti je koje mostovi svojim obilježjima trebaju zadovoljiti su. ustrajnost svojstava 6. udobnost prometa 3. uvjeti prelaženja 2. 1. ponašanje u posebnim klimatskim okolnostima 7. ponašanje u izvanrednim okolnostima   .• OSNOVNI PRINCIPI U PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI MOSTOVA Ispravnost ili objektivnost izgradnje mosta je odluka nadležnih držvnih organa kojom se mora udovoljiti nizu faktora među kojima je često i politički. psihički utjecaji 5.

sigurnost – sposobnost konstrukcije za preuzimanje vanjskih djelovanja 2. stabilna i trajna. Njih pak možemo iskazati kroz slijedeće opće definicije. stabilnost – sposobnost konstrukcije da se odupire promjeni oblika 3. trajnost – sposobnost konstrukcije da zadrži svojstva sigurnosti i upotrebljivosti iznad minimalno dopustivih razina u određenom vremenu • Dakle možemo reći da je konstrukcija postojana ako je sigurna. 1.OSNOVNI PRINCIPI U PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI MOSTOVA • Pojam stabilnosti obuhvaća postojanost.   . sigurnost i trajnost.

• Gospodarski zahtjevi nisu dakle u tome da se ostvari jeftina građevina koja istodobno (tome proporcionalno) malo i vrijedi. a u konkurenciji i borbi za poslom žrtvuju se mnoge vrijednosti građevina (koje doista koštaju) ali istodobno i povećavaju njenu vrijednost.OSNOVNI PRINCIPI U PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI MOSTOVA • U sveopćoj težnji da se gradi jeftino. da se što manje rada. . sredstava i energije uloži u građevinu. nego da se ukupnost zadanih svojstava gotovog mosta ali i tijekom njegove eksploatacije ostvari uz neophodan minimum ulaganja. tj.

OSNOVNI PRINCIPI U PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI MOSTOVA • Originalnost predstavlja osobinu projektanta da rješenjem da pečat mostu te da most bude prepoznatljiv po svom tehničkom rješenju. • Ovi zahtjevi mogli bi se sažeti u nastojanju da se ostvari: 1. a osobito najčešća motrišta na građevinu. unutrašnji sklad mosta 2. •  Sve parametre ljepote radi ocjene ukupnog dojma mosta valja analizirati ne samo u pogledu sa strane ili s mosta već s obzirom na sva moguća. sklad s okolnim prostorom . sklad s graditeljskim nasljeđem 3. Ovo će biti osobito značajno kod većih objekata koji se vide i s veće udaljenosti.

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Most Rassundet u Norveškoj raspona 298 m ( prednapregnuti beton) .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Most Humen Auxilary Chanel u Kini sa rekordnih 150+270+150 m (prednapregnuta ramovska konstrukcija) .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Most Akashi Kaikyo.najveći raspon na svijetu od 1991 m (čelični) .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Rekordni lučni betonski most Wanxiang sa rasponom od 420 m. .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Most Tatara u Japanu.svjetski rekord u mostogradnji sa kosim kablovima . Raspon mosta 890 m .

Nakon izgradnje bio svjetki rekord. danas drugi u svijetu .NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Most Krk u Hrvatskoj raspona luka 395 m.

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Najveći most u Francuska viši od Eiffelova tornja .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Najduži most na svijetu u Kini Qingdao Haiwan L=42.200 stupova .4 km visina 108 m sa 5.

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Arapi rade drugi najveći most na svijetu L=40 km između Bahreina i Katara .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Most Runyang u Kini L= 1490 m.treći najduži raspon u svijetu .

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI U SVIJETU Najstrašniji most na svijetu Pakistan .

gornji ustroj mosta (dijelovi mosta koji se nalaze iznad ležišta glavne rasponske konstrukcije) • nosiva konstrukcija • pješačke staze • ograd • odbojnici • vijenci • odvodnja • rasvjeta • diletacije .ELEMENTI MOSTOVA Osnovni dijelovi mosta su : 1.

Donji ustroj mosta (dijelovi mosta koji se nalaze ispod ležišta glavne rasponske konstrukcije ili uz nju) • temelji • stubovi • upornjaci • ležajevi .ELEMENTI MOSTOVA 2.

ELEMENTI MOSTOVA Podužni presjek i osnovni dijelovi mosta prilaz ili rampa os mosta diletacija niveleta gornji stroj nosiva konstrukcija pokretni ležaj otvor upornjak stup temelji nepokretni ležaj prelazna ploča .

ELEMENTI MOSTOVA Poprečni presjek mosta i elementi mosta ukupna širina mosta ograda vijenac širina mosta širina kolovoza ivičnjak konzola poprečni nosač odbojnik glavni nosač ležaj stup kolovozna ploča .

6. prijelazne ploče. temelji. krila upornjaka. stup 3. čunj pokosa nasipa. 9. podnožni zidić. 5. ležajevi i dr. 8. 4. nadzidak. . 7. upornjaka. 2.ELEMENTI MOSTOVA • Upornjaci • To su krajnji (rubni) dijelovi mosta u kojima se ostvaruje prijelaz prometnice sa sraslog tla ili nasipa na most • Mogu se sastojati od slijedećih dijelova: 1.

ELEMENTI MOSTOVA Obalni upornjak kao armirano betonski zid .

ELEMENTI MOSTOVA Nadvožnjak sa upornjacima i kosim krilnim zidom sa jedne strane i keglom sa druge strane .

ELEMENTI MOSTOVA • Detalj spoja nosive konstrukcije i upornjaka .

ELEMENTI MOSTOVA • Detalj na upornjaku sa galerijom za kontrolu prelazna ploča kolovozna konstrukcija ploča poprečna greda podužni nosač prolazna galerija neoprenski ležaj betonski ležaj upornjak .

    . 7. ledoloma itd. • Mogu se sastojati od: 1. 3. ležajne grede. temelja. 6. tijela stupa (koji može biti pojedinačni ili od više stupaca). Preko njih se opterećenja od nosivih sklopova prenosi u tlo. 5.ELEMENTI MOSTOVA • Stupovi • To su dijelovi mostova na koje se oslanjaju glavne rasponske konstrukcije. ledobrana. ležišta. 4. ležajeva. 2.

ELEMENTI MOSTOVA Izgled ovalnih stubova .

ELEMENTI MOSTOVA

Srednji stub u obliku slova V

ELEMENTI MOSTOVA

Pojedinačni srednji stubovi

ELEMENTI MOSTOVA

Mosni stub u obliku slova V u gornjm dijelu

ELEMENTI MOSTOVA

Mosni stub sa poprečnom gredom kao konzolom

ELEMENTI MOSTOVA

Oblik srednjih stubova kod kablovskom mosta

Ploče su od nehrđajućeg čelika čvrstoće 500 do 600 MPa.Jedina mu je mana što kod temperature ispod -30 oC postaje krut te treba izbjegavati upotrebu na postorima gdje temepratura može pasti ispod -30 oC. • Danas se ležajevi rade od sintetičkog kaučuka-NEOPRENA-  • Otporan je na udar te atmosferske uticaje. .LEŽAJEVI • To su elementi konstrukcije preko kojih se prenose opterećenja s gornjeg stroja na dijelove donjeg stroja mosta. • Neoprenski ležajevi za mostove urađeni su u više slojeva gdje su međuslojevi čeline ploče. • Njihova je zadaća također da omoguće ili spriječe određene pomake i zakretanja konstrukcije i njenih dijelova.

LEŽAJEVI • Neoprenski ležaj .

a dopušteni pomaci mogu biti od 7 mm do 70 mm.dužina L i širina B. . • Proizvođači neoprenskih ležajeva daju tabele iz kojih se za poznate veličine oslonačke sile odaberu dimenzije ležaja.LEŽAJEVI Proračun neoprenskog ležaja • • • •   • Dimenzije neoprenskih ležajeva obično iznose:  dužina od 100 do 1000 mm širina 100 do 500 mm visina 14 do144 mm Broj čeličnih uložaka je od 1 do 10.Prednosti im je što su pokretljivi u svim pravcima što može biti pogodno za kose i zakrivljene mostive .Lako se ugrađuju i ne treba im nikako održavanja.

  • Vetikalna stlačivost ležaja se iznalazi iz obrazca: • • h= potrebna visina samo neoprenskih slojeva E=Youngov modul ( modul elastičnosti) ovisan o površini ležaja • • Al=B·L ( cm) E =(MPa) 10·15 180 25·40 460 40·60 590 .LEŽAJEVI • Proračun neoprenskog ležaja Al  B  L Površina ležaja= Rmin  3MPa Pri ovom treba biti ispunjen Al uslov da je: odnosno ležaj mora biti stalno pritisnut.

LEŽAJEVI • Proračun neoprenskog ležaja • • Deformacije od puzanja neoprena povećavaju vertikalnu defleksiju od stlačivanja za oko 30 %.Iznos tih deformacija ovisi o visini neoprena h. Horizontalne sile koje djeluju na ležaj također deformišu neopren.2 MPa vu= v + vH • Kut pomaka ležaja ne smije preći vrijednost: • • • Iz ovih uslova dobije se potrebna visina neoprenskih slojeva:   Za horzontalnu silu H=0 ukupni pomak v u = 0.7 h. • Sila otpora ležaja protiv pomaka može se približno odrediti : .Za određivanje potrebne visine h moramo poznavati ukupni pomak vu koji rezultira iz uzdužnog pomaka i poprečnog pomaka i horizontalane sile •  Horizontalna sila daje pomak: vH H h Al  G = • • G= posmični modul neoprena koji iznosi 1+ 0.

  .OTVOR MOSTA • To je vodoravni razmak između unutrašnjih ploha stupova. dok je raspon razmak između osi stupova.

NIVELETA MOSTA • Niveleta mosta predstavlja presječnicu plohe kolnika i vertikalne plohe koja prolazi kroz os prometnice na mostu ( posljednja slika) • Niveleta mosta može biti horizontalna ili u nagibu što zavisi od upukne koncepcije projekta mosta.   .

Jednom svojom stranom naslanjaju se zato urađeno ležište na upornjaka i vežu ankerom kao elastična veza. • Debljina ploča je od 20 do 30 cm sa dvostrukom armaturom • Nekoliko načina izrade ploča prikazano je na slijedećim slikama. .PRILAZI ILI RAMPE • Prilaz k mostu izgrađen u obliku nasipa preko kojega se dolazi sa ceste na most. • Prelazne ploče su armiranobetonski elementi (ploče) koje se rade na nasipu ispred odnosno iza upornjaka u cilju bezbjednijeg prelaza na most i spriječavanja deformacija nasipa.U sklopu prilaza mostu rade se i prelazne ploče.

PRILAZI ILI RAMPE HORIZONTALNA PRELAZNA PLOČA U NIVOU KOLOVOZA .

PRILAZI ILI RAMPE KOSA PRELAZNA PLOČA .

PRILAZI ILI RAMPE HORIZONTALNA PRELAZNA PLOČA ISPOD KOLOVOZA .

PRELAZ ILI RAMPA DETALJ SPOJA PRELAZNE PLOČE I UPORNJAKA .

. dok je os mosta postavljena okomito na most. u sredini riječnog korita.OS MOSTA • Os mosta ne mora biti simetrično postavljena prema upornjacima i stoga je treba razlikovati od osi prometnice. • Os prometnice (os prelaza) prelazi uzduž mosta.

.NOSIVA KONSTRUKCIJA •  To su oni dijelovi koji služe za prijenos opterećenja nad otvorom mosta. a može se sastojati od: • glavnih nosača ili rasponske konstrukcije. • sekundarnih nosača (poprečnih i podužnih) • te eventualnih veza ili spregova među njima.

a od suprotnog smjera zavisno od značaja saobraćajnice sa dvije pune linije ili još bolje metalnim ogradama sa ili bez zelenog pojasa.KOLOVOZ ILI KOLNIK • Kolovoz je površina preko koje se odvija saobraćaj na mostu.   . • Dijeli se u saobraćajne trake koje su u jednom smjeru odvojene horizontalnim linijama( horizontalna signalizacija) .

Širina pješačke staze zavisi od značaja mosta.lokacije i frekvencije očekivanog pječačkog saobraćaja. • Ivičnjak dijeli površinu pješačkog prilaza i kolovozne trake.Rade se od kamena .Obavezno se fizički odvajaju od saobraćajnih traka u cilju zaštite pješaka.betona i izdignuti su od površine kolovoza.Posebna pažnja se posvećuje prolazima u gradovima. .TROTOAR(HODNIK) •  To je površina namjenjena kretanju prolaznika na mostu odnosno pješačka staza.

• Na slikama će se dati nekoliko danas najviše upotrebljavanih načina. .TROTOAR(HODNIK) • Način i izgled završetka mosta na bočnim stranama zavisi od tipa konstrukcije i od arhitektonskog rješenja. • Pored ovih ima bezbroj rješenja koja su se ranije koristila ali autor smatra da su prevaziđena te ih ne treba ni spominjati. • U koliko bi se vršila sanacija postojećij starih mostov u staroj literaturi se mogu pronaći razna rješenja.

TROTOAR(HODNIK) ivičnjak pješačka povšina kolovozna povšina .

ZAŠTITNI TRAK • Zaštitni trak služi za zaštitu pješačkog prostora od vozila sa na saobraćajnim trakama. .

dakle pješaka i vozila od mogućeg pada s mosta. a da se pritom vozilo što manje ošteti i spriječi stradavanje putnika (mogu biti metalni i betonski) • ostale ograde (ograde za zaštitu od buke. od bačenih predmeta itd.) .OGRADE • Ograde služe za zaštitu sudionika u prometu. vjetra. • pješačka ograda služi za sprječavanje od pada pješaka s mosta (zahtjevi u pogledu ograde će biti veći što je niveleta mosta više izdignuta nad terenom i što je intezitet pješačkog prometa veći) • odbojnici se postavljaju da bi se spriječilo izlijetanje s kolnika i pad vozila s mosta. U pravilu bi odbojnici trebali biti takvih svojstava da spriječe izlijetanje vozila sa kolnika.

OGRADE .

OGRADE .

OGRADE DETALJA UGRADBE OGRADE .

OGRADE DETALJA UGRADBE OGRADE .

OGRADE DETALJA OGRADE NA MOSTU .

OGRADE PUNA BETONSKA OGRADA .

OGRADE ŽELJEZNA OGRADA .

OGRADE ŽELJEZNA ZAKOŠENA OGRADA SA RUKOHVATOM .

.Betoniraju se na licu mjesta ili se montiraju po završetku nosive konstrukcije konzole.VIJENAC •Vijenac je završetak hodnika ili traka mosta.

VIJENAC Vjenac kod montažnog mosta .

VIJENAC Vjenci kod montažnog mosta betoniran na licu mjesta .

ELEMENTI MOSTA • Duljina mosta je razmak između osi krajnjih ležaja mosta.   .a ukupna diljina mosta je razmak između krajnjih tačaka mosta   • Širina mosta je razmak između unutrašnjih ploha ograde na mostu.a ukupna širina mosta je razmak između krajnjih tačaka u poprečnom presjeku mosta.

pa onda. ovisno o kriteriju podjele isti most može pripadati u više grupa.PODJELA MOSTOVA • Podjela među mostovima nije jednoznačna niti jedinstvena. a u prvom je redu ovisna o kriterijima na temelju kojih se provodi. prema statičkom sistemu glavnoga nosivog sklopa ili pak prema namjeni . • Najuobičajenije su podjele mostova prema vrsti materijala od kojih su sagrađeni.

akvadukti (mostovi za prevođenje tekućina) 5. . željeznički 4. cjevovode. pomične trake itd. pješački 2.PODJELA MOSTOVA • Prema namjeni mostovi se dijele na: 1. cestovni 3. prenosila. kombinirani mostovi (za više vrsta prometa istodobno) 6. industrijski mostovi (za kranove.

PODJELA MOSTOVA PREMA STATIČKOM SISTEMU Struktura Oblik Max. rasponi (m) Gredni mostovi 300 Lučni mostovi 500 Viseći mostovi 2000 Ovješeni mostovi 1000 .

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU OD KOJEG SU GRAĐENI Masivni mostovi ─ mostovi od prirodnog kamena ─ mostovi od opeke ─ mostovi od betona ─ mostovi od armiranog betona .

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU OD KOJEG SU GRAĐENI Drveni mostovi ─ mostovi od klasične drvene građe ─ mostovi od lameliranih nosača Izgled drvenog mosta .

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU OD KOJEG SU GRAĐENI Lučni kameni most .

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU OD KOJEG SU GRAĐENI Metalni mostovi ─ mostovi od lijevanog željeza ─ mostovi od čelika ─ mostovi od aluminija .

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU OD KOJEG SU GRAĐENI BETONSKI MOSTOVI BETONSKI MOST SA VIŠE OSLONACA BETONSKI LUČNI MOST .

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU OD KOJEG SU GRAĐENI KOMBINOVANA KONSTRUKCIJA MOSTA MOST SA BETONSKIM STUPOVIMA. ČELIČNIM NOSAČIMA I KABLOVIMA .

  . • Na slijedećim slikama će biti prikazani svi mogući poprečni presjeci.POPREČNI PRESJECI MOSTOVA • Poprečni presjeci nosive gornje konstrukcije zavise od usvojenog kontruktivnog sistema i načina izgradnje mosta (betoniranje na licu mjesta ili je montažna gradnja).

POPREČNI PRESJECI MOSTOVA Ubičajeni poprečni presjeci mostova .

POPREČNI PRESJECI MOSTOVA Gredni nosači .

POPREČNI PRESJECI MOSTOVA Veza grednih nosača i ploče .

POPREČNI PRESJECI MOSTOVA Poprečni presjeci u punom poprečnom presjeku mosta .

POPREČNI PRESJECI MOSTOVA Šuplji poprečni presjeci u punom poprečnom presjeku mosta .

POPREČNI PRESJECI MOSTOVA Često upotrebljavan poprečni presjek mosta .

• Druga uloga im je uloga diletacije zbog mogućih deformacija mosta.Također se rade na spoju nosive montažne konstukcije na srednjim stubovima.a imaju cilj da omoguće neprimjetan prelaz sa mosta na kolovoz saobraćajnice.PRELAZNE KONSTRUKCIJE • Prelazne konstrukcije su uređaji na spoju kolovoza mosta i kolovoza van mosta.Nekoliko najuobičajenijih tipova prikazano je na slijedećim slikama   .Rade se od metala sa nekom elastičnom vodonepropusnom ispunom( često trajno elastični kit) ili sa tvrdom gumom.

PRELAZNE KONSTRUKCIJE Jedno od mogućih rješenja završetka .

PRELAZNE KONSTRUKCIJE Detalj spoja ploče kolnika i zida upornjaka .

PRELAZNE KONSTRUKCIJE Detalj spoja dva motažna nosača na srednjem stubu .

PRELAZNE KONSTRUKCIJE Veza pomoću gumenog uloška kao diletaciona reška .